OPSA blog

Od 1. srpnja 2008. vođenje EU predsjedništva preuzet će Francuska. Na stranicama Slovenskog predsjedanja možete pronaći podatke o tomu što je sve učinjeno tijekom prvih 6 mjeseci 2008. godine dok na stranicama Francuskog predsjedavanja možete pratiti slijedećih 6 mjeseci 2008. Do kraja 2008. godine očekuje se ubrzavanje pregovora Hrvatske s EU pod Francuskim predsjedavanjem, dok se završetak pregovora očekuje na jesen 2009. godine.

Slovensko predsjedavanje Unijom obilježilo je Irsko Ne Lisabonskom ugovoru, ali i sporenje sa Hrvatskom oko proglašenja ZERP-a, koji je potom odlukom Sabora ukinut za zemlje EU-a. Veliki izazov pred Francuskim predsjedanjem nastavak je ratifikacije Lisabonskog ugovora.

Stranica Francuskog predsjedavanja: www.eu2008.fr
Stranica Slovenskog predsjedavanja: www.eu2008.si
Stranica Portugalskog predsjedavanja: www.eu2007.pt
Stranica Njemačkog predsjedavanja: www.eu2007.de

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader izvijestio je danas članove Vlade da će predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa pismom obavijestiti kako je Hrvatska ispunila sva mjerila potrebna za otvaranje svih poglavlja u pregovorima o pristupu Uniji, sukladno njihovom dogovoru iz ožujka.

Sve što smo dogovorili u ožujku dovršeno je s današnjim datumom, kazao je Sanader otvarajući sjednicu na kojoj je Vlada, među ostalim, izglasala još sedam europskih zakona i dvije nove uredbe.

Predsjednik Vlade je ponovio kako je hrvatsko članstvo u Uniji sigurno unatoč irskom odbijanju Lisabonskog sporazuma. "Moramo se usredotočiti na svoj dio posla, ali i budno pratiti sve što će se događati. Ipak Hrvatska je na sigurnoj strani i nema razloga sumnjati u svoju europsku budućnost", kazao je Sanader.

U nizu europskih zakona Vlada je u saborsku proceduru uputila i Nacrt prijedloga zakona o izboru članova u Europski parlament. Iako će točan broj hrvatskih zastupnika biti poznat tek nakon pristupanja EU, državni tajnik Antun Palarić kazao je da će se najvjerojatnije birati 12 ili 13 predstavnika. Cijela bi Hrvatska, prema prijedlogu, bila jedna izborna jedinica, a građani bi osim izbornih lista birali i po jednog od kandidata, odnosno davali tzv. preferirani glas. Biračko pravo imali bi i strani državljani sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, ukoliko svoje biračko pravo ne žele, kao do sada, iskoristiti u diplomatskim predstavništvima svoje zemlje.

Kako će Hrvatska u Uniju pristupiti nakon izbora za Parlament 2009. svoje će predstavnike birati naknadno, a do novih izbora imat će privremene predstavnike koji će obavljati dužnost zastupnika. Ipak, hrvatski političari neće moći biti zastupnici u oba parlamenta, pa će svoj zastupnički mandat u Saboru morati zamrznuti ili ga se odreći.

Prijedlogom Zakona o javno-privatnom partnerstvu predviđa se osnivanje nove Agencije, koja bi trebala zaprimati sve zahtjeve za takva ulaganja i pratiti njihovu realizaciju. Sličan zakon do sada je donesen u osam zemalja EU, dok ih još tri reguliraju podzakonskim propisima.

Novim europskim zakonima Vlada želi uvesti reda i u područje koncesija, od kojega će, osim proračuna, po riječima ministra financija Ivana Šukera, koristi imati i jedinice lokalne samouprave. U razdoblju od 2004. do 2007. naplaćeni prihodi od koncesija bili su 153 posto viši nego u razdoblju od 2000. do 2003. Novi bi zakon trebao osigurati daljnji rast, kao i povećanje transparentnosti sustava te osiguranje ravnopravnosti tržišnog natjecanja.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i Nacrt prijedloga rudarskog zakona, zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, zakona o javnoj nabavi, zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba. Ujedno je prihvaćen i prijedlog uredbe o osnivanju Hrvatskog mjeriteljskog instituta.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji od 30. lipnja do 2. srpnja boravi u posjetu SAD-u, u utorak će se u State Departmentu sastati s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, a u Pentagonu sa zamjenikom ministra obrane Gordonom Englandom.

Ministar Jandroković u utorak će održati i govor u German Marshall Fondu u Washingtonu, nestranačkoj američkoj javnoj ustanovi koja djeluje na promicanju veće suradnje i razumijevanja između SAD i Europe.

Šef hrvatske diplomacije će se s američkim dužnosnicima razgovarati o daljnjem razvoju bilateralnih odnosa Hrvatska i SAD-a, multilateralnoj suradnji u okviru NATO-a i Vijeća sigurnosti UN te o aktualnom stanju regiji, najavljeno je iz MVPEI-a.

Regionalna pomirba i suradnja uz kontinuiranu pomoć međunarodne zajednice ključ je euroatlantskih integracija Balkana. To je poruka proizašla iz razgovora na 69. Rose-Roth seminaru održanom u Svetom Stefanu u Crnoj Gori, od 24.-26. lipnja. Na seminaru se okupilo oko 40 parlamentaraca iz zemalja članica NATO-a i zemalja članica Partnerstva za mir, zajedno sa predstavnicima vlada, međunarodnih organizacija i sveučilišta. Seminar je organizirala Skupština Crne Gore uz potporu Centra za Europske studije, Jean Monnet centra izvrsnosti Sveučilišta u Floridi, kao i NATO Uprave za javnu diplomaciju.

Seminar je pružio općeniti pregled situacije u regiji, izazova koji predstoje kao i mogućnosti koje donosi budućnost. Sudionike seminara podsjetilo se kako problemi regije i dalje nose veliku važnost ne samo stabilnosti i sigurnosti euroatlantske regije nego i budućnosti NATO-a i EU. Kako obje organizacije revidiraju i obnavljaju svoje sigurnosne strategije "sve što se dogodi u ovoj regiji sigurno će doprinijeti stupnju realizacije postavljenih ciljeva", izjavio je bivši glavni tajnik NATO Parlamentarne skupštine Simon Lunn u uvodnom govoru, "jer ako ne možemo biti uspješni ovdje, kakav kredibilitet će napori imati drugdje?"

Leopold Maurer, šef Delegacije Europske komisije u Crnoj Gori potvrdio je kako "budućnost Zapadnog Balkana leži u EU". Zemlje regije "imaju potencijal ubrzanja svog puta prema članstvu, pod uvjetom da nastave raditi na reformama i pomirbi, te da udovolje postavljenim kriterijima", dodao je Maurer.

Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić iznio je stav da će se mir i stabilnost u regiji najbolje ostvariti kroz uključivanje svih država u najveći kolektivni sustav odbrane, odnosno NATO. "U tom pravcu, pozdravljamo odluku Saveza da uputi pozivnicu za članstvo Hrvatskoj i Albaniji. Također, nadamo se i da će Makedonija uskoro dobiti pozivnicu" dodao je Vučinić.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) provela je anketu o stavovima mladih, članova udruga i novinara o NATO-u. Anketa je provedena anonimno, početkom lipnja na manjem uzorku od 103 ispitanika iz središnje Hrvatske. Anketom su se ispitivala stajališta i informiranost ispitanika o NATO-u, sigurnosti i informiranju građana o djelovanju NATO-a.

Najvećim dijelom ispitanici su se izjasnili da podržavaju ulazak Hrvatske u NATO ili da ga podržavaju u potpunosti - 55 posto, dok se 28 posto ispitanika izjasnilo da ne podržava ulazak u NATO. Samo 4 posto ispitanika ne zna da li podržava ulazak Hrvatske u NATO, o tomu nije donijelo odluku 5 posto ispitanika, te nema stajalište o tom pitanju 8 posto ispitanika.

Po pitanju osobne informiranosti o članstvu Hrvatske u NATO-u, koju su ispitanici trebali ocijeniti ocjenama od 1 – 5 gdje je ocjena 1 najmanja informiranost, a ocjena 5 najveća informiranost, 10 posto ispitanika ocijenilo je svoju informiranost ocjenom 1, dok je ocjenom 2 svoju informiranost ocijenilo 27 posto ispitanika, ocjenom 3 – 29 posto, ocjenom 4 – 17 posto, i ocjenom 5 – 17 posto ispitanika.

Na pitanje kako će ulazak Hrvatske u NATO djelovati na sigurnost Hrvatske od ratnih i terorističkih djelovanja, 40 posto ispitanika je odgovorilo da ćemo biti sigurniji, 39 posto da se ništa po tom pitanju neće promijeniti, 5 posto da nikada više nećemo doživjeti rat, a 8 posto ispitanika ne zna kako će ulazak Hrvatske u NATO djelovati na sigurnost. Samo 4 posto ispitanika smatra da ćemo ulaskom u NATO biti manje sigurni, a o tomu nema stajalište također 4 posto ispitanika.

Na referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju većina građana Hrvatske u ovom bi se trenutku opredijelilo za pristupanje Uniji, pokazala je anketa Večernjeg lista na 900 ispitanika objavljena u današnjem broju.

U istraživanju, koje je 26. i 27. lipnja 2008. za Večernji list telefonski provela agencija Metron/Vectura, na pitanje kako bi glasovali kada bi sutra bio referendum o ulasku Hrvatske u EU, 58 posto ispitanih opredijelilo se za ulazak, protiv je bilo 28,7 posto dok je 16,8 posto odgovorilo da ne zna kako bi glasovalo.

Za ulazak Hrvatske u NATO u ispitivanju se opredijelilo 52,7 posto ispitanih, dok bi 30,5 posto na referendumu bilo protiv pristupanja Hrvatske Savezu.

Talibani su se pregrupirali nakon svrgavanja s vlasti u Afganistanu i broj njihovih napada vjerojatno će se povećati ove godine, navodi se u izvješću Pentagona.

Ocjenjujući kako se nasilje pobunjenika intenziviralo, izvješće navodi kako su će se unatoč naporima SAD-a i koalicije da se zarobe ili ubiju njihovi ključni vođe, talibani vjerojatno "održati ili povećati opseg i tempo svojih terorističkih napada u 2008. godini".

Talibani su, ocjenjuje se, "evoluirali u tvrdokorne pobunjenike".

Istodobno, afganistanska vojska i policija napreduju sporije i još im nedostaje obuke.

Izvješće je objavljeno u petak, zajedno sa zasebnim planom za razvoj afganistanskih snaga sigurnosti.

Radi se o prva dva sveobuhvatna izvješća Pentagona u kojima se ocjenjuje napredak u Afganistanu.

U njima su opisani veliki problemi Afganistana, korupcija, ilegalna trgovina opijumom, kršenje ljudskih prava i spora obnova, kao i borba da se uvježba i opremi vojska i policija Afganistana.

Izvješće opisuje dvostruku terorističku prijetnju koja uključuje talibane ne jugu, i "složeniju, prilagodljiviju pobunu" na istoku. Nju čine različite skupine od Al Qaede, i afganistanskih ratnih vođa poput Gulbuddina Hekmatyara i njegove radikalne skupine Hezb-i-Islami, do pakistanskih militanata kao što je skupina Jaish-e-Mohammed.

Izvješće predviđa jačanje snaga pobunjenika na sjeveru i zapadu Afganistana.

SAD u Afganistanu trenutačno ima 32.000 vojnika, uključujući 14.000 u sastavu NATO-misije ISAF u sklopu koje se nalaze i vojnici Hrvatske vojske.

Prema podacima do petka, Ministarstvo obrane SAD-a je potvrdilo smrt 527 američkih vojnika u Afganistanu, zajedno s 310 pripadnika drugih koalicijskih snaga od početka intervencije 2001.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković boravit će od 30. lipnja do 2. srpnja u posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, priopćio je danas MVPEI.

Tijekom posjeta ministar Jandroković susrest će se s državnom tajnicom SAD-a Condoleezzom Rice, savjetnikom predsjednika za nacionalnu sigurnost Stephanom Hadleyem, zamjenikom ministra obrane Gordonom Englandom, supredsjedateljem kongresnog kluba u Zastupničkom domu, kongresmenom Georgeom Radanovichem, te s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u.

Ministar Jandroković će s američkim dužnosnicima razmotriti mogućnosti produbljivanja bilateralnih odnosa dviju zemalja, suradnje na multilateralnoj razini u okviru NATO-a i Vijeća sigurnosti te će raspraviti aktualnu situaciju u jugoistočnoj Europi, stoji u priopćenju.

Europa je danas predstavila vojni zrakoplov A400M pružajući javnosti prvi pogled na snažan turbopropelerski zrakoplov, izgrađen s namjerom da zemljama NATO-a osigura prijeko potrebni strateški zrakoplovni kapacitet.



Zrakoplov je razvila Europska aeronautička obrambena i svemirska kompanija (EADS) po cijeni od 20 milijardi eura, što je najveći zajednički europski vojni projekt, koji se, međutim, dugo prolongira zbog problema s konstrukcijom motora. Prvi sastavljeni zrakoplov izvučen je danas iz posebnog hangara u zračnoj luci u Sevilli i pokazan javnosti na ceremoniji kojoj je nazočio i španjolski kralj Juan Carlos.

Probni let zrakoplova A400M koji je bio predviđen za siječanj ove godine pomaknut je za jesen zbog toga što konzorcij Rolls Roycea i Snecme ima velikih problema s razvojem motora.

Izvršni direktor EADS-a Louis Gallois rekao je da bi probni let mogao biti organiziran u "rujnu ili listopadu". A400M je dizajniran kao europski odgovor na već pomalo zastarjeli Lockheed C-130 Hercules, iznimno moćan zrakoplov koji je bio u stanju vojnike i opremu transportirati na najteže svjetske destinacije.



Prije pet godina 180 komada toga zrakoplova unaprijed je prodano Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Belgiji, Luksemburgu i Turskoj. Još 12 ih je prodano izvan Europe, Južnoj Africi i Maleziji. Isporuka zrakoplova zasad kasni između šest i 12 mjeseci. EADS je prošle godine izgubio 1,4 milijarde dolara zbog kompenzacija uzrokovanih kašnjenjem.



A400M je prvi zrakoplov s četiri motora čiji se unutarnji i vanjski propeleri okreću u suprotnim smjerovima. To bi trebalo značiti da letjelica neće izgubiti stabilnost u slučaju otkazivanja jednog od motora. Prije probnog leta EADS još treba testirati motore zrakoplova što bi se trebalo obaviti u Britaniji. Nije najavljeno kada će to točno biti.

Foto: Reuters, Associated Press

Na vojnom poligonu Gašinci danas je održana vježba "Dan uvaženih gostiju", dio međunarodne vojne vježbe "ADRIATIC AURORA 2008", koja se održava od 17. do 30. lipnja. Predsjednik Stjepan Mesić je rekao kako su Oružane snage RH spremne za pristupanje NATO savezu te da su osim uvježbanosti pokazale da mogu koordinirano i sinkronizirano djelovati sa zemljama partnerima.



U vježbi, na temelju Američko-jadranske povelje o vojnoj i političkoj suradnji Hrvatske, Albanije, Makedonije i Sjedinjenih Država, uz pripadnike Oružanih snaga RH sudjeluje po jedan pješački vod iz Albanije i Makedonije te postrojbe američke Nacionalne garde iz Minnesote, Vermonta i New Jerseya.

U vježbi je sudjelovalo više od 1.800 pripadnika oružanih snaga tih zemalja. To je ujedno i završna vježba za pripadnike hrvatskih Oružanih snaga, koji u kolovozu, odlaze u međunarodnu mirovnu misiju ISAF u Afganistan.



U nekoliko radnih točaka sudionici vježbe prikazali su taktičke situacije bojevog gađanja iz vatrenog oružja, upada u objekt, pratnje i zaštite konvoja od oružanog napada, uz zračnu potporu te suzbijanja demonstracija i zaštite vojne baze od pješačkog napada.

Predsjednik Mesić je istaknuo je kako je impresioniran profesionalnošću njezine izvedbe, jer je, kao najkompleksnija vježba do sada izvedena u našoj zemlji, demonstrirala visoku uvježbanost oružanih snaga RH. Predsjednik je naglasio da takve vježbe nisu značajne samo zbog odlazaka u vojne misije, nego i zbog toga što pokazuju da su oružane snage RH sposobne mjeriti se s najuvježbanijim vojskama svijeta.



Ministar Vukelić je naglasio da je uspješno izvedena vježba još jedan dokaz sposobnosti naših vojnika i zapovjednika, kao i pokazatelj njihove stručnosti i znanja.

Nakon završetka vježbe u obližnjim Gašincima održana je svečanost završetka obnove Vatrogasnog doma, školskog igrališta i jedne lokalne ceste, financirane od strane Zapovjedništva američkih vojnih snaga u Europi, pri čemu su radove obavile inženjerijske postrojbe oružanih snaga RH, Albanije i Nacionalne garde New Yerseya.



Cijelu fotogaleriju vježbe "ADRIATIC AURORA 08" možete pogledati na: http://www.morh.hr/aurora_08/foto.asp

Foto: MORH

Nekoliko tisuća pripadnika kosovskih snaga sigurnosti bit će otpušteno s dosadašnjih funkcija te će morati potražiti nova radna mjesta u sklopu novih snaga sigurnosti koje podupire NATO, što im ne jamči ponovno i sigurno zaposlenje, izvijestio je jučer glasnogovornik Saveza James Appathurai.

Kosovo će raspustiti "Kosovo Protection Corps (KPC)" - "Trupat e Mbrojtjes së Kosovës (TMK)", civilno tijelo koje je činilo 3.000 do 3.500 osoba zaduženih za djelovanje u izvanrednim situacijama i u obnovi zemlje. Njih će zamijeniti regularne kosovske snage sigurnosti (KSF), odnosno oko 2.500 profesionalnih policajaca, koji će biti pod civilnom kontrolom, a podupirat će ih NATO. Nosit će samo lako oružje, biti će osposobljene da odgovaraju na krizne situacije i da štite civile. Ove bi snage trebale u potpunosti biti operativne do kraja 2009.

- NATO će surađivati s kosovskim vlastima kako bi se što prije odredili kriteriji za selekciju novih zaposlenika - objasnio je Appathurai. - Svi oni koji će se željeti priključiti snagama KSF-a morat će ispuniti zadane kriterije - rekao je, dodavši kako bi u NATO-u željeli biti sigurni da će proces biti proveden na demokratski način. Nove sigurnosne snage biti će multietničke, odnosno biti će mjesta za pripadnike svih nacionalnih zajednica, a njihovi će pripadnici štititi sve narode na Kosovu, uključujući i Srbe.

Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije 17. veljače ove godine i NATO ovaj novi korak smatra osjetljivim, jer neke članice Saveza, kao što je Španjolska, nisu priznale Kosovo i zato su suzdržane prema svemu što mu daje status države. Službeni je Madrid priopćio da njegovo osoblje neće sudjelovati u obuci KSF-a. Appathurai je naglasio da KSF nije vojska niti se očekuje da preuzme vojne zadatke, i dodao da će njena uloga biti policijskog tipa, kao što je kontrola nereda.

Povodom Dana državnosti na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića upriličeno je svečano postrojavanje Hrvatske vojske i policije kojemu je nazočio cijeli državni vrh, a koje je prenošeno uživo kao i prošle godine na prvom programu HRT-a.

Ispred predsjednika Republike, Sabora i Vlade te mnogobrojnih uzvanika svečano su se pod ravnanjem kontraadmirala Ante Urlića postrojili ešaloni hrvatskih ratnih zastava, Kopnene vojske, Ratnog zrakoplovstva i Mornarice, policije, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskoga vojnog učilišta te Bojne za specijalna djelovanja.

Nakon pregleda postroja, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić s govornice je poručio da je 25. lipnja 1991., kad je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Hrvatske, jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti budući da je odredio hrvatsku demokratsku budućnost.

Podsjetio je da je tada Hrvatska već bila izložena velikosrpskoj agresiji te je zahvalio svima koji su tada i tijekom Domovinskog rata stali u njezinu obranu i sudjelovali u uspostavi njezine demokracije, a posebice onima koji su u obrani slobode dali svoj život.

Također je podsjetio da je Hrvatska od uspostave samostalnosti, obrane i razvoja demokracije prešla težak put, ističući da svoj razvojni put nastavlja u procesu pristupanja EU i NATO-savezu.

Ulazak u EU strateški je cilj hrvatske politike budući da je, rekao je predsjednik Mesić, hrvatski narod u punoj mjeri dio Europe. EU je izraz prirodne težnje za jedinstvom kojega Hrvatska mora biti dio te omogućava Hrvatskoj da svoj razvoj uskladi s europskim razvojnim standardima, dodao je.

Istaknuo je kako vjeruje da se problemi vezeni uz prihvaćanje Lisabonskog ugovora ne će negativno odraziti na hrvatske pregovore i što skorije članstvo u EU.

Predsjednik je napomenuo da je pozivnica za članstvo u NATO-savezu velik korak za Hrvatsku jer pridonosi njezinoj afirmaciji kao bitnom čimbeniku osiguranja mira i sigurnosti.

Iako je Hrvatska nastavila proces demokratizacije društva i pokrenula mnoge reforme, rekao je, još ne može potpuno biti zadovoljna učinjenim te treba nastaviti reforme i zakonodavnu aktivnost, ali tako da se zakoni primjenjuju te pridonose gospodarskom razvoju i smanjenju nezaposlenosti.

"Trebamo ostvariti više stope rasta, koje će potaknuti veće zapošljavanje i izvoz, te sačuvati Hrvatsku kao socijalnu državu iako to u uvjetima globalizacije ne će biti lako", poručio je predsjednik Mesić te hrvatskim građanima čestitao Dan državnosti.

Prije postrojavanja na Jelačićevom trgu u Vladi je održana svečana sjednica kojoj je prisustvovao i Predsjednik Mesić.

Prisjećajući se 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o hrvatskoj samostalnosti i suverenosti, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader se na sjednici zahvalio svima koji su hrvatski narod, od osamostaljenja i obrane slobode u Domovinskom ratu do danas, vodili kroz mnoge teškoće i izazove.

Posebice je zahvalio hrvatskim braniteljima, koji su s puškom u ruci, stijegom na ramenu i Lijepom našom na usnama u tim presudim vremenima stali u obranu Hrvatske, te prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i njegovoj odlučnoj viziji slobodne domovine koju su podupirale sve hrvatske stranke.

Sanader je istaknuo da Hrvatska, na pragu punoljetnosti svoje samostalnosti, kao zrela i odgovorna država nastavlja raditi na dobrobit svojih građana, da sve pobjede i prepreke koje je prebrodila obvezuju na još veću odgovornost za vlastitu budućnost.

"Naš posao nije još dovršen, naš naraštaj ima još odgovornosti da potpuno i neupitno osigura Hrvatskoj mjesto u obitelji slobodnoga i demokratskog svijeta, te poduzmemo sve što je potrebno da našim budućim naraštajima ostavimo Hrvatsku kao uljuđenu demokratsku zemlju", rekao je.

Istaknuo je kako državna vlast upravo tako i postupa, unatoč sve zahtjevnijim odnosima u Europi i svijetu, svjesna da svijet postaje sve složeniji, da međunarodne odnose obilježavaju neizvjesnost i nepoznanice, posebice zbog 'potresa' na svjetskome financijskom tržištu, rasta cijena energenata, sirovina, hrane, zbog klimatskih promjena.

"Zato je potrebno udvostručiti napore kako svijet ne bi propustio povijesnu priliku i nastavimo oblikovati međunarodni poredak, suradnju umjesto sukoba. Svjesni smo i da Hrvatska svojom politikom treba pridonijeti oblikovanju takvog svijeta i upravo to i činimo", rekao je Sanader.

Naglasio je kako Hrvatska danas ima najbolji i najsigurniji međunarodni položaj koji jamči njezin unutarnji razvoj, da je blizu pristupanja NATO-savezu i EU, da će svoj položaj potvrditi reformama i u pregovorima o ulasku u EU te biti sposobna uvijek se suočiti s izazovima na dobrobit svojih građana.

"EU, unatoč problemima, nije nikada nazadovala, nego napredovala", rekao je predsjednik Vlade.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić jučer je na primanju u prigodi Dana državnosti izrazio uvjerenje da će se željeni ritam pregovora o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, kao hrvatskome strateškome cilju, unatoč problemima u vezi s prihvaćanjem Lisabonskog ugovora održati s obje strane.

"Republika Hrvatska s povjerenjem s oslanja na uvjerenje čelnih ljudi Europske unije da spomenuti problem neće otežati pristupne pregovore i što skoriji ulazak Hrvatske u njezino članstvo", rekao je predsjednik Mesić u svome govoru predstavnicima hrvatske zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, vjerskim velikodostojnicima, članovima diplomatskog zbora na svečanom primanju koje je u prigodi Dana državnosti priredio u svome Uredu.

Primanju su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Marin Srakić, mitropolit Jovan i brojni drugi uzvanici.

Mesić je naglasio kako su "pregovori ispit za naš demokratski sustav i političku kulturu" i dodao kako pouka ishoda nekih referenduma nalaže "potrebu da se tijekom pregovora o članstvu svi građani iscrpno i točno obavijeste o svim njegovim pozitivnim i negativnim aspektima".

Istaknuo je pritom kako je kod drugog hrvatskog strateškog cilja, ulaska u NATO savez, dobivanjem pozivnice za članstvo učinjen velik korak.

Predsjednik je izrazio zahvalnost svima koji su se zauzimali za uspostavu demokracije i sudjelovali u obnovi samostalne hrvatske države te na bilo koji način pridonijeli njezinoj obrani i demokratskom razvoju.

"Ponosni na svoju prošlost i na hrabrost kojom smo gradili suvremenu slobodnu Hrvatsku, želim da ustrajemo u izgradnji naše domovine kao zemlje blagostanja, sigurnosti i općeg dobra", poručio je Mesić čestitajući na kraju svima Dan državnosti Republike Hrvatske.

Aktivisti Odbora za referendum u Hrvatski su sabor donijeli 126.392 potpisa građana kojima su zatražili raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez. Iizjavili su kako su potpise prikupili još u travnju, od kada su pokušavali dogovoriti prijam kod predsjednika Sabora Luke Bebića i u saborskom tajništvu, no kako do danas nisu dobili odgovor, peticiju su odlučili predati u Urudžbeni odjel.

Istaknuli su da se uz imena građana na peticiji nalaze i njihovi matični brojevi. Glasnogovornica Odbora za referendum Lana Vego ustvrdila je kako je to "zanemarivanje i ignoriranje" koje "tjera na zaključak kako postoji nedostatak političke volje u smislu komunikacije s građanima i biračima".

Njezin kolega Aleksandar Hatzivelkas najavio je, pak, nove inicijative Odbora, koji će tražiti izmjenu sadašnje ustavne odredbe prema kojoj su propisani uvjeti za raspisivanje referenduma na zahtjev 400 tisuća građana.

Uoči potpisivanja pristupnog protokola o ulasku Hrvatske u NATO, ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu u kojem potvrđuje interes RH za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, priopćio je MVPEI.

Ministar Jandroković naveo je u pismu da Hrvatska kroz članstvo u NATO-u želi doprinijeti jačanju vlastite sigurnosti te sigurnosti svojih saveznika i čitavog euro-atlantskog prostora. Hrvatska podupire temeljne principe Saveza i odlučna je čuvati slobodu, demokraciju i vladavinu prava, navodi se u priopćenju.

Uz pismo, Hrvatska je priložila raspored za dovršenje započetih reformi kojeg je izradila nakon uspješnog dovršetka pristupnih razgovora s NATO-m, a slijedom poziva šefova država i vlada NATO članica upućenom na summitu u Bukureštu.
Očekuje se da će stalni predstavnici država članica pri NATO-u uz nazočnost hrvatskih dužnosnika potpisati protokol o primanju Hrvatske u Savez na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća koji će se održati 9. srpnja u Bruxellesu.

Nakon ratifikacije pristupnog protokola u državama članicama Saveza Hrvatska će na poziv glavnog tajnika postati punopravnom članicom Saveza, stoji u priopćenju.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je jučer u Prištini da je misija KFOR neutralna i da nastavlja djelovati u okviru ovlasti UN-ove Rezolucije 1244. Na kraju jednodnevnog posjeta Kosovu Scheffer je, na konferenciji za novinare u vojnom dijelu prištinskog aerodroma u Slatini, rekao da je KFOR na Kosovu mora osigurati mir i sigurnost te zaštititi i većinske i manjinske zajednice.

- KFOR je tu i tu će ostati. Ima mandat i dovoljno snaga, koje podrazumjevaju i dovoljno rezervnih snaga. KFOR je ovdje da zaštiti kako većinsku tako i manjinsku zajednicu - rekao je čelni čovjek NATO-a.

Scheffer je pohvalio građane Kosova i institucije koje su u vrijeme proglašavanja nezavisnosti i stupanja na snagu novog kosovskog Ustava uspijeli osigurati red i mir. On je rekao da KFOR nije tu da odluči o prihvaćanju ili neprihvaćanju nezavisnosti Kosova.

- NATO nema veze sa priznavanjem nezavisnosti. Ima članica NATO-a koje su priznale, a ima i onih koje nisu priznale nezavisnost Kosova, ali treba istaknuti da su sve zemlje članice NATO-a uključene u KFOR i da ostaju na Kosovu - rekao je Scheffer.

Naveo je da ga je zapovjednik KFOR-a Gzavije de Marnak informirao o situaciji i aktivnostima međunarodnih mirovnih snaga, dok je sa predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom i premijerom Hashimom Tachijem razgovarao o mogućnostima daljeg razvoja događaja.

Sejdiu i Tachi su mu rekli da KFOR i dalje uživa veliki ugled i da građani Kosova imaju veliko povjerenje u međunarodne mirovne snage i zapovjednika, generala De Marnaka. Scheffer je istaknuo da su sve zemlje članice NATO-a, i one koje su priznale nezavisnost Kosova i one koje to nisu učinile, podržale novu misiju NATO-a za pripremu i osposobljavanje sigurnosnih snaga Kosova.

On je naveo da nije riječ o vojnim snagama, već da će to biti multietničke snage. Na pitanje da li odluka NATO-a da obučava kosovske sigurnosne snage dovodi do zamrzavanja odnosa s Vojskom Srbije, Scheffer je rekao da ne vjeruje da su kontakti NATO-a i VS zamrznuti.

- U stalnim smo kontaktima sa našim prijateljima u Beogradu. Uloga obučavanja kosovskih sigurnosnih snaga ne mijenja naš mandat i neutralni mandat KFOR-a - rekao je on.

De Marnak je na isto pitanje rekao da je tijekom prošlog tjedna kontaktirao sa predstavnicima VS, i da odnosi KFOR-a i VS nisu zamrznuti. Upitan kada misli da bi kosovske sigurnosne snage mogle biti spremne za preuzimanje odgovornosti i kada bi KFOR mogao da ode sa Kosova, Scheffer je rekao da je teško o tome govoriti, ali je naveo da će "KFOR u bliskoj budućnosti biti ovdje sa istim snagama.

Glavni tajnik NATO je rekao i da podjela Kosova nije predviđena nikakvim planom i da, iako je to političko pitanje, nije ni u planu NATO-a. Scheffer se sastao i s novim šefom UNMIK-a Lambertom Zanierom, šefom EULEX-a Yvasom de Kermbanom i Oliverom Ivanovićem, sa kojim je, kako je naveo, razgovarao kao sa predstavnikom srpske zajednice. Scheffer je posjetio je i vojni kamp na sjeveru Kosova kod Leposavića, gde je razgovarao s zapovjednikom Multinacionalnih snaga sjever.

Za većinu zemalja bivše Jugoslavije, put od ratnog sukoba do mirnijeg razdoblja europskih integracija bio je buran, s više ili manje uspjeha. Američki stručnjaci za Balkan i euro-atlantske integracije analiziraju napredak zapadnog Balkana, javlja Glas Amerike.

Većina zemalja bivše Jugoslavije još uvijek je na putu k europskim integracijama. Svaka od zemalja pojedinačno ostvaruje uspjehe, na različitim razinama i u različitim političkim klimama. Crna Gora počela je ovaj process kasnije, no sustiže ostale zemlje. Bosna i Hercegovina te Srbija još imaju dug put pred sobom. Kosovo je na samom početku, no nada se da će ubrzo sustići ostale zemlje.

Stručnjaci naglašavaju da članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu ovisi o ispunjavanju važnih obaveza. Robert Hunter, stručnjak za europska pitanja pri washingtonskom znanstvenom institutu RAND i bivši američki ambassador pri Europskoj uniji i NATO savezu: o perspektivama Zapadnog Balkana kaže: "Od samog početka proširenja, prije više od deset godina, NATO je bio izričit u svojim zahtjevima. Države koje su spremne prihvatiti uvjete NATO saveza - a njih dosta, od demokracije, reforme ekonomije, rješavanja problema iz prošlosti, reforme oružanih snaga – te će države s vremenom biti primljene u NATO savez. Dakle, moraju doprinositi savezu, a ne samo ubirati korist od sigurnosti koju članstvo pruža".

Hrvatska je dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u na nedavno održanom Sastanku na vrhu u Bukureštu, a u tijeku su i pristupni pregovori s Europskom unijom.

Makedonija je očekivala pozivnicu na istom summitu, no Grčka, koja se protivi imenu ove države, blokirala je taj proces. Grčka kaže da ime Makedonija sugerira teritorijalne aspiracije ove države na grčku pokrajinu istog imena. Ambasador Hunter predviđa da će ovaj sedamnaestogodišnji prijepor dviju država oko imena Makedonija uskoro biti riješen: "Mislim da ovakvo ponašanje Grčke nije uredu, i mislim da moramo utjecati na njih po tom pitanju. Makedonija će biti članica NATO saveza".

Makedonija je spriječila izbijanje oružanog sukoba između makednoske većine i manjinskog albanskog stanovništva, koje čini jednu trećinu stanovništva ove države. Dvije su strane pronašle vrlo krhki okvir o podjeli vlasti. Mnogi stručnjaci kažu da je članstvo u NATO savezu ključno za sigurnost i političku stabilnost Makedonije.

Suradnja sa haškim tribunalom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ključna je za pristupanje i NATO savezu i Europskoj uniji, kaže Michael Polt, jedan od stručnjaka pri washingtonskom organizaciji German Marshall Fund. Michael Polt, inače bivši američki veleposlanik u Srbiji, dodaje: "I Europa i mi smo vrlo izričiti po pitanju suradnje sa haškim sudom. Ovaj uvjet mora biti zadovoljen, i po tom pitanju ne može biti pregovora".

Polt dodaje da je ovo pitanje za Hrvatsku bilo riješeno kada je jedan od glavnih optuženika za ratne zločine, general Ante Gotovina, uspješno izručen sudu. Srbijanska odbijanja pune suradnje s tribunalom odgodilo je početak pristupnih pregovora. Haški je tribunal optužio Srbiju da pomaže odbjeglog generala Ratka Mladića, kojeg je sud optužio za genocid.

Charles Kupchan iz Vijeća za međunarodne odnose u Washingtonu kaže da su pred Srbijom također i drugi izazovi: "Građansko društvo u toj zemlji tek treba saživjeti. Službe sigurnosti još uvijek imaju neka obilježja vremena Slobodana Miloševića. Još uvijek postoji duboka podjela u ovoj zemlji po pitanju suradnje sa haškim tribunalom. Dakle, postoji niz vrlo teških pitanja koja su vezana za prošlost, ali i budućnost te zemlje, koja nisu rješena."

Većina se analitičara slaže da je najmanji napredak postignut u Bosni i Hercegovini, koja je pod medjunarnim nadzorom od kraja rata 1995 godine, i trebao joj je dugi niz godina da usvoji neke ključne političke i sigurnosne reforme koje je pred nju postavila Europska unija.

Michale Polt iz organizacije German Marshall Fund kaže: "Još uvijek treba raditi na stvaranju društva u kojem su svi ljudi, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, građani Bosne i Hercegovine i zaslužuju bolju budućnost. Postoje primjeri u svijetu gdje su ljudi, uz dobru volju, uspjeli tako nešto postići. Ovaj se proces u Bosni i Hercegovini mora nastaviti."

Kosovo, koje je proglasilo neovisnost u veljači ove godine, i dalje je većinom pod upravom zapadnih zemalja. Europska unija preuzima neke od važnijih funkcija, koje su do sada obavljali Ujedinjeni narodi, u pokušaju da se ubrza tranzicija ove zemlje u demokraciju sa slobonim tržištem.

Stručnjak za europska pitanja Robert Hunter kaže da postoje različiti oblici partnerstva Europska unije i NATO saveza po tom pitanju: "Partnerstvo za mir NATO saveza predstavlja odličnu tranziciju, način da se pomogne u procesu reformi, naročito na pitanjima demokratizacije. Bilo da sve ove tri zemlje, Bosna, Kosovo i Srbija, postanu članice NATO saveza prije ili kasnije, ili možda uopće ne uđu u članstvo, pitanje njihove sigurnosti kao i njihove uloge u onom što nazivamo euro-atlanskim institucijama biti će važno. To je njihova sudbina."

Crna Gora, koja se odvojila od Srbije 2006 godine, ispred sebe ima još dug put prije nego udje u članstvo NATO saveza i Europske unije. No, većina građana ove zemlje želi početi taj proces što prije, kaže veleposlanik Polt: "Voljni su učiniti sve što je potrebno i što je u unutar njihovih ograničenih mogućnosti da krenu naprijed na putu integracija. I ja mislim da će im to i uspjeti." Michael Polt dodaje da će sve zemlje bivše Jugoslavije, u ne tako dalekoj budućnosti, imati svoje sigurno mjesto u euro-atlanskoj zajednici.

U vojarni 204. vukovarske brigade HV-a 24. i 25 lipnja, na Dan državnosti, održat će se tradicionalna svečanost promocije polaznika svih razina izobrazbe vojnih škola Oružanih snaga Republike Hrvatske, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare u Vukovaru ravnatelj Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski", general bojnik Mirko Šundov.

Bit će promovirano ukupno 305 polaznika hrvatskih vojnih škola - 10. naraštaja Ratne škole "Ban Josip Jelačić", 16. naraštaja Zapovjedno stožerne škole "Blago Zadro", Časničke i Dočasničke škole, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) te Hrvatske ratne mornarice (HRM).

Među polaznicima koji će biti promovirani na svečanosti, bit će i 10 pripadnika Oružanih snaga BiH, Makedonije, Ukrajine, Slovenije i Crne Gore.

"Na promociji ćemo imat i prvo dvoje časnika koji su diplomirali, a bili su polaznici programa 'Kadet' ", naglasio je general bojnik Šundov.
Dodao je kako se očekuje da će svečanoj promociji i podjeli diploma polaznicima Ratne škole "Ban Josip Jelačić" i pilotima kadetima, koja će se održati u srijedu, 25. lipnja, na Dan državnosti, biti nazočni najviši državni predstavnici.

Sutra popodne u vojarni 204. vukovarske brigade HV-a održat će se svečana promocija i podjela diploma polaznicima Zapovjedno stožerne škole "Blago Zadro" te Časničke i Dočasničke škole.
Nakon svečanosti, polaganjem vijenca odat će se počast za troje pripadnika Oružanih snaga RH koji su prošle godine preminuli od posljedica pada vojnog helikoptera u vukovarskoj vojarni.

Nakon današnje konferencije za novinare, izaslanstvo Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski" posjetilo je vukovarsku Osnovnu školu "Blago Zadro", kojoj su u suradnji s zagrebačkom tvrtkom "King" donirali informatičku učionicu. Informatička radionica ima deset mjesta, nastavničko računalo te multimedijalni projektor.

Hrvatsko vojno učilište započelo je 1991. godine najprije s namjenskim i funkcionalnim a potom vrlo brzo i s redovitim sustavom izobrazbe. Tijekom 2008. godine provedena je integracija vojnog sustava izobrazbe s civilnim.

Oružane snage Republike Hrvatske trenutačno su angažirane u 14 međunarodnih misija u cijelom svijetu, od toga u 13 UN-ovih misija sa 138 pripadnika i jednoj NATO/PzM misiji sa 203 pripadnika.

Na izvrsnim službenim stranicama NATO-a www.nato.int mogu se naći brojne informacije o Savezu u čijem će se članstvu uskoro naći i Hrvatska. Između ostalog moguće je naći brojne fotografije, linkove, video i multimedijske sadržaje ali i besplatno naručiti NATO publikacije na brojnim jezicima među kojima i na Hrvatskom.

Na stranici www.nato.int/docu/pub-form.htm nalazi se formular za narudžbu tiskanih materijala NATO-a koje se besplatno šalju poštom, a za nestrpljive moguće je skidati (downloadati) publikacije ili pregledati multimedijalne materijale poput Virtual Expo on NATO (virtualni pregled NATO-a). Osim toga NATO omogućuje i narudžbe DVD-ova i CD-ova koji vam mogu poslužiti za bolje upoznavanje rada NATO-a. Onima koji traže uvijek svježe informacije pomoći će i mailing liste na koje se možete prijaviti.

Vijeće sigurnosti UN-a jučer je saslušalo izvješće glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona o preustroju misije UNMIK-a na Kosovu nakon stupanja na snagu kosovskog ustava 15. lipnja, pri čemu je dobio potporu većine članica Vijeća, uključujući Sjedinjene Države, zemlje EU-a i Hrvatsku. Manji dio članica Vijeća, na čelu s Rusijom, usprotivio se preustroju misije UNMIK-a bez izričitog pristanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je u govoru na sjednici predloženi preustroj UNMIK-a odbacio kao apsolutno neprihvatljiv.

Ističući da se s donošenjem kosovskog ustava UNMIK, kao prijelazna uprava UN-a na Kosovu, susreće s novom realnošću, Ban Ki-moon je u izvješću predložio da u segmentu međunarodne civilne prisutnosti na Kosovu vodeću operativnu uloga preuzme policijska misija Europske unije - EULEX s 2.200 pripadnika, čiji se razmještaj odgađa mjesecima upravo zbog protivljenja Rusije u UN-u. "Proširena uloga EU-a je u interesu UN-a, međunarodne zajednice u cjelini i svih zajednica prisutnih na Kosovu", ocijenio je glavni tajnik. Misija EULEX-a bila bi razmještena na Kosovu unutar pravnog okvira preustrojenog UNMIK-a i rezolucije Vijeća sigurnosti 1244., odnosno pod pravnim okvirom UN-a. "EU će preuzeti povećanu operativnu odgovornost u područjima međunarodne policije, pravosuđa i carine na Kosovu, unutar preustrojenog UNMIK-a i mandata uspostavljenog rezolucijom 1244. i pod okvirom koji drži moj posebni predstavnik" Lamberto Zannier, naglasio je Ban Ki-moon. UNMIK bi nakon preustroja zadržao niz funkcija, vezanih za dijalog o provedbi odredbi vezanih za - "policiju, sudove, carinu, promet i infrastrukturu, granicu i srpsku baštinu", dodao je.

Ističući da u 40 godina svog diplomatskog iskustva nije naišao na složenije i osjetljivije pitanje od Kosova, koje traži "izvanrednu objektivnost i ravnotežu", Ban je rekao kako preustroj UNMIK-a predložen u izvješću ima za cilj očuvati i učvrstiti rezultate postignute u burnih devet godina prijelazne uprave UN-a i stvoriti temelje za napredak Kosova. "Krajnji ciljevi su postići ukupnu stabilnost Kosova, zaštiti i promicati interes svih njegovih zajednica i održati mir i sigurnost na Kosovu i okolnim područjima", rekao je.

Predloženom preustroju UNMIK-a i prepuštanju vodeće uloge misiji EULEX-a, usprotivio se predsjednik Srbije Boris Tadić u svom govoru na sjednici Vijeće sigurnosti, ističući kako je to apsolutno neprihvatljivo i da Srbija nikada neće pristati na neovisno Kosovo. On je osudio i odluku NATO-a da obučava nove kosovske sigurnosne snage s 2.500 pripadnika. Tadić se zahvalio većini od 192 članice UN-a, koje još nisu priznale Kosovo, na "poštivanju međunarodnog prava".

Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu u svom je istupu na sjednici snažno podržao izvješće Ban Ki-moona, te uzvratio Tadiću da su 43 zemlja već priznale Kosovo i da nova priznanja stižu svakoga mjeseca.

Hrvatski veleposlanik u Vijeću sigurnosti Neven Jurica podržao je prijedlog Ban Ki-moona, ističući kako je "spremnost EU da proširi svoju ulogu u području vladavine prava na Kosovu kroz misiju EULEX, te pun i brz razmještaj te misije na cijelom teritoriju Kosova, najbolje jamstvo za očuvanje uspješnog naslijeđa UN-a na Kosovu". Veleposlanik Jurica je u svom istupu čestitao narodu Kosova na prihvaćanju "jednog od najnaprednijih Ustava", posebno u području zaštite ljudskih i manjinskih prava, kojim se "Kosovo reafirmira kao istinski europska zemlja". Zaželivši ljudima na Kosovu "svu sreću u upravljanju vlastitim životima" nakon niza teških godina, te ulazak u UN, druge međunarodne organizacije i u euroatlantske integracije, Jurica je ponovio spremnost Hrvatske da Kosovu, kao i drugim zemljama regije, pomogne na putu u NATO i EU.

Veleposlanik SAD-a Zalmay Khalilzad, koji predsjedava Vijećem u lipnju, snažno je podržao prijedlog glavnog tajnika UN-a, ističući da mu "rezolucija 1244 daje mandat za preustroj UNMIK-a, koji će osigurati na prisustvovanje UN-a na Kosovu ostane relevantno i ispred dramatičnih promjena na terenu". Khalilzad je oštro kritizirao Beograd zbog provedbe politike "faktične" podjele Kosova i poticanja kosovskih Srba protiv sudjelovanja u zajedničkim institucijama na Kosovu.

Srbijanski predsjednik Tadić odbacio je te optužbe, ističući kako Beograd ne blokira kosovske Srbe da sudjeluju u radu tih institucije, već su oni sami od toga odustali jer "ne daje rezultate".

U Podčetrtku jučer popodne počeo je prvi neformalni sastanak ministara obrane država jugoistočne Europe na kojemu se govori o obrambenim i sigurnosnim reformama s aspekta uključivanja u euroatlantske asocijacije.

Jedna od tema je analiza sadašnjeg stanja te buduće mogućnosti regionalne suradnje na području obrane. Sastanak će završiti danas, a na sastanku, uz ministre i predstavnike ministarstava obrane država u regiji, sudjeluju i predstavnici Europske unije i NATO saveza, te Italije i Mađarske. Uz domaćina sastanka, slovenskog ministra obrane Karela Erjaveca, od ministara obrane sudjeluju još i crnogorski ministar Boro Vučinić, ministar BiH Selmo Cikotić, te mađarski ministar obrane Imre Szekeres, dok ostale zemlje u regiji predstavljaju zamjenici ministara.

NATO-ovi vojni zapovjednici jučer su izvijestili o uspješnoj ofenzivi širokih razmjera pokrenutoj kako bi se iz Kandahara i okruga Arghandab protjerali talibani, nakon čega je u regiji uspostavljen mir te je sve ponovno pod vladinom kontrolom. U vojnom priopćenju stoji kako su zapovjednici u regiji izvijestili da je stanovništvo sada sigurno te da su se pobunjenici odande u potpunosti povukli.

- U gradu Kandaharu afganistanske snage sigurnosti u suradnju s vojnicima ISAF-a osiguravaju mir i jamče sigurnost od potencijalnih terorističkih napada - stoji u priopćenju.

U regiji Arghandab, afganistanska vojska i ISAF i dalje provodi akciju čišćenja, čiji je cilj omogućiti civilima da se sigurno vrate u svoje domove, koje su bili prisiljeni napustiti nakon napada pobunjenika.

- U gradu Kandaharu sada vlada relativan mir. Na ulicama su afganistanske ophodnje i vojnici ISAF-a. Oni su razmješteni na sigurnosnim točkama. Građani nastoje voditi uobičajen život - izjavio je zapovjednik za Južnu regiju general Marc Lessard.

Dužnosnici su izjavili kako je u sukobima poginulo najmanje 56 talibana te da ih je više desetaka ranjeno. U ofenzivi pokrenutoj u srijedu ujutro sudjelovalo je više od 1.000 afganistanskih vojnih snaga i oko 300 pripadnika ISAF-ovih snaga, sastavljenih od kanadskih vojnika. Istodobno su pobunjenička uporišta iz zraka gađana iz vojnih zrakoplova.

Ruski ministar vanjskih poslova pozvao je u petak Sjedinjene Države da odgode raspoređivanje proturaketnog štita u Europi, kao i daljnje širenje NATO-a na istok.


Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov

Ministar Sergej Lavrov ocijenio je u govoru na međunarodnoj konferenciji o Rusiji u 21. stoljeću da je povjerenje između Rusije i SAD-a danas na nižem stupnju nego tijekom Hladnoga rata. Upozorio je da će ignoriranjem ruskih primjedbi Washington i njegovi saveznici naštetiti ionako napetim odnosima.
Lavrov je istaknuo kako je "vrlo važno sve to zaustaviti i zamrznuti", dodavši da svi kontroverzni projekti "moraju stati". Ruski ministar je rekao da bi novi pakt o sigurnosti u Europi, koji je predložio ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, mogao prevladati podjele nalik onima iz Hladnog rata.

Ovakve poruke iz Rusije dolaze redovito s nižih pozicija, ali se sve češće čuju i s državne razine. Vijeće NATO-Rusija, koje je nedavno zasjedalo na razini ministara obrane u Bruxellesu, međutim, tvrdi da su odnosi između Rusije i NATO-a dobri, unatoč očitoj razlici u mišljenjima.

Kakav god bio stav Rusije, a očigledno se odnosi prvenstveno na Ukrajinu, kao i na Gruziju, glavni je tajnik NATO-a dobro primjetio da će o odluku o širenju Saveza donijeti države članice NATO-a i samo one. Odluka država koje žele pristupiti MAP-u, naglašava se iz Bruxellesa, suverena je odluka naroda, a ne inozemnih sila.

Vedran Obućina

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešič u četvrtak je, drugog dana svog posjeta Afganistanu, posjetila hrvatski liječnički tim koji radi u češkoj vojnoj bolnici - Med Tim Kaia, priopćeno je iz Ureda Vlade za odnose s javnošću.



Nakon toga, sastala se s princem Mustafom Zahirom, ministrom za zaštitu okoliša i graditeljstvo. Ministar Zahir izrazio je zahvalnost na sveukupnoj pomoći Republike Hrvatske Islamskoj Republici Afganistan i čestitao hrvatskim vojnicima na poslu koji obavljaju.

Potpredsjednica Adlešič održala je radni ručak s pripadnicama Oružanih snaga Republike Hrvatske s kojima je razgovarala o njihovom radu i boravku u Afganistanu.

Također se sastala sa Banoo Hassan Gazanfar, ministricom za ženska pitanja. Ministrica Gazanfar upoznala je potpredsjednicu Adlešič s trenutnim položajem žena u Afganistanu, napretkom koji je postignut u posljednjih nekoliko godina te o mjerama koje se provode kako bi se poboljšao položaj žena. Potpredsjednica Adlešič zaželjela je puno uspjeha i ponudila kao što je dosada Republika Hrvatska i činila, pomoć u edukaciji djelatnica Ministarstva za ženska pitanja kako bi se upoznale s hrvatskim iskustvima u području ljudskih prava, jačanju položaja žena i kako bi ta iskustva mogla prenijeti svojoj zemlji.

Potpredsjednicu Adlešič primio je general bojnik Hans-Lothar Domrose, zapovjednik Stožera zapovjedništva Misije ISAF, koji ju je upoznao s trenutnim akcijama koje se odvijaju na području Afganistana.

Na večeri s 11. hrvatskim kontingentom, potpredsjednica Adlešič u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ive Sanadera, uručila je pripadnicima kontingenta dresove hrvatske nogometne reprezentacije.
Boravak u Afganistanu iskorišten je i za susret s hrvatskim poduzetnicima koji žive i rade u Afganistanu.

Međunarodna zajednica prepoznala je sustavno nasilje nad ženama u oružanim sukobima kao ugrožavanje sigurnosti i stabilnosti pogođenih zemalja, kazala je američka državna tajnica Condoleezza Rice tijekom rasprave koja je tu temu u četvrtak održana u Vijeću sigurnosti UN-a, na kojoj je i sudjelovala potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Jadranka Kosor je naglasila hrvatsku podršku američkoj inicijativi da Vijeće sigurnosti UN-a poduzme konkretne mjere na suzbijanju fenomena ratnog nasilja nad ženama. Također pozvala na veću zastupljenost žena u mirovnim misijama UN i najavila da Hrvatska već aktivno provodi tu inicijativu u dijelu od 15 mirovnih misija u kojima trenutačno sudjeluje.

Kosor je uoči rasprave u Vijeću imala i kraći susret s državnom tajnicom Rice, na kojem su, kako je kazala, "kratko osvježile sjećanja na posjet američkog predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj i razgovarale o temi ratnog nasilja nad ženama".

Sjedinjene Države, koje ovoga mjeseca predsjedavaju Vijećem sigurnosti, odabrale su za mjesečnu tematsku raspravu pitanje upotrebe silovanja kao ratne taktike i podnijele prijedlog rezolucije kojem se osuđuje takva praksa i predlažu mjere kojima vlade, zaraćene strane i UN trebaju djelovati na njezinom suzbijanju.

Predsjedavajući raspravom, Rice je kazala kako je dugo postojao spor radi li se ili ne, kod sustavnog silovanje u oružanim sukobima, o sigurnosnom pitanju kod kojeg Vijeće sigurnosti može reagirati.

"Ponosna sam što danas na to dugotrajno pitanje odgovaramo s odlučnim 'da'. Ovo svjetsko tijelo sada priznaje da je seksualno nasilje u zonama oružanih sukoba uistinu sigurnosno pitanje", naglasila je Rice.

"Mi potvrđujemo da seksualno nasilje duboko utječe ne samo na zdravlje i sigurnost žena, već i na gospodarsku i socijalnu stabilnost njihovih zemalja", naglasila je.

Skupine za zaštitu ljudskih prava već dugo upozoravaju da silovanje nije samo sporedni produkt rata već je postalo ciljana taktika demoraliziranja i zastrašivanja cijelih zajednica.

Kao primjeri, ističu se ratovi u bivšoj Jugoslaviji, posebno silovanje i logori za žene koje su srpske snage imale u BiH od 1993., gdje je, prema današnjem pisanju The New York Timesa, taj fenomen i pokrenut, te sudanski Darfur i DR Kongo, gdje su zabilježeni deseci tisuća silovanja.

Condoleeza Rice istaknula je i primjer Mianmara gdje vojnici redovito siluju žene i djevojčice, nekada ne starije od osam godina.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u raspravi da je nasilje nad ženama "dostiglo neizrecive i pandemijske razmjere u nekim društvima koja se pokušavaju oporaviti od sukoba".

On je najavio da će sve mirovne snage UN-a u budućim mandatima imati odredbe o zaštiti žena od nasilja, te pozvao članice UN-a da u svoje kontigente za mirovne misije uključe više žena, kako bi se one angažirale oko te zaštite i žrtava nasilja.

U rezoluciji, koju Vijeće sigurnosti treba usvojiti kasnije tijekom dana, kaže se da je seksualno nasilje u nekim slučajevima "ratna taktika da se ponizi, ostvari dominacija, ugradi strah i rastjeraju ili prisilno presele civilni članovi zajednice ili etničke skupine".

Rezolucija poziva sve strane da odmah poduzmu mjere za zaštitu civila od seksualnog nasilja, da se takva djela izuzmu od poslijeratne amnestije, te predlaže da Vijeće sigurnosti razmotri sankcije protiv strana koje čine te zločine.

U dokumentu se poziva glavni tajnik UN-a da podnese posebno izvješće o tom pitanju 2009. godine, te da poostroži postupke za spriječavanje pripadnika mirovnih misija UN-a da čine seksualne prekršaje, za koje su optuživani u više zemalja.

Treba pritom naglasiti da i NATO posebnu pozornost pridaje ženama u misijama putem svog programa NATO rodne ravnopravnosti koji ističe važnost žena u mirovnim misijama.

Odbor za obranu Hrvatskog sabora jednoglasno je usvojio izvješće Vlade o aktivnostima pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u NATO-voj misiji ISAF u Afganistanu u razdoblju od 1. srpnja 2007. do 31. ožujka ove godine u kojem stoji da su pripadnici OS RH uspješno odradili sve zadaće bez ljudskih žrtava ili ozljeda. Izvješće je Odboru predstavio državni tajnik Ministarstva obrane Željko Goršić koji je izvijestio da je u tom razdoblju povećan broj naših pripadnika u ovoj misiji na 200 te da se u kolovozu planira povećanje na njih 280. Istaknuo je da se hrvatski vojnici nalaze u tri od pet zapovjedništava na koliko je podijeljena ta zemlja i da ne sudjeluju u borbenim operacijama u Afganistanu već da borbeno mogu djelovati samo u samoobrani.

Goršić je dodao da su naši vojnici u toj misiji naoružani modernim puškama njemačke proizvodnje te opremljeni novim maskirnim odorama te novim sustavima veze. Napomenuo je da su talibanske snage promijenile taktiku borbe s vojnicima NATO-a i sad su se odlučile na manje napade, napade bombašima samoubojicama, mine iznenađenja i slično. Troškovi za ovu misiji predviđeni su državnim proračunom i u ovom razdoblju iznosili su oko 153 milijuna kuna, izvijestio je Goršić. Također je istaknuo da su naši vojnici u toj misiji za svoje profesionalno djelovanje dobili mnoga priznanja i pohvale, iako su neki od njih radili u zahtjevnim uvjetima.

Odbor je potom nakon kraće rasprave jednoglasno usvojio izvješće, a zastupnik SDP-a Ante Kotromanović predložio je da izaslanstvo Odbora posjeti naše vojnike u Afganistanu u idućem razdoblju.

Na vojnom poligonu Gašinci pokraj Đakova predstavljena je međunarodna vojna vježba Adriatic Aurora 08, koja se na ovom poligonu održava od 17. do 30. lipnja. U sklopu te vježbe, inžinjerci zemalja sudionica obnovit će društveni dom i Dom DVD-a, izgraditi dječje igralište te jednu lokalnu cestu u Gašincima. Jedna je to u nizu zajedničkih vježbi u okviru Američko-jadranske Povelje, a održavaju se od 2004. godine. Inicijativu za vježbu Adriatic Aurora 08 pokrenula je Hrvatska, a organizira je kopnena vojska.

Kako je istaknuo zapovjednik vježbe brigadir HV-a Ivan Jurić, na Adriatic Aurori 08 bit će više od tisuću tisuću sudionika iz četiri zemlje potpisnice američko-jadranske Povelje - Albanije, Hrvatske, SAD-a i Makedonije. U vježbi sudjeluje po jedan pješački vod iz Makedonije, Albanije, Nacionalne garde Minnesote i Wermonta, Inžinjerijski vod Nacionalne garde New Jersyja, pripadnici kopnene vojske iz postrojbi koje su nominirane za mirovne operacije, te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana.

- Cilj je uvježbati multinacionalne snage za rad u NATO-u i UN vođenim misijama s posebnim naglaskom na sudjelovanje u mirovnim misijama u Afganistanu - rekao je brigadir Jurić. Dodao je kako je generalna proba vježbe 24. lipnja dok je 26. ovog mjeseca završna prezentacija Adriatic Aurore 08, a nazočit će joj visoki državni i vojni uzvanici.

O civilnoj komponenti vježbe govorio je pukovnik Nacionalne garde Minnesota Greg Schofield, predstavivši pomoć američke vojske u lokalnoj zajednici. Naime, u obližnjem selu Gašinci, inžinjerije zemalja sudionica obnovit će krovište i unutrašnjost društvenog doma i Doma DVD-a, izgraditi dječje igralište te jednu lokalnu cestu.

- Ovim radovima želimo pokazati da američka vojska nije samo partner u vojnom nego i civilnom smislu - istaknuo je pukovnik Schofield . Vrijednost materijala koji će biti utrošen u tim radovima je 90.000 američkih dolara.

Slika: www.minnesotanationalguard.org

Pojačani Viši politički odbor NATO-a razmotrio je u utorak u Bruxellesu nacrt Rasporeda provedbe reformi za Hrvatsku u kojem se navode precizni rokovi za dovršetak prilagodbe standardima Saveza, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović predvodio je hrvatsko izaslanstvo na tom završnom sastanku prije potpisivanja Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Hrvatsku najavljenom za srpanj.

U navedenom dokumentu određeni su precizni rokovi dovršetka preostalih prilagodbi sustavima, procedurama i standardima Saveza, prije i nakon ulaska u članstvo NATO-a.

Raspored obuhvaća politička i gospodarska, obrambena i vojna, sigurnosna, pravna te pitanja resursa, s ciljem nastavka i jačanja hrvatskog doprinosa ispunjenju ciljeva i zadaća Saveza, navodi se u priopćenju.

Predstavnici NATO-a ocijenili su nacrt dokumenta pohvalno, a sugestije država članica bit će ugrađene u završni tekst Rasporeda koji će ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković potkraj lipnja poslati u prilogu pisma glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu.

Kako se očekuje, Jandroković će u njemu potvrditi spremnost Hrvatske da ispuni sve preuzete obveze članstva te izraziti želju da Hrvatska pristupi NATO-u.

Time će biti ispunjeni uvjeti da Hrvatska 9. srpnja sudjeluje na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na kojemu će stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisati Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Hrvatsku.

Prema uobičajenom postupku, potom slijedi ratifikacija Protokola u nacionalnim parlamentima članica i odluka Hrvatskog sabora o pristupanju NATO-u, nakon čega bi Hrvatska postala punopravna članica Saveza, stoji u priopćenju MVPEI-a.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je potvrdio danas da će se Francuska vratiti pod zajedničko vojno zapovjedništvo NATO-a, ali je naglasio da će nuklearne snage ostati "strogo nacionalne".

"Ništa ne stoji na putu našeg sudjelovanja u vojnim strukturama NATO-a", rekao je Sarkozy tijekom predstavljanja zaključaka Bijele knjige o budućnosti francuske obrane.

"Francuska je neovisni saveznik, slobodan partner. Načelima koje je svojedobno postavio general de Gaulle dodajem svoja: Francuska će u svim okolnostima zadržati slobodu procjene u vezi slanja svojih postrojbi u operacije", dodao je.

Sarkozy je dodao da Francuska u vrijeme mira neće staviti niti jedan vojni kontingent pod zapovjedništvo NATO-a. Francuske nuklearne snage će ostati strogo nacionalne, naglasio je, dodajući da je i samo postojanje francuskih nuklearnih snaga veliki doprinos sigurnosti cijele Europe.

"Na temelju tih načela, moći ćemo obnoviti odnose s NATO-om bez straha za našu neovisnost i bez opasnosti uvlačenja u rat protiv naše volje", naglasio je.

Četrdeset tri godine nakon odluke generala de Gaulla o povlačenju iz zajedničkog vojnog zapovjedništva, taj povratak je posljednji simbolični korak Francuske.

Sarkozy je također pozvao na uspostavu europskih interventnih snaga od 60.000 vojnika.

Pred oko 3.000 francuskih vojnika, predsjednik je pozvao na uspostavu modernih i fleksibilnih europskih interventnih snage koje bi omogućile Europljanima "zajedničko djelovanje" i koje bi se mogle rasporediti bilo gdje u svijetu na najmanje godinu dana.

Sarkozy je rekao da je europska obrana prioritet francuskog predsjedanja Europskom unijom koje počinje 1. srpnja.

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavili su u Kijevu da će samo države članice Sjevernoatlantskog saveza odlučivati o primitku Ukrajine, odbacivši tako mogućnost ruskog veta o tom pitanju.

- Treba imati na umu da je to dijalog između Ukrajine i Saveza i da treće zemlje koje nisu članice NATO-a - rekao je Juščenko jasno smjerajući na Rusiju koja se žestoko protivi ulasku Kijeva u Sjevernoatlantski savez. Odluku o približavanju Ukrajine kao i odluku o dodjeli službenog statusa Kijevu donijet će isključivo zemlje članice NATO-a, kazao je pak Scheffer na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji po završetku susreta.

-Nitko drugi doli 26 zemalja saveznica neće donijeti tu odluku - istaknuo je glavni tajnik.

Juščenko je izrazio želju da njegova zemlja još ove godine dobije službeni status kandidata za NATO i pridruži se Akcijskom planu radi kasnijeg punopravnog članstva.

Nekoliko stotina pristaša i protivnika pridruženja Ukrajine NATO-u prosvjedovalo je blizu zgrade predsjedništva u Kijevu, s obzirom na službeni posjet Ukrajini glavnoga tajnika Saveza Jaapa de Hoopa Scheffera. Oko 300 prosvjednika koji se protive pridruženju zemlje NATO-u, isticalo je natpise "Ne, NATO-u!", "Yankies, go home!", istodobno skandirajući "Rusi su naša braća". Policijski kordon zaustavio ih je na oko 200 metara od zgrade predsjedništva, ne dopustivši im da joj se približe. Prosvjede je organizirala pro-ruski orijentirana Socijalistička stranka napretka.

S druge strane zgrade predsjedništva okupilo se oko 500 do 700 simpatizera NATO-a, uglavnom iz stranke Naša Ukrajina. Na njihovim majicama i transparentima pisalo je "Da, NATO-u!". Predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko, koji se nada da će njegova zemlja jednoga dana ući u NATO, danas je primio izaslanstvo te organizacije predvođeno Hoopom de Schefferom.

Nakon što je u Minnesoti održana zajednička američko-hrvatska vojna vježba, hrvatski ministar obrane Branko Vukelić i veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović sastali se sa zamjenikom američkog ministra obrane Gordonom Englandom, a taj susret ministar Vukelić ocjenjuje vrlo uspješnim i vrlo korisnim, javlja Glas Amerike.

Branko Vukelić: Još jednom je potvrđeno prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenih Država i Hrvatske, a vidljivo je da Amerika na Hrvatsku gleda kao na lidera na jugoistoku Europe. Ne treba posebno naglašavati koliko je Hrvatskoj važna dobra suradnja s Amerikom, osobito kada se zna da je nas prvi cilj ulazak u NATO savez, od čijeg nas ostvarenja dijeli tek nekoliko mjeseci.

Veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović je izvjestila Englanda da Hrvatska nastoji već ove godine dobiti ratifikaciju o pristupu u NATO u Senatu što je vrlo ambiciozan, ali i ostvariv plan – smatra sugovornik Glasa Amerike koji naglašava da će Sjedinjene Države učiniti sve da i druge zemlje, iz sastava NATO saveza, učine to što brže kako bi Hrvatska iduće godine mogla i postati članica Sjeverno-atlanske organizacije. Sjedinjene Države, inače, prihvaćaju Hrvatsku kao zemlju koja je sposobna prihvatiti snage NATO saveza (Host national support) na svom području. To bi značilo da NATO treba uložiti financijska sredstva za pripremu zračne luke u Zadru, poligona za obuku u Gasincima i Slunju, te za izgradnju ratne luke na Peljescu:

Branko Vukelić: O tome nismo posebno razgovarali s Gordonom Englandom, ali u pregovorima koji su u tijeku i trajat će do početka sedmog mjeseca, odnosno do potpisivanja protokola o članstvu, razgovaramo o mnogim partnerskim ciljevima, koji kasnije postaju ciljevi NATO snaga, gdje je predviđeno i sve ono što Hrvatska treba učiniti da bi zadovoljila potrebe koje ima NATO savez. Sigurno je da naša zadaća jeste uređenje naših zračnih luka, da imamo prostore koji mogu prihvatiti snage NATO saveza. Međutim, kada govorimo o poligonu Slunj, kada govorimo o poligonu Gasinci onda treba razgovarati o hrvatskoj vojsci i potrebama naše vojske da ima takve suvremene poligone kako bi se naši vojnici kvalitetno uvježbavali. Dakle, na Slunj i na Gasince ne treba gledati kao na nešto što je potrebno NATO savezu, nego na nešto što je potrebno nama i to je u dugoročnom planu razvoja oružanih snaga.

NATO savez je i drugim zemljama osigurao financijsku pomoć za stvarenja uvjeta za prihvat vojnih snaga te organizacije.

Branko Vukelić: Apsolutno da nije tajna da mi trebamo stvoriti uvjete da se NATO-vi zrakoplovi mogu spustiti u nase zračne luke. Da bi to mogli učiniti potrebno je napraviti neke tehničke zahvate što će se financirati iz NATO-vih fondova. Na razgovoru s Gordonom Englandom spomenuli smo nekoliko pitanja koja su bitna za nas gdje smo tražili izravnu financijsku potporu. Dobili smo otvorenu i jasnu podršku. Riječ je o radarskom sustavu kojeg još uvijek nismo uspjeli staviti u funkciju i za kojeg znamo da imamo određenih problema i poteškoća kako bi mogao normalno funkcionirati...Očekujemo da bi nam američki stručnjaci mogli pomoći u tom poslu. Tražili smo i potporu da i naši vojnici imaju svu adekvatnu opremu kada idu u međunarodne misije kakvu imaju i američki vojnici. I za to smo dobili podršku, a na našim je oružanim snagama da popišu sve što im nedostaje i što im treba, tako da vjerujem da će američka strana to vrlo brzo i kvalitetno riješiti. S gospodinom Englandom smo razgovarali i o osnaživanju projekta školovanja naših časnika u Americi. Trenutno se u Americi školuje 12 hrvatskih časnika, nekada smo imali 40 i htjeli bi ponovno doći na tu brojku od 40 do 50 časnika godišnje. Dobili smo obećanje američke strane da će se povećati sredstva za taj vrlo važan projekat.

Koliko je Hrvatska sposobna sama braniti svoje nebo i može li pružati takvu uslugu zemljama iz regije?

Branko Vukelić: Sposobni smo i sada braniti svoje nebo i želimo biti sposobni to činiti u budućnosti. Jasno je, da ukoliko imamo te snage da možemo kasnije, nakon ulaska u NATO savez, pružati takvu uslugu našim sujedima, uz financijsku nadoknadu i to nije nista neubičajeno. Tako je Italija takvu uslugu pružala Sloveniji...Hrvatska je lider regije, to je i England nekoliko puta spomenuo, te želimo stvarati određene centre koji neće biti samo u funkciji Hrvatske nego i zemalja u regiji. Riječ je o centru za školovanje ronitelja u Divuljama kod Splita, riječ je o centru o obuci pasa, zatim o centru za obuku za mirovne misije... takve bi centre mogle koristiti sve zemlje u regiji, pa i članice NATO saveza...I za to smo dobili američku podršku, jer Sjedinjene Države pozdravljaju naše opredijeljenje da ulaskom u NATO savez ne zanemarimo regiju...Mi želimo i dalje biti vrlo aktivni u cijeloj regiji, želimo dobru suradnju i odnose i s Bosnom i Hercegovinom, i Crnom Gorom, Kosovom, ali i sa Srbijom i želimo i njih uključiti što više u procese u kojima smo mi sada, a u kojimaćce oni biti u budućnosti...

U Republici Hrvatskoj se već školuje veliki broj časnika iz BiH, Crne Gore i iz Makedonije, a što se tiče mogućih prihvaćanja snaga NATO saveza nije riječ ni o kakvim stalnim NATO-vim bazama u Hrvatskoj, nego o prostorima, zračnim i morskim lukama i poligonima za obuku, koji ce stajati na raspolaganji i Hrvatskoj vojsci i NATO savezu.

Ne prvi puta, Europska unija je pred institucionalnom krizom. Nakon što je nesuđeni EU ustav pao pred francuskim i nizozemskim biračima na referendumu 2005., Irci su ovaj tjedan odbacili Lisabonski ugovor (sporazum), kao što su prethodno 2001. rušili onaj aktualni iz Nice, ali potom ga i prihvatili na ponovljenom referendumu 2003. godine. Međutim, ovaj puta irski premijer "prijeteći" najavljuje kako ponavljanja referenduma neće biti!

Aktualni dokument iz Nice koji uređuje djelovanje EU napisan je za 27 zemalja članica, pa se u Hrvatskoj mnogi ovih dana pitaju da li će Irsko "Ne" značiti i zaustavljanje Hrvatske na putu u Uniju? Naime, veliki broj dužnosnika zemalja EU-a najavljivao je prije usklađivanja dogovora oko Lisabonskog ugovora, a nakon pada planiranog ustava, da bez novog dogovora nema govora o daljnjem širenju Unije! Svima je tada laknulo nakon što se sve dogovorilo, i nakon što je Lisabonski ugovor krenuo u ratifikaciju, pa je velikom brzinom i prihvaćen u 18 zemalja članica. Ipak, Irsko "Ne" sada postavlja brojna pitanja.

Potrebno je pronaći rješenje. Naravno da bi ono najelegantnije bilo ponavljanje referenduma u Irskoj, što će se najvjerojatnije i dogoditi. Irska je jedina zemlja koja Ugovor mora prihvatiti na referendumu, dok ostalih 26 članica ratifikaciju potvrđuje u parlamentu. Za očekivati je kako će se ratifikacija nastaviti provoditi u preostalih osam zemalja, kako bi se Irski referendum sačuvao za kraj i ponovio kao što je to već jednom i učinjeno. Tada bi bio prisutan i realni pritisak na Irsku, kao jedinu koja nije ratificirala Ugovor. Predgovor takvom razvoju priče već daju brojni analitičari, pa i poneki političari najavljujući čak i isključenje Irske iz Unije ukoliko ona jedina ne potvrdi "spasonosni" Ugovor.

Iako Bruxelles ovih dana šalje umirujuće poruke po kojima daljnji put Hrvatske prema Uniji nije ugrožen, te se izvlače i nova rješenja, poput amandmana na Ugovor iz Nice, posve je jasno kako novonastala situacija ne ide u korist našim pregovorima. Optimistične želje o Hrvatskoj kao 28-oj članici u 2010. godini sada postaju iznimno nerealne. Usprkos snažnoj podršci od nekih članica Unije, postoje i one suzdržanije koje neće gledati Hrvatskoj kroz prste, a dodatno zbog novonastale krize, pogotovo ukoliko ne provodimo nužne reforme.

Očigledno je kako se u Irskoj događa ono što je prisutno u cijeloj Uniji. Građani EU-a naime ne znaju baš previše o Uniji pa se i protivnici projekta ujedinjenja Europe mogu bez većih problema služiti sa porukama bez temelja, potkopavajući povjerenje u sustav koji je primjerice upravo Irskoj i omogućio napredak i mjesto među najrazvijenijim zemljama Europe. Činjenica je kako komunikacija koju Unija vodi prema svojim građanima nije dostatna i da se po tom pitanju treba još dosta napraviti. No, prije toga treba znati što je uopće cilj Unije, i kamo ona ide!

Denis Avdagić

SAD podržava razvoj regionalnih vojnih centara za obuku u Hrvatskoj, suradnju i pomoć Hrvatske zemljama iz regije na putu prema NATO-u, širenje programa školovanja hrvatskih časnika u SAD-u i druge projekte, izjavio je hrvatski ministar obrane Branko Vukelić nakon susreta sa zamjenikom američkog ministra obrane Gordonom Englandom u Washingtonu.

- Susret sa zamjenikom američkog ministra obrane Gordonom Englandom bio je više nego uspješan i okrunio je šestodnevni boravak u SAD-u - izjavio je ministar Vukelić nakon radne večere s Englandom u petak.

Na dvoipolsatnom susretu, po njegovim riječima, još jednom je potvrđeno prijateljstvo i partnerstvo Amerike i Hrvatske, kao i veliko uvažavanje SAD za reforme koje Hrvatska provodi u MORH-u i u društvu, za njezin veliki angažman u mirovnim misijama, te tretiranje Hrvatske kao predvodnika u regiji. U tom je kontekstu bilo riječi o suradnji Hrvatske sa zemljama regije, aspiranticama za članstvo u NATO-u.

- Posebno sam spomenuo projekte regionalnog karaktera koje želimo realizirati. Riječ je o centru za obuku ronilaca u Divuljama, centru za obuku pasa i centru za obuku za mirovne misije, koje bi mogle koristiti sve zemlje u regiji, te druge zemlje i članice NATO-a - rekao je Vukelić, dodajući kako je za to aspolutno dobio podršku drugog čovjeka Pentagona.

- Amerika s velikim odobravanje pozdravlja stav Hrvatske da nakon ulaska u NATO ne zanemaruje susjedstvo i regiju - naglasio je Vukelić.

Hrvatska i dalje želi biti vrlo aktivna u regiji i imati dobru suradnju sa BiH, Crnom Gorom, Kosovom i Srbijom, i uključiti ih u tijekove u kojima smo mi sada i olakšati im približavanje NATO-u, dodao je. Vukelić je kazao kako je s Englandom razgovarao i o ratifikaciji protokola o Hrvatskom pristupanju NATO-u u Senatu SAD, koja se očekuje do kraja godine, te o dovršetku procesa ratifikacije u zemljama članicama do idućeg summita Saveza 2009.

- U razgovoru s Englandom zatražili smo izravnu financijsku i drugu pomoć u nekoliko za nas bitnih pitanja za Hrvatsku i dobili smo jasnu podršku - rekao je Vukelić, navodeći kako je riječ o nezavršenom radarskom sustavu, te o adekvatnoj opremi za hrvatske časnike i vojnike - da bi u mirovnim misijama bili opremljeni kao američki.

S američke je strane obećano i povećanje financijskih sredstava za školovanje hrvatskih časnika na vojnim akademijama u SAD, rekao je Vukelić, ističući kako je trenutačno na školovanju u SAD 12 hrvatskih časnika, a cilj je da ih bude 40 do 50 godišnje. Vukelić je kazao kako se u razgovoru s Englandom nije spominjala moguća nabava američkih borbenih zrakoplova F-16 za Hrvatske oružane snage.

Ministar Vukelić i izaslanstvo MORH-a, jučer je završilo višednevni radni posjet SAD-u, u čijem je središtu bila zajednička vojna vježba Hrvatske Kopnene vojske i Nacionalne garde Minnesote CROMIN 08., održana u srijedu na vojnom poligonu Camp Ripley u toj američkoj saveznoj državi. Vježba u kojoj je sudjelovao jedna vod HKoV-a i jedan vod Nacionalne garde, pokazala je visoku obučenost hrvatskih vojnika i njihovu sposobnost za usklađeno djelovanje s drugim vojskama u mirovnim misijama, ocijenili su američki domaćini.

Glavni zapovjednik Nacionalne garde Minnesote, general bojnik Larry Shellito, na završetku vježbe podijelio je priznanja 34-orici pripadnika voda 1. bojne Gardijske motorizirane brigade, sa sjedištem u Vinkovcima, koji su sudjelovali u dvotjednoj vježbi u Camp Ripleyu. Ministar Vukelić i članovi izaslanstva MORH-a izrazili su zadovoljstvo uspjehom vojne vježbe CROMIN '08., čiji su ciljevi bili doprinos razvoju sigurnosnih mjera i borbi protiv terorizma, razvoj interoperabilnosti te uvježbavanje procedura i postupaka za mirovne operacije te poboljšanje operativnih sposobnosti sudionika.

Suradnja Hrvatske vojske i Nacionalne garde Minnesote datira od 1996., a od 2005. izvode se i zajedničke vojne vježbe, naizmjence u Hrvatskoj i Minnesoti.

Načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije general-potpukovnik Zdravko Ponoš ocijenio je da je pogrešna odluka ministara obrane NATO o dodjeljivanju "dodatnog zadatka" KFOR-u. Ponoš je objasnio da je zato jučer u Nišu otkazao planirani sastanak s zapovjednikom KFOR-a. Ponoš je izjavio za novinsku agenciju Tanjug da je odluka pogrešna iz dva razloga, a prvi je "zato što ona implicira iskorak KFOR-a van mandata koji mu je dodijeljen Rezolucijom 1244, a koji je podrazumijevao statusnu neutralnost KFOR-a".

- Drugi razlog je što je NATO povukao, ustvari, potez koji ugrožava nastavak dosadašnje, inače, odlične suradnje Vojske Srbije i KFOR-a u prethodnom periodu - rekao je on.

Ponoš je naveo da razumije potrebu da sve što ima veze sa sigurnošću na Kosovu i Metohiji bude pod strogom međunarodnom kontrolom i da ne bude prepušteno lokalnim autoritetima, ali, ipak, angažovanje KFOR-a u građenju institucija nezavisnog Kosova zatvara vrata partnerske suradnje VS i KFOR-a – smatra Ponoš. Načelnik Glavnog stožera VS je podsjetio da je na to ukazao i prilikom nedavnog boravka u sjedištu NATO i razgovora s glavnim tajnikom NATO Jaap de Hoop Schefferom.

- Rekao sam da je takav angažman KFOR-a apsolutno neprihvaljiv za nas, jer izlazi iz mandata UN i na neki način formiranje tzv. kosovskih sigurnosnih snaga predstavlja implementaciju odredbi Ahtisarijevog plana, koji je, inače, Srbija odbila - podsjetio je Ponoš.

- Mi ćemo, svakako, nastaviti suradnju s KFOR-om, ali ona će biti vraćena na tehničku razinu i biti će usmjerena prvenstveno na izvršavanje redovnih zadataka u kontroli administrativne linije - naveo je general-potpukovnik.

Ministri obrane država članica NATO-a kao "novi zadatak" KFOR-a usvojili su operativni plan za obuku lako naoružanih "sigurnosnih snaga" Kosova.

Ministri obrane država članica NATO-a su, kao novi zadatak KFOR-a usvojili operativni plan za obuku lako naoružanih sigurnosnih snaga Kosova. Usvajanje plana uslijedilo je uprkos dosadašnjim primedbama Španjolske i drugih članica NATO-a koje nisu priznale nezavisnost Kosova. Na ministarskom sastanku NATO-u u Bruxellesu priopćeno je da je o tome postignuta jednoglasnost i da je riječ o oko 2.500 pripadnika tih snaga,javio je beogradski B92.

Kosovske sigurnosne snage vlasti u Prištini će stvoriti po proglašenju ustava Kosova 15. lipnja, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

- Danas smo donijeli odluku o primjeni novih obaveza NATO-a na Kosova – rekao je čelnik NATO-a, Scheffer. On je rekao da će se raditi o "obuci demokratskih sigurnosnih institucija" na Kosovu. Kosovske sigurnosne snage trebale bi imati oko 2.500 ljudi.

KFOR ne može biti policija

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai izjavio je da KFOR nema mandat odrađuje ulogu policije na Kosovu.

- Ne želimo da KFOR bude doveden u poziciju da bude onaj koji mora prvi reagirati. KFOR nije policija i ne bi trebao da predstavlja policiju - rekao je Appathurai.
On je ovo rekao ministrima obrane članica NATO-a povodom zabrinutosti da bi predavanje nadležnosti s UNMIK-a na novoformiranu misiju Europske unije moglo dovesti do vakuuma u kojem bi KFOR bio doveden u situaciju da se mora baviti policijskim poslom, prenosi Radio Slobodna Europa.

Sejdu: Zahvalan sam NATO-u i KFOR-u

Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju izjavio je da je Kosovo "de fakto" nezavisno od 1999, kada je u tu pokrajinu došao KFOR, a da je "de jure" to potvrđeno 2008.

Sejdiju je, u obraćanju stanovnicima Kosova povodom 12. lipnja, Dana pobjede, i devet godina od dolaska KFOR-a, rekao da su u najtežim trenutcima za građane Kosova na našoj strani i našim srcima bili NATO i naši prijatelji slobode i ljudskog dostojanstva, ljudi sa sve četiri strane svijeta.

Ocijenio je da su sloboda i nezavisnost ostvareni naporima koji su se godinama vodili u sustavu obrazovanja, političkom i oružanom borbom, koje su u našem povijesnom pamćenju ujedinili povijesni predsjednik Ibrahim Rugova i legandarni zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova Adem Jašar".

Sejdiju je naveo da danas svaki institucionalni lider i građanin Kosova ima riječi zahvalnosti za prijatelje Kosova, u prvom redu za NATO, KFOR i novo međunarodno prisustvo.

Izaslanstvo Centra za sigurnosnu suradnju za zemlje jugoistočne Europe (RACVIAC) jučer je počelo posjet Sveučilištu u Rijeci kako bi razgovaralo o prenamjeni vojnih objekata u civilne svrhe. U posjetu je 30 članova radne skupine WG2 RACVIAC-a, zadužene za prenamjenu vojnih nekretnina, koji predstavljaju zemlje jugoistočne Europe, pojedine članice NATO-a i međunarodne ustanove. Skupinu predvodi bojnik Zvonko Popović, načelnik Odjela za tranziciju RH i predsjedatelj WG2.

Predstavnici Sveučilišta u Rijeci sastali su se s članovima WG2 u zgradi Akademije primijenjenih umjetnosti u Sveučilišnom kampusu na Trsatu gdje im je predstavljena prenamjena bivše trsatske vojarne u Sveučilišni kampus u izgradnji i Sveučilišnu bolnicu u projektu. Sveučilišni kampus počeo se graditi potkraj studenoga 2005., kad je vojska napustila bivšu vojarnu. U prvoj fazi kampusa izgradit će se objekti studentskog smještaja i prehrane, zgrade Filozofskog i Građevinskog fakulteta, društveno-kulturni centar te sveučilišni odjeli za matematiku, fiziku i informatiku. Zgrada zapovjedništva vojarne preuređena je u zgradu Akademije primijenjenih umjetnosti. Završetak prve faze predviđen je za jesen 2009.

Ukupna površina kampusa bit će 23 hektara, a prostor namijenjen gradnji novoga bolničkog kompleksa na istočnom dijelu bivše vojarne uz kampus - 8,4 hektara. Izaslanstvo RACVIAC-a boravak u Rijeci sutra nastavlja u hotelu "Bonavia" radionicama o prenamjeni vojnih objekata.

U pokušaju rješavanja dugotrajnog spora između Grčke i Makedonije oko imena Makedonije koji je ugrozio i planove širenja NATO nije postignut veći napredak, izvijestio je UN-ov posrednik. Matthew Nimitz nakon dvosatnog sastanka s pregovaračima jučer je novinarima u New Yorku rekao da ima novih elemenata u pregovorima, ali nije naveo pojedinosti. On je rekao da ne postoji krajnji rok za pregovore, ali da su se dvije strane sporazumjele "vratiti se na posao" u pokušaju postizanja dogovora.

- Ne bih rekao da su se razlike smanjile - rekao je Nimitz i dodao da planira skori posjet regiji. Atena tvrdi da bi ime susjedne Makedonije podrazumijevalo i teritorijalne težnje na sjevernu grčku istoimenu pokrajinu.

Donatori na pariškoj konferenciji za Afganistan odlučili su su u četvrtak dati 21,4 milijarde dolara pomoći kako bi politički i financijski potaknuli obnovu te zemlje, najavio je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner.
Od ukupnoga iznosa Sjedinjene će Države dati gotovo polovinu, 10,2 milijarde, rekla je već prije američka prva dama Laura Bush.

- Afganistan je u odlučujućem trenutku Ne smijemo ga propustiti - rekla je Laura Bush predstavnicima 67 zemalja i 17 međunarodnih organizacija okupljenih na donatorskoj konferenciji.

Pomoćnik državne tajnice Richard Boucher rekao je u srijedu novinarima u Washingtonu da je u američkoj ponudi novac koji je Busheva administracija već zatražila od Kongresa. Američka državna tajnica Condoleezza Rice na konferenciji je rekla da je riječ o dvjesto milijuna dolara za izbore koji su u Afganistanu zakazani za rujan iduće godine.
Američka pomoć Afganistanu trajat će koliko bude trebalo, rekla je Rice.

U četvrtak je prije toga afganistanski predsjednik Hamid Karzai zatražio dugoročnu pomoć od međunarodne zajednice.
Najvažnije su energetika i poljoprivreda, rekao je Karzai koji je od donatora tražio da unaprijede koordinaciju slanja pomoći s vladom u Kabulu.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otvorio je donatorsku konferenciju obećanjem da će francusku pomoć Afganistanu u iduće tri godine udvostručiti te da će biti 107 milijuna eura. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozvao je kabulske vlasti da se energičnije bore protiv korupcije i rekao da će Njemačka za obnovu Afganistana dati 420 milijuna eura do 2010.

Hrvatska će svoj vojni i civilni angažman u Afganistanu nastaviti i povećati pružajući potporu stabilizaciji te zemlje, rekao je u četvrtak hrvatski šef diplomacije Gordan Jandroković u Parizu na međunarodnoj donatorskoj konferenciji. U Afganistanu je Hrvatska vojno prisutna od 2003., a civilno od 2005. sudjelovanjem u raznim humanitarnim programima, što uključuje donacije školama i bolnicama. Hrvatska će pružiti potporu u razvojnim projektima, posebice u izgradnji civilnog društva, zdravstva i obrazovanja u cilju poboljšanja životnih uvjeta stanovništva Afganistana.

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković sastala se jučer u Zagrebu s predsjednikom Vojnog odbora Europske unije generalom zbora Henriem Bentegeatom i s njime razgovarala o aktualnostima u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kao i o završenim pristupnim razgovorima za NATO, stoji u priopćenju iz Ministarstva vanjskih poslova. Matković je s Bentegeatom govorila o ubrzanom ispunjavanju zahtjeva za što skoriji ulazak u euroatlantske integracije, kaže se u priopćenju.



Dajući potporu Hrvatskoj u procesima pristupanja euroatlantskim integracijama, general Bentegeat pozdravio je sve dosad provedene kao i planirane reforme. Kao potvrdu pozitivnih reforma na političkom, pravnom i gospodarskom području, državna tajnica Matković istaknula je prošlogodišnje zatvaranje misije OESS-a u Hrvatskoj i prošlotjednu dodjelu nagrade Svjetske banke za najboljeg gospodarskog reformatora u Europi te drugog u svijetu. Na sastanku se razgovaralo i o vojnim i sigurnosnim pitanjima Europske unije i Hrvatske, kao njezine buduće članice. General Bentegeat pohvalio je dosadašnje sudjelovanje hrvatskih vojnih i policijskih postrojba u mirovnim misijama diljem svijeta, kaže se u priopćenju.

Također se razgovaralo o političkom i sigurnosnom stanju u regiji. Državna tajnica Matković istaknula je kako će Hrvatska, kao čimbenik stabilnosti i dalje pridonositi izgradnji mira i stabilnosti u regiji te razvijati gospodarsku suradnju sa svim susjednim državama, kaže se u priopćenju.

Na donatorskoj konferenciji za pomoć Afganistanu jučer u Parizu sakupljeno je više od 15 milijardi dolara. Hrvatski ministar vanjskih poslova i eurpskih integracija Goradan Jandroković najavio je da će Hrvatska ove godine u Afganistan uložiti 1,2 milijuna kuna za projekte iz područja zdravstva i školstva, konkretnije za izgradnju ginekološke ambulante i škole u pokrajini Badahšan. Istovremeno RH će povećati i svoj vojni angažman u toj zemlji i pružiti potporu stabilizaciji. Ministar Jandroković predvodi hrvatsko izaslanstvo na Međunarodnoj konferenciji za podršku Afganistanu, organiziranoj na razini šefova diplomacija i pod zajedničkim predsjedanjem Francuske, Afganistana i UN-a, pripćeno je iz MVPEI-a.

Hrvatska će i dalje biti vojno i civilno angažirana u Afganistanu čiji narod i vladu podupire snažno i dugoročno, rekao je Jandroković u svome obraćanju. Hrvatska će pružiti potporu u razvojnim projektima, posebice u izgradnji civilnog društva, zdravstva i obrazovanja u cilju poboljšanja životnih uvjeta stanovništva Afganistana.

U Afganistanu je Hrvatska vojno prisutna od 2003., a civilno od 2005. sudjelovanjem u raznim humanitarnim programima, što uključuje donacije školama i bolnicama. Na konferenciji u Parizu ocijenjeno je da je u procesu stabilizacije Afganistana u brojnim područjima postignut napredak. Uspostavljene su oružane snage i proradio je parlament, jača sektor javnog zdravstva i obrazovanja, no zemlja se i dalje suočava s velikim izazovima kao što su sigurnost, korupcija, poljoprivredni razvoj, nabava hrane.

Sudionici konferencije, među kojima francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, afganistanski Hamid Karzai, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, američka državna tajnica Condoleezza Rice, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i niz drugih političara, razmotrili su napredak u provedbi tzv. Afghanistan Compacta. Taj sporazum o partnerstvu vlade Afganistana i međunarodne zajednice za razdoblje 2006.-2010., dogovoren je na konferenciji u Londonu u siječnju 2006.

Na pariškoj konferenciji prihvaćena je Deklaracija te Izvješće o implementaciji Afghanistan Compacta, te dogovoreni načini za učinkovitije djelovanje u budućnosti. Vlada Afganistana je u Parizu službeno predstavila i Afganistansku nacionalnu razvojnu strategiju (ANDS), a to je razvojni plan za razdoblje 2008-2013., temeljen na Milenijskim razvojnim ciljevima. ANDS se oslanja na Afghanistan Compact i zacrtava ciljeve kroz tri stupa - sigurnost, vladavina prava i ljudska prava te gospodarski i društveni razvitak.

ANDS će biti osnova prema kojoj će međunarodna zajednica uskladiti svoje djelovanje za iduće razdoblje. Stoga su i predstavnici zemalja angažiranih u Afganistanu razgovarali o načinima financiranja razvojnih strategija i najavili buduće doprinose stabilizaciji i razvoju prilika u Afganistanu. Predstavnici RH su među više od 80 izaslanstava država i međunarodnih organizacija angažiranih na stabilizaciji i obnovi Afganistana.

Donatori predvođeni Sjedinjenim Državama obećali su jučer u Parizu više od 15,54 milijardi dolara pomoći Afganistanu, no istaknuli su da Kabul mora učiniti više u borbi protiv korupcije i bolje koordinirati humanitarnu pomoć. Washington je obećao 10,2 milijarde dolara jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta za borbu protiv pobunjenika, siromaštva, krijumčarenja droge i korupcije, šest i pol godina nakon što je svrgnut talibanski režim. Oko 6.000 ljudi ubijeno je prošle godine u napadima talibana koji su pružili utočište čelniku Al-Qaide Osami bin Ladenu.

- Afganistan je bio talac režima koji se udružio s teroristima, režima koji je bio negacija islamskih vrijednosti - rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otvarajući konferenciju na kojoj sudjeluju predstavnici 68 zemalja, uključujući i Afganistan. Dužnost je svih demokracija da vam pomognu, poručio je Sarkozy afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiu na početku skupa kojem prisustvuju i predstavnici više od 15 međunarodnih organizacija, uključujući glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona.

Afganistan je zatražio pomoć donatora u financiranju petogodišnjeg razvojnog plana vrijednog 50 milijardi dolara, a Karzai je rekao okupljenima da je njegovoj zemlji potrebna pomoć u boljoj koordinaciji pomoći i u izgradnji institucija za borbu protiv korupcije. Ne očekuje se da će donatori na konferenciji dati svih 50 milijardi dolara, no ona bi trebala pokazati spremnost da se pomogne Afganistanu nakon što je na summitu NATO-a u travnju redefinirana vojna strategija za 50.000 stranih vojnika koji su razmješteni u toj zemlji.

Predsjednik talijanske Vlade Silvio Berlusconi istaknuo je nakon sastanka s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom danas u Rimu kako između njega i Busha vlada potpuno suglasje u nizu međunarodnih kriznih pitanja, od Afganistana, Kosova i Libanona do pitanja iranskog nuklearnog programa, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA.

Talijanski je premijer, obraćajući se predsjedniku Bushu rekao kako cijeni njegovu "viziju, politiku i hrabrost koju je pokazao" ovih godina i zahvalio mu na "prijateljstvu" koje gaji prema njemu osobno i prema talijanskom narodu, navodi ANSA.

Berlusconi je Bushu u procesu koji treba zaustaviti iransko obogaćivanje urana kao pomoć ponudio kao pomoć talijansko poznavanje stvari iznutra. "Naša se ponuda temelji na činjenici da vrlo dobro poznajemo Iran iznutra. Tamo rade neke naše vodeće tvrtke", rekao je Berlusconi nakon jednosatnog razgovora s Bushom u Rimu, izvijestila je agencija Reuters.

"Očito je da moramo zajamčiti da se nuklearna energija koristi samo za mirnodopske namjene", rekao je Berlusconi na zajedničkoj konferenciji za tisak.

Berlusconi je, među ostalim, na konferenciji za tisak u šali rekao kako bi osobno volio da na predstojećim američkim predsjedničkim izborima pobijedi republikanski kandidat John McCain jer tako ne bi bio "najstariji na skupovima G8". McCain je, naime, mjesec dana stariji od Berlusconija.

Hrvatska je ove godine uložila veliku energiju u pregovore o priključenju Europskoj uniji i mogla bi ih dovršiti 2009. godine ako pokaže volju da provede preostale reforme, ocijenio je danas u razgovoru za agenciju Reuters šef delegacije EK u Zagrebu Vincent Degert.

"Od ožujka vidimo novi zamah. U proces je uloženo mnogo optimizma i energije na svim stranama - Europske komisije, Hrvatske i zemalja članica", rekao je za Degert.

Upitan može li Zagreb provesti prijedlog predsjednika EK Josea Manuela Barrosa da se Hrvatskoj ove jeseni uruči konačni vremenski raspored (road map) i zaključe pregovori u idućoj godini, Degert je rekao: "Ja sam opravdano optimističan. Postoji mnogo energije, mnogo motiviranosti u hrvatskoj administraciji... Ne mislim da bi trebali očekivati odgađanja u ovoj fazi. Moramo pokušati ispoštovati rokove, ispuniti ciljeve".

Hrvatska je do sada otvorila 18 od 33 pregovaračka poglavlja i zatvorila samo dva. Razgovori o priključenju ostvarili su slab napredak tijekom prošlogodišnje predizborne kampanje i našli se pred zidom nakon što je Zagreb proglasio Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas na Jadranu. U ožujku je parlament pod pritiskom EU-a opozvao ZERP i otvorio put brzom nastavku pregovora, piše Reuters.

Hrvatska do kraja lipnja treba zadovoljiti mjerila Komisije za otvaranje tri najzahtjevnija poglavlja o pravosuđu, javnoj nabavi i tržišnom natjecanju.

To znači da Zagreb mora iznijeti planove za reformu neučinkovitog pravosuđa, uspostavi transparentnog sustava javnih natječaja, preustroju zaduženih brodogradilišta, smanjiti visoke države subvencije i pojačati borbu protiv korupcije. Degert nije želio reći je li Hrvatska na putu da zadovolji mjerila, no rekao je da se na "njima aktivno radi".

Naglasio je kako je Hrvatska donijela više antikorupcijskih zakona i ojačala tijela za borbu protiv korupcije ali sada treba pokazati da misli ozbiljno glede njihove primjene.

Admiral Mark Fitzgerald, zapovjednik američkih mornaričkih snaga u Europi i zapovjednik Zapovjedništva združenih snaga u Napulju pozdravio je skori ulazak Republike Hrvatske u NATO savez rekavši da napori koje Hrvatska i njezine oružane snage ulažu u cilju približavanja NATO-u i članstvu u Savezu prepoznati su i visoko ocijenjeni na svim razinama.

Oružane snage Republike Hrvatske gotovo da se već smatraju relevantnim partnerom, izjavio je američki admiral u intervju za predstojeći broj Hrvatskog vojnika, službenog glasila Ministarstva obrane. Kako je rekao NATO podupire proces sveobuhvatne i stalne institucionalne i pravosudne reforme u Hrvatskoj, koji je prikazan u Godišnjem nacionalnom programu, posebno u području obrane i reforme sigurnosnog sektora, NATO i pojedinačni saveznici imaju značajnu ekspertizu kojom se Hrvatska može koristiti. Na osnovi rezultata nedavno objavljenog Strateškog pregleda obrane i u konzultaciji sa saveznicima, Hrvatska je stvorila Dugoročni plan razvoja za preustroj svojih Oružanih snaga. Naglasak je na stvaranju profesionalnih, mobilnih, razmjestivih i financijski održivih snaga, koje su interoperabilne sa snagama saveznika.

Irska birališta na referendumu o europskom ugovoru iz Lisabona otvorena su jutros. Ishod je teško prognozirati, a ispitivanja ukazuju na veliku podijeljenost Iraca o Ugovoru o kojem zapravo niti ne znaju previše.

Lisabonski ugovor dokument je kojim bi se trebale reformirati europske ustanove, za što ga mora prihvatiti svih 27 zemalja članica.Međutim, samo se Irska mora o tom pitanju očitovati na referendumu jer je na to obvezuje njezin ustav. Ostale članice EU odlučile su se za ratifikaciju ugovora u parlamentu, što je do sada učinilo već njih osamnaest.

Prema dvama posljednjim istraživanjima objavljenim krajem prošlog tjedna, broj pristaša i protivnika Lisabonskog ugovora je podjednak, s laganom prednosti protivnika.

Mogućnost odbacivanja dokumenta na referendumu navodi na krizu 2005. kada su Francuska i Nizozemska odbile prihvatiti europski ustav, te na referendum iz 2001. na kojemu je Irska odbacila ugovor iz Nice. Tada se referendum morao ponoviti da bi se ugovor na koncu prihvatio.

Ovaj put neće biti ponavljanja referenduma, tvrdi irska vlada. Za Lisabonski ugovor zauzimaju se sve stranke u parlamentu, osim nacionalističkog Sinn Feina koji ima tek četvero od 166 zastupnika.

Premijer Brian Cowen upozorava da će negativan ishod referenduma "oslabiti" Irsku, zemlju s 4,2 milijuna stanovnika. Prema procjenama analitičara, odaziv birača bit će presudan za rezultat.

Birališta će se zatvoriti u 23.00 sata, a izlaznih anketa neće biti. Prebrojavanje glasova počet će tek u petak u 10.00 sati, a prvi se rezultati očekuju u petak popodne.

O Lisabonskom ugovoru ovisi i buduće širenje Europske unije, u slučaju ne prihvaćanja Ugovora širenje Unije će se uvelike usporiti, odnosno u potpunosti zaustaviti.

Hrvatska cijeni tursku potporu u vrijeme osamostaljenja i prilikom izbora u Vijeće sigurnosti, kao i u pregovorima za članstvo u NATO-u, a očekuje jačanje suradnje u gospodarstvu i borbi protiv organiziranog kriminala, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić jučer nakon razgovora s turskim predsjednikom Abdullahom Gülom koji boravi u službenoj posjeti Zagrebu.

Hrvatsko-turski su odnosi u uzlaznoj liniji, o čemu govori i redovitost susreta na najvišoj razini, rekao je hrvatski predsjednik. Hrvatsko-turska suradnja ima i širu, regionalnu dimenziju, rekao je Mesić i objasnio da se s turskim predsjednikom složio kako su dobri odnosi Hrvatske i Turske u funkciji stabiliziranja stanja u jugoistočnoj Europi.

Hrvatski je predsjednik rekao kako je tijekom razgovora ponovio čvrstu potporu integritetu i teritorijalnoj cjelovitosti susjedne Bosne i Hercegovine, prema kojoj Hrvatska ima "dosljednu, načelnu i jasnu politiku".

Hrvatska i Turska otprilike su u isto vrijeme počele pregovore o članstvu u Europskoj uniji, rekao je Gül koji je u službenom posjetu Hrvatskoj u srijedu i četvrtak, ali Hrvatska napreduje brže. Prema Gülovim riječima, EU je turski strateški cilj, ali dinamika napredovanja nije ista na svim dijelovima toga puta i nije ista za sve. Velikim zemljama s puno stanovnika taj je put teži, "ali mi vrijedno radimo i uvjereni smo da ćemo i uspjeti", rekao je Gül.

Mesić je dodao kako Hrvatska smatra da Turska pripada europskome prostoru, kulturi i gospodarstvu te da očekuje kako će Turska, "sukladno tempu prihvaćanja standarda i kriterija Unije, napredovati na putu prema članstvu u EU-u".

Dvojica su predsjednika izrazila zabrinutost zbog energetske krize u svijetu, krize hrane i posljedica klimatskih promjena. Prema Mesićevim riječima, globalnim se izazovima može oduprijeti samo globalnom akcijom, usklađenim djelovanjem međunarodne zajednice.

Gül se osim s Mesićem sastaje i s predsjednikom Hrvatskoga sabora Lukom Bebićem i premijerom Ivom Sanaderom.

Njemačka i Sjedinjene Američke Države i dalje će tijesno surađivati u rješavanju međunarodnih problema poput zaštite klime i sigurnosnog stanja u svijetu, priopćeno je u srijedu nakon susreta njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Georga Busha u rezidenciji njemačke vlade u Mesebergu nedaleko od Berlina.

"Njemačko-američki odnosi su snažni i dinamični", rekao je američki predsjednik nakon susreta s njemačkom kancelarkom. On je Angeli Merkel obećao da će do kraja svog mandata u siječnju sljedeće godine "intenzivno obavljati" predsjedničke obveze.

Angela Merkel je svoj odnos prema Georgu Bushu označila kao "prijateljski" i "vrlo konstruktivan".

"Ono što je ugodno kod Georga Busha je da i kod neugodnih tema ne okoliša nego odmah prelazi na stvar", rekla je Merkel.

Njemačka kancelarka i američki predsjednik su se tijekom današnjeg razgovora dotakli i bliskoistočne sigurnosne problematike, a u sporu oko iranskog atomskog programa su se založili za diplomatsko rješenje te su pozvali Teheran na "promjenu pravca".

"Prvo se diplomaciji mora pružiti prilika, ali ako to ne dovede do rezultata onda slijede daljnje sankcije", rekla je Merkel.

Američki predsjednik, međutim, nije htio isključiti niti vojnu opciju pri rješenju iranske krize.

"Sve opcije su na stolu", rekao je Bush.

Merkel je SAD-u obećala njemačku pomoć prilikom obnove Iraka, ali i dalje isključuje njemački vojni angažman.

Nakon posjete Njemačkoj, koja je započela privatnim susretom bračnih parova Bush i Merkel-Sauer u utorak navečer, George Bush je jučer u poslijepodnevnim satima otputovao prema Rimu, sljedećoj postaji svoje oproštajne turneje po Europi nakon čega slijede Francuska i Velika Britanija.

Bush doputovao u Rim

Bush će se tijekom svog trodnevnog posjeta danas sastati s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom i premijerom Silvijem Berlusconijem a sutra u Vatikanu s papom Benediktom XVI. Poslije Rima Bush će posjetiti Pariz i London.

Prvi put nakon Sastanka na vrhu Sjevernoatlanskog saveza u Bukureštu, u sjedištu NATO-a na dvodnevnom sastanku ujutro su se našli ministri obrane zemalja članica. Ministri će razmatrati kako čelnici država i vlada zemalja članica provode svoje odluke koje su donijeli o misijama u Afganistanu i Kosovu te kako napreduje transformacija obrane samog Saveza.

Sastanak je počeo jutros s grupom za nuklearno planiranje. Prije stupanja na snagu kosovskog ustava, ministri će procijeniti situaciju na Kosovu i koliko i kako KFOR doprinosi sigurnosti tamošnjeg naroda.
Ministri obrane će se podsjetiti odluka koje su donijeli u Bukureštu, a pokušat će pronaći način da misija ISAF bude fleksibilna i da se bolje postavi prema sigurnosnih izazovima na terenu.

Sutra će šefovi obrane vijećati o transformaciji obrane NATO-a. Ocijenit će provođenje NATO Responce Force koncepta. Kasnije će se ministrima obrane država članica za stolom pridružiti i ruski kolega Anatolij Serdjukov. Šefovi obrane će procijeniti kakva je suradnja s Rusijom, ali i o sigurnosti na Balkanu.

Dvodnevni sastanak će završiti zasjedanjem NATO-Ukrajina gdje će se pridružiti ukrajinski ministar. U središtu pozornosti bit će daljnji razvoj odnosa NATO-Ukrajina na području obrane i sigurnosti čiji je intenzivan dijalog potaknut na travanjskom sammitu u Bukureštu. Sjednice se će prenositi uživo na NATO televiziji www.natochannel.tv .

Ana Marija Vojković

Zajednička vojna vježba Hrvatske vojske i Nacionalne garde Minnesote CROMIN 08., održana je jučer na vojnom poligonu Camp Ripley u toj američkoj saveznoj državi, pokazala je visoku obučenost pripadnika HV-a i njihovu sposobnost za usklađeno djelovanje s drugim vojskama u mirovnim misijama, ocijenili su američki domaćini. Glavni zapovjednik Nacionalne garde Minnesote, general bojnik Larry Shellito, na završetku vježbe podijelio je priznanja 34-orici pripadnika voda 1. bojne Gardijske motorizirane brigade, sa sjedištem u Vinkovcima, koji su sudjelovali u dvotjednoj vježbi.

- Hrvatski vojnici položili su ispit za ova dva tjedna, usvojili su nova znanja i vraćaju se kući kao bolji vojnici - izjavio je general Shellito.

Časnici Nacionalne garde Minnesote posebno su pohvalili zapovjednike hrvatskog voda koji je sudjelovao u vježbi, poručnika Ivana Kovčaliju i narednika Dominika Miholjčevića. Kovčalija i Miholjčević kazali su da se na vježbi radilo od ranog jutra do kasnih večernjih sati, ali i da su se hrvatski vojnici pokazali ravnopravni američkima.
Prezentacijski dan vježbe CROMIN 08. pratili su hrvatski ministar obrane Branko Vukelić, zamjenik načelnika GS OS RH general pukovnik Slavko Barić, zapovjednik HkoV-a general pukovnik Mladen Kruljac, te veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović.



Nakon dolaska iz 140 km udaljenog Minneapolisa, helikopterima Chinook i UH60 Black Hawk, članovima izaslanstva MORH-a i hrvatskim novinarima u pratnji, uz glavne objekte poligona Kamp Ripley, prikazane su vježbe napada na konvoj s podmetnutim bombama i zasjedom u gradskom okruženju, te vježba napada na zgradu, obje uz uporabu bojevog streljiva. Ministar Vukelić izrazio je zadovoljstvo s uspjehom vojne vježbe.

- Više sam nego zadovoljan. Pohvale koje smo dobili od američkih zapovjednika za naše dečke, za naše časnike i vojnike, govore dovoljno o tome kakvu dobru vojsku imamo. Ova zajednička vježba je prilika da usavrše svoja znanja i još bolje se pripreme za one zadaće koje će biti pred njima narednih godina - rekao je Vukelić.

Ciljevi vježbe bili su doprinos razvoju sigurnosnih mjera i borbi protiv terorizma, razvoj interoperabilnosti te uvježbavanje procedura i postupaka za mirovne operacije te poboljšanje operativnih sposobnosti sudionika. General Barić naglasio je da hrvatski vojnici i časnici u vježbama izuzetno brzo prihvaćaju standarde SAD i NATO-a i postižu izvanredne rezultate.

- Ovdje smo vidjeli ono što odlikuje hrvatskog vojnika. To je upornost, rad i brzo prihvaćanje svih novina u obuci, koja je ovdje bila vrlo zahtjevna - rekao je Barić, dodajući da će se usvojeni standardi uvesti u cjelokupni sustav obuke u Hrvatskoj.

Na pitanje da li uvježbavanje borbenih akcija s američkim vojnicima može u budućnosti donijeti borbeni angažman za hrvatske vojnike u Afganistanu, ministar Vukelić je rekao da ne očekuje promjenu misije u Afganistanu, ističući da dobro obučen vojnik mora biti pripremljen za sve situacije te da hrvatski vojnici trebaju biti dobro uvježbani za sve buduće misije. Ministar Vukelić i izaslanstvo posjetili su i više specijaliziranih objekata za obuku na poligonu, poput učionica za teorijsku i taktičku obuku, simulatora leta helikoptera, simulatora strelišta, te kabineta za eksplozive, uz koji je postavljena izložba IED-a improviziranih eksplozivnih naprava - oružja koje je obilježilo rata u Iraku i izazvalo glavninu američkih gubitaka od oko 4.100 vojnika.



IED s razornim kumulativnim mlazom, aktiviran senzorom za garažna vrata, topovska granata ugrađena u zid pokraj ceste, koju aktivira programator s perilice rublja, projektil raketnog bacača koji se lansira s limenog L-profila pozivom s mobitela, samo su neki od domišljatih modela oružja iračkih pobunjenika izloženi u Camp Ripleyu. Na simuliranom strelištu pokazalo se da vojnički talent više nije isključivo muška povlastica, naime, veleposlanica Grabar Kitarović pokazala se boljim strijelcem od nekih muških članova izaslanstva, uključujući i generale.

Vojna suradnja Hrvatske i Minnesote nastavlja se od 16. do 30. lipnja u Gašincima, gdje će održati vježba "Adriatic Aurora 08"., uz sudjelovanje vojnika iz Hrvatske, Albanije i Makedonije, članica Jadranske povelje, te njihovih američkih partnera - Minnesote, Vermonta i New Jerseya. U programu državnog partnerstva - SPP, 50 američkih saveznih država surađuje s 56 zemalja. U sklopu SSP-a Hrvatska surađuje s Minnesotom već 12 godina, od 1996., a od 2005. održava zajedničke vježbe.

Afganistanske vlasti priopćile su da su otkrile 260 tona hašiša skrivena u rovovima na jugu zemlje. Nalaz droge, skrivane u rovovima visokim dva metra, mogao bi biti najveća zapljena droge na svijetu, izjavio je pripadnik američke agencije za borbu protiv narkotika DEA.

Hašiš je pronađen u ponedjeljak u pokrajini Kandahar na jugu Afganistana, priopćili su predstavnici NATO-ovih snaga ISAF. Zaplijenjena droga vrijedna je više od 400 milijuna američkih dolara, a talibanima bi donijela dobit od oko 14 milijuna dolara.
Ukupna težina pronađene droge odgovara težini 30 londonskih autobusa na kat. Zaplijenjena droga spaljena je na mjestu gdje je pronađena.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je kako smatra da hladnoratovski vojni savezi više ne mogu jamčiti Europi sigurnost te da na odnose sa SAD-om gleda s "umjerenim optimizmom", izvijestile su u srijedu svjetske agencije. Medvedev vjeruje kako NATO više ne može sam rješavati sigurnosne probleme u Europi. U govoru održanom na Međunarodnom kongresu tiska na ruskom jeziku koji se održava u Moskvi ponovio je svoju zamisao o novome dogovoru o europskoj sigurnosti, prenio je France presse.

- Je li Atlantski Savez uistinu dovoljan da bi se riješili svi sigurnosni problemi u staroj Europi? Moje je mišljenje da nije. Mislim da bi se rješenje moglo pronaći u pripremi globalnog europskog sporazuma u kojemu bi sudjelovale sve europske zemlje. Za sada se samo jedan paneuropski sporazum može osloniti na načelo jedinstva, a sve ostale institucije baziraju se na načelima koja utječu na podjele - istaknuo je ruski predsjednik.

- S razlikama kojih i danas ima, a uvjeren sam da će barem djelomično i dalje postojati - mislim da na ovome problemu moramo raditi zajedno - kazao je Medvedev. Svoju zamisao o novome sporazumu o europskoj sigurnosti Medvedev je iznio prvi put tijekom prošlotjednog posjeta Berlinu. Tada je iznio prijedlog o organizaciji europskog summita tijekom kojega bi se razgovaralo o novome sporazumu. No, analitičari ocjenjuju kako će Moskva imati problema u nastojanju da uvjeri zapadnu Europu kako bi NATO trebalo zamijeni nekom novom europskom organizacijom, prenosi DPA.

Na pitanje sudionika kongresa o ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u, Medvedev je odgovorio kako će Rusija surađivati s kandidatom koji pobijedi.

- Alternative nema, s obzirom na to da je odgovornost koja leži na našim dvjema zemljama kada je riječ o uspostavljanju svjetskog poretka i nastojanju da na našem planetu vladaju mir i stabilnost, ogromna", odgovorio je Medvedev. "Bez obzira tko će doći u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora, Moskva računa na konstruktivan i prijateljski dijalog s novom američkom administracijom i na to smo u potpunosti spremni - rekao je prvi čovjek Rusije Medvedev.

Američki predsjednik George W. Bush sa suprugom Laurom jučer je nešto poslije 16 sati iz ljubljanske zračne luke "Jože Pučnik" otputovao u Njemačku koja je druga postaja njegove osmodnevne turneje po Europi.

Bush je u Sloveniji prisustvovao godišnjem summitu Europska unija - SAD, osmom u svoja dva predsjednička mandata, a razgovori su bili posvećeni političkim i gospodarskim odnosima EU-a i SAD-a, klimatskim promjenama i energetici, potpori "mladim demokracijama" u svijetu, te kriznim žarištima, i krizi u odnosima Zapada s Iranom zbog njegova programa obogaćivanja urana.

Bush je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskim premijerom i predsjedajućim Vijeća EU-a Janezom Janšom i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, najavio da će globalni dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, o čemu između SAD-a i Europske unije postoje najvidljivije razlike, biti moguće postići još u vrijeme njegova predsjedničkog mandata. Bush se zauzeo za to da se u sporazumijevanje uključe zemlje poput Kine, Indije i Brazila koje su u sve jačem industrijskom razvoju, pa se u skladu s time povećavaju i njihovi ispusti stakleničkih plinova koji djeluju na klimatske promjene.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zahvalio je SAD-u na ulozi koju je imala u integriranju europskog kontinenta na vrijednostima demokracije, ljudskih prava i slobodnog ekonomskog poduzetništva. On je naglasio da bi globalni dogovor o smanjenju stakleničkih emisija, koji bi trebalo postići do kraja sljedeće godine kao zamjenu za Sporazum iz Kyota, bilo lakše postići ako SAD i Europska unija daju svojim ponašanjem primjer drugim državama.

U vezi s drugim pitanjima o kojima je bilo riječi na summitu, Bush je podržao uključivanje Turske u Europsku uniju, te istaknuo da je iransko vodstvo pred odlukom o tome želi li izolaciju od Zapada ili suradnju za koju mora pružiti vjerodostojne dokaze da će prestati s procesom obogaćivanja urana.

Govoreći o Kubi, Bush je naglasio da bi ta država morala osloboditi sve političke zatvorenike.

Na summitu su EU i SAD u zajedničkoj izjavi među ostalim podržali proces integriranja država zapadnog Balkana u Europsku uniju i NATO savez, nastavak procesa stabilizacije i usklađeno djelovanje Europske unije i SAD-a na Kosovu u prijenosu funkcija UNMIK-a na europsku misiju EULEX.

Upitan o razlikama koje postoje između Europe i SAD-a u gledanju na neka pitanja, Bush je rekao da su razlike normalne, ali da je mnogo više vrijednosti koje povezuju transatlantske partnere.

"Razlike su normalne, uostalom razlike postoje i među 27 država Europske unije. Zato mi je draži moj posao od posla koji ima predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso", našalio se na konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja američki predsjednik Bush.

Bush stigao u Njemačku

Američki predsjednik George Bush stigao je jučer poslije podne u Njemačku, drugu etapu oproštajne europske turneje tijekom koje će još posjetiti Italiju, Vatikan, Francusku i Veliku Britaniju. Bush će sa suprugom Laurom u rezidenciji njemačke vlade u Mesebergu biti gost kancelarke Angele Merkel, s kojom će sudjelovati i na svečanoj večeri, a gdje će danas održati razgovore o načinima odgovora na rastuće cijene nafte i hrane te jačanju pritiska na Iran zbog nuklearnog programa, klimatskim promjenama i svjetskim financijskim tržištima.

Slovenski mediji o osiguranju EU – SAD summita

Sigurnost američkog predsjednika Georgea W. Busha tijekom njegova 20-satnog boravka u Sloveniji na summitu EU - SAD osiguravali su u zraku borbeni zrakoplovi američke vojske iz baze u Avianu (Italija), a sa zemlje "rabljeni" njemački raketni sustav Roland II koji je za tu priliku bio postavljen na ljubljanskom aerodromu "Jože Pučnik", neki su od detalja koje dan nakon što je Bush otputovao u Njemačku otkrivaju u srijedu slovenski mediji.

Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" tako otkriva da je radarsko pokrivanje zračnog prostora, koji je u vrijeme Busheva dolaska i odlaska bio blokiran za civilni promet, slovenska vojska pokrivala sa dva radara dugog dometa koji su smješteni u blizini Ljubljane i Maribora. Sigurnost Busheva boravka u Sloveniji koja je članica NATO saveza, ali nema borbene zrakoplove nego školske avione Pilatus, iz zraka su pokrivali američki zrakoplovi iz Aviana, ali Amerikanci nisu u Sloveniju doveli svoj proturaketni sustav, navodi list.

Zato je za obranu iz zraka Slovenija nekoliko dana prije Busheva dolaska postavila rabljeni njemački raketni sustav Roland II, što ga je 1999. godine po povoljnoj cijeni dobila od Njemačke. Riječ je o prilično zastarjelom sustavu protuzračne obrane kratkog dometa, a tada nabavljena baterija sa šest lansirnih kamiona, komandnim vozilom i baterijskim radarom pokriva zračni prostor do 3500 metara visine. U strateškim planovima slovenske vlade taj sustav namijenjen je inače obrani iz zraka nuklearne elektrane Krško, navodi list.

Na zaštiti redovitog godišnjeg summita EU-SAD, koji je održan u utorak u Sloveniji kao predsjedateljici EU-om, bilo je, uz američke specijalizirane zaštitne službe, na terenu angažirano 500 slovenskih vojnika, od čega 350 na izravnoj zaštiti, a ostali na "logističkim" zadacima, uglavnom prijevozu osoblja i gostiju sastanka na vrhu, piše list.

Američki predsjednik George W. Bush, koji boravi u Sloveniji u sklopu svoje zadnje velike europske turneje, danas ujutro sastao se na Brdu kod Kranja sa slovenskim predsjednikom Danilom Tuerkom uoči redovitog godišnjeg summita Europske unije i SAD-a.

Uz jake mjere sigurnosti, uobičajene kada je riječ o najčuvanijem državniku na svijetu, susret Busha i europskih čelnika održava se pri kraju mandata sadašnjeg američkog predsjednika i posvećen je pitanjima globalne sigurnosti, energetike i klimatskih promjena, krizama u svijetu, trgovinskim i političkim odnosima Europe i Amerike.

Bush je u ponedjeljak navečer doputovao u Sloveniju i prespavao u hotelu Kokra na Brdu kod Kranja, a ujutro razgovarao s Tuerkom.

Bilateralne razgovore američki predsjednik nastavlja sastankom s domaćinom, premijerom Janezom Janšom.

Poslije sastanka s Janšom, Bush će održati zajednički sastanak s liderima Europske unije: predsjednikom Europske komisije, Joseom Manuelom Barrosom i Janšom.

Nakon toga očekuje ih plenarni sastanak s ostalim članovima Europske komisije i članovima američke delegacije.

Na summitu EU-SAD govorit će se i o otvorenim pitanjima poput problema sigurnosnih uvjeta i viznog režima za državljane europskih država koji putuju u SAD, te o razlikama u gledanju na način ograničenja emisije stakleničkih plinova.

Rezultati sastanka bit će predstavljeni na konferenciji za novinare danas u 14.35 sati, koju će održati Bush, Barroso i Janša, čija zemlja do kraja ovog mjeseca predsjedava EU-om.

Iako "mali" europski igrač, Slovenija je, prema mišljenjima političkih analitičara, tijekom svog polugodišnjeg predsjedavanja EU-om, učinila najviše upravo u području Zapadnog Balkana u usklađivanju ciljeva Europe i Amerike.

Slovenija je tako priznala nezavisnost Kosova, ali i naglašeno promovirala potrebu što bržeg približavanja Srbije Europskoj uniji.

Summit EU i SAD-a prati oko 600 novinara iz dvadesetak država.

Bush s Janšom o energetici, okolišu i zapadnom Balkanu

Slovenski premijer Janez Janša i američki predsjednik George W. Bush sastali su se u danas ujutro na Brdu kod Kranja, pred početak plenarnog zasjedanja sudionika summita EU-SAD, a razgovarali su o bilateralnim odnosima Slovenije i SAD-a, globalnim pitanjima kao što su energetika i okoliš te o stanju u regiji, izjavio je novinarima nakon 45-minutnog sastanka glasnogovornik i savjetnik za vanjsku politiku u Janšinu kabinetu Rok Srakar.

Srakar je rekao da je Bush istaknuo napredak Slovenije u tranziciji koji je postigla od njegova ranijeg boravka u Sloveniji, gdje se 2001. godine na istom mjestu, na Brdu kod Kranja, sastao po prvi put s tadašnjim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, jer je u međuvremenu 2004. godine postala članicom NATO saveza i Europske unije. Bush je posebno istaknuo njen gospodarski napredak, odnosno veliko povećanje nacionalnog dohotka u odnosu na vrijeme prije osam godina.

Drugi najvažniji dio razgovora Busha i Janše odnosio se na stanje na području zapadnog Balkana, osobito na Makedoniju i Srbiju, dodao je Srakar. Ne navodeći pojedinosti o razgovorima na tu temu, Srakar je pojasnio da je američki predsjednik želio čuti stajališta koja o tome ima Slovenija koja važi kao stručnjakinja za Balkan.

U usklađenom tekstu zajedničke izjave koja će biti prihvaćena na summitu, a već je dostupna javnosti, među ostalim se u vezi sa zemljama u regiji "pozdravlja namjera EU-a da proširi svoje članstvo na sve države zapadnog Balkana čim budu ispunjeni uvjeti", pozdravlja se potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom te izražava odlučnost u nastavku potpore stabilnosti i sigurnosti Kosova, a EU pozdravlja i doprinos koji su SAD spremne dati sudjelovanjem u misiji EULEX na Kosovu.

Janša i Bush razmijenili su nakon svog sastanka i darove. Slovenski premijer Bushu je poklonio mountain bike slovenske proizvodnje, a američki predsjednik Janši je poklonio snow-board marke "Cult". Janša obožava zimske sportove, a umjesto klasičnog skijanja u zadnje vrijeme češće prakticira skijanje na "boardu".

Prošlo je devet godina od kada su Vojska Jugoslavije i NATO potpisali Vojno tehnički sporazum kojim su se srbijanske snage sigurnosti povukle s Kosova.

Sporazum, kojim je završilo 78-dana napada na vojne i policijske ciljeve na Kosovu i u Srbiji potpisan je u makedonskom gradu Kumanovu.
Istodobno, Vijeće sigurnosti UN-a usvojio je Rezoluciju 1244, na temelju koje je NATO razmijestio svoje snage, poznate kao KFOR, diljem Kosova.

Iako službeni podaci nikad nisu objavljeni, državni mediji u Srbiji tvrde da je u napadima NATO-a poginulo 2000, a ranjeno 5000 ljudi. Bombardiranje je počelo 24. ožujka 1999. godine.

Još dugo se nećemo moći sami braniti i voditi vlastite poslove. Najmanje deset godina za cijelu zemlju - rekao je predsjednik Afganistana Hamid Karzai novinarima u Haagu. U Afganistanu je oko šezdeset tisuća stranih vojnika pod vodstvom NATO-a i SAD-a, a talibani s potporom Al Qaede od 2006. jačaju. Broj afganistanskih pripadnika snaga sigurnosti koje obučava Zapad ne miče se sa 150 tisuća.

Karzai je posjetio Nizozemsku uoči međunarodne donatorske konferencije u četvrtak u Parizu. Ondje će tražiti potporu 50 milijarda dolara vrijednu za nacionalnu strategiju razvoja u pet godina. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta i za 90 posto svojih potreba ovisi o humanitarnoj pomoći. Obnavlja gospodarstvo uništeno u 30 godina rata, a istovremeno se bori protiv talibanskoga ustanka u kojem je samo prošle godine poginulo šest tisuća ljudi.

Prema Karzaijevim riječima, život u Afganistanu popravio se otkako 2001. su američke snage svrgnule talibanski režim. Afganistanski je predsjednik zahvalio Nizozemskoj na pomoći, ali je naglasio kako je potrebno još.

Pod okriljem NATO-a u Bijeljini će se 11. lipnja održati gradski forum posvećen razmatranju prednosti koje donosi članstvo u NATO-savezu. Forum u Bijeljini je peti od osam foruma NATO-a čije je održavanje planirano u gradovima širom Bosne i Hercegovine. Dosad su predstavnici NATO-a u Sarajevo posjetili Bihać, Prijedor, Livno i Travnik, a nakon Bijeljine slijede tribine u Brčkom, Trebinju i Goraždu.

Cilj foruma je upoznavanje građana, nevladinih organizacija, studenata, predstavnika poslovnog, obrazovnog i religijskog područja o aspektima NATO-a koji do sada nisu bili u fokusu javnosti. Ta područja, prije svega, reforma obrane, odnosno to što je postignuto reformom obrane, te uspjesi Oružanih snaga BiH (OSBiH) i NATO-a na ovom planu. Predstavnici NATO-a i zemalja - članica NATO-a, te predstavnici OSBiH će s predstavnicima lokalnih zajednica pokrenuti diskusiju o tome kako NATO kao organizacija može pozitivno utjecati na život u mnogim područjima lokalne i državne razine, odnosno civilnim segmentima života.

Bit će riječi o poštivanju i promociji ljudskih prava, izgradnji demokratskog okruženja, promociji humanitarnog prava, zaštiti čovjekove okoline, promociji znanosti, energije i programa razmjene studenata. Gosti-uvodničari na forumu u Bijeljini bit će veleposlanik Kanade David Hutchings, veleposlanik Kraljevine Norveške Jan Braathu, vojni politički savjetnik NATO-a Bruce McLane, glasnogovornik NATO-a u BiH Derek Chappell, pukovnik talijanske vojske Francesco Andriani, šefica Misije IOM-a Regina Boucault i brigadir OSBiH Hamza Višča.

Ed Andrus kaže da je vrlo zadovoljan što je konačno postignut glavni cilj Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla – Hrvatska je pozvana u NATO savez, javlja Glas Amerike.
- NATO je za Hrvatsku velika stvar. Nakon stoljeća ratova, nadamo se da će domovina naših predaka konačno živjeti u miru – kaže Ed Andrus, čelnik ove krovne udruge koja objedinjuje rad desetaka hrvatskih organizacija u Sjedinjenim Državama. Od svog osnivanja prije 15 godina, NFCA je isticala da je njezin glavni cilj upravo hrvatsko članstvo u NATO savezu. Za to su tisuće naših članova sustavno lobirale u čestim susretima s članovima Kongresa i američke savezne vlade – kaže Ed Andrus.

- Pred nama je proces ratifikacije hrvatskog članstva. Dogovorit ćemo se kako mi, s našim resursima, možemo pomoći da se taj postupak ubrza i da bude što prije gotov - rekao je Andrus za Glas Amerike.
Edward Joseph, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu, održao je na godišnjem skupu NFCA predavanje pod naslovom "Nova uloga Hrvatske u regiji'. Upitali smo ga kakva je ta 'nova uloga Republike Hrvatske".

Hrvatska kao uzor u regiji

- Ona je zaista nova i ona mnogo obećava. Poziv u NATO, kao i skoro članstvo u Europskoj uniji, pokazuje da je Hrvatska uspješno prošla kroz tešku transformaciju – od sudionice u balkanskim sukobima do vodeće zemlje u regiji, koja svojim reformama i napretkom u demokraciji ostalim zemljama služi kao primjer - kaže Joseph.

Stephen Schwartz, direktor Centra za islamski pluralizam u Washingtonu, kaže da bi se Hrvatska trebala početi i ponašati kao vodeća zemlja u regiji. On smatra da bi se Hrvatska trebala stati na čelo novog – kako je rekao - saveza odnosno partnerstva zemalja jadranske regije, koje bi uz Hrvatsku sačinjavale Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija, a možda i Crna Gora te Makedonija. Stephen Schwartz prije svega misli na modernizacijski utjecaj Zagreba koji bi se širio društvenim i kulturnim vezama te gospodarskim investicijama

- Kada bi Hrvatska na jedan moderan način primijenila ideje Ante Starčevića – a to je prijateljstvo i savezništvo s bosanskim muslimanima, pomoć muslimanima i katolicima Kosova i Albanije – onda bi ona zaista, i u stvarnosti, postala vodeća zemlja regije. To je prilično smjela ideja, koja se nekima možda neće svidjeti. Ona od Hrvata traži strpljenje jer su, očito, ekonomski razvijeniji od svojih susjeda. Međutim, mislim da bi jedno takvo partnerstvo Hrvatskoj puno više značilo, nego puko čekanje da je Europska unija primi u članstvo - izjavio je Schwartz.

Teška uspostava prijateljstva sa Srbijom

No, većina hrvatskih političara smatra da je – što se regije tiče - najvažnije imati dobre odnose s Beogradom.
- To žele kako se čini svi na svijetu, a ne samo hrvatski političari. Problem je u tome što Srbija želi imati dobre odnose jedino sa Rusijom – primjećuje Stephen Schwartz.
- Razumijem želju Hrvatske da ima normalne odnose sa Srbijom. No, to ne bi trebao biti glavni aspekt hrvatske vanjske politike, čak niti u regiji. Jer Srbiji nije stalo do prijateljstva s Hrvatskom. Njoj je sada najvažnije obnoviti povijesno prijateljstvo s Rusijom i zbog toga mislim da se ta zemlja neće izvući iz vlastite 'crne rupe' barem sljedećih trideset godina - objasnio je Schwartz.

Edward Joseph, bivši američki diplomat i vojni časnik, smatra da su hrvatsko-srpski odnosi vrlo važni za stabilnost regije. Međutim, jedan njihov aspekt – vrlo važan – Zagreb ne može kontrolirati, a to je politička i civilizacijska orijentacija Srbije. Želi li Srbija biti europska zemlja ili ne – na to pitanje Zagreb ne može utjecati, kaže Edward Joseph.

- Ono na što Hrvatska može utjecati je njezin vlastiti razvoj, kakvom zemljom ona želi biti. Primjerice, ona odlučuje kakav odnos želi imati sa svojim građanima srpske nacionalnosti. Iako se na tom pitanju treba raditi, svojim ponašanjem Zagreb, na pozitivan način, pokazuje Srbiji kakva je Hrvatska zemlja. Primjerice, činjenicom da je zamjenik hrvatskog premijera Srbin - smatra Joseph.

Edward Joseph kaže da je svjestan da je, nakon rata, teško rješavati međunacionalne probleme, no Hrvatska je – smatra on – na dobrom putu. Ukoliko reforme, demokracija i poštivanje manjinskih prava ne postanu životna stvarnost u Hrvatskoj, ona bi opet mogla postati dio "balkanskog problema" – kaže Edward Joseph.

Ovaj vikend u Gaithersburgu nadomak Washingtona održava se članska skupština Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla, krovne organizacije Hrvata iz Sjedinjenih Država koja lobira za njihove interese. Predsjednik Nacionalne federacije Ed Andrus kaže da je vrlo zadovoljan što je konačno postignut glavni cilj ove organizacije – Hrvatska je pozvana u NATO savez, javlja Glas Amerike.

- NATO je za Hrvatsku velika stvar. Nakon stoljeća ratova, nadamo se da će domovina naših predaka konačno živjeti u miru – kaže Ed Andrus, čelnik Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla, krovne udruge koja objedinjava rad desetaka hrvatskih organizacija u Sjedinjenim Državama.
Od svog osnivanja prije 15 godina, NFCA je isticala da je njezin glavni cilj upravo hrvatsko članstvo u NATO savezu. Za to su tisuće naših članova sustavno lobirale, u čestim susretima s članovima Kongresa i američke savezne vlade – kaže Ed Andrus.

- Pred nama je proces ratifikacije hrvatskog članstva. Dogovorit ćemo se kako mi, s našim resursima, možemo pomoći da se taj postupak ubrza i da bude što prije gotov - kaže Andrus.

Ed Andrus i njegovi kolege jučer su se u Washingtonu sastali s vodstvom Američko-hrvatskog kongresnog kluba, neformalne udruge članova Zastupničkog doma i Senata koji se zanimaju se hrvatsku problematiku – republikanskog kongresmena Georgea Radanovicha i demokratskog kongresmena Petera Viscloskog kao i republikanskog senatora Georgea Vojnovicha. Ed Andrus očekuje da će ova tri člana američkog Kongresa imati ključnu ulogu u postupku ratifikacije od strane američkog zakonodavnog tijela.

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i voditeljica izaslanstva u pregovorima za pristupanje Hrvatske NATO-u Bianca Matković sastala se u petak u Zagrebu s predstavnicima Euroatlantskog partnerskog vijeća - NATO tima koji boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj, priopćio je MVPEI. Sastanak je održan u sklopu pripreme rasporeda provedbe reformi kao dijela pristupnog procesa Republike Hrvatske NATO-u.

Državna tajnica Matković izvijestila je članove NATO tima o dosadašnjim postignućima, te tijeku daljnjih planiranih reformi i inicijativa koje će Republika Hrvatska poduzeti kako bi u što skorijem roku postala članica NATO-a. Posebice je istaknula planirane aktivnosti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, te povratka izbjeglica i povrata imovine. Napomenuvši kako Republika Hrvatska svojim vanjskopolitičkim djelovanjem sustavno pridonosi izgradnji mira i stabilnosti u regiji, državna tajnica Matković ocijenila je vrlo dobrim odnose sa svim susjednim državama.

Članove NATO tima upoznala je i s tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te reformama koje Hrvatska provodi na tom planu, a oni su izrazili zadovoljstvo dosad provedenim hrvatskim reformama kao i predstavljenim dokumentom rasporeda daljnjih reformi važnih za pristupanje Hrvatske NATO-u. Na sastanku je potvrđen datum potpisivanja protokola o pristupanju Republike Hrvatske NATO-u koje će se održati 9. srpnja ove godine u Bruxellesu.

Novi zapovjednik NATO-ovih snaga u Afganistanu general McKiernan namjerava posjetiti Islamabad, glavni grad Pakistana, kako bi se oživio prekogranični sigurnosni dijalog između afganistanskih i pakistanskih vojnih vođa. To se naročito odnosi na onaj dio Pakistana koji služi kao sklonište militantima. McKiernan želi ponovno započeti suradnju koja je zamrla tijekom posljednjih tri godine. Jedna od glavnih prepreka ponovnom početku pregovora je i promjena vlasti u Pakistanu i cijeli metež koji se događao u međuvremenu u toj zemlji. General će ponuditi pakistanskoj vladi pomoć kako bi se spomenuta područja našla pod kontrolom vladinih snaga. Također će se raspraviti kako da se ta kontrola održi, na što je glasnogovornik pakistanske vojske general Athar Abbas naglasio da se traži učinkovita platform na temelju kojih bi se nastavila “potpuno normalna” suradnja.



McKiernan se dotakao i bombaša samoubojica koji predstavljaju vrlo težak izazov Afganistanu. Tijekom 2007. godine 140 bombaša samoubojica raznijelo se, a ove godine taj je broj dosegao već 50 slučajeva. NATO mora doprijeti do rješenja problema koji navode da samoubojice na tako strašan način oduzimaju svoj život, a oni se tiču siromaštva, ideologije i straha. Zapovjednik ISAF-a kaže da bi Iran trebao imati pozitivan kulturni i ekonomski utjecaj na Afganistan, al ii da je zabrinut kako bi bliskoistočni div mogao pružati i vojnu pomoć ili obuku za odmetnike. Također, aktivniju ulogu mora imati NATO i Ujedinjene nacije kako bi se promovirao razvoj, dobro vladanje i sigurnost u zemlji.

Prvi puta u povijesti Rusija je sudjelovala u NATO-ovoj vježbu podmorničkog spašavanja. U scenariju, koji se odigravao blizu norveške obale, zbog sudara trgovačkih brodova, vojna je podmornica s 24 članova posade gurnuta na dno oceana. U idućim satima zatočeni mornari su pobjegli s potonutog plovila na dubini od 90 metara.



U ovoj misiji, bijeg iz podmornice uz rusku pomoć nije mogao ispasti bolje, rekao je David B. Ditter, američki zamjenik zapovjednika mornarice. Ovakve vježbe spašavanja u međunarodnom sastavu NATO održava svake tri godine od 1987. I Rusi su bili vrlo zadovoljni vježbom, a kapetan AS-34 plovila za spašavanje Maksim Polikarpov naglasio je da je vrlo sretan što ova vježba ide i u korist ruskog imidža i reputacije zemlje. I doista je bilo tako, jer je rusku ekipu posebno pohvalio norveški kapetan Ruben te ih nazvao velikim profesionalcima.
Ova vježba ujedno je veliki znak da je Rusija spremna sudjelovati u vježbama i pomagati u operacijama. Druga je, naravno, stvar politička priroda Saveza koju Kremlj nikako ne može prihvatiti.

General McKiernan preuzeo je zapovjedanje misijom ISAF od američkog generala Dan McNeilla tijekom ceremonije 3. lipnja u Kabulu. Predsjednik Islamske Republike Afganistan Hamid Karzai prisustvovao je tom skupu i naglasio kako će novi ISAF-ov zapovjednik raditi zajedno s afganistanskom vojskom i vlastima za poboljšanje afganistanske vojske, njihovog boljeg opremanja i omogućavanja da sami brane svoju zemlju.



“Čast mi je služiti uz afganistanske domaćine i braću u radu za zajedničke ciljeve, rekao je general McKiernan i dodao da se danas događa promjena komande, al i da misija mora nastaviti punom snagom naprijed. McKiernan služi već 36 godina u američkoj vojsci, službovao je kao zapovjednik u Europi, SAD-u, Koreji i Jugoistočnoj Aziji, a bio je stacioniran i u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Kosovu.

Iz vojne baze u zapadnonjemačkom Lemgu u utorak je ispraćen novi kontingent vojnika Bundeswehra u Afganistanu među kojima je 200 pripadnika interventnih postrojbi. To su prvi njemački vojnici u toj zemlji s borbenim nalogom.

- Njemačka je dosada u Afganistanu izgubila 26 vojnika i mi smo svjesni da se radi o vrlo opasnoj misiji - rekao je njemački ministar obrane Franz Josef Jung prilikom ispraćaja pripadnika interventne postrojbe. Na kraju je dodao da vojnike u Afganistanu očekuje "složenija situacija" nego dosada.

Rat u Afganistanu će potrajati još najmanje deset godina, ocijenio je jučer zapovjednik australskih zračnih snaga general Angus Houston pred jednim parlamentarnim odborom. Usprkos uspjesima specijalnih snaga, talibanski pobunjenici kontroliraju velike regije afganistanske pokrajine Oruzgan u kojoj je stacioniran veći dio australskog kontingenta, kazao je general Houston.

Australski ministar odbrane Joel Fitzgibbon je procijenio da bi najmanje 10.000 dodatnih vojnika bilo neophodno kako bi talibani bili savladani, ali je odbacio mogućnost da njegova zemlja pošalje dodatne snage.
- Mi smo poslali najviše vojnika, a nismo dio NATO-a i nismo spremni učiniti više, već smatramo da bi drugi mogli sudjelovati s više snaga - dodao je ministar.

Početkom travnja laburistički premijer Kevin Rudd je ocijenio da je australski kontingent dovoljan, usprkos pozivima Washingtona da druge zemlje pojačaju svoju prisutnost u Afganistanu.

Francuska je solidarna s Grčkom u političko-semantičkom sporu s Makedonijom, izjavio je predsjednik Nicolas Sarkozy u intervjuu objavljenom u srijedu u grčkom dnevnom listu Kathimerini.

- U vezi s imenom Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Francuska jest i dalje će ostati solidarna s Grčkom - rekao je Sarkozy kojeg u petak očekuju u Grčkoj u sklopu turneje po europskim prijestolnicama prije nego Francuska 1. srpnja preuzme predsjedanje EU-om.
- Podržavamo grčko stajalište iznijeto na zadnjem summitu NATO-a jer vjerujem da u Savezu odnosi moraju počivati na povjerenju i jer je grčko stajalište odgovorno i otvoreno za dijalog - dodao je prvi čovjek Francuske. Sarkozy smatra da je nastavak razgovora o imenu Makedonije temeljno pitanje jer će omogućiti pristup Skoplja NATO-u i EU-u.

Grčka vlada je na summitu NATO-a u Bukureštu početkom travnja spriječila da Makedonija dobije pozivnicu za članstvo i ostala ustrajna u tom stajalištu dok se ne riješi spor o imenu Makedonije. Atena blokira međunarodno priznanje Makedonije pod tim imenom, jer ga drži svojom nacionalnim povijesnom baštinom.

General John Craddock, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, ocijenio je u srijedu da je Hrvatska ispunila sve vojne kriterije za članstvo u NATO-u i da s vojnog stajališta već djeluje kao članica Saveza, objavilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).



Craddock se sastao s hrvatskim veleposlanikom pri NATO-u Davorom Božinovićem koji je iskazao spremnost Hrvatske da i dalje doprinosi međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti.

Vodećeg vojnog dužnosnika NATO-a izvijestio je o sudjelovanju hrvatskih vojnika u operacijama NATO-a, posebice u operaciji ISAF u Afganistanu te u 13 misija UN-a.

General Craddock je pozdravio hrvatski doprinos tim misijama u kojima, rekao je, hrvatske snage iskazuju zavidnu sposobnost sudjelovanja, stoji u priopćenju.

Dvojica dužnosnika razmotrila su i suvremene sigurnosne trendove te buduću transformaciju oružanih snaga zemalja članica NATO-a kako bi mogle odgovoriti na nove sigurnosne izazove, navodi se u priopćenju MVPEI-a.

Maroko je prva država Sjeverne Afrike koja je pristala doprinositi NATO-ovoj antiterorističkoj operaciji na Sredozemlju. Službeno NATO još uvijek vodi razgovore s marokanskim zapovjednicima, ali ističe da ovaj sporazum dokazuje zajedničku volju za borbu protiv terorizma koji utječe i na sam Maroko, kao i na države članice Saveza. U operaciji Active Endeavour Maroko je peta zemlja ne-članica, uz Rusiju, Ukrajinu, Albaniju i Izrael.

Maroko je i inače aktivan u NATO-ovim programima. Bruxelles ih je pozvao na suradnju još 2004., a 220 marokanskih vojnika nalaze se u mirotvornim snagama na Kosovu. Maroko je umjereno muslimansko kraljevstvo sa snažnim vezamma sa SAD-om, a u posljednje vrijeme se suočava s porastom radikalnih islamista. Stotine osumnjičenih pritvoreno je nakon što je država donijela zakon protiv terorizma 2003. Zakon je glatko prošao nakon što su teroristi u Casablanci ubili 45 ljudi.

Donji dom ruskog parlamenta predsjedniku Dmitriju Medvedevu i ruskoj vladi predložio je da odustane od sporazuma o prijateljstvu i suradnji s Ukrajinom ukoliko ta zemlja i službeno postane kandidat za pridruženje NATO-u.

- Ako se Ukrajina pridruži NATO-ovu Akcijskom planu ili poduzme druge aktivnosti čiji će krajnji cilj biti priključenje NATO-u, smatrat ćemo to nekom vrstom jednostranog ukrajinskog odustajanja od sporazuma o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između te Ukrajine i Rusije - zaključili su ruski zastupnici.

U tom slučaju Rusija mora razmotriti mogućnost napuštanja spomenutog sporazuma, stoji u priopćenju.

Ministarstvo obrane BiH i Oružane snage BiH planski i potpuno izvršavaju svoje obaveze iz Individualnog Partnerskog Programa između BiH i NATO-a za 2008. godinu, priopćeno je iz Ministarstva obrane BiH. Jedna od aktivnosti iz ovog Programa je i posjeta BiH logističkog mobilnog trening tima u ime zajedničkog zapovjedništva NATO-a (JFC) iz Brunssuma od 2. do 6. lipnja. Ovo je prvi put da zapovjedništvo NATO-a iz Brunssuma dolazi u posjet Ministarstvu obrane i Oružanim snagama BiH.

Logistička podrška malih kontigenata biti će glavna tema razgovora predstavnika ministarstva i OSBiH sa članovima mobilnog tima NATO-a. Cilj posjete NATO-vog mobilnog tima je upoznavanje sa stanjem i mogućnostima ministarstva i OS BiH za organiziranje logističke podrške prema standardima NATO-a, kao i predlaganje i utvrđivanje mjera za što brže postizanje potpune kompatibilnosti u oblasti logističke podrške.
---
Predlažemo vam posjetu sjajnih stranica JFC-a, na kojima se može pronaći pregršt zanimljivih sadržaja. Stranice možete posjetiti Ovdje!

Grčka je jučer prosvjedovala protiv odluke Makedonije da ne dopusti slobodan prolaz grčke postrojbe koja je pošla na Kosovo kao zamjena za grčke snage u sastavu KFOR-a. Kako navodi glavni stožer grčkih oružanih snaga, makedonske vlasti nisu dopustile prolaz uz obrazloženje da grčki časnici nemaju putovnice. Grčka postrojba s 50 vozila i 140 ljudi koja je zaustavljena na granici, morala se vratiti.

Glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova Georges Koumoustakos ocijenio je taj čin "povredom utvrđene procedure koja se primjenjuje već osam godina". Makedonske vlasti su navele neutemeljene izlike i obrazloženja, rekao je Koumoustakos. Grčko diplomatsko predstavništvo u Skoplju uložilo je prosvjednu notu makedonskom ministarstvu vanjskih poslova, a grčko diplomatsko predstavništvo pri NATO-u će obavijestiti Savez o kontraproduktivnom stajalištu makedonskih vlasti, dodao je Koumoustakos.

Grčka vlada je na Sastanku NATO-a na vrhu u Bukureštu početkom travnja blokirala početak pristupnih pregovora između Makedonije i Saveza i pokazala se odlučnom da ostane na takvu stajalištu sve dok se ne riješi političko-semantička afera o makedonskom imenu.

NATO je jučer pozvao na povlačenje stotina ruskih vojnika koji se trenutačno razmještaju u gruzijskoj separatističkoj republici Abhaziji i čiji je dolazak očita povreda gruzijskog suvereniteta.
- Zabrinut sam zbog trenutačnog razmještanja više stotina ruskih vojnika u gruzijskoj regiji Abhaziji koje dodatno pojačava nestabilnost područja na kojemu je stanje ionako napeto - rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer.

Raspoređivanje snaga je očita povreda suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Gruzije, i Rusija i Gruzija trebaju brzo započeti otvoreni dijalog na visokoj razini kako bi postigle smanjenje napetosti, navodi se u priopćenju čelnog čovjeka NATO-a.
Sjedinjene Države su još u subotu objavile da su "zapanjene" slanjem ruskog pojačanja u Abhaziju, pošto je Moskva najavila da će u prorusku pobunjenu republiku poslati postrojbu "nenaoružanih" vojnika pridruženih ruskoj željeznici kojih je, prema abhaskim vlastima, četiristotinjak.

Europska unija nije dala izjavu o toj odluci Moskve. No glavni diplomat Javier Solana (bivši Glavni tajnik NATO-a) u petak će posjetiti gruzijsku prijestolnicu Tbilisi i Abhaziju, prvi put od 1999., kada je stupio na dužnost Visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je veliku zabrinutost nakon prijevremenih zaključaka OESS-ovih promatrača izbora u Makedoniji.

OESS je zaključio da je, unatoč pozitivnim elementima, izborni dan bio obilježen nasilnim incidentima, zastrašivanjima i prijevarama na izbornim mjestima, najviše u etnički albanskim područjima.

Glavni je tajnik pritom istaknuo da svaka zemlja koja se namjerava pridružiti NATO Savezu mora poštovati demokratske standarde Saveza. NATO će stoga pažljivo pratiti ponavljanje izbornog procesa u mjestima gdje su poništeni izborni rezultati, a službenom Skopju poručuje da mora poduzeti jake korake kako bi se obračunalo s nedostacima u tijeku samih izbora te sigurnosti biračkih mjesta.

U organizaciji udruge "George C. Marshall" Klub Hrvatska i Europskog centra za sigurnosne studije iz Garmisch-Partenkirchena, danas je u Časničkom domu HVU-a "Petar Zrinski" održan okrugli stol "Hrvatska nakon dobivanja pozivnice za NATO". Na raspravi je naglašeno da je Hrvatska sada u sasvim drugoj sigurnosnoj i političkoj poziciji. Govoreći pred polaznicima vojne izobrazbe u HVU "Petar Zrinski", predstavnicima Ministarstava obrane, vanjskih poslova i unutarnjih poslova te gostima iz Srbije, BiH i Makedonije, pomoćnik ministra vanjskih poslova Pjer Šimunović rekao je da je Hrvatska u završnom stadiju pristupa NATO-u.

- Hrvatska se nalazi neposredno pred ostvarivanjem jednog od svojih strateških ciljeva - ulaskom u NATO - naglasio je Šimunović. - Završili smo dva kruga pristupnih pregovora koji se tiču budućih članica i ovog tjedna preostaje još jedan posjet NATO-ova tima te sastanak sljedećeg tjedna u Bruxellesu - dodao je. Napomenuo je da se 9. srpnja u nazočnosti ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića potpisuje protokol o pristupnim pregovorima i od tada Hrvatska sudjeluje u svim tijelima NATO-a bez prava glasa, ali s pravom sudjelovanja. Izrazio je nadu da će proces ratifikacije hrvatskog članstva u parlamentima zemalja članica NATO-a proći bez problema te da će od idućeg summita NATO-a 2009. hrvatska zastava biti podignuta sa zastavama punopravnih članica.

Američki general koji je zapovijedao NATO-ovim snagama u Afganistanu u proteklih 15 mjeseci izjavio je danas prije odlaska s dužnosti da su "resursi podcijenjeni" u ratu protiv talibana. General Dan McNeill danas je predao kontrolu nad NATO-ovim Međunarodnim snagama za podršku sigurnosti (ISAF) drugom Amerikancu - generalu Davidu McKiernanu, javlja BBC. ISAF trenutno ima 53.000 vojnika iz 40 zemalja. General McNeill, međutim, tvrdi da je potrebno više ljudi i opreme. On je također pozvao Pakistan da izvrši veći pritisak na talibane. General McNeill u Afganistanu uživa ugled govornika koji sve otvoreno kaže i čovjeka koji se kloni politike. On, međutim, ima dvije snažne poruke dok se priprema predati kontrolu generalu McKiernanu. Kada je preuzeo zapovjedništvo 2007. godine, ISAF je imao 33.000 vojnika. Čak i sada kada je na terenu 53.000 vojnika, on tvrdi da je to još nedovoljno.

- Ovo je rat u kome su podcijenjeni resursi i u kome treba više vojnika, treba više letjelica, više obavještajnog rada. Ne govorim isključivo o američkom sektoru. Govorim o cijeloj zemlji - rekao je general McNeill.

Ako bi se striktno slijedile smjernice za borbu protiv pobunjenika, Afganistanu bi trebalo 400.000 vojnika, sugerirao je general. Vojni saveznici u proteklih 15 mjeseci zabilježili su očigledno značajne pomake u borbi protiv pobunjenika. Brojni bitni talibanski zapovjednici su ubijeni, a kontrapobunjenička strategija je razvijena. General McNeill istaknuo je istok zemlje kao primjer uspjeha. U toj regiji, ipak, broj napada se povećao, za što se krivi situacija u Pakistanu. Govoreći o trenutnim mirovnim pregovorima između pakistanske vlade i vodećih militanata, on je izjavio kako "upravo sada izgleda da postoji manjak pritiska" koji bi imao utjecaja na borbu protiv pobunjenika u Afganistanu. Novi zapovjednik ISAF-a general David McKiernan zapovjedao je kopnenim napadom u kojem je svrgnut Saddam Hussein u Iraku. Pred njim je izazov suzbijanja povećanog broja napada na vojnike iz 40 zemalja koji čine NATO-ove snage.

- Pozvali bi vladu Makedonije da ponovi izbore u onim okruzima gdje ljudi nisu mogli slobodno glasovati zbog prijetnji nasiljem i zastrašivanja, kao i da procesuira odgovorne za nasilje - izjavio je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack.

Makedonske vlasti najavile su da će glasovanje biti ponovljeno na 22 biračka mjesta koja su u nedjelju morala biti zatvorena zbog nasilja. Glasnogovornik McCormack kazao je da će SAD pričekati s ocjenom rezultata nedjeljnih izbora, na kojima je pobjeda očito pripala konzervativnoj stranci VMRO-DPMNE, sve dok ne budu poznati konačni rezultati. On je istaknuo da će Makedonija moći nastaviti s naporima za priključenje NATO-u, nakon što ispravi probleme s izborima i riješi spor s Grčkom oko svog imena. Glasnogovornik deska za jugoistočnu Europu u State Departmentu, Chase Beamer, izjavio je da su Sjedinjene Države duboko uznemirene zbog zbog nasilja i nepravilnosti na izborima u Makedoniji. U izjavi za makedonski servis Glasa Amerike (VOA), on je pozvao makedonske vlasti da spriječe takve incidente, izvedu odgovorne pred sud i osiguraju da se izbori odvijaju u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima.

TIRANA - Hrvatski i albanski ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Lulzim Basha izrazili su danas u Tirani zabrinutost zbog izbornog nasilja u Makedoniji i pozvali tamošnje političare na smirivanje stanja.

"Pozivam političke čelnike posebno albanske da se ograde od nasilja i pokažu političku zrelost kako bi se izborni proces mirno završio" rekao je Basha nakon sastanka s Jandrokovićem.

"Stabilnost Makedonije je vrlo važna i nadamo se da će se vrlo brzo vratiti na put eurointegracija" rekao je albanski ministar.

Jandroković je istaknuo da je unutarnja stabilnost Makedonije ključna za stabilnost regije te da očekuje "da nova makedonska vlada nađe kompromis s Grčkom oko imena i nastavi euroatlantski put".

Na parlamentarnim izborima u nedjelju u Makedoniji je ubijena jedna osoba, a osam je ranjeno u pucnjavama između protivničkih albanskih skupina ili sukobima s policijom.

Jandrokovićevim je albanskom kolegi ponudio pomoć u eurointegracijama te zemlje najavivši skori dolazak albanskih stručnjaka u Zagreb kako bi se upoznali s hrvatskim modelom pregovora s EU-om.

Šef albanske diplomacije istaknuo je da su Hrvatska i Albanija čimbenici regionalne sigurnosti što je potvrđeno dobivanjem pozivnice za priključenje NATO-u na nedavnom summitu u Bukureštu.

Ministar Jandroković danas se susreo i s albanskim predsjednikom Bamirom Topiem.

Iz Europske komisije danas je izražena zabrinutost zbog nasilja tijekom izbora u Makedoniji, gdje je osam osoba ranjeno, a jedna je poginula.

"Povjerenik za proširenje Olli Rehn je nazvao telefonski makedonskog premijera Nikolu Gruevskog kako bi mu prenio svoju zabrinutost zbog nasilja", izjavila je glasnogovornica Komisije Krisztina Nagy.

Rehn je također izrazio "duboko žaljenje zbog gubitka života i ranjavanja" ljudi. Prema glasnogovornici Nagy premijer Gruevski obećao je Rehnu da će izbori biti ponovljeni na mjestima gdje je bilo nasilja.

Nasilje u nedjelju udarac je nadama Makedonije da će dokazati svoju spremnost za pridruživanje EU-u i NATO-u. Međutim, Gruevski je rekao u svom pobjedničkom govoru da žali zbog nasilja, ali da su izbori bili uglavnom pošteni i mirni.

Nagy je ponovila da organiziranje slobodnih i poštenih izbora predstavlja bitni element u ispunjavanju političkih kriterija, ali je odbila spekulirati hoće li Komisija na jesen predložiti otvaranje pristupnih pregovora s tom zemljom.

Bivši britanski ministar za Europu Dennis MacShane, koji je u Makedoniji bio kao promatrač Vijeća Europe, izjavio je da izbore ne trebalo ponoviti samo u mjestima gdje bilo mrtvih i ranjenih, nego da bi trebalo organizirati posve nove izbore.

Demokršćanska zastupnica Europskog parlamenta Doris Pack izjavila je da nedjeljni izbori nisu dali doprinos o dokazivanju zrelosti zemlje. "Čini se da ljudi u Makedoniji nisu shvatili da se politički sukobi ili međuetnički problemi ne mogu rješavati oružjem. Iako su se izgredi dogodili u dijelovima zemlje s albanskom većinom, to ostavlja loš dojam o zemlji u cjelini", rekla je Pack.