Povodom rasta cijena nafte, o čemu sam pisao prekjučer, danas smo kao stranka poslali i službeno priopćenje za javnost. Svoj prekjučerašnji tekst objavio sam i na forumu croportal.net, pa ima zanimljivih reakcija. Postavio sam i malu anketu, pa svratite i glasajte!
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Br. 1/2008.
Zagreb, 4. siječnja 2008.
Stranka Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, upozorava na dramatična kretanja u svjetskoj naftnoj industriji, za što Hrvatska nema strategiju prilagodbe i razvoja.
U srijedu, 2. siječnja, cijena sirove nafte na burzi u New Yorku prvi je put prešla 100 dolara po barelu; dan kasnije to se ponovilo. Tjedan dana prije, u Hrvatskoj, cijena benzina eurosuper 95 prvi je put prešla granicu od osam kuna po litri.
Građani Hrvatske, kao i drugih zemalja, moraju biti svjesni da se ne radi o prolaznom trendu. Cijene će i dalje rasti jer potražnja za naftom raste, novih nalazista ima malo, a mnoga se postojeća bliže iscrpljenju. Tek su započeli ekonomski potresi, koji će obilježiti slijedeća desetljeća. Započela je tranzicija ka "post-naftnom svijetu".
Energy Watch Group, međunarodna mreža znanstvenika i članova parlamenata sa sjedištem u Njemačkoj, objavila je u listopadu 2007. "Oil report". u kojem, nasuprot nerealnim službenim očekivanjima o znatnom porastu godišnje proizvodnje nafte u slijedećih 20-ak godina, upozorava da će proizvodnja konvencionalne nafte neminovno početi opadati. Predviđaju da će se proizvodnja do 2030. prepoloviti. Nekonvencionalni naftni izvori su daleko skuplji i za okoliš vrlo štetni, a neće moći nadoknaditi pad.
Odnos proizvodnje i potražnje već danas je krajnje napregnuti i mali poremećaji izazivaju značajne posljedice, a tako će se nastaviti i slijedećih godina. Kriza se širi i na druge sektore. Tako npr. nagli rast potrošnje kukuruza, šećerne trske i drugih kultura za proizvodnju bioloških goriva utječe na porast cijena hrane u cijelom svijetu, od čega trpe i hrvatski građani. (Uz to, istraživanja pokazuju da biološka goriva nemaju pozitivan učinak za spriječavanje klimatskih promjena, osim kada se koriste otpaci iz poljoprivredne proizvodnje.)
Europska unije je posljednjih godina preduzela niz inicijativa za prilagodbu promjenama. Hrvatska vlada i Sabor poduzeli su tek vrlo manjkave, improvizirane poteze. Zbog prevlasti kratkoročnih interesa energetskih kompanija i zastarjelog načina mišljenja hrvatskih stručnjaka, rijetki su glasovi kritike. U svojoj knjizi Nafta - blagoslov ili prokletstvo?, objavljenoj 2007., prof. dr. sc. Igor Dekanić konstatira da Hrvatska danas "zapravo nema energetsku strategiju" (str. 393). Strategija energetskog razvitka iz 2002., rađena kada je cijena nafte bila 20-ak dolara po barelu, neprimjenljiva je.
Razrada širokog spektra mjera prilagodbe krizi i tranziciji jedan je od hitnih zadataka novog Sabora i nove Vlade. Stranka Zelena lista ponudila je niz teza u Sisačkoj deklaraciji o klimatskim promjenama od 8. prosinca 2007.
Post je objavljen 04.01.2008. u 21:50 sati.