25.02.2016., četvrtak
Španjolska i dalje bez vlade
Dva mjeseca nakon izbora, još je neizvjesno hoće li Španjolska dobiti vladu.
Španjolska je skoro 40 godina, nakon pada diktature, imala sustav s dvije dominantne stranke. Na izborima 20. prosinca 2015. prvi put se dogodilo da je ishod nejasan, jer su obje znatno opale, a presudan utjecaj postigle dvije nove stranke: ljevičarski Podemos ("Mi možemo") i liberalni Ciudadanos ("Građani"). Potonji su prvo nastali u Kataloniji i protive se težnjama za nezavisnosti Katalonije, podržavajući postojeći federativni sustav.
Pučani su osvojili 28,7% glasova i 123 mandata (od 350) , socijalisti 22,0% i 90, Podemos 20,7% i 69 a Ciudadanos 13,9% i 40. [1]
Desnica, među inim i zbog opterećenosti korupcijskim aferama, nije bila u stanju okupiti većinu, niti uvjeriti socijaliste da stvore "veliku koaliciju". Kralj je sada dao mandat za sastav vlade Pedru Sánchezu, predsjedniku Socijalističke stranke (PSOE). [2]
Unutar PSOE, stranke lijevog centra koja kao i druge takve u Europi u posljednjih 20-ak godina skrenula prema centru prihvaćajući neoliberalnu ideološku hegemoniju, postoji snažan otpor prema koaliciji s Podemosom, radikalnijim ljevičarima sličnim grčkoj Sirizi i Lijevom bloku u Portugalu. [3] Stranački tradicionalisti se boje rizika, kojeg bi donijela koalicijska "anti-austerity" vlada [4], koja je u Grčkoj morala kapitulirati u ratu sa središtima europske moći (iako nije zbrisana sa scene), a u Portugalu će se tek vidjeti što će biti.
Sanches je, prema najavama, postigao incijalni dogovor sa Ciudadanos i nekim manjim regionalnim strankama. Ali to nije dovoljno za prikupljanje većine.
Dogovor bi se morao postići s Podemosom. A tome na putu stoji jak ideološki sukob Podemosa sa Ciudadanos - sukob oko temeljne ekonomske koncecpije i strategije, koji postoji i unutar Socijalističke stranke. Posljenja istraživanja javnoga mnjenja idu u korist Sanchesu.
Postoji i sukob s nacionalističkim strankama iz Katalonije i Baskije. Podemos prema njima ima simpatija, dok se Ciudadanos i socijalisti, kao i pučani, protive referendumu o nezavisnosti Katalonije. Postojanje dvije linije političkoga rascjepa znatno otežava situaciju.
U Portugalu, koji nema problem održavanja državne cjelovitosti, u vrlo sličnoj situaciji nakon izbora održanih u studenome, usprkos pokušajima opstrukcije od strane predsjednika države [5], socijalisti su postigli dogovor s Lijevim blokom, komunistima i zelenima. (Međutim je na predsjedničkim izborima u siječnju vrlo uvjerljivo pobijedio kandidat desnog centra, pa je došlo do kohabitacije.).
Posljednja istraživanja javnoga mnijenja pokazuju određeni porast potpore Sanchesu. On će morati uvjeriti parlament na glasanju 5. ožujka.
Ukoliko vlada ne bude formirana, novi će se izbori održati u lipnju. Ali lako je moguće da do bitne promjene u raspodjeli snaga ne bi došlo.
Dodatak
Najnovije vijesti: potvrdilo se da Podemos i Ciudadanos nikako ne mogu zajedno. Odmah nakon što su PSOE i Ciudadanon objavili dogovor, Podemos je objavio da se povlači iz daljih pregovora, te da će glasati protiv njihovog prijedloga vlade.
Podemos: Uništena je povijesna prilika za Španjolsku
»Podemos, sa 69 zastupnika i Ujedinjena ljevica, s 2 zastupnika pregovarale su s PSOE-om sve do trenutka sporazuma s Građanima. Vođa Podemosa Pablo Iglesias inzistirao je na većim promjenama na tržištu rada i pravu na organiziranje referenduma o nezavisnosti u pokrajini Kataloniji. PSOE i Građani se tome protive.«
Postoji šansa da prijedlog nove Vlade ipak proše u Cortesu, ako se Pučka strnaka suzdrži od glasanja u drugom krugu, pa bi prijedlog mogao proći sa samo 130 glasova "za" od 350.
BILJEŠKE
[1] Vidi članak na Wikipediji na engleskom. ‘
[2] Komentar na portalu Financial Times: Spain’s Socialist leader Pedro Sánchez makes gains after poll rout, 23. veljače. FT, naravno, navija za "business friendly" Sanchesa protiv Podemosa.j ‘
[3] Komentar na ljevičarskom mrežnom sjedištu Spain Discovers Parliamentarianism, 25. veljače, kritičan je, naravno, prema prema PS. ‘
[4] Vidi članak na ovom blogu od 21. prosinca 2015., odmah nakon izbora. ‘
[5] Vidi članak na ovom blogu: Portugal dobio vladu ljevice, 26. studenoga 2015.. ‘
|
- 17:42 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
23.02.2016., utorak
Rekonstrukcija TE Sisak C – početak zaokreta u HEP-u? Još da političari shvate…
Blok C u Termoelektrani Sisak još nije dovršen, a već se razmatra zanimljiva i važna preinaka projektiranog režima rada.
Značajna investicija ili bacanje novca? Ovisi o tome, navijate li za pratizane ili za ustaše
Riječ je o značajnom kombi-kogeneracijskom postrojenju s 230 MW električne i 50 MW toplinske snage. Danas u TE Sisak postoje dva bloka snage po 210 MWe. Novi blok je plinski, dok su stariji blokovi uz prirodnih plin kao gorivo koristili i lož ulje. Oba starija bloka još od 2008. gotovo uopće nisu u pogonu, jer je struju jeftinije uvoziti. [1] Zbog novih, strožih propisa EU o zaštiti zraka, oba stara bloka bit će isključena 2018. godine.
Novi blok gradili su Rusi, djelomično kao otplatu starog klirinškog duga SSSR-a. Završetak roka gradnje bio je prekoračen za pune tri godine, bez ikakvog interesa ne samo hrvatske javnosti, nego i vlade. [2] Planiranoj gradnji TE Plomin C posvećeno je otprilike tisuću puta više pažnje.
Blok je pušten u probni rad početkom studenoga 2015., nekoliko dana pred izbore za Sabor. Komentari u medijima bili su, u skladu s interesima tadašnje vlasti ili opozicije, pozitivni [3] ili negativni [4], a nakon toga su zamrli. Koga briga, kad se tako puno zanimljivijih i važnijih stvari događa s i oko nove vlade!
Bazni ili ciklički rad? Ovisi o tome u kojem ste lobiju
U upravo izašlom broju časopisa "Vjesnik HEP-a" čitamo o posjeti HEP-ovog tima Moskvi, 6.-10. prosinca 2015, radi završnih pregovora s ruskim partnerom TECHNOPROMEXPORT. [5]
U tekstu privlači pažnju slijedeća informacija, koja se tiče osnova politike u elektroenergetici, iako političari o tome pojma nemaju: »Predstavnici HEP-a zatražili su od izvođača da s proizvođačima opreme preispita mogućnost cikličkog rada novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, u pogledu održavanja i pouzdanosti takvog rada, u svjetlu najnovijih potreba na energetskom tržištu električne i toplinske energije. Ovo je bilo nužno, jer je prvotno bilo planirano da postrojenje radi u baznom režimu, s maksimalnim brojem od 50 startova godišnje.«
To je tema o kojoj smo puno puta pisali na blogu i na facebook stranici "Ekološka ekonomija". [6]
Elektroenergetski sustav se mijenja. Više neće vrijediti logika da moramo imati "elektrane koje rade u baznom režimu", koje rade stalno i pokrivaju potrošnju kad je ona minimalna (u Hrvatskoj, minimalna angažirana snaga oko 1.100 MW), te sekundarne, vršne i interventne koje pokrivaju varijacije između minimuma i maksimuma opterećenja (u Hrvatskoj oko 3.100 MW), ili uskaču u izvanrednim situacijama.
Mudrost stara sto godina, sad više ne vrijedi
Osnova sad postaje: proizvesti iz elektrana na obnovljive izvore (uključivo velike hidroelektrane, termoelektrane na biomasu i geotermalne, koje rade kao klasične termoelektrane, te isprekidane izvore - sunce i vjetar) onoliko koliko je maksimalno moguće u svakom trenutku (što može biti i više od trenutne potražnje, pa se višak izvozi ili pohranjuje), a sve druge elektrane u sustavu moraju raditi fleksibilno, nadopunjujući onoliko koliko je potrebno. Tako se elektrane na plin i ugljen prilagođavaju za manji broj sati rada godišnje i mnogo češće mijenjanje aktualne snage.
Zadovoljstvo je vidjeti, da su ispod radara "visoke" politike i u Hrvatskoj elektroprivredi toga svjesni; bar neki.
To je također sistematski razlog protiv gradnje TE Plomin C na zamišljeni način, kao baznog postrojenja. Uz postojeće TE Plomin 2 i NE Krško, time bi se blokirao dalji razvoj vjetro i solarnih elektrana, jer bi sustav postao nefleksibilan.
Doduše, možda se radi o dvoličnoj igri: pokušati organizirati fleksibilnost (cikličnost) rada TE Sisak C, da bi se otvorila mogućnosti za maksimalan rad (više od 7.000 sati godišnje) planirane TE Plomin C.
Velika Britanija: drastičan pad potrošnje ugljena
Za ilustraciju da se upravo bitno mijenjaju uvjeti, u članku o elektroenergetskoj strategiji Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, objavljenom prije desetak dana [7], navodi se da je potrošnja ugljena u UK znatno opala u posljednje dvije godine, što je neviđeno od početka industrijske revolucije. Ekonomičnost ugljena za proizvodnju električne energije znatno je opala. Uobičajeno se, navodi se u članku, TE na ugljen i dalje podrazumijevaju kao elektrane koje daju bazičnu proizvodnu (baseload generation), radeći 24 sata dnevno i maksimalni mogući broj dana tijekom godine. Međutim, posljednjih mjeseci TE na ugljen u UK rade manje od pola vremena. [8]
Lobi za gradnju termoelektrane na uvozni ugljen i dalje je jak, te preko medija plasira u javnost krive podatke. Tako je u Večernjem listu 30. prosinca bio objavljen članak naslovljen Nizozemci grade elekrane na ugljen, a mi se svađamo oko Plomina C. [9]
U članku se navodi da projekt TE Plomin C pripada u "najbolje raspoložive tehnike", naime »izgaranje ugljene prašine uz superkritične parametre tlaka i pare«.
Termoelektrana Eemshaven u Nizozemskoj: bitno drugačija od Plomin C
Kao usporedba i primjer za ugled spominje se nedavno izgrađena termoelektrana na uvozni ugljen Eemshaven na sjeveru Nizozemske.
Međutim, pretragom Svemrežja lako se ustanovi da postoje bitne razlike između ova dva projekta. Termoelektrana Eemshaven, iako je već sagrađena, bitno je suvremenija od TE Plomin C čija je gradnja još upitna. [10]
1. TE Eemshaven nema superkritične, nego ultra-superkritične bojlere. To znači viši tlak, višu temperaturu i viši stupanj iskoristivosti. To je danas najmodernija tehnologija, dok je "superkritična" stara pola stoljeća. [11]
2. Da bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa.
3. Dizajn elektrane je usmjeren na usklađivanje s radom vjetroelektrana, a ne na "osiguravanje bazične snage". Kompanija RWE ističe da je elektrana sagrađena tako, da može brzo mijenjati angažiranu snagu ("ciklični rad").
RWE je gradila TE Plomin B; danas više takve elektrane ne gradi, pa nisu dali ponudu za gradnju TE Plomin C. Usporedba projekta TE Plomin C s TE Eemshaven dokazuje točno suprotno od onoga što lobisti žele.
Vjetroelektrane postaju okosnica elektro-sustava Nizozemske
RWE upravlja jednom velikom vjetroelektranom u blizini. U suradnji s drugim zemljama oko Sjevernoga mora i Baltika, Nizozemska slijedećih godina planira gradnju tisuća agregata u pučinskim vjetroelektranama u Sjevernom moru. Eemshaven je jedna od čvornih lokacija, na kojima će one biti kablovima povezane s kopnom.
Nizozemska je krajem 2014. imala instaliranih 2.805 MW vjetroelektrana, što je osam puta više od Hrvatske - na znatno manjoj površini, uz pet puta veću gustoću naseljenosti. Njezin je cilj i zadatak, prema planovima EU, do 2020. iz elektrana na obnovljive pokrivati 14% potrošnje električne energije (treba imati na umu da uopće nemaju hidroelektrana).
To je ono što se danas događa u najnaprednijim zemljama (uključujući i Kinu, pa čak i Indiju). To su primjeri, koje vrijedi slijediti. To je energetski zaokret (Energiewende) i promjena paradigme u dizajnu elektroenergetskog sustava. [12]
Bilješke
[1] Vidi stranicu TE-TO Sisak na mrežnom sjedištu HEP-a. Proizvodnja električne energije 2014. g. bila je nula; proizvodila se samo tehnološka para. ‘
[2] Vidi članak Jeste li ikad čuli za TE Sisak C? A trebali bi..., 8. srpnja 2014.. ‘
[3] Npr. Večernji list: Novi Blok C osigurat će 10% snage elektroenergetskog sustava (...) ‘
[4] Npr. Jutarnji list: Koštala čak 240 milijuna eura, a proizvodit će samo gubitke) ‘
[5] Članak "Projekt Bloka C u Termoelektrani-toplani Sisak: Održani završni pregovori s ruskim partnerom", str. 3. Cijeli broj kao pdf dostupan ne na Svemrežju: Vjesnik HEP-a, br. 286. ‘
[6] Vidi članke Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici i Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže. ‘
[7] Countdown to 2025: Tracking the UK coal phase out, 12. veljače 2016.. ‘
[8] O energetskoj strategiji UK vidi: Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna, 2. prosinca 2015.. ‘
[9] HEP povremeno plasira u medije takve tekstove, koji formalno nisu reklama, ali prenose ono što tvrtka želi. Jedan raniji primjer vidi u članku Hrvatska elektroenergetika: i dalje presing HEP-a i građevinskog lobija (24. svibnja 2015.)‘
[10] Osnovne informacije o TE Eemshaven mogu se naći na mrežnom sjedištu RWE i na portalu power-technology.com ‘
[11] Vidi: Coal power technologies ‘
[12] U britanskom The Telegraph objavljen je 20 veljače članak Power of technology will transform the way that we deliver and use energy . Autor je Steve Holliday, koji je deset godina bio na čelu britanskog "National Grid" (operator prijenosnog sustava). »We are in the midst of nothing less than a revolution in the provision of our energy. (...) Ultimately the future energy system will be much more flexible than today's.« ‘
|
- 09:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.02.2016., subota
Sve ću da vas izlustriram!
18.02.2016., četvrtak
Kakve ste političke stavove imali s 15 godina?
O tome kako pronalaze ljudima nešto iz vremena kad su bili mladi: KJTV [kako ja to vidim], postoji bitna razlika u svjetu onoga, što s uradili kasnije.
Evo netko možda još postoji, tko bi mogao obznaniti da sam ja prije 40+ godina neko vrijeme koketirao s jednom religijsko, pseudo-hniduističkom sektom. Trajalo je to oko tri mjeseca.
Pa? Bi li me to kompromitiralo kao ateista danas (a bio sam ateist i ranije)? Neko vrijeme sam eksperimentirao s drugim prilazima, bez traga na kasnija moja uvjeranja i ponašanje.
Imate nekog tko je kao klinac usred rata nešto pozitivno bio rekao o Maksu Luburiću, a nakon toga, otprilike otkad je postao punoljetan, pa do danas orijentacija mu je bitno drugačija.
S druge strane imate čovjeka koji je kao student pisao o ustašama kao herojima, mučenicima i šehidima, i koji slične stvari govori i danas.
Nikako nije isto.
Ljudi se mijenjaju. Edo Bulat je započeo karijeru kao generalni sekretar ORJUNE, a 20 godina kasnije bio je ustaški pukovnik.
A drugi se, pak, ne mijenjaju.
|
- 17:33 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
08.02.2016., ponedjeljak
Koje su dakle smjernice hrvatske vanjske politike?
MIRO KOVAČ U BERLINU 'Hrvatska se još nije suočila sa svojom prošlošću'
Može li mi netko iz ovoga objasniti smjernice hrvatske vanjske politike? Da smo mi srednjoeuropska i mediteranska zemlja, plus balkanska (BiH!), to nije novost. OK, nova vlada će apsolutno podržavati HDZ BiH u svim sukobima sa političkim vođama Srba i Bošnjaka - to je jasno. I dakako, neće bit mekana prema "migrantima", oko čega se prethodna vlada eto "nepotrebno" zakačila sa susjedima.
No, recimo, mene je prvo zanimalo - što je s uspravnicom? Jer je naime to povezivanje bivših komunističkih država usmjereno dobrim dijelom protiv njemačke hegemonije u srednjoj Europi.
A recimo "Treći svijet"? Ono, ZUR (zemlje u razvoju), "emerging economies", nesvrstani? Ha-ha-ha, pa nećemo valjda pravit katastrofalne greške da gajimo nekakve odnose s Kazahastanom, Egiptom, Iranom, Kenijom i sve takvim zaludnim jelte bezveznim državama... pa mi smo jelte Europa... samo, kvaka 22 jest, da Nijemci vrlo marljivo trče u te zemlje pravit poslove. A naša poduzeća nekad jesu u tome sudjelovala... Je, djeco, znam da vam zvuči nevjerojatno, ali fakat, u svijetu su nekad INA, Rade Končar, Đuro Đaković idr. bili neka imena i čimbenik. Ne prva liga, ali solidna druga. Tu danas, ako ne možemo sami nešto prodat, možemo tražiti veze s Nijemcima. Sudjelovati s nekim dijelom u nekom poslu koji oni sklope u nekoj od ovih država.
"Obračunavanje s prošlošlu" naša je interna stvar. Ubojstvo Đurekovića nije bilo tipični događaj iz onoga doba. Tu, zaista, možemo reći "neka institucije rade svoj posao", to više nije posao ministra vanjskih poslova.
|
- 23:06 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|