30.07.2015., četvrtak
Energetska revolucija u tijeku je u svijetu (ali nas se to ne tiče...)
Nekoliko članaka na blogu Ekološka ekonomija o energetici i klimatologiji. Prenosim poveznice i sažetke.
DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj treba imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Nas se sve to ništa ne tiče. Mi znamo, da je jedino pametno da nam Japanci grade termoelektranu u kojoj će se spaljivati australijski ugljen i plaćati američkim dolarima, umjesto se zajebavat' se nekakvim domaćim vjetrom i suncem.
Kineska energetika na prijelomnoj točki: od rasta ka učinkovitosti
U prvoj polovici godine, potrošnja energije u Kini povećana je samo 0,7%. Potrošnja ugljena je smanjena. Kina računa doseći plafon u godišnjoj potrošnji ugljena 2020. g., a vršak emisija stakleničkih plinova do 2030.. Nefosilni izvori (nuklearna i obnovljivi) rastu i dalje se znatno rasti. Ostaje pitanje, koliki će biti plafon u potrošnji energije.
Nuklearna energija u Japanu: prvi reaktor na mreži, ponovni rast, ali ne do nivoa iz 2011.
Slijedećeg mjeseca trebao bi biti ponovo pokrenut jedan nuklearni reaktor u Japanu. Aktualna vlada smatra vrlo važnim ponovni rast nuklearne energetike. Dvanaest reaktora uništeni su u nesreći ili trajno isključeni nakon ožujka 2011., a od preostala 43, za 24 je u tijeku proces za dobivanje dozvole za ponovno pokretanje. Do 2030. g., nuklearna elektrana i obnovljivi trebali bi pokrivati po oko 22% potrošnje.
Clinton: pola milijarde solarnih panela do 2020. (i još dvije vijesti)
* Hilary Clinton najavljuje cilj od pola milijarde solarnih panela u SAD do 2020..
* U Nizozemskoj, očekuje se da će ove godine biti prodano dva milijuna panela.
* Tri velike kmpanije iz Japana, Tajvana i Indije uložit će 20 milijardi USD u gradnju solarnih elektrana u Indiji.
Kina na putu ka ekološkoj civilizaciji: 200 GW solarnih elektrana do 2020.?
Kina razmatra udvostručenje cilja instaliranih solarnih elektrana na 200 GW do 2020. g., što je više od danas ukupno instaliranih u svijetu. Nedavna studija dva kinske instituta razmatra scenario sa 157 GW 2020., 1.000 GW 2030. i 2.700 GW 2050. godine. U tom scenariju, obnovljivi bi 2050. davali 86% električne energije.
Nagli rast pučinskih vjetroelektrana u Njemačkoj
Gradnja pučinskih (off-shore) u Njemačkoj kasni nekoliko godina u odnosu na ranije planove, zbog tehničkih poteškoća, ekoloških briga i gradnje dalekovoda prema područjima velike potrošnje na jugu. Sad je snažno krenulo, pa je u prvoj polovici ove godine na mrežu priključeno 1.765 MW (više nego peterostruko od ukupno izgrađenog u Hrvatskoj).
|
- 14:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
29.07.2015., srijeda
O tehnologizmu i ekologizmu: neka mudroljubna razmatranja
U svojim bilješkama naslovljenim Uzorna filozofija polazim od toga da filozofirati znači uvijek iznova postavljati pitanje "A što to zapravo znači?".
Filozof dovodi u pitanje ono što "svi znaju", ono što kaže "zdrav razum" - a također i ono, što kažu eksperti ili drugi filozofi.
Tako se pak inicira beskonačni iterativni proces, jer se to pitanje može primijeniti i na sebe samo.
"Uzorna" zato jer se mudroljub ne zadovoljava onim što je "zorno", nego traga za onim u-zornim. Tako otvara mogućnost zora u ono ne-zorno, u dublju zbilju. Tako postaje moguća znanost.
Dosad sam na blogu Mudroljublje objavio 29 poglavlja, vodeći proces zapitkivanja i bivajući vođen.
Nakon uvodnih postavki, u petom poglavlju razmatram egzistencijalnu situaciju homo sapiensa, kao bića koje ne može a da ne postavlja nepotrebna pitanja.
Idem onda ka djetinjstvu čovječanstva, i u poglavljima 6-18 razmatram o mitovima, obredima, magiji, odgoju i kulturi, o "prirodnoj religiji". To su izrazi ljudskih potreba i postoje i danas; ništa ljudsko nikad ne umire.
Želeći, prije povijesnog prelaska na objavljenu religiju i filozofiju, sustavno prikazati neke bitne čimbenike ljudske egzistencije, od 20. poglavlja razmatam o spolnosti. Tu onda povijesno preskačem do modernoga doba. Žene su se borile i izborile za jednakost u građanskom/industrijskom/kapitalističkom društvu, pa sam o tome nešto pisao u 27. poglavlju.
A onda u poglavlju 28 pišem o odnosu prema prirodi, koja se "muški" tretira kao pasivni objekt rada i izvor sirovina, dok ekologizam ponovo afirmira uvažavanje "Majke Zemlje".
Posljednje poglavlje, upravo objavljeno, razmatra dihotomiju tehnologizma i ekologizma u odnosu na krizu okoliša i resursa.
29.2.
Tehnologizam: znanost i tehnika neograničeno negiraju granice.Tehnosfera raste, biosfera gubi značaj. Sve veći dijelovi prirode apsorbirani kao resurs (cigla, metal, ugljen; nuklearna energija, nanotehnologija, genetski inženjering; svemirski letovi, umjetne biosfere...). Trijumf uma i volje nad materijom i zakonima prirode.
29.3.
Ekologizam: živimo unutar tanke ljuske biosfere i o njoj ovisimo, načelno jednako kao u paleolitu. Ograničeni sustav: nije moguć neograničeni rast. Homo sapiens je uklopljen u prirodno kolanje, ritmove i cikluse. Um treba biti lukavac, a ne nasilnik. Praktičan, a ne samo pragmatičan. (Praktički um uključuje etiku.) (...)
29.7.
Znanost i tehniku, industriju i proizvodnju, umijeće mozga i ruke, ekologisti cijene ne manje od tehnologista. Svoje potrebe moramo zadovoljiti, uključujući i potrebu za razvojem, a da ne ugrozimo biosferu. Uvažavanje prirode nije "povratak prirodi". Mozak i ruka proizvode solarnu ćeliju kao i nuklearni reaktor. (...)
29.9.
A što to zapravo znači? Usred smo mijene. Mudroljub razmatra kako treba misliti i što treba činiti; najmanje je jasno čemu se smijemo nadati.
To razmatranje još nije završeno. Neke dalje poante u 30. poglavlju, a neke sam sada preskočio i ostavio za jednom dalje.
Nakon toga razmatranje o čovjeku kao ubici, pa se onda vraćam na povijesni tijek u cik-cak putu ka kraju, kojeg naravno nema.
|
- 08:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
27.07.2015., ponedjeljak
Dan ustanka protiv nakazne NDH - dan ponosa i slave!
Danas s ponosom bilježimo dan ustanka naroda Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 27. srpnja 1941., na području tadašnje kvazi-države, pogrešno zvane "Hrvatska".
Nakon što je vlast luđaka i kretena, izroda i izdajica hrvatskoga narada, prodala svoju domovinu i stavila se u službu fašističkog mehanizma uništavanja civilizacije, krenuli su u masovno ubijanje pripadnika srpskoga naroda na području svoje nakazne razbojničke tovrevine, Zavisne Nedržave Antihrvatske. U svojim suludim pohodima, poubijali su ih barem 10.000 već u prva tri mjeseca svoje vlasti. (Sami su se hvalili masovnim klanjima i iznosili pretjerane brojke.)
Ponekad se u povijesti naroda nažalost dogodi, da isplivaju i moć zadobiju najgora govna, koja inače smrde po društvenim marginama. U takvoj situaciji, časni ljudi imaju samo jedna izbor. Govna treba počistiti i pustiti vodu.
Ustaški pokolji su izavali razumljivu i neizbježnu reakciju: masovni oružani ustanak progonjenh Srba. Njihova reakcija je naravno nerijetko bila podjednaka: bijes, mržnja i masovno ubijanje. Nasuprot krvolocima i kretenima ustašama, pojavili su se jednaki, braća njihova četnici.
Na sreću, od početka su se srpskim ustanicima pridružili najbolji sinovi i kćeri hrvatskoga naroda, komunsiti i drugi antifašisti. Ustanici su se ubrzo pociješali na dva ljuta neprijatelja. S vremenom, Hrvatski domoljubi su su masovno stupili u veličanstveni Narodnooslobodilački pokret. U vrlo surovom ratu, išamarali su kao balavce ustaše i braću im četnike (govna su se s drugim govnima udružila), i ovi još i danas cmizdre.
Spasili su čast hrvatskoga i srpskoga naroda, te stvorili, nasuprot onoj divljačkoj nakazi, pravu državu Hrvatsku. (Danas je doduše opet puna govana, ali to je jedna sasvim drugačija priča.)
|
- 22:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
24.07.2015., petak
Što je bilo pet megabajta godine 1956.
Prenos IBM-ovog hard diska od pet megabajta. Godinu dana prije mog rođenja.
Ja se recimo sjećam:
* kad smo išli u zgradu Mjesne zajednice gledati televiziju
* koja je faca bio susjed koji je imao fiću
* kad je broj programa RTV Zagreb povećan za 100%
* kad sam vidio prvi elektronski kalkulator (već sam bio u gimnaziji)
* logaritamskih tablica i logaritmara
* programabilnog kalkulatora Texas Instruments s programima koji su mogli imati do 45 redaka (na kojem sam kalkulirao rješavanje zadataka iz matematičke statistike i diferencijalnih jednadžbi)
* kad sam Sinclair ZX80 nadogradio na čitavih 16 kb (i brisao stare audio kazete, koje su služile kao vanjska memorija preko običnog kazetofona, a monitor je bio stari CB televizor)
* bušača kartica na SRC-u (tada sam već bio na fakultetu)
* Tri-osam-šestica. Dosegnuto je savršenstvo, nikad nam ništa bolje neće biti potrebno! (Osim za grafiku - za to je Apple)
* računalnog sustava u zgradi "Vjesnika", s apsurdno nepraktičnim tekst procesorom, i koji je svako malo padao
* MS DOS, oruđe pravog muškarca! Ti prozori su za curice!
* Računala Apple Macintosh u obliku robusnog kvadra, s CB ekranom od 9 inča. Zvijer!
...
|
- 22:44 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
22.07.2015., srijeda
Eurozona je mrtva. Može li se spasiti Europska unija?
Popularnost Sirize u Grčkoj nije opala nakon posljednjeg dogovora, iako je širom svijeta od raznih analitičara označen kao kapitulacija i kao neprovediv. Što će donijeti slijedeći mjeseci, ne znamo. Tko preživi, pričat će. Priča nije završena. Ni u Grčkoj, ni u svijetu.
– Nastavlja se vlast virtualne (financijske) nad realnom ekonomijom;
– ideološka borba kapitalizma protiv humanizma;
– surovost otvoreno propagirana kao vrlina;
– brutalno stavljanje na znanje plebsu iz 99% da vladari globalnih financija mogu raditi sve gluposti i podlosti, a biti zaštićeni od svake odgovornosti i kazne, dok će obični ljudi biti kažnjeni i za svoje i za tuđe grijehe: "socijalizam za bogate, kapitalizam za ostale.
Logična analiza vodi do uvida nužnosti uništenja kapitalizma. Pa ipak, u ovom trenutku, narod podržava umjerenjake.
Posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Siriza dobila preko 40% glasova (na izborima 25. siječnja imali su 36,3%), što bi im donijelo apsolutnu većinu mandata. Lijevi i desni radikali, "Zlatna zora" i komunisti, stalno se vrte oko 5-7%, kao i PASOK i Potami.
Kanađanin Leo Panich iz Grčke: »Most of the people you talk to in the street are actually impressed with Tsipras and the way he stood up to this. They blame the Germans rather than Tsipras.«
Unutar vladajuće koalicije prisutno je razočaranje nakon maksimalne mobilizacije pred referendum, ali zasad nema znakova da bi se mogla raspasti.
Od početka, bilo je fascinatno koliko umjereno sirizina vlada nastupa. Apsurdno je bilo kako su histerično dočekani, kao da se radi o opasnim radikalima; s gledišta apsolutne vlasti bankara i njihovih pajtaša (cronies), to valjda i jesu.
Priznavali su da su reforme u Grčkoj potrebne, niisu prijetili obustavom plaćanja (što je sasvim obična stvar i dogodila se tisuću puta u svjetskoj povijesti, i u najnovije doba), nisu optuživali međunarodne oligarhije koje su imale koristi od prekomjernog zaduživanja Grčke (ima zanimljivih personalnih rošada) niti su izvikivali parole protiv kapitalizma.
Išli su vrlo, vrlo skromno, tražeći olakšanje otplate duga, jer je bilo očito da Grčka jednostavno više ne može ovako, nakon ekonomske katastrofe koju su mjere surovosti izazvale u posljednjih pet godina.
Čak i IMF, uz brojne druge, rekao je da Grčka objektivno naprosto ne može više vraćati dug pod ovakvim uvjetima.
Vladari Eurozone, međutim, odgovorili su apsolutnim odbijanjem makar i minimalnog popuštanja. Mobilizirali su se političari i mediji, i uvjerili veliki dio javnosti svojih zemalja kako lijeni, glupi i lažljivi Grci ne zaslužuju nimalo samilosti.
A grčka vlada, izgleda, naprosto nije imala rezervnu varijantu.
Moja je ocjena da na obe stranke treba analizirati psihologiju, treba analizirati slike u ljudskim glavama, ideje i emocije, a da formalne ekonomske računice uopće nisu bitne.
Financije su ionako dio teologije, jer novac je zamisao, nije dio realnoga svijeta. Ta zamisao sada vlada nad realnom ekonomijom (rad, stvarni kapital kao nagomilani prethodni ljudskih rad, i prirodni resursi) i proklamira da je njena vlast od Boga i da smo konačno ostvarili Najbolji Od Svih Mogućih Svjetova.
Costas Lapavitsas, zastupnik u grčkom parlamentu, sveučilišni profesor ekonomije u Londonu, kaže u intervjuu za "Real News" (video) da je program Sirizine vlade sadržavao "blagi kenzijanizam". Ali pokazalo se da je neprovodiv, jer je ovisio o prilivu novca iz Europske unije.
U parlamentu, u velikoj hitnji, oko dvije trećine zastupnika Sirize glasalo je za novi sporazum. Vladu su podržale i nekada vladajuće stranke "Nova demokracija" i PASOK, one koje su dovele Grčku u ovakvu situaciju (u suradnji s financijskim oligarsima iz Njemačke idr.) i protiv kojih se Siriza pojavila kao alternativa. Tako je sporazum, koji sadži svu surovost koju su Grci na referendum odbili plus dodatne kazne zbog pokušaja pobune, prošao s velikom većinom.
Lapavitsas je bio među onima koji su od početka upozoravali da bi se vlada mogla sukobiti s odlučnim odbijanjem u Eurozoni, te da treba pripremati "Plan B" ako pregovori propadnu, tj. uvođenje nacionalne valute; to nije učinjeno i sad je Grčka dovedena u situaciju da kapitulira, jer prelaz na drahmu ne može se urediti preko noći.
Lapavitsas kaže da je već prije pet godina bilo jasno da će grčka bankrotirati, da nikad neće biti u stanju vratiti dugove. Ali moćnici Eurozone odbili su olakšati dugove, a grčka elita odbila je proglasiti obustavu plaćanja. Rezultat je bio katastrofalni pad ekonomije.
I sad se nastavlja na stari način. Nastavit će se ekonomsko nazadovanje, propadanje industrije i poljoprivrede, emigracija obrazovanih mladih ljudi. (Možda, uostalom, ne tako radikalno kao u Hrvatskoj.)
Sva ekonomska politika zemlje fokusira se na to da se vraćaju dugovi, i nema prostora za razvoj drugačijih politika, koje će omogućiti razvoj, povećati potražnju i prihode te osposobiti zemlju da dug vraća. To je ekonomski sasvim jasno, ali njie prihvaćeno zbog golog ekonomskog interesa dijela vjerovnika i političkog interesa, prvenstveno dijela Njemačke.
Grčka nema izgleda za uspjeh unutar Eurozone, kaže Lapavitsas, i očito je da joj neće biti dato olakšanje koje treba niti joj biti dozvoljeno da mijenja politike. Zato mi želimo progresivni izlazak iz Eurozone, nacionalizaciju banaka, promjenu struktureekonomije, efektivni otpis dugova.
Eurozona je propala. To je jedna od najneuspješnijih monetarnih unija u povijesti. To je izazvalo ogromne štete u Europi. Poništilo je sve ono dobro što je bilo dobro u prethodnih 40 godina. Sada se svom silom obrušila na Grčku, bez obzira na sve štete za narod, zbog odluka političke i ekonomske elite. Grčka ne spada u Eurozonu. Njen izlazak je neminovan.
Paul Krugman piše na svom bloguda je učinkovito sredstvo za zemlju koja zapadne u dugove devalvacija valute, kao što je Velika Britanija učinila nakon Drugog svjetskog rata, da bi povećala svoju konkurentnost na svjetskom tržištu i time svoje prihode i BDP, pa onda olakšala otplatu dugova. Grčka, jer je dio eurozone, nema taj mehanizam na raspolaganju.
I sad je stvoren problem na kojeg gore upozorava Lapavitsas. A da svjetski bankari nisu pomogli grčkoj oligarhiji u falsificiranju podataka, ona ne bi bila ni primljena u Eurozonu.
Ako se pak odmaknemo od užeg područja ekonomije i politike. gdje je alternativa poražena i ponižena: ima li možda drugih mogućnosti za napredak za Grčku da se izvuče iz skapavanja - i za svijet, da se izvuče iz surovosti financijskog kapitalizma - političkog projekta koji je globalno uspješno realiziran u posljednjih 40 godina, kako je analizirao Krugman?
Panich kaže: bili su suočeni s grubom silom i morali su popustiti; ali, to nije kapitulacija. Oni će sada tražiti rupe za izlaz iz neprilike i razviti nove strategije.
Mogli bismo reći: gerilske strategije, nakon što su izgubili frontalni rat.
|
- 11:45 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
21.07.2015., utorak
Ususret dogovoru UN o klimi: ohrabrujući diplomatski napredak
Tekst objavljen danas (19. srpnja 2015.) u "Financial Times" dolje je djelomično preveden, a djelomično skraćem i prepričan.
Sažetak: Diplomati su napravili dobar napredak u pripremama za dogovor na pariškoj konferenciji u prosincu. Tamo bi mogao biti dogovoren okvir dugoročnog djelovanja naroda svijeta za 40-50 godina unaprijed. Zasad dogovorene akcije, međutim, još nisu dovoljne da se osigura cilj od 2°C. S vremenom, države će trebati prihvaćati sve jače zadatke.
Climate talks advancing faster towards December deal
Uspješan prijelomni dogovor Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama sve je izgledniji, prema izvještaju francuske vlade, u koji su uvid imali novinari Finacial Timesa. Francuska će predsjedavati samitom u Parizu (UNFCCC COP-21) i vodi pripremni proces.
Vlade se trude izbjeći ono što se dogodilo na zadnjem velikom sastanka 2009. u Kopenhagenu, koji je ostavio gorčinu zbog neispunjenih velikih očekivanja.
Diplomoati su postigli bolji napredak nego što su objavili javnosti, iako ostaju mnoge važne razlike o točnim troškovima, pravnoj snazi i vremenskom rasporedu.
To znači da bi konačni dogovor još uvijek mogao biti preslab da se globalno zagrijavanje ograniči na 2°C iznad pred-industrijskog doba.
Međutim, izvještaj više puta spominje "zajedničko razumijevanje" i "opće slaganje" o temeljnom okviru ugovora, koji će zahtijevati od gotovo svih zemalja da poduzmu dobrovoljne, ali sve jače akcije nakon 2020..
Elliot Diringer, izvršni potpredsjednik neprofitne grupe C2ES, koja je upravo završila godinu dana dug proces konzultacija s pregovaračima iz više od 20 država, kaže da vidi mnogo više konvergencije nego što je to bilo u doba prije Kopenhagena. »Mislim da, djelomično zbog šoka u Kopenhagenu, vidimo mnogo više realizma i pragmatizma u procesu, što nas ispunja nadom.«
Francuski izvještaj je pripremljen za dvodnevni neformalni sastanak ministara više od 60 zemalja i Eu, koji je danas (ponedjeljak) započeo u Parizu.
Postoji slaganje da osnovni dokument mora biti kratak i koncizan, a detaljna pravila razrađena u posebnim odlukama. Nadalje, da se novi pregovori neće voditi svakih pet ili 10 godina, nego će Pariški dogovor biti dugoročna osnova za buduće akcije.
Laurence Tubiana, glavni izaslanih Francuske za klimu, kaže da je to dugačak proces, koji će trajati slijedećih 40 do 50 godina pa i dalje, donoseći duboku transformaciju. Za razliku od uobičajenih međunarodnih dogovora, stalno će se tražiti nove, naprednije aktivnosti. Za to je potreban jasan okvir pravila.
Veliki onečišćivaći stakleničkim plinovima, predvođeni Kinom, SAD i EU, objavili su ove godine dobrovoljne planove da smanje emisije.
Francuski izvještaj upozorava da je jedno od ključnih političkih pitanja kako učiniti jasnim da Pariški dogovor neće završiti takvim obećanjima, koja su tek početak i nisu dovoljna za postizanje cilja od 2°C.
Izvještaj navodi da je još neriješena debata o pitanju koliko novca bogate zemlje trebaju usmjeriti zemljama u razvoju da im pomognu nositi se s klimatskim promjenama, preko onih 100 milijardi USD godišnje koje su već obećale osigurati do 2020..
Nesuglasice postoje o tome treba li dogovor sadržati mjere za pokrivanje troškova i šteta koje siromašne zemlje mogu imati zbog klimatskih promjena. Među najugroženijima su male otočne nacije.
Izvorno objavljeno na blogu Ekološka ekonomija
|
- 07:32 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.07.2015., nedjelja
Ekološka ekonomija: novosti o nuklearnoj i obnovljivoj energetici
Posljednje tri godine, moram priznati, objavljivao sam na fb stranici "Ekološka ekonomija" mnoge kratke članke ponajviše za sebe samog, prenoseći dio vijesti koje svakodnevno pratim, što je meni korisno jer ih spremam u arhivu. To što nekoliko desetaka ljudi, ponekad nekoliko stotina, to pročita - tim bolje!
Na istoimenom blogu na wordpress.com objavljivao sam dulje članke. Razmišljam sada o reorganizaciji, tako da većina tekstova bude na blogu. Ipak je to trajnije! tako da kraće dnevne zapise objavljujem prvenstveno na blogu, na fb stranici samo poveznicu i 2-3 rečenie, a dulje tekstove posebno izdvojim u rubrici "analize" ili sl.. Pa ponekad nešto prenesem i na ovom svom osobnom blogu.
U posljednjih nekoliko dana objavio sam više tekstova na blogu. Upravo objavljeno: Podjele oko nuklearne energije u Srednjoj Europi: slučaj Češke
Prethodni tekstovi:
– Male fotonaponske elektrane do 2024. g. (Navigant Research)
– Elektrane na obnovljive izvore u Hrvatskoj, 10. srpnja 2015.
– Energija vjetra u svijetu, u Hrvatskoj, u Keniji
– Južna Afrika planira prvi novi nuklearni reaktor 2023. g.
– Postoji li sigurniji način proizvodnje nuklearne energije?
|
- 19:14 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
18.07.2015., subota
Socijaldemokrati (ponovo?) u obrani kapitalista?
Pompezno promoviran i neko vrijeme popularan "Treći put" doveo je krajem prošlog stoljeća do toga da su socijaldemokratske stranke bile na vlasti u većini zemalja tadašnje EU (neko vrijeme u 13 od 15 članica).
Povijest je pokazala da je teorijska osnova bila tanka a praktični uspjeh slab. Bilo je to u bitnom odustajanje od tradicionalnih načela socijalne demokracije i kapitulacija pred zahuktalim neoliberalizmom.
U Njemačkoj je u ono doba neko vrijeme vladala crveno-zelena koalicija. Dio nezadovoljnika iz SPD-a spojio se s bivšom istočnonjemačkom komunističkom strankom i formirao Ljevicu, koja je postala treća stranka u zemlji. SPD se pak našao u kaolicijskoj vladi s demokršćanima, jer nisu htjeli koalirati s Ljevicom.
Prijeti li novi raskol ili je ovo samo usamljeni slučaj? (Osim Grčke, mlađi član SPD-a (Jascha Mounk, nastavnik političke teorije na Sveučilištu Harvard) navodi i odnos socijaldemokrata prema emigrantima u Europu i ruskoj agresiji na Ukrajinu.)
˙ Germany’s Social Democrats Are Colluding in Greece’s Destruction—and I’m Leaving The Party
Siriza pak ni u jednom trenutku nije nastupala radikalno. Nisu rekli "ne priznajemo doguvoe kapitalističkih eksplatatota!", nisu najavljivali mogućnosti da nacionaliziraju banke i protjeraju strance. Tražili su određeno olakšanje uvjeta otplate, jer su trenutno preteški, a u tome su im brojni davali potporu, uključujući IMF i predsjednika SAD.
Ali, eurozonci su, kako sad vidimo, od početka išli na to da neće napraviti ni minimalni ustupak - da od Grčke prihvaćaju samo bezuvjetnu kapitulaciju, uz plaćanje dodatnih kazni za pokušaj pobune u ovih pet mjeseci. To je bilo zastrašivanje i upozorenje drugima, da se ne zajebavaju s pokušajima borbe protiv strategije koja se na hrvatski prevodi bezazleno kao "štednja", umjesto ispravnijeg "surovost" (austerity). Prvo Španjolcima, gdje su izbori ove godine i prijedi opasnost da Podemos dođe na vlasti.
Greece Surrendered, But The Real Defeat Was For Europe
SAD to recimo nisu radile. I sad ispada, da je moć financijskog kapitala veća u EU nego u SAD.
I izgleda da bi socijalni demokrati radije na vlasti vidjeli svoje stare desne rivale, nego izazivače s lijeva - čak i kad su ovi zapravo umjereni, daleko od nekadašnjih boljševika.
Na kraju, možda neo-bolješvici ponovo dobiju šansu
|
- 21:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
14.07.2015., utorak
Izvanredni izbori u Vrgorcu (2): Koliko ima stanovnika i birača?
Gledam brojke, nepristrasno (vidi jučerašnji članak na blogu: Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015., a u konkretne diskusije se ne upuštam, jer s Vrgorcem nemam nikakve veze.
Vrgorac je po popisu stanovništva u razdoblju 2001.-2011. izgubio čak 1.000 stanovnika (-15%). U popisu birača i danas ima znatno više ljudi nego punoljetnih stanovnika.
U jučerašnjem članku sam spomenuo (prema službenim izvještajima o rezultatima izbora) da je u svibnju 2013. bilo 6.261 upisanih birača, u prosincu 6.064 a sada 5.917..
Broj važećih listića je međutim u ovih sedam mjeseci znatno porastao, sa 3.176 na 3.889..
Godine 2009.: preko 7.000 birača!?
Međutim, u svibnju 2009. (prethodni lokalni izbori), prema Službenom izvještaju o rezultatima, bilo je čak 7.181 upisanih birača, a važećih je listića bilo čak 4.545!
Koalicija HDZ-a i HSS-a je 2009. godine pobijedila s 2.331 glasom, odnosno 51,2% (a druga je bila nezavisna lista Miljenko Pivac s čak 34%, dok je koalicija SDP-a i HNS imala samo 405 glasova odnosno 8,9%. Dakle su SDP i HNS znatno napredovali 2013., a čak su i danas bitno jači nego 2009.. Miljenko Pivac je 2009. bio i kandidat za gradonačelnika (protiv HDZ-ovog kandidata).
Nije mi poznato kakvo je bilo političko djelovanje Miljenka Pivca i ljudi s njegove liste 2009.-2013.. Radi se o vrlo uspješnom poduzetniku (vidi biografiju na mrežnom sjedištu Večernjeg lista), osnivaču Mesne industrije braća Pivac i "Grupacije Pivac", sada u suvlasništvu njegove trojice sinova, koja zapošljava 1.200 ljudi. »Njihova tvrtka puni 40 posto gradskog proračuna u Vrgorcu u kojem zbog te mesne industrije gotovo nema nezaposlenih.«
Naravno, neki su tvrdili da nije sve baš tako idealno (vidi članak od 21. studenoga 2010. Što sve grad Vrgorac tolerira braći Pivac?
»Pivac zapošljava više od 200 mještana pa na njihove usputne nezakonitosti ovdje mnogi žmire i odmahuju rukom, uključujući vlast. Istina, mimo kamera, ima onih koji o uspjehu industrije Pivac ne govore nimalo lijepo, no ti se pred kameru ne usude.«
Čišćenje biračkih popisa 2011.-2013.
Aktualna vlada je napravila dosta na čišćenju viška iz biračkih popisa, ali ne dovoljno. Udruga "U ime obitelji", kad su predavali potpise za referendum o izbornom sustavu, žestoko je bila napala aktualnu vladu zbog viška koji i dalje postoji, iako je problem stvoren ranijih godina, ponajviše za vrijeme HDZ-ovih vlada 2003.-2011..
Za parlamentarne izbore 4. prosinca 2011., U Vrgorcu je i dalje bilo 7.057 birača, a važećih listića 4.005.
U razdoblju 2011.-2013. je drastično opao ne samo broj upisanih birača, nego i broj izašlih na izbore.
Ipak je na izborima 2013.. HDZ-ova koalicija pobijedila s istim postotkom kao i 2009.. A SDP je te godine znatno napredovao u odnosu na 2009..
Članak na portalu Index.hr iz 2009. navodi:
Svakako nije pohvalan ni napad na televizijske ekipe koje su na dan izbora otišle snimiti autobuse kojima su birači iz Hercegovine nadirali na birališta u Dusinu (...) Pivac je izjavio Novom listu kako smatra da su birači u Vrgorcu prevareni jer im je "uvozom birača" iz Hercegovine onemogućeno da biraju svoju vlast te stoga izlazak na izbore nema smisla. (...) Podsjetimo, na adresi Dusina 0, prema popisu birača, prebivaju 404 osobe koje imaju pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. (...) Usporedbe radi, u neboderu od 17 katova u Zagrebu prebivalište ima prijavljeno 158 birača.
Reportaža u "Jutarnjem listu" 3. lipnja 2012.: Vrgorac: Grad sa 6000 stanovnika i 10.000 zdravstvenih kartona.
U nekim je stanovima i kućama po Vrgorcu prijavljeno po 20, 30 ljudi. Prijavljuju ih prijatelji, rodbina ili članovi lokalnog HDZ-a. Razlozi su jasni: to je njihovo biračko tijelo. Neki se glasovi i plaćaju, navodno je glas 400 kuna ili 100 konvertibilnih maraka. (...)
Zgrada osnovne škole u Vrgorcu, sa svojim velikim prozorima, dvorištem i travnjacima kričavozelene boje, ni po čemu se ne razlikuje od ostalih osnovnih škola na svijetu. Osim što je bije glas da je ondje prijavljeno na desetke ljudi koji, dakle, tamo jedu, spavaju, glačaju robu i peru zube. Papir kaže da tamo žive. (...)
Porodiljne naknade koloritna su stavka; isplaćuje se više naknada nego što grad ima trudnica, odnosno žena koje su rodile. Iz Hercegovine dođu na dan isplate i strpljivo čekaju pred poštanskim šalterima. Solidan broj njih tobože čisti po vrgoračkim domaćinstvima. Imotski se, recimo, proslavio fenomenom kućnih pomoćnica. Grad s pet tisuća nezaposlenih ima prijavljenih tisuću kućnih pomoćnica. Priča se da i ne moraš imati rodbinu u Imotskom; za 50 eura netko će te već prijaviti.
Pristaše HDZ-a mogu reći da su sve ovo laži koje šire jugoslaveni isl.. Ali, morali bi objasniti nesklad u brojkama.
Vijest od 1. ožujka 2013.: Vrgorac: Policija u deset dana izbrisala 800 fiktivnih birača.
Od 18. veljače do 28. veljače osam policijskih službenika iz Policijske postaje Vrgorac obišlo je 28 sela i naselja na vrgoračkoj općini i provjerilo 1.208 birača. Policijski službenici u uniformi i oni u civilu razgovarali su s vlasnicima kuća na navedenim adresama i provjerili žive li pojedini birači na tim adresama. Ukoliko nisu zatekli osobu na adresi, a vlasnik kuće potvrdio da navedene osobe ne stanuju u toj kući, policija po članku 12. Zakona o boravištu po službenoj dužnosti donosi rješenje o odjavi prebivališta, briše ih s popisa birača, a strankama je ostavljena mogućnost da se protiv rješenja Policije pokrene upravni spor.
Drastičan pad broj stanovnika 2001.-2011., te i danas prevelik popis birača
Međutim, brojke pokazuju da je i sada broj upisani u biračke spiskove bitno veći od broja ljudi starijih od 18 godina, koji faktički žive na području grada Vrgorca.
Prema popisu stanovništva 2011., na području Vrgorca bilo je 6.572 stanovnika. Teško je vjerovati da je došlo do većih pomaka u ove četiri godine; s obzirom na trendove, ukupni broj se možda smanjio, a teško je zamislivo da se bitno povećao.
Starosti 0-14 godina bilo je 1.163 stanovnika. Starosti 15-19 godina bilo ih je 438, pa ako od toga uračunamo 2/3, to je 1.425 mlađih od 18, tj. bez prava glasa.
Po tome bi dakle s pravom glasa trebalo biti oko 5.146 stanovnika. Po popisu birača tada ih je bilo preko 7.000, a sada 5.917, dakle još uvijek 771 više.
Teško je zamislivo da je broj stanovnika bitnije porastao u posljednje četiri godine. U prethodnom desetljeću, broj stanovnika grada Vrgorca drastično je pao. Po popisu stanovnika 2001. Vrgorac je imao 7.593 stanovnika, dakle je u desetgodištu 2001.-2011. izgubio preko 1000 stanovnika odnosno 15%!
Nameće se zaključak da se stvarno radi o građanima koji zapravo ne žive u Vrgorcu (nego, možda, u Ljubuškom).
Moguće je, da taj "višak" birača uglavnom nije izašao na izbore u prosincu 2014., a da je izašao sada (spominju se »glasački autobusi iz susjednih zemalja«). Oko 700 ljudi - taman koliko je više ovoga puta bilo izašlih na izbore. Vrgorčani i Ljubušaci vjerojatno znaju, bilo da to podržavaju ili osuđuju.
A veliki političko pitanje, koliko kao alien surfanjem mogu vidjeti, jest i dalje gdje je nekome bio otac ili dida 1941.-1945..
|
- 09:55 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
13.07.2015., ponedjeljak
Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015. - usporedba
U Vrgorcu imamo zanimljivu situaciju, da su lokalni izbori za gradsko vijeće održani tri godine zaredom, a za gradonačelnika 2013. i 2015.
Ovdje uspoređujem brojke izbora za vijeće.
REDOVNI IZBORI 19.5.2013.
iZVANREDNI IZBORI 21.12.2014.
IZVANREDNI IZBORI 12.7.2015.
Moj članak na blogu 22.12.2014.: Uspjeh Nezavisne liste mladih u Vrgorcu. Recept za Hrvatsku?
Pogledajmo brojke. Svuda navodim prvo brojku za 2013, pa za 2014, pa za 2015.
Znatan rast broja glasača!
Broj upisanih birača pada: 6261 — 6064 — 5.917
Broj predanih važećih listića međutim na posljednjim je izborima znatno porastao: 3239 — 3176 — 3889
Glasačima dakle očito nisu dosadili izbori. Broj predanih listića porastao je za 713 u odnosu na broj prije sedam mjeseci. Ne ulazim u strukturu dodatnih glasača.
Rezultati pokazuju da je to išlo prvenstveno u korist HDZ-ove koalicije, u odnosu na izbore u prosincu 2014..
Redovni izbori 2013.
Na redovnim izborima 2013. bile su samo četiri liste. Uvjerljivo je pobijedila koalicija na čelu s HDZ-om, u kojoj su bili i HSS i HSP-AS. Osvojili su 1671 glas, odnosno 51,59%, i 8 od 15 mandata u Gradskom vijeću, dakle apsolutnu većinu. (Kandidat HDZ-a za gradonačelnka pobijedio je s 51,19%).
SDP je imao 1004 glasa (31,00% i 5 mandata, NLM 461 glas (14,23%) i 2 mandata, a HNS 103 glasa (3,18%), bez mandata.
Do krize dolazi kad jedini vijećnik iz HSP-AS napušta vladajuću koaliciju, te ona gubi apsolutnu većinu. Da nije toga blio, ne bi bilo ni prvih ni drugih izvarrednih izbora.
Izvanredni izboro 2014.
Na izvanrednim izborima 21. prosinca 2014., ima pet lista, jer HSP-aS nastupa samostalno. Veliki napredak bilježi NLM, koja više nego udvostručava broj glasova i izbrija na prvo mjesto, s 1053 glasa (33,16%) i 5 mandata.
Koalicija HDZ/HSS/HDS osvaja 1036 glasova (32,62%) i također pet mandata.
SDP je jako pao, na 618 glasova (19,46%) i pet mandata, ali je znatno porastao HNS s 240 glasova (7,56%) što im donosi jedan mandat. Također i HSP-AS osvaja 229 glasova (7,21%) i 1 mandat.
U odnosu na 2013, ako zbrojimo glasove HDZ/HSS/HDS i HSP-AS, osvojili su 406 glasova manje. SDP je osvojio 386 glasova manje. Dakle su NLM (+592) i HNS (+137) oteli približno jednak broj glasova jednima i drugima.
Izvanredni izbori 2015.
Na jučerašnjim izborima, HSP-AS se ponovo pojavljuje u koalciji sa HDZ-om, pa to treba imati u vidu kad se uspoređuju rezultati. U toj koaliciji sad se pojavljuje i HSLS.
Pojavile su se međutim i dvije nove liste, HSU i HSP, tako da je bilo ukupno šest lista; ali te dvije su osvojile ukupno samo 2,6% glasova.
Koalicija HDZ/HSP-AS/HSS/HSLS pobijedila je uvjerljvio, sa 1763 glasova (45,33%), što donosi sedam mandata. Znatan napredak u odnosu na 2014., ali nazadak u odnosu na 2013..
Pobjeda je međutim Pirova, jer su njihovi protivnici (NLM, SDP i HNS - koji su neizglasavanjem proračuna kojeg je predložio HDZ-ov gradonačelnik doveli do prijevremenih izbora) u vijeću zadržali većinu (8-7 u mandatima).
Također će i drugi krug za gradonačelnika izgleda biti tijesan.
NLM je osvojila 1185 glasova (30,37%), dakle više glasova ali manji postotak nego prije 7 mjeseci, te ostaje na pet mandata.
SDP bilježi novi pad s 552 glasa (14,19%) i dva mandata.
HNS je zadržao svoju poziciju s 288 mandata (7,41%) i jednim mandatom.
U usporedbi s prosincem 2014, HDZ-ova koalicija je osvojila +498 glasova u odnosu na dvije liste tada (a ukupno, podsjetimo se, ima 713 važećih glasova više).
NLM bilježi +132, SDP -66, HNS +48.
ZAKLJUČAK:
HDZ je zaliječio krizu u lokalnim odnosima s HSP-AS. Možemo zaključiti, da su vrlo uspješno mobilizirali za izlazak na izbore dio onih, koji 2013. i 2014. na izbore nisu izašli. Bilo bi zanimljivo imati anketu ili strukturirane intervjue osobito o novim biračima (ali, takva istraživanja netko treba naručiti i platiti).
Međutim se HDZ-ova koalicija nije vratila na pozicije iz 2013.. Izbore za Vijeće su izgubili. Navijači HDZ-a mogu biti zadovoljni, ali nema osnova za trijumfiranje.
NLM je povećala broj glasova, koji su 2014. već bili više nego udvostručili u odnosu na 2013.. svoje su birače dakle zadržali, kao i isti broj mandata. A možda još dobiju i gradonačelnika.
SDP je dodatno oslabio, ali HNS je svoje zadržao. U konačnici, jedan mandat manje za SDP i jedan više za HDZ-ovu koaliciju, dok su NLM i HNS ostali na istom.
HDZ-ova koalicija ostaje u manjini, kao što je i bila. Sve snage će sad biti usmjerene na drugi krug borbe za gradonačelnika.
Kandidat HDZ-a dobio je u prvom krugu 411 glasova više od kandidata NLM, a kandidat SDP-a je dobio 633 glasova. Po tome, kandidat NLM je u drugom krugu u prednosti, jer je logično očekivati da će glasači koji su glasali za kandidata SDP-a u drugom krugu većinom glasati za kandidata NLM. Ipak, neće svi, pa će se bitka za svaki glas voditi do zatvaranja birališta 26. srpnja u 19:00 (a možda i poslije).
Također bi bilo zanimljivo imati jednu anketu pred drugi krugi izbora za gradonačelnika, i to kombinirao, pitati ljude jesu li izašli u prvom krugu i za koga su glasali, te namjeravaju li izaći u drugom krugu te za koga će glasati.
Ukratko, stvar ostaje neizvjesna i tko zna, možda bude opet prijevremenih izbora.
Unesene promjene u tekstu: 13.7.2015. u 20:38
|
- 09:06 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|