Marketing
Zelena lista podržava primjenu ZERP-a na zemlje EU
Slika lijevo: sa sastanka Zelene mreže Mediterana u Trogiru, 10.-11. studenoga 2007.
Šaljem ovo ovamo sa zakašnjenjem, zbog problema koje je blog.hr imao. Vidim da još ima problema, evo ne radi mi gumb "pogledaj"...
Ono što slijedi je tekst priopćenja, kojeg sam prvo objavio na pollitika.com, objavljen je na niz portala na webu, a naravno možete ga pročitati i na mrežnom sjedištu Zelene liste ("mrežno sjedište" je naravno "web site"). Za posjetitelje blog.hr, snabdjeo sam ga linkovima. Dodao sam još neke opaske.
Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, izražava podršku odluci, da se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas od 1. siječnja 2008. primijeni na zemlje članice Europske unije. Smatramo da je provođenje ove odluke u interesu ekološke mudrosti i socijalne pravde, bez obzira na eventualne posljedice u odnosima sa susjednim zemljama i EU. Ističemo međutim, riječ je samo o preduvjetu za uspostavu sustava ekološki i ekonomski održivog gospodarenja hrvatskim dijelom Jadranskoga mora.
Procjenjujemo da će pristupanje Europskoj uniji i prihvaćanje standarda njene Zajedničke ribarske politike načelno pozitivno utjecati na poboljšanje održivog gospodarenja Jadranom. Međutim, u ovom posebnom slučaju, prijetnje usporavanjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji motivirane su isključivo posebnim, kratkoročnim ekonomskim interesom Italije i sporom oko granice sa Slovenijom. One su protivne proklamiranim načelima politike EU.
Zato Hrvatska treba ustrajati na obrani ciljeva, koje je Sabor istakao u Odluci o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru 3. listopada 2003.: dugoročno održivo i racionalno gospodarenje živim morskim bogatstvima uz odgovarajuću zaštitu morskog okoliša, u skladu s odlukama Ministarske konferencije o održivom ribolovu u Sredozemlju iz studenog 2003.
Hrvatskoj danas nedostaju pouzdana ribarska statistika, nadzor, planovi i kvote. Znanstvena istraživanja daju različite procjene o stvarnom stanju ribljeg fonda u Jadranu i o uzrocima oscilacija i pada ulova u posljednjih dvadesetak godina (osobito srdele).
Uz bolji nadzor i nova istraživanja trebamo se pridržavati načela predostrožnosti, koje slijedi i EU. Da bi se spriječio prelov i dugoročni ekološki, ekonomski i socijalni poremećaji, u kreiranju javnih politika treba poći od pesimističkijih procjena.
Upozoravamo da se danas, od 438 poznatih vrsta riba u Jadranu, čak123 nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta, koji je u izradi.
Hrvatska, prema načelima međunarodnog prava mora (Treća konvencija UN o pravu mora, UNCLOS, 1982.), ima neosporno pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas; odlučila je iskoristiti samo dio svojih prava.
Četiri su godine protekle od sklapanja kompromisa po kojem se ZERP neće prmjenjivati na članice EU, a u međuvremenu ništa nije napravljeno na sprečavanju prelova u vodama Jadrana koje su još u režimu otvorenog mora.
Talijanske ribarice prelovile su svoje more i intenzivno love u našem. Potrebne su znatne mjere ograničenja i kontrole - podjela Jadrana na zone, posebne dozvole za lov u pojedinim područjima (npr. Jabučka kotlina), širenje zabrane kočarenja u dijelovima kritičnim za mrijest riba, fleksibilno reguliranje lovostaja idr.
Bez ekološke mudrosti, nema ni ekonomske racionalnosti na dulji rok.
Dogodi li se da zbog prelova riblja populacija naglo opadne, moguća je i prava ekonomska katastrofa.
Naprimjer, to se 1992. godine dogodilo na Newfoundlandu, kada je izlov bakalara naglo pao gotovo na ništicu. Preko noći, posao je izgubilo 10.000 ribara i 30.000 ostalih...
Istodobno, upozoravamo kako se sva krivica za ekološku ugroženost hrvatskog djela Jadrana (a time i dugoročnu ekonomsku ugroženost ribarstva kao privredne grane) nipošto ne može prebaciti na Talijane i ostale strance.
U priobalnim vodama također pretjerano raste broj brodova i njihova snaga, broj mreža i koča, što dovodi do prelova. Treba pažljivo ispitati posljedice programa gradnje novih velikih ribarskih brodova koji se od 2005. provodi državnom subvencijom. Opasnost od prelova povećava se i širenjem tunogojilišta, jer za uzgoj jednog kilograma tune treba 15 kilograma sitne plave ribe.
Situacija u Jadranu nije iznimka. Po izvještajima FAO (The State of World Fisheries and Aquaculture, posljednji izvještaj 2006.), WWF, Worldwatch Institute i dr., slično se događa u svim svjetskim morima. Jadran je zatvoreno i plitko more, pa je posebno osjetljiv.
Stoga podržavamo inicijativu WWF da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morskim područjem, u skladu s planom stvaranja mreže zaštićenih zona kojeg je 2002. zacrtao Svjetski samit za održivi razvoj (WSSD).
Procjenjujemo da će pristupanje Europskoj uniji i prihvaćanje standarda njene Zajedničke ribarske politike načelno pozitivno utjecati na poboljšanje održivog gospodarenja Jadranom. Međutim, u ovom posebnom slučaju, prijetnje usporavanjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji motivirane su isključivo posebnim, kratkoročnim ekonomskim interesom Italije i sporom oko granice sa Slovenijom. One su protivne proklamiranim načelima politike EU.
Zato Hrvatska treba ustrajati na obrani ciljeva, koje je Sabor istakao u Odluci o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru 3. listopada 2003.: dugoročno održivo i racionalno gospodarenje živim morskim bogatstvima uz odgovarajuću zaštitu morskog okoliša, u skladu s odlukama Ministarske konferencije o održivom ribolovu u Sredozemlju iz studenog 2003.
Hrvatskoj danas nedostaju pouzdana ribarska statistika, nadzor, planovi i kvote. Znanstvena istraživanja daju različite procjene o stvarnom stanju ribljeg fonda u Jadranu i o uzrocima oscilacija i pada ulova u posljednjih dvadesetak godina (osobito srdele).
Uz bolji nadzor i nova istraživanja trebamo se pridržavati načela predostrožnosti, koje slijedi i EU. Da bi se spriječio prelov i dugoročni ekološki, ekonomski i socijalni poremećaji, u kreiranju javnih politika treba poći od pesimističkijih procjena.
Upozoravamo da se danas, od 438 poznatih vrsta riba u Jadranu, čak123 nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta, koji je u izradi.
Hrvatska, prema načelima međunarodnog prava mora (Treća konvencija UN o pravu mora, UNCLOS, 1982.), ima neosporno pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas; odlučila je iskoristiti samo dio svojih prava.
Četiri su godine protekle od sklapanja kompromisa po kojem se ZERP neće prmjenjivati na članice EU, a u međuvremenu ništa nije napravljeno na sprečavanju prelova u vodama Jadrana koje su još u režimu otvorenog mora.
Talijanske ribarice prelovile su svoje more i intenzivno love u našem. Potrebne su znatne mjere ograničenja i kontrole - podjela Jadrana na zone, posebne dozvole za lov u pojedinim područjima (npr. Jabučka kotlina), širenje zabrane kočarenja u dijelovima kritičnim za mrijest riba, fleksibilno reguliranje lovostaja idr.
Bez ekološke mudrosti, nema ni ekonomske racionalnosti na dulji rok.
Dogodi li se da zbog prelova riblja populacija naglo opadne, moguća je i prava ekonomska katastrofa.
Naprimjer, to se 1992. godine dogodilo na Newfoundlandu, kada je izlov bakalara naglo pao gotovo na ništicu. Preko noći, posao je izgubilo 10.000 ribara i 30.000 ostalih...Istodobno, upozoravamo kako se sva krivica za ekološku ugroženost hrvatskog djela Jadrana (a time i dugoročnu ekonomsku ugroženost ribarstva kao privredne grane) nipošto ne može prebaciti na Talijane i ostale strance.
U priobalnim vodama također pretjerano raste broj brodova i njihova snaga, broj mreža i koča, što dovodi do prelova. Treba pažljivo ispitati posljedice programa gradnje novih velikih ribarskih brodova koji se od 2005. provodi državnom subvencijom. Opasnost od prelova povećava se i širenjem tunogojilišta, jer za uzgoj jednog kilograma tune treba 15 kilograma sitne plave ribe.
Situacija u Jadranu nije iznimka. Po izvještajima FAO (The State of World Fisheries and Aquaculture, posljednji izvještaj 2006.), WWF, Worldwatch Institute i dr., slično se događa u svim svjetskim morima. Jadran je zatvoreno i plitko more, pa je posebno osjetljiv.
Stoga podržavamo inicijativu WWF da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morskim područjem, u skladu s planom stvaranja mreže zaštićenih zona kojeg je 2002. zacrtao Svjetski samit za održivi razvoj (WSSD).
Post je objavljen 16.12.2007. u 13:30 sati.