21

subota

srpanj

2018

Tko je protiv fašizma?



Fašizam je prekratko trajao kako bi bio određen u pravom smislu ideologije.
Pokušaji definiranja (određivanja) fašizma nailazi na nesuglasice. Različiti autori daju različite odrednice fašizma.

Svjetski rat (nije vođen s namjerom suzbiti fašizam, već je fašizam iznikao na uvjetima koji su doveli do Velikog rata) je vođen u kompleksnim (složenim) uvjetima, koji su mediokritetski pojednostavljeni na poraz nacizma-fašizma.
Svima je promaklo zapaziti kako je i Velika Britanija u tom ratu poražena ...

Temeljna promjena političkih, vojnih, gospodarskih, geostrateških okvira ukazuju kako nije postojala antifašistička koalicija. Rat je vođen zbog smislenijih razloga, a poraz fašizma-nacizma je nus posljedica. Pojava SSSR-a (na obalama Jadrana) je zoran dokaz totalitarnog (fašističko-nacističkog) poretka, koji je u temeljima zločinački i antičovječanski, a u svjetskom se ratu smatrao pobjedničkom stranom.

Ako su fašizam-nacizam (ta dva pojma nisu istovjetna) ideologije koje zaslužuju zabranu, zbog svoje naturalne osobine uvođenja-povratka nasilja, fašizma-nacizma se boje samo slabiji. Jaki se ne boje ni fašizma, ni nacizma.

(Fašizam je privremeno stanje militarizacije društva s namjerom organiziranog sudjelovanja u velikom ratu u kojem fašističko-nacističke zemlje (Italija-Njemačka) nisu koalicijski jače (industrijski kapaciteti, vojna snaga, ...),a rat su pokrenule protiv moćnije Velike Britanije koja je bila kolonijalni gigant, industrijski naprednija. Koristiti pojam fašizma izvan tog konteksta i smještati ga van tog vremenskog razdoblja je neinventivno obmanjivanje. Ratovi su stanja krajnjeg naprezanja društva, i nikakav totalitarizam nije sposoban pokrenuti društvo na pobjednički angažman. Pojava fašizma-nacizma je strogo vremenski ograničena i vezana je za specifične okolnosti predratnog i ratnog stanja industrijalizacije društava uz dekolonizaciju ostatka svijeta.
U Hrvatskoj tih pojava nije bilo ni u vrijeme nastanka fašizma, nije bilo u vrijeme svjetskog rata. Danas ponajmanje.
Svejedno, Hrvatska nije antifašistička. Jer ne poznaje fašizam.
(Drugovi)(klasno osviješteni) nisu mjerilo stanja društva. Njihovo bavljenje fašizmom je uklopljeno u kontekst dekroatizacije društva, civilizacijskog i kulturnog preobražaja od tradicionalnog prozapadnog (slobodarskog, kršćanskog) svjetonazora ka istočnim despocijama (nepoštivanja prava, vlasništva, života i slobode). Fašizam je konstrukt kojim se zbog nejasnoća kojim je obavijen taj pojam služe u porobljavanju naroda koji nema s fašizmom dodirnih točaka.)

Hrvatska nije antifašistička, jer fašizam ne postoji. (Ipak smo obrazovani i zdravog razuma ...nismo partijska naklapala.)


Oznake: Fašizam, nacizam, definicije, vremenski okvir pojave, okolnosti pojave, različita tumačenja, Svjetski rat, antifašistička koalocoja, uvođenje nasilja, militarizacija društva, industrijsko društvo, kolonijalni ustroj, naturalna osobina, tradicionalno društvo, civilizacijski preobražaj, konstrikt porobljavanja