Antifašizam je nastao prije fašizma

Crvena opasnost, komunizam (bauk kruži Europom), se nadvio nad Europom (i šire).

Komunisti se (nikakvi humanisti) nazivaju silom.
Uistinu, pojava ratobornog komunizma prethodi pojavi fašizma, izrazita nečovječnost komunizma je stvorila toleranciju prema fašizmu koji je nastao ili je u nekom drukčijem nastajanju podržavan kao sredstvo zaustavljanja širenja komunizma.
Fašizam je lokalna inačica komunizma (npr. nacionalsocijalizam - nacizam) koja bi razbila iluzije koje je sijala marksističko-komunistička neman (o svjetskoj pravdi i jednakosti).

U određenom vremenskom razdoblju, pritisnut totalitarnim kontra-sustavom, iznuđeni sukob faši-nacizma i komunizma-boljševizma je ponukao kominternu-Staljina na formiranje antifašizma (kao oblika neutralizacije bespredmetnosti fašizma-nacizma-marksizma).
Zapadna društva su dobila kratkotrajnim nametanjem fašizma-nacizma u zakašnjelim industrijalizacijskim državama (Italija, Njemačka) sociološko cjepivo protiv totalitarizma-komunizma, i u potpunom slomu početka samostalne industrijalizacije tih dviju država. Dvostruki dobitak.
Ostatak Istočne Europe je dobio samodopadni staljinizam-marksizam koji je zavio u crno sve narode i države nad kojim je dominirao. Treći dobitak za industrijski razvijene zemlje.

Pojava antifašizma prije fašizma je naizgled paradoks, koji upućuje na snagu razvijenih industrijskih društava u odnosu na polurazvijena ili nerazvijena društva koja razvoj nisu držali prirodnim slijedom.

U tom kovitlacu, Hrvatska je potpala pod neprirodnu, militantnu i zločinačku ideologiju, kao savršen paravan za kočenje razvoja. U takvom kontekstu vrlo je teško uočiti pojavu antifašizma prije fašizma.

Svi predsjednici (RH) i sadašnji predsjednički kandidati, svojim nastupima i programima pokazuju bitno nepoznavanje moderne povijesti (industrijskih društava; čije tekovine možemo koristiti i bez vodeće uloge u razvoj takvih društava i bez stvaranja industrijalizirane Hrvatske).
Pozivanje na partizaniju (jugoslavenstvo) bitna je negacija čovječnosti, državnog prava i razumijevanja društva u cjelini (Hrvati su samosvojan narod i nisu dostatno razvijeni za integracije u Europsku Uniju, nisu dostatno razvijeni za stvaranje jugoslavenskih država i rastakanja hrvatskog naroda stvaranjem jugoslavenskog naroda).
Podrepice (danas partizanska unuka KGK, partizanski posinak Jusipović, ili četničko-jugoslavenski unuk pLjenković nisu dokaz živosti jugoslavenstva ili komunizma već su živi spomenik potplaćenosti i prodaji ionako beznačajnih osoba (koji bi tavorili na marginama društva da bezobrazno nisu pokrali vlast naroda).
Teško im je priznati da je jugoslavenstvo tisućljetni promašaj, jer bi time otvorili vrata sposobnijim od sebe (ali obzirom na njihove sposobnosti nemoguće je očekivati takvo poimanje; ipak su oni predživot (amebe prije ameba)).
(Ne treba mi euro, slobodna granica, ni europski poticaji. Treba mi Hrvatska suverenost, hrvatska pamet i sposobnost živjeti i opstati kao Hrvat. Drukčije, nemam izgleda. Mi.)

Za Hrvatsku, Spremni.

Oznake: antifašizam, Fašizam, komunizam, marksizam, sila, nečovječnost, sukob, zakašnjela industrijalizacija, sociloško cjepivo, zločinačka ideologija, predsjednici, kandidati, moderna povijest, industrijsko društvo, razvoj, program, amebe prije ameba

Tko je protiv fašizma?

Fašizam je prekratko trajao kako bi bio određen u pravom smislu ideologije.
Pokušaji definiranja (određivanja) fašizma nailazi na nesuglasice. Različiti autori daju različite odrednice fašizma.

Svjetski rat (nije vođen s namjerom suzbiti fašizam, već je fašizam iznikao na uvjetima koji su doveli do Velikog rata) je vođen u kompleksnim (složenim) uvjetima, koji su mediokritetski pojednostavljeni na poraz nacizma-fašizma.
Svima je promaklo zapaziti kako je i Velika Britanija u tom ratu poražena ...

Temeljna promjena političkih, vojnih, gospodarskih, geostrateških okvira ukazuju kako nije postojala antifašistička koalicija. Rat je vođen zbog smislenijih razloga, a poraz fašizma-nacizma je nus posljedica. Pojava SSSR-a (na obalama Jadrana) je zoran dokaz totalitarnog (fašističko-nacističkog) poretka, koji je u temeljima zločinački i antičovječanski, a u svjetskom se ratu smatrao pobjedničkom stranom.

Ako su fašizam-nacizam (ta dva pojma nisu istovjetna) ideologije koje zaslužuju zabranu, zbog svoje naturalne osobine uvođenja-povratka nasilja, fašizma-nacizma se boje samo slabiji. Jaki se ne boje ni fašizma, ni nacizma.

(Fašizam je privremeno stanje militarizacije društva s namjerom organiziranog sudjelovanja u velikom ratu u kojem fašističko-nacističke zemlje (Italija-Njemačka) nisu koalicijski jače (industrijski kapaciteti, vojna snaga, ...),a rat su pokrenule protiv moćnije Velike Britanije koja je bila kolonijalni gigant, industrijski naprednija. Koristiti pojam fašizma izvan tog konteksta i smještati ga van tog vremenskog razdoblja je neinventivno obmanjivanje. Ratovi su stanja krajnjeg naprezanja društva, i nikakav totalitarizam nije sposoban pokrenuti društvo na pobjednički angažman. Pojava fašizma-nacizma je strogo vremenski ograničena i vezana je za specifične okolnosti predratnog i ratnog stanja industrijalizacije društava uz dekolonizaciju ostatka svijeta.
U Hrvatskoj tih pojava nije bilo ni u vrijeme nastanka fašizma, nije bilo u vrijeme svjetskog rata. Danas ponajmanje.
Svejedno, Hrvatska nije antifašistička. Jer ne poznaje fašizam.
(Drugovi)(klasno osviješteni) nisu mjerilo stanja društva. Njihovo bavljenje fašizmom je uklopljeno u kontekst dekroatizacije društva, civilizacijskog i kulturnog preobražaja od tradicionalnog prozapadnog (slobodarskog, kršćanskog) svjetonazora ka istočnim despocijama (nepoštivanja prava, vlasništva, života i slobode). Fašizam je konstrukt kojim se zbog nejasnoća kojim je obavijen taj pojam služe u porobljavanju naroda koji nema s fašizmom dodirnih točaka.)

Hrvatska nije antifašistička, jer fašizam ne postoji. (Ipak smo obrazovani i zdravog razuma ...nismo partijska naklapala.)

Oznake: Fašizam, nacizam, definicije, vremenski okvir pojave, okolnosti pojave, različita tumačenja, Svjetski rat, antifašistička koalocoja, uvođenje nasilja, militarizacija društva, industrijsko društvo, kolonijalni ustroj, naturalna osobina, tradicionalno društvo, civilizacijski preobražaj, konstrikt porobljavanja

Antifašisti i anti antifašisti

Svima na znanje

Vojna svrstanost militantno-revolucionarnog komunističkog pokreta izrodio je unutarpartijskim smaknućima koja su pridonijela preuzimanju partijske vlasti. Nakon temeljnih priprema, takva je (komunistička) partija zaokrenula programsko i praktično djelovanje od rušenja Kraljevine Jugoslavije ka pripremama za svjetski rat. U tom zaokretu (proročanski) se odrekla suradnje s ustaškim pokretom koji je (unatoč partijskim zlim prognozama) programski ostao na rušenju Kraljevine Jugoslavije.
(I komunističko-partijski i ustaški pokret je djelovao u ilegali, što otežava utvrđivanje broja članova i simpatizera.)

Početak rata i formiranje partizanskog pokreta (ustanka na samom početku rata, ali tek nakon početka sukoba Njemačke i Sovjetskog saveza), oblika gerilskog rata kojem je cilj održavati stanje sukoba (ustanka) do dolaska drugih vojnih snaga (kojih?) iznova ukazuje na marionetsku ulogu komunističke partije i njenog rukovodstva.
U tijeku Drugog svjetskog rata samo djelovanje partizanskih jedinica, osim zastrašivanja i zločina, vojno je beznačajno (unatoč iskrivljenoj povijesti ispisanoj u vrijeme jednoumlja).

Osnova nastanka i sloma nacizma je njemačka revolucija, koja je u svjetskim previranjima planirano izvedena.
Njemačka zakašnjelo ujedinjenje (Bismarck) i zakašnjela industrijalizacija suočila se s tradicionalnom plemenitaško-militantnom (naročito pruskom) tradicijom, koju je morala savladati. Industrijsko društvo ima drukčije postavke od polufeudalnog društva. Ideja velikog sukoba (osvajanja prostranstava i kolonija - vazalskih teritorija) potakla je zastarjele militantne i osvajačke ambicije njemačkog tradicionalnog (feudalnog) društva na dodatan napor (stvaranje privida o započinjanju svjetskog rata).
Iza tog rata njemačka je ostala bez utjecaja tradicionalne (polufeudalne i izrazito militantne) vlasti. Slom tradicionalnog društva otvorio je vrata Njemačkoj za industrijski uzlet, koji su ostvarili neki drugi ljudi (poduzetnici, inovatori, ...). A resursi iz bivših britanskih kolonija su postali dostupni. To je dovelo do razvoja Njemačke koja je postala jedna od industrijski najrazvijenijih država svijeta (nekad drugo gospodarstvo svijeta, danas peto gospodarstvo svijeta s preko 3000 milijardi eura BDP-a).
Unutar njemački obračun, kao i uklapanje tog sukoba u svjetske promjene snaga (slom britanskog kolonijalnog suzstava i uspostave novog svjetskog poretka na čelu s UN-om) nema nikakve veze s izobličavanjem povijesti koje je provodila titoistička komunistička partija.
Antifašizam nije pridonio slomu fašizma, a jugoslavenski antifašizam je pridonio slomu stvaranja nacionalnih država, nametanju ropstva tim narodima i uspostavi proruske marionetske krvave diktature.
U tom kontekstu je antifašizam potakao stvaranje anti antifašizma koji je legitimni oblik borbe protiv nečovječnosti antifašističkog pokreta.
Bez ikavkog srama ili moralnih dvojbi, antifašizam je zlo koje treba pobijediti.

Dostaviti:
1) odjelu za revidiranje povijesti (Klasić. Kusić, Markovina, Jakovina)
2) svima na znanje
3) partijskoj upravi (Ostoja, Komadina, Mrak Sataraš)
4) jedan primjerak ovdašnjoj arhivi (pismohrana)

Svijet se okreće, povijest se prevrće u grobu

Oznake: antifašisti, anti antifašisti, komunistički pokret, ustaški pokret, proročanski, ilegalno djelovanje, početak rata, njemačka revolucija, prusko plemstvo, industrijsko društvo, polufeudalno društvo, novi svjetski poredak, kolonijalno društvo, nečovječnost sntifašističkog pokreta, dostava

Seljoberi i industrijsko društvo

Industrijsko društvo ima svoje zakonitosti.
Planiranje i razvoj društva nije povjereno političarima već tržišno orijentiranim stručnim kadrovima.

Kako tržišno djeluju obrazovani i i stručni kadrovi (sposobni planirati industrijsko društvo)?
Planiraju, istražuju, predviđaju, (ne političe).

Krško (vodoslivno) područje ne koriste za industrijske zone (jer uništavaju šire ekološko područje od nužno potrebnog).
Pogotovo ne koriste takvo područje za zbrinjavanje otpada.

Zašto je onda Dalmatinska zagora izložena neprimjerenom napadu polupolitičara (koji namećući svoju samovolju) krše pravila struke i odabir stanovništva, zašto ugrožavaju najvrjednije - vodu?
(Odgovor ne znam, ali znam reakciju. Treba ih gurnuti u duboku vodu ignoriranja. Opozvati i izgraditi društvo istinske demokracije, društvo koje će koristiti prirodne i druge resurse u interesu društva a ne u interesu pojedinaca. Priroda nije podložna državnim režimima, ali iza svakog takvog nerazumnog režima nudi manje.)

U vodoslivnom području odlagati otpad s namjerom prostrijeti vodonepropusne folije rizično je (bespotrebno) ponašanje (koje će se jednom pokazati kobnim. Takav je rizik neprihvatljiv.
Otpad se sanira tamo gdje se proizvodi proizvode (a ne gdje nastaje otpad ili na lokacijama na kojima nema proizvodnje, nema potrošnje proizvoda (??)).
Kako Hrvatska nije industrijsko društvo (nema proizvodnju), traženje odlagališta otpada ili (u novije doba) mjesta saniranja otpada je prezahtjevna zadaća. Za seljobere koji se nazivaju županima ili gradonačelnicima.
(Hrvatska mora saniranje otpada prepustiti stručnjacima, ali seljačine tako zahtjevne financijske zahvate ne žele ispustiti iz ruku (zbog provizija i zlouporabe javnog novca).)
Vrijeme je za obračun (i slom velikopljačkaške politike).

Hrvatske seljačine, podmeću klipove (ne zadugo).

Londonski ugovori 1915.

Oznake: industrijsko društvo, planiranje, razvoj, stručni kadrovi, krško područje, vodoslivno područje, voda, rizično ponašanje, proizvodnja, lokacije, seljačine, velikopljačkašla politika

Deseti je početak (hrvatske) nove godine

Desetog ili bilo kojeg drugog



Industrijsko društvo je promijenilo civilizaciju.
Način (i ciljeve) ratovanja.

Industrijska društva prodaju moć (uz sve ostale robe i usluge). Praksa poticanja nenarodne vlasti (poduprte prodajom vojne i političke moći) stvorila je okorjele (krvave, prevarantske) režime koji su uništavali narode i pojedince.
(Navedene razloge krvavih sukoba, po osnivanju, UN je poveljom o zabrani rata, agresije i prava naroda na državnu upravu koja će skrbiti o boljitku (što isključuje oslanjanje na prodaju moći) učvrstio kao temelje civiliziranoga svijeta.)
O današnjoj međunarodnoj i državnoj pravnoj regulativi (koja isključuje arhajske (krvoločne) navike društvenog ponašanja ...) (unatoč njihovu slijepom držanju nekih prošlih vremena i loših navika) nekom drugom prigodom.

Deseti. U mjesecu. Svaki Deseti. Svake godine.
Očekujući Deseti.
Ekonomija je umijeće upravljanja kućnim budžetom. U državi (državama) u kojoj (kojima) se kupuje moć (na štetu stanovništva i njihova položaja (njihovih položaja)) Deseti je kraj (mjeseca). I početak novog nadanja.
Nije danas Deseti različit od onog Desetog 1921.g, 1928.g., 1930.g. 1941.g, 1971.g, 1985.g. ili 2000.g.
Desetog se budimo uvjereni kako imamo pravo na vlastitu državu koja će nam služiti. Bez zakulisnih igara (oslonjenih na zlouporabu nauke i industrijskih čuda ...). Onakvu državu kakvu je UN poveljama propisao.

Desetog (odavno) znamo da nećemo imati za troškove (tog mjeseca), desetog znamo da nismo imali posao (i nećemo dobiti plaću), desetog znamo da nam djete nema za školski doručak, desetog znamo da nemamo platiti misu pokojnicima.
Desetog se dogovaramo što ćemo narednog desetog prolongirati. Deseti nam je u krvi.

U Hrvatskoj je unatoč ratovima i nečlanstu/članstvu u UN-u Deseti ostao isti. Država ne služi stanovništvu već se služi stanovništvom. Nakon Milanovića potop (idiot koji se uvjeravao kako nas uvjerava). Naši su životi i naša prava u pitanju ... tko bi takvom dopustio značaj. Unatoč, Hrvatska je lagodno potonula.
Državna pljačka.

Hrvatska mi je emotivna rana (iako razum kaže kako je ovaj narod predaleko od onog što priželjkuje).
(Ono (čarobno) što nedostaje ovom narodu kako bi uspio je rad, pamet i ustrajnost ...)

Industrijsko društvo podupire državu (koliko država podupire industrijsko društvo). Naša je obaveza (bila) državu činiti jačom (ali to ne uradismo).
Danas su društva postindustrijska ... (o značaju aktivnog sudjelovanja u sukobima svjetskog značenja). Ratuju (mikro) dronovi.

Deseti je početak nove godine, godinama. Svaki dan.

Oznake: deseti, industrijsko društvo, civilizacijske promjene, prodaja moći, nenarodne vlasti, krvavi režimi, ekonomija, kućno upravljanje, nadanje, početak nadanja, vlastita država, UN i propisi, služenje stanovništvom, državna pljačka, postindustrijska društva