Marketing
OBJAVLJEN PRAVILNIK ZA TROGODIŠNJE PČELARSKO RAZDOBLJE
PROGRAM ZA OSAM MJERA
U narodnim novinama 27.11. objavljen je Pravilnik o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog program za razdoblje od 2020. do 2022. godine NN br.115/2019.koji će omogućiti bolji položaj pčelarstva u Hrvatskoj te stvoriti uvjete za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Informacije su iz Ministarstva poljoprivrede . Program se izrađuje svake tri godine za naredno trogodišnje razdoblje Za njegovu provedbu predviđena su ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna, od čega 50% osigurava EU proračun.
Program će se provoditi kroz osam slijedećih mjera:
1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara,
2.Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze,
3. Racionalizacija troškova selečeg pčelarenja,
4.Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost,
5. Obnavljanje pčelinjeg fonda,
6. Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda,
7. Praćenje tržišta
8. Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.
Osnovni ciljevi Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine su: očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva uz smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica uslijed pojave i/ili širenja pčelinjih bolesti, osiguravanje kvalitete pčelinjih proizvoda, daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, poboljšanje ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda, uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te suradnja u programima primijenjenih istraživanja. Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.
„Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda, poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a sustavno radimo i na promociji domaćeg meda“ - izjavila je ministrica Vučković te dodala „Pčelarstvo je uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa.“
Ministarstvo poljoprivrede 2018. godine uvelo je nacionalnu staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem. Provodi se i Program školskog mednog dana, koji ima za cilj povećanje udjela meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.
Ove godine Školski medni dan održat će se u cijeloj Hrvatskoj 9. prosinca 2019. godine, kada će djeca prvih razreda osnovne škole dobiti staklenku meda i edukativnu slikovnicu.
PROIZVOĐAĆIMA JABUKA ISPLAĆENA POTPORA
842 PROIZVOĐAĆA S 3016,38 HA NASADA JABUKA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 27.11., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je potporu proizvođačima jabuka iz Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu (NN br,80/2019.) u iznosu od ukupno 19.996.669,54 kuna. Pravo na potporu ostvarila su 842 proizvođača s ukupno 3016,38 hektara, a potporu je dobio svaki proizvođač jabuka upisan u Upisnik poljoprivrednika i ARKOD sustav te koji je zadovoljio sve uvjete i kriterije prihvatljivosti navedene programom. Svi detalji o provedbi propisani su Pravilnikom o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu kojeg možete naći na internet adresi :
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_08_80_1673.html
Naime, Vlada RH je na sjednici održanoj 1. kolovoza 2019. godine donijela Program potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu vrijedan 20 milijuna kuna. Program je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede na temelju Zakona o poljoprivredi, a iznos potpore utvrđen je razmjerno površinama pod jabukama za koje je podnesen zahtjev za potporu. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je na tadašnjoj na sjednici Vlade istaknula da se proizvodnja jabuka godinama nalazi u velikim problemima, a voćari su nakon dvije godine suočavanja s mrazom, u 2018. godini naišli na hiperprodukciju proizvodnje s jedne strane, a s druge strane na nedostatak radne snage, nedostatak rashladnih kapaciteta i na niske otkupne cijene u trenutku berbe. Sve je to uzrokovalo da se velik dio ploda ne ubere, da velik dio ostane na stablima ili nepokupljen ispod stabala, što je potencijalni rizik za širenje štetnih bolesti. Da bi se takva opasnost smanjila i otklonila te da bi se intenzivni nasadi jabuka koji predstavljaju 40 posto hrvatske voćarske proizvodnje održali u dobrom stanju, voćarima će ova potpora pomoći u podmirenju troškova uklanjanja neobranih ili otpalih plodova, obzirom da to predstavlja značajan dodatni (ne standardni) trošak za proizvođače.
ŠEST HRVATSKIH PROIZVODA IDE NA KINESKO TRŽIŠTE
U EUROPSKOJ UNIJI I PAŠKI SIR REGISTRIRAN SA ZAŠTIĆENIM NAZIVOM
U informacijama iz Ministarstva poljoprivrede piše da je Europska komisija 25. 11. objavila da je "Paški sir" upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI). Proces zaštite naziva „Paški sir“ započeo je u srpnju 2017. godine, kada je Udruga proizvođača Paškog sira otoka Paga, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Paški sir“.
To je još jedno priznanje autohtonim hrvatskim poljoprivrednim proizvodima nakon što su na posljednjem sastanku u Kini ovoga mjeseca povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan i ministrica poljoprivrede Marija Vučković potvrdili dogovor o prvih šest zaštićenih hrvatskih proizvoda koji će se naći na kineskom tržištu i to „Neretvanska mandarina“, „Baranjski kulen“, „Dalmatinski pršut“, „Drniški pršut“, „Lički krumpir“ i „Dingač“, a dogovoreno je da se na popisu nađe i sedmi proizvod, Istarski pršut“/“Istrski pršut“, ali kao zaštićeni proizvod Hrvatske i Slovenije.
Zemljopisno područje proizvodnje „Paškog sira“ obuhvaća područje otoka Paga i dva otočića Maun i Skrda. „Paški sir“ je ovčji sir tvrdog tijesta proizveden iz punomasnog ovčjeg mlijeka izvorne pasmine paška ovca, a mlijeko za proizvodnju „Paškog sira“ dobiva se od paških ovaca uzgojenih na poluekstenzivan način koje tijekom cijele godine borave na ograđenim pašnjacima unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Specifičnost uzgoja paške ovce temelji na njihovom cjelodnevnom boravku na pašnjacima te konzumaciji aromatičnog i ljekovitog bilja, što se odražava ne samo na količinu proizvedenoga mlijeka nego i na njegov kemijski sastav i preradbene osobine.
24 HRVATSKA PROIZVODA REGISTRIRANA U EU
Republika Hrvatska sada ima 24 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Paški sir, registrirani su i slijedeći proizvodi:
Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol i Zagorski mlinci.
EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Republika Hrvatska sada ima 24 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Paški sir, registrirani su i slijedeći proizvodi:
Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol i Zagorski mlinci.
EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Post je objavljen 30.11.2019. u 13:11 sati.