Zoran Oštrić

Suzbiti nasilje, promovirati pravdu i transformirati konflikt u priliku za razvoj.

Lako je "ne miješati se". Jednostavno sjediš i šutiš, a oko tebe strahote. Nasilje, "ne-mir". Za mir se treba moći boriti - makar to bilo, po jednom jetkom vicu, kao "j***** se za nevinost". To je dijalektika, koji povremeno spominjem - staromodna riječ "kontinentalne" filozofije, bez koje se međutim ne može shvatiti čovjeka i njegov svijet.

Nije morao Maček uzeti pušku i otići "u šumu". Pa čak ni drugima savjetovati, da tako čine. A mnogi članovi HSS-a to s vremenom i jesu učinili- i neumitno, prihvtili vodstvo komunista koji su od početka beskomromisno izlagali svoj život. AP inzistira da su komunisti preuzeli vodstvo ustanka, pa se zato vodstvo HSS-a nije htjelo ustanku pridružiti. Ali moguće je razmišljati i obrnuto.

Ali postoje druge stvari, koje je mogao učiniti. Napisati jedno pismo Paveliću, to sam spomenuo kao minimum.

Naravno, izložio bi svoj život opasnosti. Lako je biti "pacifist" ako ništa ne riskiraš.

Ja sam nastojao djelovati nenasilno i pacifistički za vrijeme rata (i kasnije). Tada smo u Zagrebu osnovali "Antiratnu kampanju", u srpnju 1991.. Kakva glupost, kad je rat već počeo! Ipak, istovremeno su, spontano, osnovali Centar za antiratnu akciju u Beogradu i Centar za ir u Sarajevu. Male grupice beznadežnog otpora.

Bio sam na ratištima, jednom su me zarobili četnici. Čuo sam i o krvološtvima, za koje je smatram Branimir Glavaš nedvosmisleno kriv.

Sve tako očito uzaludno, znao sam to - od siječnja 1991., kada je beogradska TV prikazala onaj film gdje je tajno sniman Martin Špegelj, bilo je jasno da se krvoproliće ne može zaustaviti. JNA snosi 90 posto krivice za rad: izdali su ono, u što su se sami zaklinjali.

Svoje dileme izrazio sam u članku "Deserters and soldiers in Croatia. Or, Can You be a pacirist in a country under Siege?", koji je u lipnju 1992. objavio Peace News, časopis War Resisters International. (Bio je poslan elektronskom poštom. Pojam "internet" još nije ni postojao.)

Naše djelovanje je bilo uzaludno. Osim toga, često sam se bijesno sukobljavao sa pacifistima na raznim međunarodnim skupovima, koji su iz udobne daljine i mirotvorne arogancije ("mi pametni idemo miriti divlja plemena na Balkanu") iznosili licemjerne, nehumane, nepravedne ocjene i prijedloge i poduzimali besmislene i nemoralne akcije.

Pa sam onda u proljeće ove godine, nakon jedne diskusije o pacifizmu u stranci, zaključio da je praksa loša, jer se zasniva na bijednoj teoriji. To sam konstatirao već davno, ima jedan moj radi iz 2002. gdje sam usporedio pacifizam, kao teorijski bijedan, da drugim komponentama zelenog svjetonazora: ekologizam, feminizam, ljudska prava, gdje postoji jaka, bogata teorija. (Filozofsko obrazovanje. "Ništa nije praktičnije od dobre teorije", reće Karl Marx.)

'The power of love - which is the manifestation of the forces which tend to preserve life - is there in the baby as well as the destructive impulses, and finds its first fundamental expression in the baby's attachment to his mother's breast which develops into love for her as a person. My psycho-analytic work has convinced me that when in the baby's mind the conflicts between love and hate arise, and the fears of losing the loved one become active, a very important step is made in development. These feelings of guilt and distress now enter as a new element in the emotion of love'.

Stanite malo, pa što je zapravo nama? Izbori prošli, a mi navalili radit' kao mutavi, mjesto da odmaramo!

Radimo kao da izbora nikad neće biti - spremajmo se, kao da će biti sutra!

Pošto se smatram dijelom skvoterske, anarho i punk ekipe te s druge strane smatram da sam dovoljno pri zemlji da mogu realno i objektivno sagledat stvari s obadvije strane medalje imam dosta toga za reći. (...) pripadam tom krugu ljudi koji su pokušali zaskvotirat taj prostor i odma u startu mogu reči da se sada u ovom trenutku direktno ograđujem od min. 75 posto ekipe koja je upravo loša, paraziti društva bez ikakvih ideala , samo sa željom da se napiju i napuše....No, nemogu zaboravit na onih 25 posto ljudi, koje smatram iznimno kvalitetnima....I pritom ne mislim na njihov izgled nego na intelekt, znanje, predanost te ideale koje ističu...Naravno u mojim očima su to pozitivni ideali kao npr. animal liberation, vegetarijanstvo, dekriminalizacija lakih droga , pro choice, homoseksualstvo itd itd itd..... I objektivno gledano sa strane osobe "desnih" pogleda na svijet, tih 25 posto ce bit utrpano zajedno s ovih 75 posto i sve biti labelano kao običan šljam kojem tu nije mjesto.(...) Opet s druge strane neki ljudi shvačaju važnost anti fašisma , međusobne solidarnosti i političkog aktivizma u današnjem društvu...Žalosno je da desna ekipa ovdje ne kuži da taj prostor nebi bio mjesto da se ekipa ide drogirat nego bi se uz samo malo razumijevanja javnosti i grada Zg mogao napravit autonomni kulturni centar koji bi pružao više od same mogučnosti pravljenja koncerata več bi se mogle radit radionice, kazališne predstave , slušaone, tribine i ostale aktivnosti . Gradu Zagrebu fali prosvjetnih objekata ??? Imate ogroman neiskorišten prostor u centru grada koji se može uz neke investicije pretvorit u hrvatsku inačicu Ljubljanske Metelkove. Ekipo nemojte zjapit dok ovo čitate, nije to neko probijanje leda. Na zapadu svaki grad ima po nekoliko takvih objekata koji su pod paskom ministarstva kulture te djeluju u sklopu državnog buđeta a vođeni su isključivo volonterima i baš tom "napušenom, izdrogiranom, probisvijetnom ekipom" .

Dosta je bilo ljenčarenja, svim tim NGO parazitima, * i anarhistima treba fino uvaliti lopatu u ruke, pa trkom na posao! Naučili su izgleda od tatica i mamica pridošlih iz šume kako se Hrvatima pije krv na slamku i parazitira na našem znoju, (..) A onu bagru od sociologa koja im daje nezasluženi značaj u svojim kupusarama i naziva ih "subkulturom" bi trebalo upregnuti da radi skupa s njima, (...) Odakle tim "alternativnim" maškarama i nakazama pravo da nas provociraju svojim pojavama, stavovima i "ukusom", koje negiraju svaki mogući kanon ljepote, sve prirodno i tradicionalno? Sva sreća da je policija budna, mislim da se VAMA sprema noga u guzicu, jer je i normalnim Zagrepčanima pun kufer galame, neopranih čupavih smrdljivaca i komunističke ideologije!

Ovaj tvoj opis ipak odgovara kamenima. Sisli sa brda, dobili tvrtke od Franceka pa Hrvatima piju krv. Kulture nemaju nikakve osim huskanja punog mrznje i divljastva i to je to. (...) Odakle dotepencima poput tebe pravo krojiti urbanu scenu i petljati se u dusu grada? Zbog doseljene i neprilagodjene bagre po gradovima caruju narodnjaci, razni Miso Kovaci, Skore i slicna estradna dna.

Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, izražava podršku odluci, da se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas od 1. siječnja 2008. primijeni na zemlje članice Europske unije. Smatramo da je provođenje ove odluke u interesu ekološke mudrosti i socijalne pravde, bez obzira na eventualne posljedice u odnosima sa susjednim zemljama i EU. Ističemo međutim, riječ je samo o preduvjetu za uspostavu sustava ekološki i ekonomski održivog gospodarenja hrvatskim dijelom Jadranskoga mora.

Procjenjujemo da će pristupanje Europskoj uniji i prihvaćanje standarda njene Zajedničke ribarske politike načelno pozitivno utjecati na poboljšanje održivog gospodarenja Jadranom. Međutim, u ovom posebnom slučaju, prijetnje usporavanjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji motivirane su isključivo posebnim, kratkoročnim ekonomskim interesom Italije i sporom oko granice sa Slovenijom. One su protivne proklamiranim načelima politike EU.

Zato Hrvatska treba ustrajati na obrani ciljeva, koje je Sabor istakao u Odluci o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru 3. listopada 2003.: dugoročno održivo i racionalno gospodarenje živim morskim bogatstvima uz odgovarajuću zaštitu morskog okoliša, u skladu s odlukama Ministarske konferencije o održivom ribolovu u Sredozemlju iz studenog 2003.

Hrvatskoj danas nedostaju pouzdana ribarska statistika, nadzor, planovi i kvote. Znanstvena istraživanja daju različite procjene o stvarnom stanju ribljeg fonda u Jadranu i o uzrocima oscilacija i pada ulova u posljednjih dvadesetak godina (osobito srdele).

Uz bolji nadzor i nova istraživanja trebamo se pridržavati načela predostrožnosti, koje slijedi i EU. Da bi se spriječio prelov i dugoročni ekološki, ekonomski i socijalni poremećaji, u kreiranju javnih politika treba poći od pesimističkijih procjena.

Upozoravamo da se danas, od 438 poznatih vrsta riba u Jadranu, čak123 nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta, koji je u izradi.

Hrvatska, prema načelima međunarodnog prava mora (Treća konvencija UN o pravu mora, UNCLOS, 1982.), ima neosporno pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas; odlučila je iskoristiti samo dio svojih prava.

Četiri su godine protekle od sklapanja kompromisa po kojem se ZERP neće prmjenjivati na članice EU, a u međuvremenu ništa nije napravljeno na sprečavanju prelova u vodama Jadrana koje su još u režimu otvorenog mora.

Talijanske ribarice prelovile su svoje more i intenzivno love u našem. Potrebne su znatne mjere ograničenja i kontrole - podjela Jadrana na zone, posebne dozvole za lov u pojedinim područjima (npr. Jabučka kotlina), širenje zabrane kočarenja u dijelovima kritičnim za mrijest riba, fleksibilno reguliranje lovostaja idr.

Bez ekološke mudrosti, nema ni ekonomske racionalnosti na dulji rok.

Dogodi li se da zbog prelova riblja populacija naglo opadne, moguća je i prava ekonomska katastrofa.

Naprimjer, to se 1992. godine dogodilo na Newfoundlandu, kada je izlov bakalara naglo pao gotovo na ništicu. Preko noći, posao je izgubilo 10.000 ribara i 30.000 ostalih...

Istodobno, upozoravamo kako se sva krivica za ekološku ugroženost hrvatskog djela Jadrana (a time i dugoročnu ekonomsku ugroženost ribarstva kao privredne grane) nipošto ne može prebaciti na Talijane i ostale strance.

U priobalnim vodama također pretjerano raste broj brodova i njihova snaga, broj mreža i koča, što dovodi do prelova. Treba pažljivo ispitati posljedice programa gradnje novih velikih ribarskih brodova koji se od 2005. provodi državnom subvencijom. Opasnost od prelova povećava se i širenjem tunogojilišta, jer za uzgoj jednog kilograma tune treba 15 kilograma sitne plave ribe.

Situacija u Jadranu nije iznimka. Po izvještajima FAO (The State of World Fisheries and Aquaculture, posljednji izvještaj 2006.), WWF, Worldwatch Institute i dr., slično se događa u svim svjetskim morima. Jadran je zatvoreno i plitko more, pa je posebno osjetljiv.

Stoga podržavamo inicijativu WWF da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morskim područjem, u skladu s planom stvaranja mreže zaštićenih zona kojeg je 2002. zacrtao Svjetski samit za održivi razvoj (WSSD).