Zoran Oštrić

31.01.2008., četvrtak

Zagreb: Borba za grad se nastavlja

Slika lijevo: Prag, koji se borbom građana uspio othrvati najgrubljim nasrtajima razvojnika. Preuzeto s jednog bloga (na engleskom).

Gradonačelnik i poglavar Zagreba Milan Bandić, iako ozbiljno uzdman u vlastitoj stranci, kao što se i očekivalo, održao je kontrolu nad gradskom Skupštinom. Projekt razaranja bloka Cvjetni trg - Varšavska - Gundulićeva - Ilica prošao je relativnom većinom. Za plan su glasovali 23 zastupnika i zastupnica, protiv je bilo 8, suzdržanih 8, dok čak 12 nije prisustvovalo sjednici odnosno glasovanju.

Među paradokse skupštinskog života spada i to, da su oni koji su glasali protiv ili suzdržano posredno ipak omogućili da plan prođe: da su izašli iz vijećnice, ne bi bilo kvoruma i odluka ne bi mogla biti donesena. Prihvaćena je i hrpa drugih spornih planova, oko kojih će još biti sukoba.

Došlo je do ozbiljnog raskola u SDP-u. Prema izvještajima, od 19 zastupnika i zastupnica SDP-a, samo devet je podržalo projekt, dok se petero (Mirando Mršić, Ivo Josipović, Neven Mimica, Iva Prpić i Jurica Meić) ili čak sedmero "Milanovićevih" suzdržalo, a ostali valjda nisu došli na sjednicu.

Prisustvovalo je samo troje HDZ-ovaca (četvero odsutno), od kojih su dvojica bila za projekt, a jedna (Danira Bilić Nakić) je glasovala protiv. Protiv su bili vijećnici HNS-a i HSP, te bivši pravaš a danas nezavisni Miroslav Rožić (kojem je međutim dosta "rajngla revolucije", jer ionako su, kaže cijeli centar grada sagradili privatnici; da - ali u ono mraćno doba Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije, javna vlast je privatnicima davala okvire, a ne obrnuto!). Bandić je međutim dobio potporu vjernih koalicijskih podložnika HSS-a, HSU i SNL-a, te dvoje nezavisnih.

Desno: "Kuća koja pleše" u središtu Praga, popularno nazvana "Ginger i Fred", sagrađena 1994.-1996..Projektirao ju je češki arhitekt hrvatskog porijekla Vlado Milunić. Tipičan projekt destruktivističke arhitekture izazvao je brojne kontroverze. Iako se arhitektnosti snažno razlikuje od okruženja neo-baroka, neo-gotike i secesije, ima bitnu karakteristiku koji bezdušni Podrecin trgovačko-stambeni centar nema: uklapa se u ambijentalnu cjelinu, čuva njezin identitet, njezinu dušu. Osim toga, sagrađena je na praznoj parceli, umjesto kuće srušene u Drugom svjetskom ratu. Pogledajte tekst na engleskom na prague.net te članak na wikipediji.

Ivica Fanjek, pročelnik za prostorno devastiranje, objasnio je vijećnicima i neukom puku da je ključni razlog uništenja ambijentalne vrijednosti trga i sužavanja pješačke zone potreba da se urede dvorišta u središtu bloka. Ona će se urediti na taj način, da ih se uništi.

Doris Kažimir, pročelnica Gradskog ureda za uništavanje spomenika kulture i prirode (koja na upite vijećnika gradske četvrti Gornji grad - Medveščak prezrivo odgovara: "a tko ste vi da ja vama nešto kažem?"), slavodobitno je objavila da kuća s adresom Preobraženska 6, na kojoj stoji spomen ploča pjesniku Vladimiru Vidriću, zapravo s njim nema veze; pa je onda sasvim normalno, da ju se sruši.

Kao i susjednu kuću, na adresi Trg Petra Preradovića 6, koju je sagradio značajni ali i zaboravljeni zagrebački poduzetnik, nakladnik i mecena Ignjat Granitz. On je prije 130 godina stvorio tiskaru i nakladničko poduzeće, iz kojih je nastao današnji "Vjesnik". Nasuprot Tomi Horvatinčiću, koji zastupa kapital sumnjivog porijekla koji udara i zarađuje po načelu "drpi i bježi", Granitz je primjer pravog poduzetnika, koji zarađuje tako, da nešto stvori.

Odobren je i plan gradnje sedmerokatnice u Cesarćevoj, a i drugim se donjograskim blokovima sprema ista sudbina. Svatko tko ima para moći će dobiti dozvolu da ruši i gradi kako mu volja.

Zagreb, a jednako i Osijek, Split, Dubrovnik i drugi hrvatski gradovi, suočeni su danas s razornim aspektima kapitalizma: u ime profita, bezdušno rušenje svih drugih dobara - kulture, tradicije, nekonzumerskog okupljanja. Kapitalizam je uspješan jedino, ako je snaga kapitala ukroćena i usmjerena načelom demokracije, vladavine naroda. Taj se sukob svuda događa. U posljednja dva desetljeća, građani Berlina, Praga, Bogote i niza drugih gradova u Europi i van nje uspješno su se othrvali razornim nakanama bezdušnih profitera. Nakon toga, razvojnike su zamijenili poduzetnici: poslovni ljudi kadri da svoje interese usklade sa interesima naroda.

Lijevo: panorama Cvjetnoga trga po projektu Borisa Podrecce. Nasuprot crkvi Sv. Preobraženja Gospodnjeg, razjapilo bi se ždrijelo trgovačkog centra, modernog hrama potrošnje. Cijeli trg postaje samo predvorje prostora privatnog biznisa.

Zastupnici razaranja gradskog centra inzitiraju na potrebi "revitalizacije" blokova Donjeg grada, lažući da centar umire. Istina je naravno suprotna: centar Zagreba je itekako živ, i upravo zato razvojnički kapital, brutalno gazeći javni interes, pikira na njega bezbrojnim šoping-cenrima, stanovima za elitu i sličnim profitabilnim sadržajima. Gradonačelnik Zagreba, iz stranke koja se naziva "socijalno demokratskom", dakle strankom radnika (onih, koji žive od svojeg rada i ne posjeduju kapital), bezrezervno pogoduje razvojničkom kapitalu na način, kojeg se ne bi postidio ni najradikalniji američki libertarijanac (radikalni liberal, koji stavlja privatne interese iznad narodnih).

U Zagrebu sve poskupljuje, gradski proračun je veći nego ukupni proračuni svih gradova i općina u Hrvatskoj, Zagrebački holding jedno je od najmoćnijih hrvatskih poduzeća - a ipak se tvrdi kako nema novca pa zato treba dati sve pogodnosti onima, koji novac imaju (ili ga se mogu mešetarskim metodama domoći).

Godine 2006. bio je donesen Generalni urbanistički plan koji, uz brojne kompromise, na temelju trogodišnje rasprave u kojoj su sudjelovali stručnjaci raznih struka, stranke, udruge i građani, zaključuje da se u blokove može intervenirati samo vrlo pažljivo i ograničeno. Taj je plan polazio od normalnog odnosa javnog i privatnog interesa: javna vlast daje privatnicima (bez obzira, koliko para imaju) okvire, u okviru kojih se trebaju kretati. Taj je plan poštovao činjenicu da je zagrabački Donji grad kao povijesno-urbanistička cjelina uveden u Registar nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH (Z-1525).

Danas, promotori razaranja grada ponašaju se kao da taj GUP nikada nije ni postojao i bulazne o tome kako bi zastupnici narodnog interesa morali izmišljati neke posve nove "bolje" planove!

U vrijeme kad je taj GUP završavan, pojavio se razvojnik Tomo Horvatinčić s idejom zarađivanja novca uz uništenja osnovne logike tog plana - kako urbanističke, tako i demokratske. Zagrebački gradonačelnik zaključio je da sve napravljeno treba baciti u smeće, da bi se njemu omogućila zarada. S jedne strane 54.000 potpisa građana - s druge, brutalni mešetar koji može angažirati 54 milijuna eura (ili više, svejedno). "Lova je uvijek u pravu, narod nas ne zanima!" rekli su gradonačelnik i gradski vijećnici.

Žele nas usrećiti i protiv naše volje. Žele nam sagraditi Zagreb još ljepši i još stariji. Borba je međutim tek počela. Narod neće odustati od borbe protiv agresora na grad, koji mu pripada.

Pogledajte:
Urša Raukar: Pismo predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu i ministru kulture Boži Biškupiću
Pokret otpora protiv devastacije gradova
Članak o Trgu Petra Preradovića na hrvatskoj wikipediji
Povijest Trga Petra Preradovića (članak u časopisu Vijenac)

- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.01.2008., srijeda

Fotobgrafije prosvjeda (2)

Vidim po brojaču posjeta da se ljudima svidjela fotoreportaža sa subotnjeg prosvjeda u Varšavkoj. Pa evo donosim izbor fotografija snimljenog sa današnjeg prosvjeda sindiakta pred zgradom gradskog poglavarstva u Zagrebu. Snimljenom mobitelom. Okupilo se, kako je i bilo najavljeno, dvjestotinjak sindikalnih povjerenika. Izvještaj možete pogledati na javno.com.

Kaj je - je: ima ih!

U prvom redu, nositelji zastava

Zastava jednog od sindikata

Troje sindikalnih lidera drže govor sa stepenica ispred Poglavarstva: Mario Iveković (Novi sindikat), Jagoda Milidrag Šmid (SSSH) i Dubravko Čorak (Nezavisni sindikati)

Auti sa svih strana...

Ulaz u poglavarstvo čuvale su slabe snage MUP-a

Novinari opkolili lidere, koji daju izjave

Puštanje balona, o koje su obješene lutke: Bandiću, odletjet ćeš!

Ovaj rast cijena djelo je demona!

Nakon prosvjeda, sitna Jagoda Milidrag Šmit okružena krupnim novinarima.

Glejte, i ja bi nekaj rekel...

- 19:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

29.01.2008., utorak

Zeleni i kvazi-zeleni

Slika desno je sa subotnjeg prosvjeda u Varšavskoj. Objavio ju je portal javno.com u izvještaju Građani digli glas protiv devastacije. U prvom redu, u sredini, jedan je krupni mladić u majici Zelene liste. Bio sam tamo, kao što sam bio i najavio.

Dogodila nam se danas nezgodna stvar s portalom javno.hr, koji inače korektno prati djelovanje okolišnoj pokreta i naše stranke. Objavljen je članak naslovljen HNS i HDZ protiv, a HSP i Zeleni za Cvjetni prolaz. Riječ je o izvještaju sa sjednice Vijeća četvrti Donji Grad, gdje je Detaljni plan uređenja bloka Cvjetni trg - Ilica - Gundulićeva - Varšaska, koji predviđa izvedbu projekta protiv kojeg su Zagrepčani masovno prosvjedovali,, Izglasan s jednim glasom više.

E sad, u prvoj verziji članka, postavljeno u ponedjeljak navečer, pisalo je da je za plan glasovao i Dubravko Bartoniček, vijećnik iz stranke Zelena lista, uz poseban podnaslov: Zeleni okrenuli leđa udruzi Pravo na grad Ujutro su zvonili telefoni i slani e-mailovi. Mene je nazvao jedan simpatizer stranke, s kojim sam se sreo na prosvjedu, i pitao što je sad to. Gospodin Bartoniček (mlad čovjek inače, 35) reče:

Ja sam 'kvazi' Zeleni i glasao sam 'za', jer su aktivisti Zelene liste izmanipulirani i financirani od raznih strana, a zna se koje su to strane - rekao je vijećnik Zelenih demokrata Dubravko Bartoniček.

Zna se? Očito, HDZ! naughty

Pa da, tko bi inače mogao biti protiv tako super projekta kojeg gura tako super gradonačelnik iz tako super stranke kao što je SDP!

Normalno da čovjek tako razmišlja. Jer on, naime, nije iz Zelene liste, pridružene članice Europske zelene stranke,,nego iz stranke koja se zove Zeleni demokrati. Koja s nama nema nikakve veze.

A inače, u Zagrebu: HDZ = SDP.

Kada su dobili, negdje oko 10 ujutro, nekoliko prosvjednih dopisa, na javno.com su promijenili tekst i dali točnu informaciju. Nažalost, naslov, u kojem stoji da su HSP i Zeleni za plan, ostao je. Trebalo je dodati jednu riječ, "demokrati".

Objavili su i ispriku i službeni dopis, koji je potpisala naša supredsjednica Vlasta Toth. Napisali su slijedeće:

Stranku Zeleni demokrati osnovali su gradonačelnik Milan Bandić i pročelnik Ureda za odgoj i obrazovanje Pavle Kalinić, a vodi je Adrian Majher, Bandićev savjetnik za međunarodnu suradnju.

Ta je činjenica dobro poznata još od rujna 2003., kada je osnivanje stranke Zeleni demokrati bilo najavljeno. Stranka je neko vrijeme bila aktivna. Na pozive za sastanke i suradnju nikad nije odgovarala, a ubrzo nakon lokalnih izbora 2005. nestala je. Imali su vrlo lijepo mrežno sjedište, bili smo zavidni cry

- nestalo je. Ostala su dvojica vijećnika u vijećima gradskih četvrti (uz naših šest) - oni su uvijek s SDP-om, mi smo oporba.

Nažalsot urednik javno.hr nije izdržao da ne stavi posprdan nadnaslov "Zeleni protiv zelenih". Iako se zaista o tako nečem ne radi.

Štos sa lažnom, satelitskom strankom više su puta iskušale velike stranke. Tako je bilo u Francuskoj, kada su Zeleni (Les Verts) ojačali i počeli oduziamti glasove socijalistima, ovi su početkom 1990. osnovali stranku Generation Ecologie. Neuspješno. Pa su kasnije ipak morali formirati koaliciju sa zelenima, i bili i u vladi zajedno. wink

- 22:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

28.01.2008., ponedjeljak

NATO: potpisi za referendum?

Gledao sam danas podnevni dnevnik na HTV-u. Državni vrh se maksimalno mobilizira da bi Hrvatska dobila pozivnicu u NATO, U javnim diskusijama o ulasku u NATO sudjelovao sam još 2002.-2003., a tada je i civilno društvo neke manje prosvjede organiziralo. Ali oni koji su protiv ulaska u NATO nisu valjano organizirani. Rascjepkani su i mlitavi.

U prosincu 2006. spomenuh na jednoj javnoj tribini na temu "Civilno društvo i NATO", da bi

tzv. "civilna scena" ("lijevi" dio "civilnog društva") trebala iskoristiti ovu temu kao izazov da se okupi i organizira, tako da 2008. godine - kad Hrvatska dobije pozivnicu za NATO - bude sposobna prikupiti 400.000 potpisa zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Nažalost, ništa učinjeno nije. Šteta - mislim, da će ulazak u NATO proći uz tek mlake izraze protivljenja.

Na portalu pollitika.com postavio sam danas članak Formirajmo odbor za referendum o NATO-u! Teško je vjerovati da bi se respektibilan broj sudionika jednog debatnohg kluba wstvarno moglo odlučiti na sudjelovanje u akciji, ali tko zna...

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, protivi se članstvu u NATO-u. Nažalost, sami smo premali, da bismo nešto ovako ambiciozni uopće mogli pokrenuti.

Neka i ne uspijemo skupiti 400.000 potpisa, ali da bude pola od toga, bio bi snažan signal vlastima!

Pri tome, kako participativnu demokraciju smatramo vrednotom po sebi, održavanje referenduma bilo bi dobitak, čak i ako na kraju odluka građana bude za ulazak u NATO.

Ako ima onih koji su voljni sudjelovati, neka se jave!

- 23:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.01.2008., nedjelja

Uspješni seminar i sjednica Vijeća

Ovog vikenda, moja stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, odradila je seminar i sjednicu Vijeća stranke u Topuskom. Razmatrali smo rezultate izbora i planove za budućnost. Iako su rezultati izbora slabiji od očekivanih, i napravljeni su očiti propusti u kampanji i prije nje, tijekom 2007., realna je procjena da smo postigli ono što se u datim uvjetima i uz date ograničene resurse moglo očekivati. Od ključnog je značaja da se pobuđena energija nakon izbora nije rasula, nego se dalje pojačava: osnovali smo četiri nove podružnice, pridobili nove članove, stekli iskustva, učimo na greškama.

Zajednički je dojam da smo napravili značajan novi korak u gradnji sranke. Sudjelovalo je oko 35 ljudi, zastupljene su bile sve hrvatske regije osim Istre i Rijeke. Na seminaru su osim ljudi iz stranke govorili Ann de Boer iz nizozemske stranke Zelena ljevica, Vjeran Horvat iz Zaklade Heinrich Böll i prof.dr.sc. Žarko Puhovski.

Dogovoreno je da se Glavna skupština stranke održi 5. travnja u Karlovcu.

- 23:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.01.2008., subota

Fotografije prosvjeda

Varšavska ulica, Zagreb, 26. siječnja 2008., Između 10:50 i 12:20. Ljudi: 3000. Galama.

Fotografije odozgo i video pogledajte na mrežnom sjedištu Zelene akcije.

- 23:05 - Komentari (5) - Isprintaj - #

25.01.2008., petak

Promjena plana: Bit ću sutra na prosvjedu!

Slika lijevo: Martin Luther King, heroj i simbol nenasilne akcije. Izvor: myhero.com.

Nisam ranije napisao, a danas možete ćitati u raznim novinama i portalima, da je Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste (mi imamo dvoje su-predsjednika, muško i žensko, po načelu pariteta koji je u zelenim strankama uobičajen) u srijedu u svojem poštanskom sandučiću našla dopisnicu sa prijetećom porukom, upućenom njoj osobno, svim zelenima i Pravu na grad, te svima, koji dođu na prosvjed. Sadržaj pisma i komentar možete naći na portalu alertonline. Ovo je drugo takvo pismo - prvo je bilo prije dva mjeseca. Razlog za obje poruke je svakako i cjelokupno djelovanje stranke, kao i Vlaste Toth osobno, kao vijećnice u Vijeću četvrti - neke možete pretpostaviti iz ovog priopćenja.

Večinom su takve prijetnje isprazne - ali ponekad i nisu. Policija je obećala posebne mjere opreza u osiguranju sutrašnjeg prosvjeda.

Desno: autor ovog bloga govori na tribini o vjerskim slobodama u središnjici SDP-a, u četvrtak 24. siječnja. Ne vjerujte slici, izobličuje! U stvarnosti sam mršaviji! fino

Ovo me je nagnalo na promjenu nekih planova za sutra. Trebao sam ići na stranački seminar van grada, ali ću to odgoditi, a isto tako i 6-7 drugih članova vodstva stranke. Tako ćemo u 11 doći u Varšavsku. Nosit ćemo naše zelene majice sa žutim znakom suncokreta i napisom, tako da nas se vidi. Zaključili smo da je to potrebno, da ne bi ispalo da smo se uplašili. Kada skup završi, krenut ćemo za partijskim obavezama.

Dakle - vidim se, nadam se, bar s nekima od vas! thumbup

- 16:31 - Komentari (2) - Isprintaj - #

24.01.2008., četvrtak

Tajkunski urbanizam u Zagrebu: ne samo Cvjetni trg!

Zelena lista

Zagreb, 24.01.2008.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
povodom tajkunskog urbanizma u Zagrebu

Politička stranka Zelena Lista, pridružena članica Europske zelne stranke, bez rezerve podržava subotnju akciju Prava na Grad i Zelene akcije protiv izgradnje poslovno stambene zone u donjogradskom bloku Preradovićev trg-Varšavska-Gundulićeva, u javnosti poznatije kao „slučaj Cvjetni“.

Smatramo da je „slučaj Cvjetni“ najeklatantniji primjer i prava paradigma svih istih i slučnih projekata kojima je najnoviji Zagrebački GUP, pod palicom gradonačelnika Milana Bandića širom otvorio vrata. Zato smatramo da se sve progresivne snage našeg grada ali i Hrvatske trebaju tome suprotstaviti svim sredstvima. Nakon dugotrajnog donašenja zagrebačkog GUP-a koje se pretvorilo u pravu sapunicu i farsu, malo je još preostalo sredstava za tu borbu.

Građanski neposluh je sigurno jedno od efikasnih sredstava i ovom prilikom apeliramo na sve Zagrepčane da dođu 26. siječnja na prosvjed u Varšavsku u što većem broju.

Koristimo ovu priliku i da upozorimo naše sugrađane da to imaju na umu i onda kad će 2009. direktno birati novog gradonačelnika.

Cvjetni plac nažalost nije usamljen slučaj. U sjeni „slučaja Cvijetni“ odigravaju se mnoge druge slične „tajkunarije“. Što je najgore, od njih nije pošteđena niti povijesna stara jezgra Gradeca i Kaptola.

* U srcu Tkalčićeve ulice (br. 54) upravo niče šoping centar koji je svojim gabaritima uzdrmao temelje susjedne višestoljetne kuće.
* Jednog vikenda, u kolovozu 2006. srušen je ljetnikovac biskupa Alagovića u Novoj vesi 98. koji je još uvijek na popisu zaštićenih kulturnih spomineika na službenim web stranicama Grada Zagreba.
* U Tuškancu 19. vlasnik Euroherca je u jesen 2006. posjekao 50-tak stoljetnih stabala u sastavu zaštićene park-šume Tuškanac i zatrpao potok za oborinske vode. Da zeleni i mediji nisu digli „dreku“ u tišini bi sravnio sa zemljom i Planićev mali šumski ljetnikovac, također spomenik arhitekture.
* Radi izgradnje garaže na početku Tuškanca, ne samo da je bezdušno posječeno 6 stoljetnih platana, nego je nedavno ozbiljno ugrožena i statika zgrade kina Tuškanac – monumentalnog, prekrasnog zdanja iz 1862. godine za koje su vezani mnogi povijesni i kulturni događaji Zagreba.
* Na početku Medvedgradske, tamo gdje prestaje Tkalčićeva, ovih dana dobiva obrise hipermoderno monumentalno zdanje novog šoping centra, poznatog pod nazivom Prebendarski vrtovi. Osim što su po svom izgledu i dimenzijama potpuno neprimjereni povijesnom okruženju, Prebendarski vrtovi su uništili pozamašnu zelenu zonu zasađenu visokim i niskim raslinjem, potkopali brijeg na kojem je izgrađen početak Nove Vesi i svojom blizinom ugrozili baroknu kapelicu iz 18 stoljeća koja stoji u vrtu zgrade u Mikloušićevoj ulici. Svemu tome treba dodati i činjenicu da će još jedan šoping centar u neposrednoj blizini postojećeg Kaptol-centra stvoriti nezamislivo opterećenje automobilima na okolne ulice, koje su sve nastale u srednjem vijeku.
* Na desetak koraka od Trga bana Jelačića, u Cesarčevoj, počela je ubrzana izgradnja novog poslovno-stambenog kompleksa s pogledom na Katedralu. Nositelj tog poduhvata je IGH, čiji se suvlasnik Juire Radić veseli što će stanari njegovih luksuznih stanova imati prekrasan pogled na zagrebačku katedralu. G.Radić se nikad nije zapitao kakav će pogled imati posjetioci katedrale.
* Istovremeno, dok u povjesnoj jezgri niču razvojničke (developerske) interpolacije, većina zgrada na Griču zbog zapuštenosti propada i to čak i zgrade u kojima su smještene tako važne institucije poput Državnog arhiva Hrvatske ili Ustavnog suda.

Dovoljno je navedeno primjera da se s pravom može postaviti pitanje: što radi Gradski zavod za zaštitu spomenika kultrue i prirode?

Upravo takvo pitanje službeno su postavili vijećnici Zelene Liste na posljednjoj sjednici Vijeća četvrti Gornji grad Medveščak. Uputili su ga putem Vijeća spomenutom zavodu tražeći odgovore o tome u kakvom je stanju spomenička i prirodna baština na teritoriju četvrti, koliko i kako se troši spomenička renta te što se sve nalazi na popisu spomeničke baštine nakon prekategorizacije koja je izvršena u svrhu donošenja GUP-a.

Odgovor smo dobili neki dan. Potpisan je od strane Pročelnice Doris Kažimir. Gospođa Pročelnica nas obavještava da sve što nas zanima možemo pronaći sami na službenim internetskim stranicama Grada Zagreba a da „izvješće o stanju kulturnih dobara dostavlja nadležnom ministrarstvu“.

Ovo je još jedan od primjera potpune netransparentsnosti rada gradskih službi koje smatraju da su dužne račune polagati isključivo višima od sebe – državi.

Vlasta Toth, supredsjednica Zelene Liste
I članica Vijeća četvrti Gornji grad

- 23:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #

23.01.2008., srijeda

Poziv Zagrepčanima: subota u Varšavskoj!

ZAGREPČANI - PROBUDITE SE!
ŽELE NAM RAZORITI GRAD!

U lakomosti za zaradom, u stilu "drpi i bježi", žele uništiti urbani duh i naš način života. Na svaki blok u centru, na svaku livadu u gradu, vrebaju beskrupolozni razvojnici (developeri).

Razvojnik Tomo Horvatinčić nije ostvario očekivanu zaradu na lažnim vilama u Svetoj Nedjelji, pa je poželio nadoknaditi to u centru grada. GradsKi poglavar Milan Bandić srušio je Generalni urbanistički plan, da bi mu udovoljio.

... a za to vrijeme...

* Donji grad se urušava!
* Podsljeme klizi!
* Povijesni spomenici zapušteni i oronuli!
* Voda zagađena i skupa!
* Ulice zakrčene automobilima!
* Javni prijevoz slab i sve skuplji!

U šoping možemo ići bilogdje

CVJETNI TRG JE SAMO JEDAN!

Neka narod kaže odlučno NE bahatosti razvojničkog kapitala i lažima političara! Neka se u pet minuta buke čuje naš prosvjed do Gradskog poglavarstva i do Markovog trga!

Podržimo svi Pravo na Grad i Zelenu akciju!

Budimo mirni, ali bučni!

Subota, 26. siječnja u 11 sati
VARŠAVSKA!

- 23:15 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.01.2008., utorak

Zaustavimo tajkunski urbanizam!

Subota, 26. siječnja 2008.
u 11:00
Varšavska ulica

Razvojnik (developer) Tomo Horvatinčić nije stekao očekivanu zaradu na naselju lažnih vila u Svetoj Nedjelji, pa je poželio nadoknaditi u centru grada. Gradski poglavar Milan Bandić srušio je Generalni urbanistički plan, da bi mu udovoljio.

HDZ = SDP

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, u potpunosti podržava sve aktivnosti udruga Zelena akcija i Pravo na grad.

- 23:52 - Komentari (3) - Isprintaj - #

21.01.2008., ponedjeljak

Muška pravila

Pravila, pravila, da bi nas udavila...

Eto nešto posve drugačije od onih ozbiljnih i teških stvari, o kojima obično pišem. Poticaj mi je bio taj, što je Vesna Škare Ožbolt na svojem blogu objavila vic Mali Suzuki. Vic je netko preveo na hrvatski još negdje početkom ovog stoljeća sretan

i otada kruži kiberspejsom, uz manje prilagodbe. Pa sam potražio engleski izvornik, i stvarno našao na jednoj stranici sa vicovima. Pa vidjeh tamo i druge.

Evo, svidio mi se napis naslovljen Men Rules. Kao i svaki takav, naravno, pretjeruje! Ali ima osnova. Duhovito je: ne samo smješno, nego ima duha! smokin

Pa sam djelomično preveo. Evo prilažem, za zabavu i pouku!

Muška pravila.

Molim uzmite u obzir: sva su označena brojem "1". To je namjerno!

1. Muškarci ne znaju čitati misli.

1. Pitajte ono što želite. Želimo biti jasni u ovome:
- suptilni nagovještaji ne funkcioniraju
- brutalni nagovjetaji ne funkcioniraju
- očiti nagovještaji ne funkcioniraju
Samo recite!

1. Da i ne su savršeno prihvatljivi odgovori na skoro svako pitanje.

1. Dođite nam s problemom jedino ako želite pomoć u njegovom rješavanju. To je ono što mi možemo. Ako želite izraze simpatije, za to služe prijateljice.

1. Ako mislite da ste debele, vjerojatno jeste. Ne pitajte nas!

1. Ako se nešto što smo rekli može interpretirati na dva načina i jedan od njih vas rastužuje ili ljuti, mislili smo onaj drugi.

1. Možete nas zamoliti da nešto učinimo ili nam reći kako bi to trebalo biti učinjeno.
Ne oboje.
Ako već znate bolje od nas kako to učiniti, naprosto to učinite same.

1. Kristofor Kolumbo nije trebao upute pa ne trebamo ni mi.

1. Ako pitamo što nije u redu i vi kažete "ništa", mi ćemo se ponašati kao da je sve u redu.
Znamo da lažete, ali naprosto nije vrijedno živciranja.

1. Ako trebamo negdje zajedno izaći, apsolutno sve što obučete je dobro. Stvarno.

1. Imate dovoljno odjeće.

1. Imate previše cipela.

1. Ja imam liniju! Kružnica je linija!

1. Hvala što si ovo pročitala. Da, znam, morat ću spavati na kauču noćas, ali muškarcima to ne smeta mnogo; to je kao kampiranje.

- 23:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #

20.01.2008., nedjelja

Dubrava, moj kvart!

Slika je sa akcije Biciklom po Aveniji, koja je u Ulici Dubrava održana prošlog ožujka. O tome sam bio objavio malo foto izvješće.

Da ne govorimo samo o politici i ozbiljnim stvarima, evo par korisnih linkova glede u svezi Zagrebačke Dubrave:

Službene stranice Gradske četvrti Dubrava

Portal Dubrava.tk

Topic ZG Dubrava na forum.hr

Ma što pričali o njoj, Dubrava je najsigurniji kvart!

A ovo je Aylah, Dubrava girly (Cura sa kvarta):

OK, a sad o ozbiljnim stvarima!

U petak smo osnovali ogranak naše stranke u gradskoj četvrti Gornja Dubrava u Zagrebu. Za predsjednicu je izabrana Sanja Stipandić Ja, inače, stanujem u Dubravi, ali u današnjoj četvrti Donja Dubrava; no - Dubrava je jedna! cool

Slika lijevo: nakon osnivačke skupštine, predsjedica i tajnica sređuju papire, glavni tajnik se zadovoljno cereka, u pozadini članovi tračaju...

Od polovice prošle godine, članovi stranke Zelena lista, pridružene članice Europske zelene stranke, sudjelovali su u građanskoj inicijativi za obranu uređene livade na spoju Tesličke i Velenjske ulice , koju je vodila gospođa Stipandić. U gusto izgrađenom kvartu, ta mala zelena površina, uređena kao "susjedski park", ima golem značaj za okolne stanare. Lokalnoj grupi pomagali naši članovi, iskusni aktivisti koji su na sličan način branili zelene oaze na Ferenčici, Sigečici i drugdje, kao i oni koji imaju pravnička znanja. Za sada, narod je obranio svoju livadu!

Ovo je tipičan primjer pozitivne sinergije dva društvena aktera: lokalne narodne inicijative za obranu prostora od nasrtaja nezajažljivog razvojničkog ("developerskog") kapitala, i ekologističke političke stranke koja daje savjetodavnu i političku podršku. Borba je ista u Dubravi i na Cvjetnom trgu, Spliti i Dubrovniku, kao i u Lećevici ili Tounju .

- 22:00 - Komentari (4) - Isprintaj - #

19.01.2008., subota

Humanitas

Nešto nevezano uz stranačku aktivnost: danas sam izabran za novog koordinatora udruge Zajednica Humanitas, sa trogodišnjim mandatom. Dosadašnji koordinator Mato Špekuljak, koji je u prethodne tri godine obavio dragocjen posao, ostat će aktivan kao urednik portala Huanitas, preko kojeg se u prethodne tri godine odvijala zanimljiva komunikacija i uspostavljeni kontakti sa humanistima u Slovačkoj, Velikoj Britaniji, Boliviji, Belgiji...

Mnogi članovi udruge i drugi korisnici portala su blogeri. Na portalu možete vidjeti popis blogova, među kojima je naravno i moj.

Osobito zanimljivo bilo je izlaganje o velikom skupu latinskoameričkih humanista u Boliviji. Sudjelovalo je 4000 ljudi, diskutiralo se u 26 okruglih stolova, a skup je otvorio predsjednik Bolivije Evo Morales. thumbup

O tome će uskoro biti objavljen širi izvještaj na portalu.

Udruga je, počevši od skromne zamisli nekoliko ljudi, kroz razne eksperimente postigla napredak u svojem sazrijevanju i samoartikulaciji. Sad treba razmišljati o strategiji daljeg razvoja i širenja društvenog utjecaja. Kako sam ovu dužnost preuzeo prilično nenadano (tek prije nekoliko dana bio sam predložen), planiram slijedeće tri mjeseca posvetiti prikupljanju informacija i ideja, u komunikaciji sa članovima udruge i drugima. Mnogo je ideja već izneseno na Skupštini i u ranijim diskusijama. Negdje u travnju mogli bismo održati radionicu strateškog planiranja, na kojoj ćemo donijeti plan rada za razdoblje 2008.-2010.

Nekoliko članova udruge su, kao i ja, unitarijanci-univerzalisti po filozofsko-religijskom uvjerenju. O tome sam pisao nedavno pod naslovom Univerzalizam kao religija: jedan Bog, bezbrojni putevi. (A da li je stvarno Bog?) eek

Dakle, svima kojima se moj način mišljenja o životu, svemiru i svemu ostalom sviđa (što naravno ne znači da se u svemu morate sa mnom slagati - dapače!), pozivam da posjete Portal Humanitas!

- 23:15 - Komentari (6) - Isprintaj - #

18.01.2008., petak

Zabrana pušenja: da, ali uz prateće mjere

Danas smo objavili priopćenje za javnost, koje prenosim u cjelosti.

Karikatura je sa sajta wordpress.com

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, podržava najavu zabrane pušenja u javnim zatvorenim prostorima. Zabrana je opravdana sa stajališta zaštite zdravlja, okoliša i ljudskih prava. Današnje mjere odvajanja pušača i nepušača u ugostiteljskim objektima, radnim mjestima idr. većinom su slabog učinka. Na nepušače postoji socijalni pritisak da, kad su u društvu pušača, trpe neugodu i ugrožavanje zdravlja.

Upozoravamo međutim da zabrana ne može biti proglašena "preko noći" i bez niza pratećih mjera. Represija sama po sebi nije rješenje; potreban je niz pratećih stimulativnih mjera za suzbijanje ovisnosti o nikotinu.

Moramo također istaći čudnu okolnost da u predizbornoj kampanji ova inicijativa uopće nije bila spominjana, a onda je iznenada ubačena u javnost u vrijeme potpisivanja koalicijskog sporazuma o novoj saborskoj većini. Stiče se utisak da je svrha skretanje pažnje javnosti s nekih važnih tema u kojima nova Vlada pčstupa protivno izraženoj volji većine građana Republike Hrvatske, kao što su neprimjenjivanje ZERP-a i referendum o pristupanju NATO-u.

Razdoblje pripreme stupanja zabrane na snagu trebalo bi biti najmanje godinu dana. Ministarstvo zdravstva trebalo bi osnovati povjerenstvo za pripremu Zakona, u koje će biti imenovani i predstavici struke i civilnog društva. Kao vanparlamentarna stranka osobito zainteresirana za zdravlje, okoliš i ljudska prava, koja u svojem radu surađuje s organizacijama civilnoga društva, spremni smo dati svoj konstruktivni doprinos.

Treba razmotriti europsku praksu i razraditi prateće mjere primjerene našim uvjetima. U obzir dolaze npr.:
• Dodatni namjenski doprinosi koje plaćaju proizvođači cigareta za naknadu štete, koje uzrukuju narodnom zdravlju.
• Financijske stimulacije za nepušače i one koji prestanu pušiti (smanjenje nekih poreza, manja stopa izdvajanja za zdravstveno osiguranje isl.)
• Razne stimulativne kampanje za nepušenje koje mogu provoditi poslodavci za svoje zaposlenike.
• Ciljane kampanje za prestanak pušenja usmjerene na roditelje male djece.
• Kampanja informiranja i osvješćivanja pušača o šteti, koje kroz zagađivanje zraka dimom nanose nepušačima u blizini.

Ova je karikatura, posvećena kampanji protiv zabrane pušenja u lokalima, objavljena na buymycigars.com. Praksa je ipak pokazala da lokali zabranom pušenja ne ostaju prazni.

Uz osmišljen pristup, interesi ugostitelja također ne moraju biti ugroženi. Eventualno smanjenje posjete od strane pušača može se nadoknaditi povećanjem posjete nepušača, koji sada izbjegavaju zadimljene prostorije. U Njemačkoj se pokazalo da je posjeta nakon uvođenja zabrane čak i veća nego prije.

Za Zelenu listu:

Zoran Oštrić, glavni tajnik

- 23:07 - Komentari (4) - Isprintaj - #

17.01.2008., četvrtak

Kemijski otpad nepropisno odložen na Žitnjaku

Naknadna bilješka: Jutarnji list je 1. veljače 2008. objavio članak o ovome. Dr.sc. Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju, potvrdio je da problem postoji.

Prenosim sa mrežnog sjedišta gradske organizacije Zelene liste za Zagreb.

Na Žitnjaku, tamo gdje je nekad bio „ponos“ stare jugo-kemijske industrije, Chromos prema riječima okolnih stanovnika s Radničke ceste, već više od 20-tak godina stoje gomile hrđavih kontejnera i bačava s „tko zna kakvim“ sadržajem.
Posebnu pozornost ali i zebnju izaziva činjenica što su bačve uredno ograđene viskom žičanom ogradom, jer se zna da se tako obično odlagao opasni otpad odnosno kemikalije opasne po ljudsko zdravlje. Kontejneri stoje iza žice, ali na otvorenom tj. izloženi su utjecaju kiše, snijega, vjetra, munja.... I tako već dvadesetak godina!

Što ako grom udari pa dođe do eksplozije ili zagađenja zraka?

Što ako bačve nagrižene hrđom počnu ispuštati svoj otrovni sadržaj u okolno zemljište?

A u neposrednoj blizini je stambena kuća. (vidi sliku).

Ali nije to sve. Ima toga još!

spred napuštene tvorničke zgrade propalog Chromosa površina tla je jarko žute boje!

Nekad su se tu proizvodile boje i lakovi, izrađivali različiti pigmenti za boje i sl.

Danas, nakon više od deset godina otkako je zadnji radnik Chromosa kročio u tvornicu, zemlja je još uvijek obojena!

Nije nam poznato tko je preuzeo preostalu imovinu kemijskog diva Chromos, ne znamo čije je to sada zemljište i ne znamo čija je bila obaveza „počistiti za sobom“.

Znamo jedino da su kemijske supstance za pigmente i boje izrazito otrovne i dokazano karcenogene. Znamo i to da „žutu boju“ ispiru kiše i snijegovi te da se takve zagađene vode slijevaju u okolnu zemlju, u obližnju kanalizaciju i na kraju u rijeku Savu.

O svemu smo podnijeli prijavu inspekciji zaštite okoliša pri MZOPUG i očekujemo njihove nalaze te mjere koje će nadležni poduzeti za ukljanjanje potencijalno štetnih tvari i najvjerojatnije opasnog otpada.

- 23:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

16.01.2008., srijeda

Biogoriva - rješenje, ili problem?

Slika lijevo uzeta je sa mrežnog sjedišta američke Bend Biofuels Cooperative.

U posljednjih godinu dana, među znanstvenicima, ekologistima i okolišnim aktivistima u svijetu raste zabrinutost zbog masovne proizvodnje biogoriva (biodizela i etanola) kao zamjene za motorna goriva dobivena iz nafte. Zamjena za naftu iz žitarica, uljane repice, šećerne trske itd. desetljećima je promovirana kao ekološko rješenje, potpora lokalnim zajednicama i način smanjivanja ugljičnog dioksida. Nova saznanja to dovode u pitanje.

Mnoge su države donijele značajne poticajne mjere, zainteresirane za smanjenje ovisnosti o uvoznoj nafti i za spriječavanje klimatskih promjena. Sada dolaze upozorenja da preintenzivna proizvodnja biogoriva zapravo ne pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, a ima negativan učinak na proizvodnju hrane.

Danas 30 posto kukuruza proizvedenog u SAD ide za tu svrhu, te 50 posto šećerne trske u Brazilu! To ima utjecaja na rast cijena hrane u cijelom svijetu, što već ima i vidljive učinke na Hrvatsku, koja hranu uvozi, i na standard naših građana. Britanski Guardian piše 4. siječnja: Burning biofuels may be worse than coal and oil, say experts

Na hrvatskom je u posljednje vrijeme objavljeno više članaka na tu temu. Najnovija je vijest: EU zabranjuje uvoz pojedinih kultura za proizvodnju biogoriva. To je rezultat kampanje koju vodi organizacija biofuelwatch. Prije dva dana, Biofuel Review objavio je članak Biofuelsreview: Royal Society warns UK government on biofuels

Tportal je objavio tekst Poljoprivreda između hrane i biogoriva , a our-energy.com (također na hrvatskom), čak ima naslov: Biogoriva - Zločin protiv čovječnosti. Evo još jedan članak na tu temu.

Slika desno je sa portala mercopress.com. Ilustracija uz članak o posjetu glavnog janika UN Ban Ki-Moona Brazilu u studenom preošle godine, u procesu priprema za konferenciju o klimi na Baliju. Brazil je "zeleni div", zahvaljujući uvelike masovnoj proizvodnji etanola iz šećerne trske.

U stranci Zelena lista, u posljednje vrijeme razmatramo taj problem. Još nismo zauzeli konačan stav. Vjerojatno ne treba od biogoriva odustati, ali izgleda da su potrebna ograničenja. Treba preispitati i prilagoditi i hrvatsku regulativu.

Borba protiv klimatskih promjena i preorijentacija energetske strategije jedno su od ključnih pitanja koje su u žiži političkog interesa u naprednijim europskim zemljama, dok kod nas to uopće nije politička tema. Radit ćemo na tome da to promijenimo. Sastavili smo Sisačku deklaraciju o klimatskim promjenama. Mežete ju potpisati na mrežnom sjedištu stranke Zelena lista - pridružene članice Europske zelene stranke. .U njoj smo izbjegli spominjanje biogrovia. Imali smo na tu temu priopćenja Klimatske promjene nakon Balija: Hrvatska alarmantno kasni i Nafta sto dolara za barel, a hrvatska bez energetske strategije.

- 22:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.01.2008., utorak

Nema ekologije bez demokracije

Prenosim tekst, koji govori o među vezi dvije glavne vrednote, koje zastupaju zeleni kao politička opcija. Vrednota i načela zelenih međusobno su povezani ne kao strogo hijerarhijski izvedena ideologija ,nego kao mreća međusobno porožimajući i pretapajućih ideja. Jedan od prikaza te mreže su Programska načela Zelene liste, pridružene članice Europske zelene stranke.

Slikicu lijevo preuzeo sam od kolege blogera antiglobalist, kojeg preporučam, iako je sam naziv loš. PČojam "antiglobalizam" skovali su mediji, a njegovi sudionici zovu sebi same "alterglobalistima" ili "pogretom za globalnu pravdu". Globalizirati ne samo tržišnu utakmicu, nego i demoraktsko dogovaranje.

Zelene stranke, nova pojava u političkom spektru zemalja liberalne i socijalne ("zapadne") demokracije, nastale su tijekom 1970-ih godina izranjajući, kao široka koalicija aktivista, idealista i ideologa, iz beskrajno šarolikog svijeta novih društvenih pokreta, novih političkih zahtjeva i osobnih traženja: ekološkog, mirovnog, ženskog, novih duhovnosti, nove ljevice, pokreta za solidarnost sa "trećim svijetom", za šire oblike demokratičnosti i ljudskih prava, za priznanje seksualnih manjina itd. Zbog takvog porijekla, iako se samo malen broj aktivista stvarno odlučio na korak ka stranačkom organiziranju, zeleni su unutar sebe izvanredno raznoliki: spektar svih duginih boja jedan je od naših simbola.

Ono što ih je sve povezalo nije bila samo međusobna potpora zbog činjenica da postavljaju zahtjeve koje tradicionalne političke stranke, društvene elite i vladajući ekonomski i politički sustav nisu mogli ispuniti. Ubrzo se pokazalo da zajedništvo postoji ne samo na nivou akcije, nego i na nivou doživljaja svijeta, osjećaja i mišljenja o svijetu. Pojavljuje se (izranja, samoosvješćuje, artikulira) mreža ideja, načela, senzibiliteta i vrednota (mreža, a ne hijerarhija!), koje čine novi svjetonazor. To je mreža: nema koherentnu logičku strukturu koja bi je činila ideologijom, kakve su karakteristične za klasične političke stranke (liberalizam, nacionalizam, socijalizam idr). Brojni su mislioci i politički aktivisti artikulirali razne elemente novog svjetonazora; teoretičari politike tek pojedine njegove dijelove izdvajaju kao "ideologije", osobito "ekologizam" i "feminizam".

Glavna odlika zelenog svjetonazora je holizam, tj. cjelovitost. "Sve je u prirodi povezano sa svim drugim" jedno je od temeljnih ekoloških (i ekologističkih) načela; vrijedi to i za sve probleme i krize koje obuhvaćaju ekosferu, ljudsko društvo i pojedine osobe. (Drugo je načelo: "Nema besplatnog ručka".) Tako su i sve vrednote i načela (a osobito šest načela, koje naša stranka slijedi) međusobno povezani, proizlaze jedni iz drugih. Pogledajmo povezano ekologije i demokracije.

Od 1960-ih godina, ljudi koji se bave okolišem uviđaju koliko je današnja ekološka kriza duboka, složena i sveobuhvatna. Njeni su korijeni duboki i mnogostruki Da bi se ona prevladala, nisu dovoljne jednostavne mjere; nisu dovoljni apeli na moral, palijativne mjere "zaštite okoliša" niti mali pomaci u "razboritijem" postupanju s otpadom isl. Potrebna je promjena u načinu mišljenja, koju nazivamo ekološka mudrost (upravo: "mudrost", a ne puka "razboritost", koja je pravilo tzv. "zdravog razuma" - a puki zdraviz razum ne zahvaća dubinu krize).

Nije odmah bilo jasno da je tako duboki zahvat potreban. Osnova stvaranja ekološkog pokreta, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, bile su grupe zabrinutih građana, čiji je okoliš bio ugrožen nekim oblikom devastacije. (To se još uvijek događa - ovih dana u Sisku!) Kada su se organizirali i pokušali suprotstaviti, ubrzo su uvidjeli koliko su moćne sile kapitala i politike (poslovnih i političkih elita) s kojima se sukobljavaju. Pokazalo se da su postojeće demokratske institucije nedovoljne da bi se izrazio novi tip interesa, da bi se obranilo od ugroza na koje se ranije nije mislilo.

Predstavnička (parlamentarna) demokracija mora nadopuniti novim oblicima demokratičnosti. Nasuprot "demokraciji" u kojoj odlučuju izabrane elite a građani su pasivni (kao što je nedavno rekao sadašnji gradonačelnik Zagreba: građani izlaze na izbore, izabiru vladare, i nakon toga trebaju šutjeti slijedeće četiri godine), potrebna je Aktivna demokracija. Građani moraju imati mogućnosti sudjelovanja u odlučivanju (participativna demokracija) kroz nove, fleksibilne mehanizma.

Zeleni međutim ne zastaju pri tome: građani, također, moraju biti poticani da takve mogućnosti koriste i stvaraju, da se za njih izbore, da budu aktivni, samopouzdani, prodorni. Građanska pasivnost u interesu je elita svih klasičnih stranaka.

Demokracija je značajna jer je učinkovita: demokratske zemlje u svakom pogledu napreduju bolje od nedemokratskih; ali demokracija je, za zelene, također vrednota sama po sebi.

- 23:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.01.2008., ponedjeljak

Cvjetni trg (2): Dignite buku!

Lijevo: Crkva sv. Preobraženja Gospodnjeg, slikana iz Preobraženske ulice.

Doljnje slike, nedavno snimljene, dvije kuće previđene za rušenje po projektu razvojnika Horvatinčića i poglavara Bandića. Prva slika prikazuje kuću Granitz, o kojoj sam nešto više pisao jučer. Druga prikazuje susjednu kuću, u kojoj je rođen pjesnik Vladimir Vidrić.

Danas vam moram nešto priznati: Jučerašnji tekst, u kojem sam sumnjičavo upitao nisu li purgeri, za razliku od Dalmoša, zaboravili svoju borbu za duh grada u njegovom srcu, bio je provokacija! Jer naime odgovor glasi: Naravno da nisu! Planirao sam za nekoliko dana objaviti poziv na prosvjed, ali sam malo zeznuo tajming. Jer je vijest došla u medije nekoliko dana ranije.

Dakle, Večernjak je objavio: Cvjetni prolaz: Investitor najavio manji projekt, a udruge novi prosvjed.

Da, prosvjedi se obnavljaju. Za početak: u subotu, 26. siječnja, u 11:00, u Varšavskoj. Ideja: stvoriti što više buke! Donesite pomoćna sredstva za stvaranje buke - lonce i sve drugo, što vam padne na pamet. "Službeni" pozivi bit će poslani za koji dan. Iskažimo svoj prosvjed tako, da nas se čuje do Gradske skupštine i do Markovog trga!

Ukoliko Gradska skupština prihvati projekt što ga predlaže zastupnik razvojničkog kapitala Tomo Horvatinčić, nastavit će se i druge prosvjedne akcije.

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, od početka je bezrezervno podružavala i sudjelovala u kampanji za zaustavljanje ovog štetnog projekta, koju vode udruge Zelena akcija i Pravo na grad.

Purgeri nisu norci!
Hoćemo poduzetnike, a ne razvojnike!

Poduzetnik ulaže u nešto, što i drugima treba donijeti korist.
Razvojnik (developer) radi po načelu "hit and run", ili po naški: "Drpi i bježi!". cerek

Iskoristimo položajnu rentu, zgrnimp pare, a poslije - baš nas briga!

- 21:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.01.2008., nedjelja

Cvjetni trg: nasuprot Splićanima i Dubrovčanima, da li su purgeri odustali?

Slika gore: Trg Petra Preradovića (Zagrepćanima poznat kao Cvjetni trg), slikan s južne strane prema sjeveru. Pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg sagrađena je 1866., trideset godina prije nego što je rušenjem bloka zgrada iza crkve nastao sam trg. Zapadno od crkve tada je počinjala šuma (jedno plemićko imanje). Ispred nje je spomenik Petru Preradoviću, postavljen 1954.. Pogledajte članak na wikipediji, te članak Povijest trga Petra Preradovića iz časopisa Vijenac, ttravanj 2007.

Prošlo je eto već više od mjesec dana otkada je Gradska skupština hrvatske metropole izglasala sramotni novi Generalni urbanistički plan. Pobuna nekoliko zastupnika Socijaldemokratske partije trajala je kratko. Jetki komentar pod naslovom Devastacija Zagreba na račun Zagrepčana može početi objavio je tada poznati bloger CNN (Croatian Nauseous News, Hrvatske odvratne vijesti).

Tako je razvojnik (developer) Tomo Horvatinčić, koji namjerava razbiti... hm, razviti? blok kuća Cvjetni trg - Ilica - Gundulićeva - Varšavska, dobio odriješenje ruke da za boljitak građana i svoj profit radi na Detaljnom planu uređenja za taj blok, kako paše njegovim poslovnim interesima. Koji su, piše današnji Jutarnji list (koji Horvatinčića, kao i drugi, pogrešno zove "poduzetnikom"!), iznenada postali skromniji, pa je novi projekt za Cvjetni trg dvaput manji. Gradsko poglavarstvo će o izmijenjenom projektu odlučivati slijedeći četvrtak.

Gore: jedna od dvije kuće na zapadnoj strani Cvjetnoga trga, predviđene za rušenje::kuća Granitz, koju je 1886. po projektu slavnog Hermanna Bolléa dao sagraditi manje slavni, ali za povijest Zagreba značajni tiskar i izdavač Ignjat Granitz. Iz jčije se biografije i djelovanja, usporedimo li ga s Tomom Horvatinčićem, jasno vidi razlika između poduzetnika i razvojnika.

Nestaju iz plana slavni i toliko hvaljeni "Zagrebački kristali", najavljuje se gradnja "stepenaste strukture" i podzemna garaža sa samo 350 umjesto 650 mjesta.. Navodno emisari Hoto grupe osobito obilaze stanare Varšavske 6, gdje bi trebao biti ulaz u podzemnu garažu - iako je isti taj Jutarnji (inače, po svjetonazoru i interesima zbog oglašavanja sklon poduzetnicima i razvojnicima) prije mjeseca dana pisao. Ulaz u garažu ipak iz Gundulićeve. Taj je članak bio govorio o pormetnoj studiji, koju za Horvatinčića završava Institut za promet..

No, čemu se nervirati? Kako će se regulirati promet, gdje će se ukinuti ili uvesti pješačke zone, hoće li se graditi piramide ili stošci, garaže za 300 ili 3000 automobila - to više nije stvar nas, građana Zagreba. To je sada suverena odluka razvojnika Horvatinčića i poglavara Bandića.

Osim ako ipak možda ne. Znači li nešto 54.000 prosvjedni potpisa građana? O Cvjetnom trgu sam pisao na ovom blogu nekoliko puta. U travnju pisao sam O cvjetnom trgu i njegovom klonu, O problemu prometa u centru grada, volio bih da pročitate članak Zamisli: Grad bez automobila! Što dalje? Je li bitka izgubljena? Na raspravi o Donjogradskim blokovima u Društvu arhitekata Zagreba, prije dva mjeseca, arhitekt Vinko Uhlik je rekao:

Grad je zajednički dom. Moj dnevni boravak, veći, ljepši, zanimljiviji nego li onaj koji imam doma. Preradovićev trg, koji put Zrinjevac, Maksimir. Ne pitati 700 tisuća ljudi kakav Zagreb želimo i kakav Zagreb može biti, nego krenuti odmah u realizaciju na jedan određeni način koji uopće nismo diskutirali, nije dobro. To nije dobrosusjedski i nije stručno.

Dnevni boravak. Tako sam ja doživljavao centar mojeg grada, a Cvjetni trg ima posebno značenje. Zar zaista "razvoj" koji nam nude "razvojnici" mora biti privatizacija javnih prostora? U prvom napisu na ovom blogu, prije gotovo godinu dana, prenio sam Priopćenje za javnost stranke Zelena lista, pridružene članice Europske zelene stranke, povodom tada održanog prosvjednog skupa. u njemu između ostalog rekosmo:

Zahvaljujemo svim medijima koji su valjano najavili i popratili skup, te osobito hrabrim i vještim novinarima koji su se suprotstavili pritiscima, te razotkrili bahatost i prostaštvo onih koji projekt guraju. Ista se borba malih ljudi protiv beskrupoloznosti kapitalista i megalomanije političara događa posvuda u Hrvatskoj: u Sigečici i Starom Trnju, Tounju i Malom Lošinju, Dramlju i Dubrovniku, na Jadranu ili na Dravi… Suprotstavimo se! Vrijeme je da obični građani, koji si ne mogu priuštiti vile s bazenom, obrane ono malo ljepote i nježnosti, koje u centru grada imaju!

Gore: jedna od tipičnih scena oblika urbanog života, koje možete vidjeti na Cvjetnom trgu. Mala kršćanska zajednica Univerzalni život (tzv. prakrščani) postavila je jedne subote šator, u kojem nudi svoja izdanja. Na slici je lijevo njihov član (čovjek kojeg inače dobro poznajem), a desno jedan katolički svećenik, koji je šetajući gradom slučajno naišao. Upustili su se u dugu teološku raspravu. Nisu se složili, ali su raspravljali i rastali se pomirljivo. Kulturni pluralizam je jedna od najboljih stečevina gradskoga života. A sve ih proždire religija šoping centara i javnih garaža...

U Dubrovniku je nedavno Građanska inicijativa za spas Dubrovnika okupila 500 ljudi na prosvjedu, ovdje sam bio objavio najavu. Gradonačelnica,Dubravka Šuica, koja je inicijativu isprva posprdno "otpisala",prisiljena je na ustupke. Bloger Ragusa objavio je o tome niz vrlo zanimljivih napisa na pollitika.com, posljednji je naslovljen Šutljiva većina nikako da umukne. U Splitu, prosvjed u organizacij Građanske inicijative za Split nije bio masovan, ali je odluka od promjeni GUP-a zasad odgođena. Što čeka Zagreb? Da li su purgeri pozaspali, da li su odustali?

- 21:39 - Komentari (7) - Isprintaj - #

12.01.2008., subota

Kako je bila donesena odluka o osnivanju stranke Zelena lista

Često me pitaju o povijesti naše stranke. Da se ne zaboravi, prenosim ovdje članak, koji doduše još stoji na webu, ali na jednom danas neaktivnom sajtu.To je bilo u studenome 2004.. Osnivačke skupština stranke održana je 29. prosinca iste godine, pod imenom Zeleni za Zagreb. Nadišavši lokalni nivo, stranka je 28. veljače 2007. promijenila ime u Zelena lista.Tada je u Hrvatskoj postojalo već osam zelenoidnih (ne zelenih) stranaka. Ovaj izvješta dovoljno govori o tome zašto smo bili prisiljeni, ako ozbiljno želimo zastupatii zelenu političku opciju, osnovati novu. Naše primanje u pridruženo članstvo Europske zelene stranke pokazalo je da smo bili u pravu. Od onih osam, tri su se u međuvremenu ugasile, ostale skalpaju razne "neprincipijelne koalicije" u kojima se i ono malo zelenkastog gubi.

Na seminaru odluceno: Osnivamo novu stranku
piše Zoran Oštrić
November 18, 2004, 7:10 am

Ovoga je vikenda u Zagrebu odrzan medjunarodni seminar o zelenima na lokalnim izborima i u lokalnoj vlasti. Uz sudjelovanje clanova Inicijativnog odbora Zelenih za Zagreb, lokalnih gradjanskih okolisnih inicijativa i brojnih gostiju iz inozemstva, odluceno je: nova stranka, zelena i lokalna, bit ce osnovana do kraja ove godine.

Ovoga vikenda (13-14. studenoga) u Zagrebu je odrzan medjunarodni seminar pod naslovom Zeleni na lokalnim izborima i u organima lokalne vlasti u zajednickoj organizaciji "Europske zelene stranke, Green East-West Dialogue, Zelenih za Zagreb te uz potporu Europskog parlamenta.

Uz dvadesetak domacih sudionika i sudionica (svaka cast svima koji su se pojavili usprkos odvratnom vremenu!), sudjelovalo je 11 gostiju i gosci iz sedam zemalja: Austrije, Madjarske, Nizozemske, Njemacke, Slovenije, Srbije i Svedske. Nazalost, zbog problema s vizom nije doputovao Serhiy Kurykin iz Ukrajine, clan Odbora (Committee) Europske zelene stranke.

Prvi dio seminara cinila je javna tribina, odrzana u KIC-u, Petrinjska 5, u subotu od 10 do 14:30. Bilo je pet izlaganja, nakon kojih se razvila ziva diskusija.

* Toni Vidan, koordinator izborne kampanje Zelenih za Zagreb: Potreba i moguci nastup zelenih na loklanim zagrebackim izborima. Procitajte Tonijev izvjestaj i razmisljanja nakon seminara: Vrijeme je za ZEZ!
* Davor Gjenero, politicki analiticar: Partitokracija i korporativizam - prijetnje hrvatskoj lokalnoj samoupravi
* Ann de Boer, European East-West Dialogue: Uloga Europske zelene stranke u lokalnim izborima u Europi
* Michael Scharfschwerd, rukovoditelj komunikacija sredisnjeg ureda Bündnis 90/Die Grünen, Njemacka: Kako su Zeleni u Njemackoj postali uspjesni
* Gerhardt Jordan, Die Grünen, Austrija, vijecnik u jednom od Vijeca cetvrti Beca: Iskustva iz prakse sudjelovanja u lokalnoj skupstini

Veliko ohrabrenje za nas bilo je sudjelovanje predstavnika i predstavnica nekoliko lokalnih okolisnih gradjanskih inicijativa i udruga sa podrucja grada Zagreba, koji su iskazali snaznu potporu i entuzijazam nasoj inicijativi.

Iako je stalno bilo hladno i padala kisa, funkcionirao je stand na Cvjetnom trgu i podijelili smo oko tisucu letaka.

Drugi dio seminara cinile su dvije radionice, odrzane u subotu popodne i nedjelju od 10:30 do 14 sati. Potpuni izvjestaj, sa svim predavanjima i prikazima diskusija, te sa raznim dodatnim materijalima, bit ce pripremljen kao brosura i CD.

Od osam registriranih hrvatskih politickih stranaka koje u imenu imaju "zeleno" pojavila su se dvojica predstavnika samo jedne, i to samo u dijelu programa; ostali ne samo da se nisu pojavili, nego nisu nista ni odgovorili, iako su bili obavjesteni i pismima i elektronskom postom. Prisutan je bio Zlatko Sviben, predsjednik Hrvatske stranke zelenih - Eko saveza, koji je dao podrsku prijedlogu da Toni Vidan bude prvi na listi kandidata za gradsku skupstinu na izborima iduce godine.

U nedjelju, kada smo zajedno sa zelenim prijateljima iz Europe sumirali rezultate, jednoglasno je zakljuceno da vise nema smisla gubiti vrijeme da se postojece zelene stranke pokusava natjerati na aktivnost i na ujedinjavanje. Odluceno je da se ubrza proces osnivanja nove stranke pod nazivom Zeleni za Zagreb, tako da osnivacka skupstina bude osnovana do kraja ove godine.

Europska zelena stranka daje punu potporu inicijativi i buducoj stranci Zeleni za Zagreb, kao jedinoj autenticnoj zelenoj politickoj opciji u Hrvatskoj. Na sjednici Councila Europske zelene stranke u Dublinu (Irska) 26-28. studenoga sudjelovat ce nasi predstavnici Vlasta Toth (clanica Steering Committee-a European Green-West Dialogue) i Toni Vidan.

Prijedlog Programskih osnova, koje izrazavaju opca vrijednosna i strateska opredjeljenja, postavljen je na Forumu i otvoren za prijedloge promjena i dopuna. (Morate se medjutim registrirati da biste mogli slati dopise.)

Svi zainteresirani mogu se javiti na Grupa OR

STO SU REKLI GOSTI NAKON SEMINARA

Gyuri Dropa, Madjarska, Zöld Demokraták Szövetsége (Savez zelenih demokrata),
predjednik Steering Committee-a Green East-West Dialogue)

Drago mi je sto su hrvatski zeleni donijeli konacnu odluku da poduzmu korak koji moraju napraviti, i koji su trebali napraviti i ranije. Mislim da razumijete da sada, ako zelite biti politicki partner Europskoj zelenoj stranci i ako zelite "obojiti" hrvatsku politicku scenu, morate raditi brzo. Naravno, kao susjedi, imamo mnogo zajednickog i zelimo raditi s vama. Ne samo kao susjedi, kada se radi npr. o rijeci Dravi ili o Jadranskom moru koje je prva destinacija madjarskih turista, nego u cijelom europskom projektu. Zbog toga moramo mnogo raditi npr. na projektu Druzba Adria, koji treba sprijeciti. Nas je zadatak u Madjarskoj vrsiti pritisak na nasu vladu da dva naftovoda ne budu spojena. Siguran sam da cemo mnogo zajedno raditi u buducnosti i zato zelim sve najbolje hrvatskim zelenima.

Michael Scharfschwerdt

Mislim da je vazno u slijedecim danima, tjednima, mjesecima, da uvijek imate jedan cilj u glavama: izbori slijedece godine. Ako budete tako radili, imate dobre sanse. Siroko je iskustvo, osobito za stranke koje su tek osnovane ili su u procesu osnivanja, da su prvi tjedni najtezi. Ako dobro obavite prvih nekoliko tjedana, obavili ste pola posla ili vise od pola. Bilo bi vrlo dobro da konacno dobijemo jednu jaku zelenu stranku u Hrvatskoj. Diskusije koje smo vodili pokazuju da Hrvatska treba zelenu stranku. U Njemackoj, poceli smo prije 25 godina kao i vi, u maloj sobi, uz zestoke diskusije; sada imamo vise do 45.000 clanova i sudjelujemo u vladi. Nista dakle nije nemoguce, uvijek se nastavite boriti.

Gerhard Jordan

Imam vrlo dobar utisak nakon sastanka posljednja dva dana. Vidio sam ljude koji su vrlo posveceni svojoj ideji da zelene politike uvedu u politicku praksu. Postoji enegija i entuzijazam, kao i dobar temelj u vec postojecim nevladinim organizacijama, njihovom povezivanju i kampanjama. Nadam se da ce Zeleni za Zagreb uspjeti preci izborni prag od pet posto i uci u gradsku skupstinu, a takodjer i u vijeca cetvrti.

U Becu imamo takodjer vijeca okruga i ona su vrlo vazna. Problemi su u Becu i Zagrebu slicni: oba su grada metropole, Bec ima 1,6 milijuna stanovnika a Zagreb 800.000, to je usporedivo. Postoje npr. u mojem okrugu problemi ilegalne gradnje na atraktivnim lokacijama na brezuljcima, kao i kod vas podno Medvednice. Tu su problemi prometa itd, pa je vazno razmjenjivati iskustva i uciti jedni od drugih. Nadam se da nasa iskustva npr. u prometu, koja sam iznio u svojem predavanju jucer, mogu biti koristna Zelenima za Zagreb u njihovoj kampanji.

Ann de Boer, Nizozemska, GroenLinks (Zelena ljevica), član Steering Committee-a Green East-West Dialogue

Dobro sam upoznat sa situacijom zelenih u Hrvatskoj i sa njihovom povijesti u posljednjih pet-sest godina. Nakon ovog boravka u Zagrebu, na seminaru u cijoj su organizaciji suradjivali Europski zeleni i Zeleni za Zagreb, imam vrlo potizivan utisak. Mislim da su hrvatski zeleni sada sposobni preci u novu fazu. Bio sam vrlo zadovoljan kada sam cuo da je Toni Vidan, koji je dobro poznat medju zelenima i u civilnom drustvu, odlucio uci u trku za lokalne izbore u Zagrebu. Mislim da to moze ohrabriti i druge ljude iz civilnog drustva i iz lokalnih akcija u Zagrebu da razviju i ponude pravi zeleni program, pravu alternativu postojecim politickim opcijama u Zagrebu.

Marie Utter, Svedska, Miljöpartiet de Gröna (Okolisna stranka zelenih), clanica Steering Committee-a Green East-West Dialogue

Bila sam ranije nekoliko puta u Hrvatskoj, takodjer i u Srbiji i u drugim zemljama. Nakon sto sam vidjela razne inicijative, osjecam veliki entuzijazam za ovu koja nam je danas i jucer bila predstavljena. Inicijativa je vrlo konkretna, dobro je da je u prvom koraku ogranicena na grad Zagreb. Morate imati na umu da sada radite za Zagreb, ne za cijelu Hrvatsku. Ako budete to imali na imu, mislim da imate vrlo dobar potencijal, jer imate dobru grupu ljudi koji imaju iskustva u prethodnom radu.

Imate takodjer vrlo dobro prvo ime na listi, Tonija Vidana. On uziva znatno povjerenje i trebate to iskoristiti da ucinite ovaj korak. Ako budete uspjesni ovoj inicijativi, to ce biti dobar pocetak za dobru zelenu politicku stranku u cijeloj Hrvatskoj.

Imate takodjer i vrlo dobre programske osnove. Tekst koji sam citala, Osnove programa Grupe OR, vrlo je inspirativan i za mene u Svedskoj, za moj politicki rad. Razmatranja su na vrlo visokom nivou, o razlicitimim, a povezanim zadacima u teoriji, strategiji i praktickim politickim koracima. Godinama nisam citala tako inspirativan tekst. Tesko je razmisljati na takav nacin i ovaj je inicijativni tekst vrlo dobro pripremljen.

- 12:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.01.2008., petak

Malo reklame: čitajte Alert! i djelujte!

Fotografije mi je poslala Ljilja iz Osijeka prije nekoliko dana, onako "za dušu". Evo prenosim, jer lijepo prenose zimsku atmoferu. Pa ih linkajte i pogledajte ponovo za ljetnih vručina! Prva: Šetnja uz Dravu na -10C. Druga: Bajka u Tvrđi.

Danas mi se ne da ništa originalno pisati. Čitam Koalicijski sporazum, naporno je to! Ne bih želio na bzrinu ništa pisati, dok dobro ne proučim.

Pa evo, koristim priliku za malo reklame: čitajte Alert, nezavisni magazin za okoliš! Vjerujem, istina, da ga mnogi od onih, koji prate moj blog, čitaju, ali ima svakako i drugih, koji još za njega ne znaju. Ne da su to moji frendovi iz Osijeka Ljiljanka i Kruno, koji ga uređuju (i koji su osnovali Press centar za okoliš), nego stvarno uvijek ima nešto zanimljivo za pročitati! Evo posljednje vijesti koje možete vidjeti na naslovnici:

Istraga: kamo je nestao kombi-laboratorij “Istina”

Laboratorij-kombi Državnog inspektorata,imena “Istina”, koštao je 5,5 milijuna kuna iz državnog proračuna. Kao “putujući inspektor” vozio je kratko. Otkrivši, između ostalog, korištenje i prodaju lož ulja umjesto dizela, hitno je spremljen u “garažu”.

Lovački lobi Hrvatskih šuma sudskom tužbom protiv zaštitara Kopačkog rita!

Otvoreno državno lovište Podunavlje-Podravlje zahvaća veći dio PP Kopački rit i protuzakonito je.Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode zatražilo je od hitno ukidanje lovišta. Umjesto toga, lovački lobi u Hrvatskim šumama utužio je zbog uvrede i klevete predsjednika Društva, Tibora Mikušku.

Spas za okoliš ili nova opasnost

(Preneseno iz Vjesnika - ne baš čitanih novina!) Znanstvenici upozoravaju na štete za okoliš od sječe i spaljivanja tropskih šuma radi uzgoja kultura za proizvodnju biogoriva (...) Politika promocije biogoriva našla se na udaru nekih britanskih znanstvenika koji ukazuju na opasnosti od sječe i spaljivanja tropskih šuma radi uzgoja kultura za proizvodnju biogoriva. Oni tvrde da bi trebalo zasaditi područje veličine dvije Velike Britanije za proizvodnju količina biogoriva kojima bi se prepolovile emisije plinova iz vozila u toj zemlji.

Poziv udrugama u kampanju za lošinjske dupine

Partnerske udruge Prijatelji životinja iz Zagreba i PCAP International iz Karlovca pokrenulu su kampanju kojom zahtjevaju od Ministarstva kulture RH proglašenje trajno zaštićenog rezervata za dupine kod Malog Lošinja. Pozivaju sve udruge i lokalne medije da se pridruže ovoj humanoj i nadasve potrebnoj kampanji.

- 23:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.01.2008., četvrtak

Što nam donosi koalicijski sporazum (2): Njemačka-Hrvatska= 226-119!

Evo danas onako bez posebog reda i sistama par komentara glede koalicijskog sporazuma HDZ-HSS-HSla

Uz slikice: Njemačka: Koalicijski ugovor između CDU/CSU i SPD-a ima 226 stranica. Dvaput više od ovog kojeg razmatramo. Ha, ipak su to Nijemci... sretan

ZERP je, ali nije...

Jučer sam jednom Amerikancu pokušavao prevesti i objasniti "ZERP je stupio na snagu, ali se ne provodi". Nikako nije mogao shvatiti. Baš su glupi ti Ameri! smijeh

Bloger Nažigač ostavio je jetki komentar, koji mi se svidio pa ga ovdje prenosim:

Fino, sada imamo vladu koja je donijela zakon o ZERP-u, a obećala je susjedima da ga se u stvarnosti neće pridržavati. Molim lijepo, zašto bismo se mi, građani Hrvatske, pridržavali zakona? Recimo onih o nepušenju u javnim prostorijama, ili onih o uzgoju marihuane ili onih o švercu ljudima, ili onih o silovanju ili zašto bismo uopće plačali porez? Hej, tko je ovdje lud?!

O ZERP-u, piše danas Ivo Jakovljević u Novom listu, uspoređujući ponašanje predstavnika Hrvatske i predstavnika EU: Ovi, naime (kao i predstavnici NATO, u koji ulazimo bez rezervi!), zastupaju neke svoje strateške interese - dok predtavnici buduće koalicijske vlade o strateškim interesima pričaju samo za domaću upotrebu, a prema van ušute čim ih mrko pogledaju. mad

Za razliku od hrvatske vlasti, vlastu Europskoj uniji žestoko reagira na prvu loptu: ZERP je svjedok, kako se to radi, čak i u slučaju kad ZERP postoji samo na papiru, jer više ni HSS ne traži da se provede. ZERP je svjedok plus, što će koalicijska vlada uraditi kad stupi na dužnost jer - kad su se uoči Božića u Splitu okupili najbolji stručnjaci međunarodnog prava i poslali javnosti jasnu poruku - s njima nije bilo nikog ni iz tehničke niti iz buduće vlade, pogotovo ne iz HSS-a. Budući da se ni iz šire javnosti nitko ne buni, Hrvatska zaslužuje da se s njom radi sve što je Uniji i NATO-uj u strateškom interesu.

HVALITE ME USTA MOJA...

Evo citiram dijelove uvodnog dijela programskog dijela Koalicijskog ugovora, koji djeluju da ti suza na oko krene:

Izabrani od hrvatskih građana, mi, Koalicijska Vlada Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno liberalne stranke odlučni smo odgovoriti na želju našeg naroda te građanima staviti u službu odgovornu i zrelu politiku koja će voditi zemlju putem ujednačenog razvoja, mira, osobne sigurnosti, rada i socijalne pravde.(...)

E vidiš, socijalna pravda, to mi se sviđa. Onako usput: te sintagme uopće nema u programu Socijaldemokratske partije Hrvatske. Koja je, inače, članica Socijalističke internacionale. bang

Naše su stranke osluškivale težnje naših građana; stisnuli smo mnoge ruke i saslušali brojne sudbine.

Aha.

Hrvatska socijalno liberalna stranka pripada velikoj obitelji liberalnih europskih stranka i kao takva zauzima značajno mjesto u europskoj politici i u gradnji moderne Hrvatske.

Khm, HSLS zauzima značajno mjesto u europskoj politici? Jel' to ona stranka s dva zastupnika od 153? zubo

Ovaj Program Koalicijske Vlade nije lista obećanja. Hrvatska je zemlja stabilnog i otvorenog gospodarstva, otvorenog i kritičkog društva.

Cool.

- 23:01 - Komentari (1) - Isprintaj - #

09.01.2008., srijeda

Što nam donosi koalicijski sporazum (1): ZERP i NATO

Evo potpisan je konačno, i objavljen, dugo pripremani i pompozno najavljivani Koalicijski sporazum između HDZ-a, HSLS-a i HSS-a. Želio bih potaknuti diskusiju o tome. Svaki je prilog dobrodošao! To, naravno, nije nešto što moramo "odraditi" za par dana.

Program ima ukupno 119 stranica. Puni je naziv: Koalicijski sporazum o formiranju parlamentarne većine i sudjelovanju u Vladi Republike Hrvatske 2007.-2011.. Naziv može zbuniti, jer se uopće ne spominje program buduće Vlade; no on je ipak najobimniji dio Sporazuma.

Sporazum je podijeljen na šest nejednakih dijelova.

I. Uvod (4 stranice)
II. Organizacijsko-metodološke postavke rada (3 stranice)
III. Realizacija koalicijskog sporazuma i koalicijsko usklađivanje (3 stranice)
IV. Prijedlog ustroja koalicijske vlade i pitanja funkcioniranja Sabora (3 stranice)
V. Programski dio (103 stranice)
VI. Završne odredbe (2 stranice)

Prvi utisak: u uvodnom dijelu pobrojani su svi lijepi i dobri ciljevi, od povećanja BDP-a i smanjenja nezaposlenosti uz makroekonomsku stabilnost, preko borbe protiv korupcije, maksimalnog razvoja modernih komunikacijsko-informacijskih tehnologija i maksimalne zaštite okoliša, do očuvanja dostojanstva hrvatskih branitelja i interesa Hrvata u BiH.

Ali daj da vidimo ključne stvari o kojima se tako strasna polemika u javnosti vodila.

ZERP. Utipkavam kraticu u pretraživač pdf dokumenta... Molim? Nula rezultata!? Eh, probajmo puni naziv... Nula!!?? Ću da puknem na živce... puknucu

Utipkao sam "pojas" i ustanovio da se "širokopojasni pristup internetu" spominje pet puta, a ZERP samo jednom, i to usput u poglavlju Oružane snage i obrambeni sustav!

Hrvatsku ratnu mornaricu opremit ćemo novim ophodnim brodovima čime će se
osigurati nastavak vojne pomorske tradicije i time osigurati sposobnost nadzora
nad teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom u Jadranskom
moru.

Aha. Fino. A koje će to godine, prosim fino, biti? cry

Daj da vidimo što je s NATO-om. Referendum? Nema te riječi... tuzan

U uvodu, na str. 4., privlači mi pažnju razlika u spominjanju Europske unije i NATO-a. Naime, u EU ćemo ući

uz očuvanje državnih, nacionalnih, političkih, kulturnih i gospodarskih samobitnosti te uz njihovu ravnopravnu suradnju i prožimanje

a u NATO

preuzimanjem i ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz potpore i članstva u ovoj integraciji

Ej, što se dogodilo sa samobitnostima i ravnopravnošću u potonjem slučaju!?

Saznajemo da će se "nastaviti reforme i prilagodba obrambenog sustava za ulazak u NATO", što se očekuje najkasnije do travnja 2009. (str. 109) I sad pazite, ovo mi je osobito milo: "Nastavit ćemo informiranje javnosti o prednostima ulaska u članstvo NATO saveza radi jačanja podrške građana za ulazak u NATO savez." (str. 110, i onda ista rečenica na str. 115)

Ma da, ne bi to Sanader mogao bez žućkasto-zelenkastog dvojca obavit'. nut

Fino, sve će nas informirat' preko širokopojasnog interneta, koji ćemo pak moći koristiti da koordiniramo anti-NATO demonstracije sa aktivistima pokreta za globalnu pravdu i protiv militarizma širom svijeta! Heh, trebamo se oboružati sposobnošću sagledavanja dobre strane... party

Trebat će nam. cry

- 21:54 - Komentari (3) - Isprintaj - #

08.01.2008., utorak

Nekadašnji "eko-teroristi" poslali policija!

Danas smo imali petosatnik sastanak Glavnog odbora. Pa kako mi se ne da sada nešto naširoko pisati, a da ne prođe dan da se ne javim, evo jedan zanimljivi link.

Britanski Guardian Unlimited objavio je vrlo zanimlji izbor 50 people who could save the planet. Vrlo je zanimljivo, šarolik izbor po raznim kriterijima, vrlo različiti ljudi - političkari, aktivisti, znanstvenici, glumci...Neću sada razne izdvajati, nego evo prevodim samo pasus o jednom od njih, za kojeg vjerojatno niste čuli, a zanimljiv je kao "disident" koji je izašao iz Greenpeacea zbog njihovih premlakih metoda.

Paul Watson, 57, čovjek je kojeg se najviše boje japanski kilolovci, kanadski lovci tuljana i ilegalni ribari svuda. On je paradigma direktne akcije. Bio je suosnivač Greenpeacea 1970-ih, a danas ima dva broda koji patroliraju svjetskim oceanima i sukobljuju sa svakime za kojeg imaju dokaze da postupa protuzakonito. Razne vlade stalno ga optužuju kao eko-terorista zbog toga što se zalijeće u kitolovce i buši im dno, ali Watson poznaje zakon mora i nikada nije bio tužen. Sada je otvorio novo poglavlje za grupe za okoliš. Prošle godine Sea Shepherd Conservation Society postala je službena agencija za zaštitu zakona u Ekvadoru. Sea Shepherd (Pastir mora) su partneri ekvadorske policije i mogu ići u službene patrole i uhićivati na području nacionalnog pomorskog parka Galapagows. Samo u tijeku jednog mjeseca prošle godine on je oduzeo više od 19.000 peraja morskog psa i 92.000 morskih trpova, te konfiscirao više od 35 milja ilegalnih longline (mreža?). Ideja o okolišnim aktivistima koji postaju nove zelene policijske snage mogla bi se razviti u slijedećim godinama.

- 23:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.01.2008., ponedjeljak

U pustinji realnog, saditi vrtove

Naslov ovog posta aludira na knjigu Dobrodošli u pustinju realnog slavnog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka. Za način na koji Žižek nemilosrdno provocira, pogledajte izvješće sa njegovog predavanja u Zagrebu prošle godine. Za prikaz izvanredne Žižekove analize i kritiku njene nedostatnosti, pogledajte članak Stevena Shaviroa.

U jučerašnjem zapisu pisao sam o svojoj osobnoj formulaciji unitarijanstva-univerzalizma. Nazvao sam je ne puko "feligijskom" nego "filozofsko-religijskom" pozicijom. Ne sadrži nešto, što biste u pravom smislu riječi mogli nazvati "dogmom", koja je karakteristična za svaku religiju.

Također, unitarijanizam-univerzalizam ne daje osnovu da se bilo koga isključi iz "zajednice pravih vjernika" - a to svaka klasična religija čini. (Zato sam smatrao potrebnim izraziti suosjećanje čak i za čovjeka čija su mi djela vrlo odbojna, kao što je Branimir Glavaš.) Evo, moram citirati Žižekovu kritiku "univerzalizma":

Radikalni univerzalizam vodi k najvećoj isključivosti. Kad Sveti Pavle kaže da su svi ljudi braća u Kristu, to onda znači da oni koji ne prihvaćaju 'biti u Kristu' nisu ljudi.

To razotkriva nedovoljnost one kritika kršćanske prakse, koja se uvijek iznova, nasuprot "izopačenjima" poziva na vraćanje "izvornoj Isusovoj poruci". To je potrebno, ali nije dovoljno.

Lucius Horvat na blogu Evanđelje po Luciferu u kritici "monoteizma", na način sličan onome kad Žižek brani staljinizam, sebe samog predstavlja kao Lucifera, Sotonu - i onda proklamira, da je Lucifer Isusov brat, koji ga ljubi! Izgledalo bi da je autor poremećen kad govori takve stvari - ali sklon sam vjerovati da se radi samo o sredstvu umjetničke provokacije. Nešto između one intelektualističke Žižekove, i one diogenijske Tomislava Gotovca, koji se skine gol i viče: "Pun mi je kurac!" (a svijet ga uvažava kao velikog umjetnika).

Nakon godina proučavanja kršćanstva, i konstatirane nesposobnosti da ga prihvatim, ono je za mene bilo ljestve, bez kojih se ne može penjati, ali koje se odbacuju kad se stigne na vrh. Kao što Ludwibg Wittgenstein kaže na kraju Tractatus logico-philosophicus, jednog od ključnih filozofskih djela 20. stoljeća:

Moji stavovi rasvjetlavaju time što ih onaj tko me razumije na kraju prihznaje kao besmislene kada se kroz njih, npo njima, preko njih popeo napolje. (On mora tako reći odbaciti ljestve pošto se po njima popeo.)

[Međutim, ništa se posve ne odbacuje. Wittgensteinu nedostaje hegelovsko "aufheben" (s obzirom da vjerojatno ne znate njemački, evo objašnjenja te riječi na engleskom), dijalektičko prevazilaženje u kojem ono prevaziđeno ipak ostaje očuvano}.

Sve ljude gledam kao zajednicu, čovječanstvo kao "zajednicu zajednica". Zato moramo, nasuprot zatvaranju u nacionalne okvire (a da pri tome ipak narodnost kao užu zajednicu ne negiramo!), ostvarivati globalnu pravdu, suradnju i solidarnost, što je jedno od programskih načela Zelene liste.

Iako idem dalje od skeptičke pozicije koja je u srži filozofskog (mudroljubnog) umovanja, smatram da nikada ne možemo "posjedovati" istinu o Višoj Realnosti (načelo 2.4. mojeg univerzalističkog vjerovanja). Istini možemo samo težiti, a to je djelatnost filozofa:

Filozof iskazuje žudnju za mudrošću, ali ne tvrdi da posjeduje mudrost. On se ne zadovoljava nijednim odgovorom kao konačnim, on uvijek iznova postavlja pitanja.

Sjetite se anegdote, koju sam jučer spomenuo, o unitarijancu-univerzalistu koji radije bira "diskusiju o raju" nego boravak u raju!

Gornja karikatura je sa mrežnog sjedišta (web sitea) Odjela za filozofiju Fakulteta umjetnosti i društvenih znanosti Sveučilišta Dalhousie iz Halifaxa, Kanada

Filozofsko terensko istraživanje
- Mislite... To je to?
- Da. Tu smo. (Tj. usred pustinje.)

Filozofski eros jest skeptička kiselina, koja razara svaku religijsku dogmu; Žižek je u tome jedan od najvećih svjetskih majstora na prijelazu 20. u 21. stoljeće. Ipak nijedan mudroljub ne može ostati pri apsolutno dosljednoj skepsi (dosljedni skeptik skeptičan je i prema skepsi). U pustinji slobode, istinski mudroljub gaji vrtove religije ("ponovog povezivanja"). Moramo kročiti u pustinju, da bismo pleli vijence cvijeća, a ne okove. Moramo se suočiti sa mržnjom u sebi, da bismo mogli voljeti.

- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.01.2008., nedjelja

Univerzalizam kao religija: jedan Bog, bezbrojni putevi

Lijevo: stilizirani plamen u kaležu simbol je unitarijanaca-univerzalista.

U jučerašnjem napisu o štrajku glađu Branimira Glavaša, spomenuo sam usput da se religijski izjašnjavam kao unitarijanac-univerzalist. Danas, na dan kada bismo se po njegovom imenu u slavenskim jezicima trebali isključiti od svakodnevnih "djela", osjetio sam potrebu nešto o tome napisati ovdje. Da bi me oni, koji me stalno ili povremeno prate, mogli bolje razumjeti.

Prvi sam put naletio na tu nezgrapnu sintagmu sa sva 'U' prije oko dvije i pol godina, na neobičan način. Naišao sam na stranicu Belief System Selector, koja vam pomaže da pronađete koja je religija ili sustav vjerovanja najbliža vašim osobnim uvjerenjima. Trebate odgovoriti na seriju pitanja, i na osnovu vašeg odgovora pravi se rang-lista religija, prema postotku slaganja.

Napravio sam to iz znatiželje. Pitanja su bila ozbiljna i suvisla. I gle: na prvom mjestu, sa 100% (!) našla se odredica 'unitarist-universalist'! Što je sad to, nikad čuo!? (Na drugom mjestu ispalo mi je 'sekularni humanist', a na trećem 'liberalni kveker'. Rimokatolička crkva našla se na pretposljednjem, 26. mjestu, a iza nje samo Jehovini svjedoci.)

Pa sam onda prosurfao okolo i našao neke sajtove sa informacijama. Neću sada duljiti s objašnjenima. Riječ je o dva sustava mišljenja, koji su iznikli u okviru protestantskih gibanja u XVI. st.. Unitarijanci naglašavaju Božje jedinstvo, a univerzalisti jedinstvo ljudskoga roda. I jedne i druge surovo su proganjali ne samo Rimokatolička crkva, nego i institucionalizirane protestantske (luterani i kalvinisti). Tako u Europi danas postoje samo manje grupe. U SAD, gdje je religijska tolerancija jedna od stupova političkog poretka, ima ih oko 800.000. Obje grupe ujedinile su se 1961. u Unitarian universalist association of congregations.

Dajem još dva linka na sranice sa jednostavnim objašnjenjima o čemu se radi:
beliefsnet.com
religiooustolerance.org.
Riječ je o visokoapstraktnom filozofsko-religijskom stajalištu, koje sigurno ne može privući masovno sljedbeništvo. Ali meni, zaključio sam, savršeno odgovara. Zadovoljava moju minimalnu potrebu za pripadnošću i moj smisao za ono metafizičko i za paradokse. Sa potonjeg sajta, prenosim jednu šalu koja mi se jako sviđa i odlično opisuje način mojeg razmišljanja.

Unitarijanac-univerzalist je umro. Na putu za zagrobni život, nailazi na raskršće sa putokazima. Lijevo piše: "Prema raju", desno: "Prema diskusiji o raju". Bez oklijevanja, UU krene desno.

Nisam pokušao uspostaviti neki službeni kontakt sa drugim unitarijancima-univerzalistima. Ali, počeo sam se tako izjašnjavati (ili, češće, samo kao "univerzalist"). (Pokušavam naći bolji izraz, jer ovaj je previše, hm, univerzalan : sretan

. Eksperimentirao sam sa 'univerist', ali ne zvuči dobro.) Bez potrebe za nekom osobitom organizacijom i zajedničkim ritualima.

Čak sam sastavio Moje univerzalističko vjerovanje. Prvi put prije dvije godine. Ovdje ga prenosim s nekim dopunama..

MOJE UNIVERZALISTIČKO VJEROVANJE

1. Monizam

http://www.bethinking.org/Images/Monism.gif

1.1. Vjerujem da postoji Viša Realnost, nedostižna ljudskim osjetilima i zdravom razumu.
1.2. Vjerujem da je Viša Realnost izvor smisla naše egzistencije kao svjesnih i mislećih bića.
1.3. Muškarci i žene žude i tragaju za razumijevanjem smisla na razne načine: proučavanjem svetih spisa, filozofskim umovanjem, mističkom zanosom, pjesničkom imaginacijom, znanstvenim istraživanjem, tjelesnom i emotivnom ljubavlju.
1.4. Ljudi imenuju višu realnost na mnogo načina: Bog (Jahve, Alah, Ahura Mazda, Vakantanka, Brahma), bitak, duh, ništavilo, svijet čistih ideja, priroda, materija, mreža života itd.

2. Pluralizam

2.1. Vjerujem da je raznolikost među ljudima, vjerama i idejama u skladu s Višom Realnosti.
2.2. Iako Višu Realnost zamišljamo kao jedinstvenu, ona se manifestira kroz beskrajnu raznolikost likova, činova, osjećaja.
2.3. Nikome nije dano da sa potpunom pouzdanošću zna da je njegova spoznaja bolja od drugih.
2.4. Mi nikada ne možemo "posjedovati" istinu o Višoj Realnosti. Realni život uvijek ostaje pun nesigurnosti, nedoumica i traganja.

3. Humanizam

3.1. Vjerujem da svaki čovjek ima sposobnost da sagleda barem mali djelić od onoga što ta Realnost jest.
3.2. Vjerujem da svaki iskreni napor da se smisao dostigne sadrži u sebi barem djelić smisla.
3.3. Vjerujem da u svakoj postojećoj religiji, znanosti, poeziji, mitu, zanosu.... postoji barem mali odbljesak onoga što Viša Realnost jest.
3.4. Zato nikada ne smijemo drugima silom nametati svoja viđenja i uvjerenja..

4. Ljubav

4.1. Moramo cijeniti jedni druge u našoj univerzalnost ljudskosti.
4.2. Moramo cijeniti jedni druge u našoj neponovljivoj individualnosti.
4.3. Moramo cijeniti prirodu u kojoj živimo, koja je također odbljesak Više Realnosti.
4.4. Moramo nastaviti živjeti, tragati, stvarati, i pomagati jedni drugima.

- 21:28 - Komentari (8) - Isprintaj - #

05.01.2008., subota

Branimir Glavaš na samrti: pokušaj pacifističke analize

Prošloga sam tjedna objavio članak o štrajku glađu Nataše Pifar Mihelić, što se dobro uklopilo u seriju mojih napisa o pacifizmu i nenasilnoj akciji. Tada sam samo usput spomenuo štrajk Branimira Glavaša, čiji uzastopni štrajkovi glađu traju čitavu ovu godinu. O tome je mnogo teže pisati, teže je donijeti sud na temelju načela.

Sada stižu vijesti da je Glavaš, nakon što je u trećem štrajku glađu ove godine izgubio 25 kilograma, u stanju kad prijeti opasnost od nagle smrti. Usprkos tome, Vrhovni sud je potvrdio odluku da se Glavašu produlji pritvor. U obrazložennju je navedeno da štrajka glađu "isključivo zbog pritiska na sud" i da je sam kriv za svoje pogoršano zdravlje. Nastavak suđenja je predviđen za ponedjeljak.

Vjerujem da jest kriv

Slika lijevo: udruga Nezavisi dragovoljci Hrvatski prikuplja potpise potpore Branimiru Glavašu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. zahtijeva se njegovo puštanje da se brani sa slobode. Udruga ima imeneobičan red riječi u nazivu, izabran očito zbog kratice, koja je politička provokacija. Glavašu to može samo odmoći.

Prvo moram reći, da na osnovu svega što sam čitao i čuo o njegovoj djelatnosti u Osijeku od prvih demokratskih izbora 1990., mislim da Glavaš jest kriv za zločine, za koje je optužnica podignuta. Bio je "warlord", koji je uspostavio kontrolu nad svime što se događalo u Osijeku i okolini (Sa jedog web foruma: "U ratnom Osijeku nije ni muha proletila u krivom dijelu grada, a da Glavaš za to nije znao tako da ga se teško može nazvati nevinim."). Vladao je despotski i kršeći zakone, npr. kad je preuzeo kontrolu nad listom Glas Slavonije: njegovi naoružani ljudi upali su u redakciju i novinare istjerali van. Kolike god bile njegove zasluge za obranu istočne Slavonije od srpske agresije, koliko se god neke stvari u ratnoj psihozi mogu shvatiti i "progledati kroz prste", njegove su metode i niz postupaka - kažem, uvjeren sam na temelju onoga što mi je poznato - neprihvatljivi.

Ovo moje osobno mišljenje nije pritisak na sud, jer nemam nikakve moći da na suce utječem. Optužbe moraju biti dokazane u sudskoj proceduri, poštujući optuženikovo pravo na obranu. Pritom se može dogoditi i to da zbog nedostatka svjedoka sud otpužbu odbaci; ja ću to prihvatiti, ako sam uvjeren, da je procedura bila korektna. Svako je nevin dok mu se krivica ne dokaže - to je načelo postupanja, koje ću uvijek poštovati, što god ja osobno o nečijoj krivici mislio.

Čini mi se pak očitim (iako se ne može dokazati) također i da je samo pokretanje procesa stvar sudske odluke iz vrha HDZ-a, donesene kada je Glavaš iz stranke istupio. Da nije izgubio i političku moć, zaključuje očito i šira javnost, ne bi dospio pred sud.

Takve se odluke mogu donijeti u potaji, ali suđenje je javno. Može se pratiti zbivanja i uočiti nepravilnosti, u ovom ili onom smjeru.

Kako trebaju postupati liječnici

O dilemama medicinske etike, koji se vežu uz Glavašev slučaj, dobar je komentar objavio Nino Đula jučer u Jutarnjem listu. Način postupanja liječnika prema štrajkaču glađu, s gledišta medicinske etike, detaljno opisuje Malteška deklaracija o štrajku glađu.

Njegov štrajk glađu više ne smije biti tako netransparentan kao što je bio do sada.

Sve međunarodne medicinske konvencije ukazuju na jednu ključnu dilemu kad je u pitanju štrajk glađu. Liječnik je s jedne strane dužan štititi svačiji život, a opet, s druge strane, pacijentu koji je gladujući izgubio svijest ne bi smio dalje pomagati ako ima informaciju da je on doista odlučio umrijeti.

Tko je taj liječnik koji je o tome razgovarao s Glavašem? Je li napravio sve što od njega traže pravila liječničke etike? Je li mu detaljno objasnio što znači njegov štrajk? Je li ga svakog dana pitao ustraje li u njemu? Je li ga izričito pitao želi li da ga se hrani ako izgubi svijest?

Postoji li o tome dokumentacija koja će se naknadno moći provjeriti? Ime i prezime tog liječnika mora biti poznato javnosti, bez obzira na diskrecijska pravila koja inače ima zatvorski sustav.

Taj liječnik mora osobno preuzeti odgovornost za ono što će se dogoditi u slučaju da pritvorenik Glavaš izgubi svijest i ne bude mogao dalje odlučivati želi li se više liječiti ili ne.

Đula također konstatira dilemu, u kojoj sam i sam:

Teško je zazivati bilo kakvu opću solidarnost za Branimira Glavaša. Ako ništa, barem iz opreza da je on možda doista imao neke veze sa svim tim grozotama iz optužnice zbog kojih mu je uskraćena sloboda.

Javnost: ravnodušna i podijeljena

<Branimir Glavaš u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu. Slika iz Večernjeg lista.

Pregled reakcija na internetu potvrđuje ono, što sam prošlog tjedna spomenuo: Glavaš nije uspio mobilizirati širu podršku javnosti. Reakcije su podijeljene, a oni koji ga podržavaju su u manjini. Glavna reakcija je odsustvo reakcije, odnosno ravnodušnost: ima mnogo manje komentara, nego što bi se moglo očekivati.

Neki izražavaju potporu Glavašu ("na leđa mu je Smradaner natovario i policiju, i sudstvo", svjedoci protiv Glavaša su "ulovljeni u vlastitoj mreži laži", korumpiranom pravosuđu odgovara Glavaševa smrt jer "tu mnogo toga smrdi i laiku kao meni"). Takvi često ogorčeno konstatiraju da su "Srbi skoro svi pušteni i abolirani". Uz Sanadera,često ističu i Šeksa kao krivca za Glavašev progon, koji je pak za rata bio njegov nadređeni pa bi također trebao snositi krivicu.

Drugi su cinični ("možda je glavaš na un dijeti", "on možda ne troši na hranu, al njegovo izdrkavanje nas košta", "Podržimo apel za spas svih onih koji su zbog vrlo cudne privatizacije u Slavoniji ostali bez kruha"). Neki od tih komentara izražavaju nevjericu da je njegovo gladovanje stvarno, tvrdeći da 50 dana gladovanja ne bi mogao izdržati; to međutim nije točno - ukoliko je čovjek generalno zdrav, tek nakon 50 dana naglo raste opasnost smrti.

Treći osuđuju Glavaša ("pravna država za koju se toliko bori ne poznaje benificije", "tvoje vrijeme šerifovanja je gotovo" , "Kiselina iz akumulatora bi mu pomogla, ako ne onda jednostavno objesiti djubre za jaja dok ne krepa", ) ili barem one oko njega, koji se njime koriste.

Jedan komentator na sajtu Večernjeg lista poručuje Glavašu, nastojeći ga odvojiti od onih oko njega koji ga zloupotrebljavaju:

Kaj je tebi,ustani i bori se,neće te nitko žaliti osim tvojih to je sigurno.Ovi tvoji iz Osijeka (politički istomišljenici)samo čekaju da otegneš a onda če se početi šepuriti.Ustani i bori se nemoj da budeš ono što nisi,

Jedan pak sudionik diskusije na portalu forum.hr ne misli da se Glavaša može odvojiti od "mafije" oko njega, izražavajući cinični "realizam":

Zbog Glavaša bi srpski mitovi o ustaškim odredima smrti mogli živjeti još dugo vremena...to me smeta. Uostalom tko više treba Glavaša? Njegove metode su bile efikasne za vrijeme rata. Ako je on i zaradio na tome OK, odradio je posao, obranio nam je grad. Al nek se skine sada on i njegovi mafijaši.

Postavlja se i pitanje da li je Glavaš uistinu svjestan što čini, jer ne izgleda da nastavak odbijanja hrane ima iole ozbiljnu svrhu. Izabran je za saborskog zastupnika na listi svoje stranke HDSSB, i uručen mu je poziv za konstituirajuću sjednicu Sabora, koja će se održati slijedećeg petka. Time bi opet mogao steći imunitet. (Doduše, jednom mu je imunitet oduzet.) Čemu žrtvovati život zbog tjedan dana u pritvoru? Što se u njegovoj duši događa?

Nema uvjeta za štrajk glađu kao nenasilnu akciju

Spomenuo sam u prethodnom članku na ovu temu da je štrajk glađu kao sredstvo nenasilne borbe opravdan ako se očito može pokazati da je u pitanju šira društena nepravda protiv neke značajne grupe i/ili protiv načela pravde. Moramo konstatirati da tako nešto ovdje ne postoji, odnosno, barem, ne postoji šire javno prihvaćanje da se o tome radi. Hrvatska je potpisala sve međunarodne dokumente o progonu ratnih zločina, optužnica protiv Glavaša podignuta je u skladu sa zakonima, zadržavanje optuženika u pritvoru uobičajeno je kada se radi o tako teškim optužbama i ne ugrožava njegovo pravo na obranu. Usporedba sa Srbima koji su abolirani nije korektna, jer abolirani su samo za sudjelovanje u oružanoj pobuni (što je bila razumna mjera, koja je omogućila mirno pripajanje Zapadne Slavonije i Baranje), a ne i za ratne zločine. Oni koji su optužbom ogorčeni često spominju da je Glavaš "general HV", kao da to daje neka posebna prava, i čak tvrde da je postupak prema njemu "teško poniženje HV-a", a nije jasno zbog čega.

Pregledvajući komentare, vidim da se danas mnogo manje nego u vrijeme suđenja generalu Mirku Norcdu i skrivanja generala Ante Gotovine pojavljuje parola, koja u obliku grafita još stoji na gradskim zidovima: "Heroj a ne zločinac". Tada su se desetine tisuća ljudi okupljali na prosvjednik skupovima, uglas se govorilo o "montiranom političkom procesu", a na taj način govorio je i predsjednik HDZ-a, danas na meti istih optužbi. Takav "esencijalistički" jezik suprotan je pretpostavkama modernog pravosuđa, koje sudi onome što je netko učinio, a ne onome što on jest (jer "što jest" u krajnjoj je liniji metafizičko pitanje, nedostupno ljudskoj spoznaji). U toj je optici onda jasno da je moguće da je netko, tko je napravio herojska djela, napravio i neka druga zločinačka. (Jedan forumaš: "Ljudi su kompleksna bića, ako rade dobru stvar ne znači da su dobri ljudi, a ako i jesu ne znači da će zauvijek ostati.")

Nema također ni traga tadašnjih prijetnji mogućim državnim udarom. Nema najava da će se onima na vlasti, koji su krivi za progon branitelja koji je izdaja domovine, jednom suditi; Glavaševi zagovornici rezignirani su.

Raskol u duši, raskol u društvu

Vraćam se na pitanje: što se događa u duši tog čovjeka, koji je tako dramatične događaje preživio, i kreirao, u posljednjih dvadesetak godina? (Inače, s njima sam dvaput nakratko razgovarao, i osjetio njegovu "karizmu", tu osobitu snagu kojom je zračio.) Da li se sada osjeća naprosto skrhan, napušten, izdan? Da li je unutrašnja snaga nestala zajedno s vanjskom? Zašto ne može, kao što su to učinili Norac, pa i Gotovina i drugi, stisnuti zube i izdržati iskušenja, boreći se uz pomoć odvjetnika na pravnom polju?

Ne suočava li se on ne samo sa "demonima" van sebe, nego i u sebi? Kako rekoh, prema vijestima koje su za vrijeme Domovinskog rata do mene stizale, smatram da jest kriv. Učinio je sigurno hrabra i slavna, ali i nečasna i sramna djela. Da li svijest o tome živi negdje u njemu, možda i van spremnosti da to svjesno prizna?

Razmjeri njegovih sramnih djela sigurno se ne mogu uspoređivati s onma koje je učinio bestijalni zločinac Ljubo Miloš, ustaški zapovjednik logora Jasenovac (za kojeg, osim toga, ne znamo ni za kakvo herojsko djelo). Pa ipak, psihološku dilemu koju, možda, Branimir Glavaš sada prolazi opisao je Vladko Maček, nenasilni borac za hrvatske interese. Maček je od listopada 1941. do travnja 1942. bio zatvoren u Jasenovcu. Iako su s njim dobro postupali i nije dolazio u kontakt s drugim zatvorenicima, odlično je znao kakva se zvjerstva čine. Dijelio je sobu sa samim Milolem i u memoarima piše:

Vidjevši ga kako se svaki put prije nego legne u krevet prekrsti, sveo sam jedno veče razgovor na religiju. Prikazao sam mu svu bezbožnost njegova djelovanja zapitao ga, zar se ne boji Božje kazne. A on mi odgovori:'Nemojte mi ništa govoriti. Znam, da ću za sve što sam počinio i što ću još počiniti u paklu gorjeti. Ali ću gorjeti za Hrvatsku.

Ja, kao unitarijanac-univerzalist, u pakao ne vjerujem. Ne znam vjeruje li Glavaš (nisam vidio da se spominje da li ga je posjećivao neki svećenik - koji bi ga možda mogao i odgovoriti od štrajka glađu). Čak i ako vjeruje, ne znam što o svojim djelima i sudbini poslije smrti sam misli.

Nitko ne zna, što se događa u ljudskoj duši. Duša Branimira Glavaša u ovom trenutku, dok ga snaga tijela napušta, svakako na ovaj ili onaj način pati. Čak i ako su njegovi zločini stvarno deset puta veći nego oni za koje je optužen, čak i ako se ne kaje, moje se suosjećanje sada, dok pati, s njim. Ne želim da umre ovako. Želio bih da uzme hranu. Neka živi, i neka se brani na sudu. Smrtnu kaznu Hrvatska nema, a čak i u zatvoru čovjek može naći mir. Pa čak i slobodu.

A njegova muka, bio kriv ili ne, nije samo njegova. Taj raskol između heroizma i zločinstva rastače, još uvijek, Hrvatsku cijelu. Jer, zločini jesu počinjeni, čak i ako Glavaš zapravo nije kriv. I ti za koje je optužen, i mnogi drugi - stotine je ljudi, dok se Hrvatska hrabro i pravedno branila protiv okrutnog agresora, bilo okrutno pobijeni samo zato, što su bili Srbi. Činjenice se znaju. Svi smo u tome. Da i ne govorimo o raskolu koji se u društvu dogodio u pljački, zvanoj "pretvorba". Nenada Vukman, svojedobno tajnica Hrvatske lige za mir, jednom je rekla: "Nismo doživjeli zajedničku sudbinu". Svi smo, još, raskoljeni. Svi patimo od PTSP-a.

- 21:49 - Komentari (8) - Isprintaj - #

04.01.2008., petak

Nafta sto dolara za barel, a Hrvatska bez energetske strategije

Povodom rasta cijena nafte, o čemu sam pisao prekjučer, danas smo kao stranka poslali i službeno priopćenje za javnost. Svoj prekjučerašnji tekst objavio sam i na forumu croportal.net, pa ima zanimljivih reakcija. Postavio sam i malu anketu, pa svratite i glasajte!

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Br. 1/2008.

Zagreb, 4. siječnja 2008.

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, upozorava na dramatična kretanja u svjetskoj naftnoj industriji, za što Hrvatska nema strategiju prilagodbe i razvoja.

U srijedu, 2. siječnja, cijena sirove nafte na burzi u New Yorku prvi je put prešla 100 dolara po barelu; dan kasnije to se ponovilo. Tjedan dana prije, u Hrvatskoj, cijena benzina eurosuper 95 prvi je put prešla granicu od osam kuna po litri.

Građani Hrvatske, kao i drugih zemalja, moraju biti svjesni da se ne radi o prolaznom trendu. Cijene će i dalje rasti jer potražnja za naftom raste, novih nalazista ima malo, a mnoga se postojeća bliže iscrpljenju. Tek su započeli ekonomski potresi, koji će obilježiti slijedeća desetljeća. Započela je tranzicija ka "post-naftnom svijetu".

Energy Watch Group, međunarodna mreža znanstvenika i članova parlamenata sa sjedištem u Njemačkoj, objavila je u listopadu 2007. "Oil report". u kojem, nasuprot nerealnim službenim očekivanjima o znatnom porastu godišnje proizvodnje nafte u slijedećih 20-ak godina, upozorava da će proizvodnja konvencionalne nafte neminovno početi opadati. Predviđaju da će se proizvodnja do 2030. prepoloviti. Nekonvencionalni naftni izvori su daleko skuplji i za okoliš vrlo štetni, a neće moći nadoknaditi pad.

Odnos proizvodnje i potražnje već danas je krajnje napregnuti i mali poremećaji izazivaju značajne posljedice, a tako će se nastaviti i slijedećih godina. Kriza se širi i na druge sektore. Tako npr. nagli rast potrošnje kukuruza, šećerne trske i drugih kultura za proizvodnju bioloških goriva utječe na porast cijena hrane u cijelom svijetu, od čega trpe i hrvatski građani. (Uz to, istraživanja pokazuju da biološka goriva nemaju pozitivan učinak za spriječavanje klimatskih promjena, osim kada se koriste otpaci iz poljoprivredne proizvodnje.)

Europska unije je posljednjih godina preduzela niz inicijativa za prilagodbu promjenama. Hrvatska vlada i Sabor poduzeli su tek vrlo manjkave, improvizirane poteze. Zbog prevlasti kratkoročnih interesa energetskih kompanija i zastarjelog načina mišljenja hrvatskih stručnjaka, rijetki su glasovi kritike. U svojoj knjizi Nafta - blagoslov ili prokletstvo?, objavljenoj 2007., prof. dr. sc. Igor Dekanić konstatira da Hrvatska danas "zapravo nema energetsku strategiju" (str. 393). Strategija energetskog razvitka iz 2002., rađena kada je cijena nafte bila 20-ak dolara po barelu, neprimjenljiva je.

Razrada širokog spektra mjera prilagodbe krizi i tranziciji jedan je od hitnih zadataka novog Sabora i nove Vlade. Stranka Zelena lista ponudila je niz teza u Sisačkoj deklaraciji o klimatskim promjenama od 8. prosinca 2007.

- 21:50 - Komentari (3) - Isprintaj - #

03.01.2008., četvrtak

Neva Tölle kandidirana za Zagrepčanku godine

Zelena lista će sutra predati kandidaturu Neve Tölle za dobivanje priznanja Zagrepčanka godine. Prenosim dio obrazloženja. O "slujčaju Čučić" pisao sam prije nekoliko dana, razvijajući svoj stav kao pacifist.

Iza Neve Tölle danas stoji dvadeset godina predanog rada na pomoći ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja. Taj rad uključuje predani svakodnevni napor na više frontova: savjetovanje žena koje se obraćaju za pomoć, koordinacija cjelokupnog "pogona" Autonomne ženske kuće i savjetovališta (do svibnja 2007., kada je obavljala dužnost koordinatorice), stalna briga za osiguranje financijskih sredstava za rad, lobiranje za donošenje i za primjenu zakona protiv obiteljskog nasilja, kontakti sa policijom i odvjetnicima, praćenje sudskih procesa, te brojni javni nastupi koji su bitno promijenili način na koji javnost percipira taj problemn (vidljivost, "visibility").

U ovaj samoprijegorni rad nije krenula na osnovu usvojene feminističke ili neke druge teorije, nego na osnovu osobnog iskustva. Rođena je u Rijeci 1956. godine. Boravila je u Njemačkoj, gdje je u vlastitom braku iskusila kako to izgleda biti žrtva obiteljskog nasilja. Svoj rad na pomoći drugima ženama i njihovoj djeci započinje 1984. kao volonterka u Ženskom skloništu Hammeln, Njemačka. Ubrzo nakon povratka u domovinu počinje praktično primjenjivati svoje iskustvo u pomoći žrtvama obiteljskog nasilja. Suosnivačica je i volonterka na SOS telefonu za žene i djecu žrtve nasilja u Zagrebu 1988., prvog u tadašnjim komunističkim zemljama. Suosnivačica Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja 1990. godine, koje je 1992. godine registrirano kao Autonomna ženska kuća Zagreb. (Samo sklonište "legalizirano" je tek 2000. godine.) Od tada do sve do svibnja 2007. koordinatorica je Autonomne ženske kuće Zagreb (skloništa i ženskog savjetovališta), u kojoj je i danas aktivistica. (...)

Godine 2002. magazin "Globus" uvrstio je Nevu Tölle na listu "800 najmoćnijih Hrvata", na 747. mjesto, ispred nekoliko sudaca Vrhovnog suda, rektora sveučilišta isl. Predstavljena je kao "guru feminizma"; posve pogrešno, jer ona je radnica, a ne naučitelj. Njena "moć" kao društvene marginalke potječe naravno iz sasvim drugih izvora, nego moć sudaca, rektora, političara i bogataša: to je moć predanosti vrednostama društvene pravde i solidarnosti s bližnjim, hrabrost da se ustraje, sposobnost da se, kako je gore navedeno, istovremeno bori na više frontova, te da se zalaže i bori za interes svojih štićenica u javnosti.

Šira javnost postepeno je prepoznala značaj tog rada, osobito zahvaljujući nekim medijski razvikanim slučajevima. Posljednih godina pokazalo se koliko se percepcija javnosti promijenila: reakcije javnosti (vidljive posljednjih godina i u brojnim diskusijama i komentarima na internetu) danas više ne pokazuju gotovo nikakvo razumijevanje za muževe-nasilnike.

Slučaj Čučić

Lijevo: Magali Boers Čučić i Neva Tölle. Izvor: Nacional.hr

Prvi put je nasilje muževa nad suprugama i djecom postalo je snažna medijska tema 2003. godine, kada je u javnost došao "Slučaj Čučić". Magali Boers Čučić optužila je za zlostavljanje svojeg supruga Ljubomira Čučića, bivšeg veleposlanika u Bruxellessu, glavnog tajnika Hrvatskog europskog pokreta. Gospođa Boers Čućić sa dvije kćeri od tri i jednu godinu pobjegla je od supruga i sklonila se u Autonomnu žensku kuću, gdje je dobila sklonište i psihološku i pravnu pomoć. U studenome 2006.: Ljubomir Čučić osuđen je na Općinskom sudu u Zagrebu na 14 mjeseci zatvora. To je prva takva kazna za obiteljsko nasilništvo u Hrvatskoj. U prosincu godine 2007. Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu, uz malo smanjenje kazne na 12 mjeseci. U međuvremenu je Čučić oteo i skrivao kćeri. Svo to vrijeme Neva Tölle bila je uz Megali Boers pružajući joj svu moguću pomoć.

Ovaj slučaj, koji je šokirao javnost zbog toga što je optužen čovjek iz visokog društva, ugledni građanin, predstavljao je prekretnicu u odnosu javnosti prema zlostavljanim ženama općenito. Nekoliko drugih slučajeva uglednih muškaraca i političara, koji su tijekom slijedeće tri godine javno prokazani kao obiteljski nasilnici i doživjeli snažnu javnu osudi, pokazalo je da tradicionalni patrijahalni stereotipi (»sama je kriva, sigurno ga je izazivala«, »to je problem obitelji, nitko se izvana ne treba miješati«, »nije ništa strašno opaliti ženi poneki šamar«…), barem što se javnosti tiče, pripadaju povijesti. (...)

Otvaranje novog skloništa Autonomne ženske kuće

U studenom 2007. realiziran je veliki korak naprijed u rješavanju problema obiteljskog nasilja nad ženama i djecom: otvoreno je novo sklonište Autonomne ženske kuće Zagreb, građeno po suvremenim kriterijima Europske unije, na adresi koja je proglašena službenom tajnom.

Nakon što je u lipnju 2006. bila otkrivena adresa starog skloništa, zbog opasnosti od nasilja taj je prostor hitno iseljen. Neva Tölle je, kao tadašnja koordinatorica AŽKZ, obavila glavni teret posla na pronalaženju i uređenju novog prostora. U suradnji sa gradom Zagrebom, adekvatni prostor pronađen je krajem 2006. Grad Zagreb i Vlada RH potpisali su 8. siječnja 2007. Sporazum o zajedničkom uređenju prostora za potrebe Autonomne ženske kuće Zagreb - Skloništa za žene i njihovu djecu koji su preživjele nasilje. Vlada RH i Grad Zagreb ovim su sporazumom prhvatile da adresa skloništa ima status službene tajne, što predstavlja pravni presedan u Hrvatskoj. Vlada igrad su time pokazale senzibilitet, političku volju za subzijanje nasilja nad ženama i djecom. (...)

- 23:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #

02.01.2008., srijeda

Nafta sto dolara po barelu! Što sad? Od Silicijske doline do Kube, odgovori se nude

Današnji dan uči će u povijest svjetske energetike i ekonomije: cijena sirove nafte na burzi u New Yorku prvi je put dostigla cijenu od 100 dolara po barelu! U posljednjih godinu dana, cijena je porasla 57%. Prije četiri godine, kada je postalo jasno da okupatorske snage SAD i njihovih saveznika ne uspjevaju "pacificirati" Irak, cijena je bila prešla 40 dolara i to se smatralo strašno zabrinjavajućim.

A cijena Eurosupera 95 je prešla granicu od osam kuna po litri. Koliko će hrvatskih potrošača shvatiti da je to prirodna posljedica spomenute cijene nafte, a ova pak činjenice da se nazire kraj svjetnih zaliha nafte? (Pročitajte ovaj članak o "Hubert's Peak", odnosno "Oil Peak") Ono što pak moraju shvatiti glede postupaka hrvatske vlade: ne radi se ovdje o nekom njenom posebnom, parcijalnom promašaju u održavanju obećanja da će cijenu držati ispod osam kuna, nego generalni promašaj trenutne i prethodnih vlada da razviju suvislu energetsku strategiju!

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, nedavno je objavila priopćenje Klimatske promjene nakon Balija: Hrvatska alarmantno kasni. To sam popratio komentarom Zašto je energetska strategija RH neodrživa.

Jedna pak od knjiga, čije sam čitanje završio u posljednjih desetak dana božićno-novogodišnjih blagdana, bila je Nafta - blagoslov ili prokletstvo,; autor je prof. dr.sc. Igor Dekanić, koji je između ostaloga pet godina bio savjetnik predsjednika RH za unutrašnju politiku. (Danas ste ga pak mogli vidjeti na HTV u emisiji Eko-zona, jer je radio predidejni projekt za geotermalnu elektranu Velika Ciglena kod Bjelovara.) Dekanić, između ostaloga, pri kraju svoje knjige govori o tome kako je Hrvatska doduše radila nešto na energetskog strategiji, ali danas

Mi zapravo nemamo energetsku strategiju (str. 393)

Bliži se ponoć i nemam puno snage o svemu mudrovati. Kako, osim što čitam knjige, ipak i dalje surfam webom, njami

evo samo prenosim dvije poveznice, na dvije vrlo različite vijesti o istoj temi!

Sveti gral obnovljive energije u petak je postao korak bliži(...). Članak, objavljen 29. prosinca, govori o novom velikom napretku u proizvodnji solarnih ćelija za proizvodnju električne energije. Novost je javnosti predočila jedna kompanija iz Silicijske doline. Dakako, tehnologija je još u razvoju i ozbiljni britanski Guardian ne pada u euforiju.

Međutim, u procesu rasta industrije solarne električne energije dosegnuta je nova kvaliteta. Istoga dana, Earth Policy Institute iz Washingtona (kojem je na čelu Lester Brown, čovjek kojeg sam prije nekoliko godina imao čast upoznati, i kojeg sam doživio kao jedog od trojice istinskih mudraca, koje sam u životu upoznao) objavio je da se instalirani kapaciteti udvostručuju svake dvije godine te da "sada privlače vladina sredstva i rizikovni kapital (venture capital) u obimu bez presedana".

A nije sve ni u visokoj tehnologiji i velikom kapitalu. Već sam jednom prenio, ali ne mogu odoljeti da ponovim, vrlo dragocjeno svjedočenje o drugom kraju skale u radu na boljem svijetu našao sam usput (te divne "slučajnosti" surfanja netom! thumbup

), zahvaljujući tome što je jedan entuzijast na lokalnom dubrovačkom forumu "funjestra" (na koji sam došao jer sam tražio podatke o akciji "Upalimo lampione za žrtve razaranja Dubrovnika") otvorio topic Nova paradigma. Pa je dao poveznicu (link) na jedan video na jubitu, koji prenosim onako, kako ga je on napisao

Dvije divne žene u ugodnom polusatnom razgovoru izlažu progresivan pogled na svijet, novu paradigmu zasnovanu na svjesnosti o peak oilu i sveopćim promjenama koje ga prate. Razgovor je terapeutski feminin, umirujuć i ohrabrujuć. Frešak, zdrav. E da su svi mediji ovakvi!

Razgovor je naslovljen Learning from Cuba's Response to Peak Oil. Riječ je o tome da je nakon urušavanja SSSR-a Kuba doživjela težak ekonomski udar i pad standarda, a između ostaloga, ostali su bez nafte. Međutim, razvili su brojne zanimljive metode da se tome prilagode, i gospođa iz prebogate Kalifornije (u kojoj se nalazi i Silicijska dolina) smireno, bez površne egzaltiranosti, objašnjava, da bi Ameri mogli naučiti iz Kubanskog primjera puno toga o tome, kako se i sami prilagoditi svijetu bez nafte, koji dolazi! Ona je iz organiacije Aliance for Post-Petroleum Local Economy. Razgovor je emitiran na Peak Moment Television.

Usput: u istoj toj prebogatoj Kaliforniji, guverner Arnold Schwarzenegger nedavno je stavio veto na zakon, po kojem bi svi stanovnici uživali zdravstveno osiguranje. Nasuprot onima, koji dokazuju da je takav sustav, koji u Europi smatramo prirodnim ,nemoralan (Ayn Rand Institute: Filozofkinja Ayn Rand u filozofiji nazvanoj "objektivizam" slavi svetost egoizma), postoje društveni aktivisti koji konkretnim usporedbama ističu primjer dobrog zdravstvenog osiguranja na Kubi. O čemu je i poznati Michael Moore snimio svoj posljednji film.

- 23:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.01.2008., utorak

Knjige i svjetovi, bijegovi i vizije

Sliku lijevu snimio sam jednom prilikom, sredinom prošle godine, u jednoj knjižari. Dve, knjige, dva vodiča u oprečnim smjerovima: osobno bogaćenje, ili "osobna i planetarna preobrazba". Obje vrste "vodiča" vrlo su popularne u Hrvatskoj.

Nešto im je zajedničko: obećavaju put ka nekom drugom, boljem životu. U neki svijet bolji, od čemerne svakidašnjice. Priručnici za bijeg. Knjige mašte, knjige iluzije. To nije vrsta knjiga, koje volim čitati.

Svemu lijepom dođe kraj, pa tako i razdoblju božićno-novogodišnjih blagdana. Kako nisam imao dnevnih zadataka koje je trebalo obaviti (bilo je par dogovora za slijedei tjedan), bavio sam se nekim aktivnostima koje zbog dnevnih zadataka obično odgađam. Kao što je, recimo, čitanje knjiga.

Slika desno: jedna od knjiga koju upravo čitam. Od one vrste, koju cijenim: knjiga analize, i knjiga vizije. O ovom jedinom svijetu koji svi djelimo, i o beskonačnosti svjetova ("identiteta"), koje jesmo. Inače, naslov je zapravo pogrešno preveden, iako nisam siguran kako bi se moglo točno prevesti. Glasi, naime, The Power of Identify, a na The Power of Identity. "Identity" je pojam koji zasniva moderno doba, a znači "jednakost samome sebi" ("Ja sam onaj, koji jesam"). "Identify" međutim znači "identificirati" nešto drugo. Mnoštvo identiteta, mnoštvo smislova u umreženom društvu.

Obično imam pet-šest knjiga posuđenih iz raznih knjižnica, raznolikog sadržaja; i obično ostanu kod mene nekoliko dana dulje nego što je dozvoljeno, pa plaćam zakasnine. tuzan

Imam problema da se u neku knjigu istinski unesem i počnem je ozbiljno čitati; a kasnije imam problema da ju ostavim. Svaka knjiga je svijet.

Evo, što sam jednom napisao, kao podsjećanje za mladu generaciju, odraslu uz svesvjetsko međumrežje, o tome što su knige i zašto postoje. Njima propovijedam o knjigama - svojim vršnjacima o internetu.

Inače, uz surfanje također volim, i to još više jer prva se ljubav ne zaboravlja, čitati knjige. Znate, one stvari od papira, četvrtaste? smijeh

Naime, primijećujem kako mlada generacija, uz internet odrasla, ne čita, i ne kuži što je to čitanje, misli da se svi na internetu može naći.

A ne može. Mogu se možda naći INFORMACIJE (odnosno, da budemo pojmovno precizniji, onako filozofski pedantno: tek puki PODACI), ali možete surfati 48 sati dnevno i sakupljati informacije a da ne dođete do RAZUMIJEVANJA. Za to treba uzeti knjigu, osjetiti miris papira i šum listanja stranica, zavaliti se udobno u stolac, ili sjediti na WC školjki ili neka druga varijanta, listati, čitati napreskok pojedine odlomke, pa onda sustavno od početka do kraja, pa onda se vraćati i ponavljati, čitati fusnote koje su često tako nepraktično priložene na kraju knjige pa morate preokretati stranice da vidite što piše a tamo je nešto u stilu "op.cit. str. 156" pa se sad vi pitate koji je vrag taj op.cit; puknucu

pa onda možete staviti knjigu u džep i listati je u tamvaju ako imate priliku sjesti, pa o njoj razmišljati, povremeno dok čitate podići pogled i bluditi njime po stropu ili kroz prozor ili se zabuljiti u prazno pred sebe, što može dovesti do neugodnih scena kao ste recimo u Sveučiličnoj biblioteci pa se zapiljite u neku curu a njoj neogodno ili se pak počne vrdati i smješkati i zavoditi i onda se uvrijedi što vi i dalje samo tako piljite a vi ste negdje u drugom univerzumu, tako vam je to s ljubavlju prema knjigama (a još je groznije kada naletite na žensku koja tu ljubav s vama dijeli! zujo

), morate dakle predati se čitanju keke stručne ili filozofske ili esejističke knjige, u koju je netko uložio znanje ili umijeće koje je u načelu cijeli život skupljao, da bi nešto o nekoj temi spoznao, pa da bi to obradio i razjasnio i dao sebi truda da vas poduči ili zabavi ili u nešto uvjeri, jer bez toga informacije samo plutaju okolo bez smisla i razumijevanja, dakle, knjige čitati treba, zareći se recimo nekad tjedan dana neću ići na internet, samo ću čitati, a onda još, jao, nije dovoljno o nekoj temi samo jednu knjigu pročitati, površno znanje je gore od nikakvog, treba bar dve, tri, pa onda osam, deset i tome nikad kraja. lud

Na internetu se "surfa", tako se glatko klizi i daleko stigne; ali to je na površini, a morate ponekad zaroniti, da biste došli do, kako rekoh, razumijevanja.

- 22:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	siječanj, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31