Tekst objavljen danas (19. srpnja 2015.) u "Financial Times" dolje je djelomično preveden, a djelomično skraćem i prepričan.
Sažetak: Diplomati su napravili dobar napredak u pripremama za dogovor na pariškoj konferenciji u prosincu. Tamo bi mogao biti dogovoren okvir dugoročnog djelovanja naroda svijeta za 40-50 godina unaprijed. Zasad dogovorene akcije, međutim, još nisu dovoljne da se osigura cilj od 2°C. S vremenom, države će trebati prihvaćati sve jače zadatke.
Climate talks advancing faster towards December deal
Uspješan prijelomni dogovor Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama sve je izgledniji, prema izvještaju francuske vlade, u koji su uvid imali novinari Finacial Timesa. Francuska će predsjedavati samitom u Parizu (UNFCCC COP-21) i vodi pripremni proces.
Vlade se trude izbjeći ono što se dogodilo na zadnjem velikom sastanka 2009. u Kopenhagenu, koji je ostavio gorčinu zbog neispunjenih velikih očekivanja.
Diplomoati su postigli bolji napredak nego što su objavili javnosti, iako ostaju mnoge važne razlike o točnim troškovima, pravnoj snazi i vremenskom rasporedu.
To znači da bi konačni dogovor još uvijek mogao biti preslab da se globalno zagrijavanje ograniči na 2°C iznad pred-industrijskog doba.
Međutim, izvještaj više puta spominje "zajedničko razumijevanje" i "opće slaganje" o temeljnom okviru ugovora, koji će zahtijevati od gotovo svih zemalja da poduzmu dobrovoljne, ali sve jače akcije nakon 2020..
Elliot Diringer, izvršni potpredsjednik neprofitne grupe C2ES, koja je upravo završila godinu dana dug proces konzultacija s pregovaračima iz više od 20 država, kaže da vidi mnogo više konvergencije nego što je to bilo u doba prije Kopenhagena. »Mislim da, djelomično zbog šoka u Kopenhagenu, vidimo mnogo više realizma i pragmatizma u procesu, što nas ispunja nadom.«
Francuski izvještaj je pripremljen za dvodnevni neformalni sastanak ministara više od 60 zemalja i Eu, koji je danas (ponedjeljak) započeo u Parizu.
Postoji slaganje da osnovni dokument mora biti kratak i koncizan, a detaljna pravila razrađena u posebnim odlukama. Nadalje, da se novi pregovori neće voditi svakih pet ili 10 godina, nego će Pariški dogovor biti dugoročna osnova za buduće akcije.
Laurence Tubiana, glavni izaslanih Francuske za klimu, kaže da je to dugačak proces, koji će trajati slijedećih 40 do 50 godina pa i dalje, donoseći duboku transformaciju. Za razliku od uobičajenih međunarodnih dogovora, stalno će se tražiti nove, naprednije aktivnosti. Za to je potreban jasan okvir pravila.
Veliki onečišćivaći stakleničkim plinovima, predvođeni Kinom, SAD i EU, objavili su ove godine dobrovoljne planove da smanje emisije.
Francuski izvještaj upozorava da je jedno od ključnih političkih pitanja kako učiniti jasnim da Pariški dogovor neće završiti takvim obećanjima, koja su tek početak i nisu dovoljna za postizanje cilja od 2°C.
Izvještaj navodi da je još neriješena debata o pitanju koliko novca bogate zemlje trebaju usmjeriti zemljama u razvoju da im pomognu nositi se s klimatskim promjenama, preko onih 100 milijardi USD godišnje koje su već obećale osigurati do 2020..
Nesuglasice postoje o tome treba li dogovor sadržati mjere za pokrivanje troškova i šteta koje siromašne zemlje mogu imati zbog klimatskih promjena. Među najugroženijima su male otočne nacije.
Izvorno objavljeno na blogu Ekološka ekonomija
Post je objavljen 21.07.2015. u 07:32 sati.