Marketing
Klimatske promjene nakon Balija: Hrvatska alarmantno kasni
Prosvjed protiv klimatskih promjena u Kamerunu, na dan svjetske akcije, 8. prosinca.
Donosim priopćenje, koje smo danas poslali medijima. Ovdje je tekst priopćenja snabdjeven poveznicama (linkovima) na korištene izvore, te dodane fotografije.
Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, izražava umjereno zadovoljstvo kompromisom, koji je postignut na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama na Baliju. Upozoravamo da Hrvatska ozbiljno kasni u mjerama za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promjena, osobito u usporedbi sa strategijom i politikama Europske unije. Novi sastav Sabora i nova Vlada moraju hitno diskutirati o promjenama strategije prema energetici i klimatskim promjenama.
Strategija energetskog razvitka RH, donesena 2002. i planski dokumenti za provođenje obaveza iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama i Kyoto protokola zasnovani su na pretpostavkama koje su još prje pet godina bile zastarjele. Mnogo je vremena izgubljeno jer su energetski planeri pretpostavljali da je briga o klimatskim promjenama samo prolazna moda, koju će svijet nakon 2012. zaboraviti. Stvari su se međutim kretale u suprutnom smjeru.
To drastično dolazi do izražaja kad usporedimo projekcije emisija stakleničkih plinova do 2020. godine u Hrvatskoj i u Europskoj uniji: dok EU planira znatno smanjenje, Hrvatska planira znatno povećanje emisija, pa bi već prije 2020. godine prešla prosjek EU u emisijama po stanovniku! Godine 2005. zemlje EU-15 (petnaest članica prije 2004.) imale su emisiju stakleničkih plinova od 10,9 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida po stanovniku, a Hrvatska 6,7. Za godinu 2020., prema odluci iz ožujka ove godine, EU planira smanjenje na 8 ili manje, a Hrvatska, po projekciji načinjenoj u prosincu 2003. (tzv. "scenarij s mjerama"), povećanje na 9 tona po stanovniku! Takav plan posve je nemoguć, ako želimo biti dio EU.
Prosvjedni skup u Torontu (Kanada).
Klimatske promjene i borba protiv njih već danas duboko utječu na ekonomske tokove, a u slijedećim godinama i desetljećima to će biti još izraženije. Na Baliju, SAD i Kina su prvi put načinile ustupak i pristale na nastavak pregovora u slijedeće dvije godine, nakon čega trebaju biti postavljeni ciljevi smanjenja emisija u post-kyoto periodu (nakon 2012). Time je prihvaćena inicijativa koju su zelene stranke svijeta (Global Greens) pokrenule na početku Konferencije u pozivu Vrijeme je za djelovanje.
Europska unija postavila je sebi visoke obaveze i izrazila odlučnost da na njima ustraje čak i ako dogovor u okviru UN ne bude postignut. Planira do 2020. g. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova za barem 20 posto, smanjiti ukupnu potrošnju energije za 20 posto i povećati udio obnovljivih izvora. U mjere za postizanje tih ciljeva uložit će se oko 1.100 milijardi eura.
Ekologija međutim nije u sukobu s ekonomijom. Euopska komisija procjenjuje da će zbog intenzivnih mjera smanjivaja emisije stakleničkih plinova do 2030. ukupni bruto društveni proizvod biti smanjen za samo 0,19 posto od projektiranog rasta od 2,8 posto godišnje. Pri tome nisu uračunate koristi koje te mjere izazivaju. EU svoju politiku bazira na studijama (npr. PESETA studija) koje pokazuju da bi cijena nedjelovanja, zbog šteta izazvanih klimatskim promjenama, bila još veća, uz neizbježne utjecaje na narušavanje zdravlja ljudi i skraćivanje životnog vijeka.
Prema analizama ekonomista, koje su bile predočene i na Baliju, ulaganja u mjere spriječavanja klimatskih promjena i druge mjere zaštite prirode i okoliša otvaraju više radnih mjesta, nego ulaganja u klasičnu energetiku i industriju. U Hrvatskoj su primjerice u posljednje dvije godine mjere za prikupljanje, zbrinjavanje i reciklažu korisnog otpada dovele do otvaranja 2.700 novih radnih mjesta. Također su se počele graditi male termoelektrane-toplane koje koriste otpad iz drvne industrije, čime se smanjuju neto emisije ugljičnog dioksida, olakšava problem zbrinjavanja otpada i otvaraju radna mjesta.
Sa akcije Zelene liste u Sisku 8. prosinca 2007.. Akcija je održana kao dio svjetskog dana prosvjeda protiv klimatskih promjena. Tada je javnosti predočena Sisačka deklaracija o klimatskim promjenama, koju možete on-line potpisati ovdje.
Hrvatska je nažalost već propustila mnoge razvojne prilike pod utjecajem energetskih lobija i anakronog načina razmišljana. Mnoge se nove prilike otvaraju, o kojima hrvatski stratezi nisu slutili. Tako npr. Strategija energetskog razvitka, u tzv. "ekološkom" scenariju, predviđa da bi se do 2010. godine moglo izgraditi 300 megavata u vjetroelektranama, uz primjedbe da bi to bilo neizdrživo skupo. Međutim, zbog naglog povećanja broja zahtjeva za odobrenje gradnje, Vlada je u ožujku 2007. donijela odredbu za ograničenje na maksimalno 350 megavata ukupno, zbog ograničenih mogućnosti današnje prijenosne i distributivne mreže. Zahtjevi su pak narasli do 1.800 megavata! Treba dakle prilagoditi mrežu novoj situaciji, a ne odbacivati mogućnosti korištenja čiste energije.
Niz prijedloga za preorijentaciju strategije Zelena lista iznijela je u Sisačkoj deklaraciji o klimatskim promjenama, predočenoj javnosti 8. prosinca 2007.. Zahtjevi će biti predočeni novom Saboru i Vladi u siječnju, o čemu će i javnosti biti obavještena.
Post je objavljen 21.12.2007. u 15:24 sati.