OPSA blog

NATO će prepoloviti broj vojnika u mirovnim snagama na Kosovu, što je znak da je ta bivša srpska pokrajina sve stabilnija, objavio je u petak glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza.



NATO je na Kosovu od 1999. kad je bombardiranjem zaustavio srpsko etničko čišćenje. KFOR, NATO-ova misija, znala je imati i više desetaka tisuća mirovnjaka, a sada ih je ondje deset tisuća.
U petak je NATO odlučio smanjiti KFOR-ovu nazočnost na Kosovu. U idućih nekoliko mjeseci KFOR će se postupno smanjivati na oko pet tisuća vojnika, čime će se obilježiti još jedan korak u prilagodbi KFOR-a u snage za odvraćanje, kaže se u priopćenju Andersa Fogha Rasmussena.
Snage za odvraćanje NATO-ov je izraz za snage koje su u ograničenom broju baza, ali su spremne intervenirati počnu li sukobi. Njihova nazočnost morala bi biti dovoljna za odvraćanje sukobljenih strana od nereda.
Rasmussen je rekao da će KFOR zadržati sposobnost da brzo i djelotvorno razmjesti snage gdje god treba i kad god treba.
Odluka je donesena pošto su članice NATO-a zaključile da je Kosovo, koje se odcijepilo od Srbije u veljači 2008., dovoljno mirno za postupno smanjivanje broja pripadnika KFOR-a.

Do prvih povlačenja francuskih vojnika iz Afganistana moglo bi doći početkom 2011., izjavio je ministar obrane Herve Morin, ističući da to nema apsolutno nikakve veze s prijetećom porukom Francuskoj Osame bin Ladena.



Također je rekao da postoji termin koji je odredio NATO u okviru nove strategije, a radi se o početku 2011. godine te da će te godine prenijeti čitav niz okruga na afganistansku vojsku i u tom bi trenutku moglo doći do prvih premještanja ili povlačenja savezničkih snaga iz Afganistana.
Na to je dodao da su to termini koje je odredio Barack Obama upozoravajući da će tijekom 2011. prvi američki vojnici napustiti Afganitan. Isto počinje govoriti izvjestan broj europskih zemalja.

O rezoluciji "Žene, mir i sigurnost" i drugim interesantnim temama u novom Euroatlantskom tjedniku:

Euroatlantski tjednik broj 97

Vođa terorističke mreže Al-Kaide Osama bin Laden poručio je u srijedu da je prošlomjesečna otmica petero Francuza u Nigeru bila opravdana i zatražio je povlačenje Francuske iz Afganistana, u audio poruci upućenoj Francuskoj i emitiranoj na televiziji Al-Džaziri.



U kratkoj poruci pod nazivom Poruka francuskom narodu Bin Laden tvrdi i da muslimani imaju pravo nasiljem odgovoriti na zabranu pokrivanja muslimanki u Francuskoj.
Francuski parlament je 14. rujna konačno donio odluku o zabrani pokrivanja muslimanki na javnim mjestima, koja će stupiti na snagu u proljeće 2011.
Jedini način da budete sigurni je da prekinete sa svim nepravdama prema našem narodu, a osobito prokleti Bushev rat u Afganistanu, rekao je Bin Laden.
Oko 3750 francuskih vojnika raspoređeno je u Afganistanu. Kao što ubijate, i vas će ubijati, kao što zarobljujete i vi ćete biti taoci, kao što ugrožavate našu sigurnost i mi ćemo ugroziti vašu, upozorio je.
Al Kaida u islamskom Magrebu (AQMI) preuzela je 21. rujna odgovornost za otmicu skupine petero Francuza, Togoanca i Madagaskarca na sjeveru Nigera pet dana prije.
Francuske vlasti su izjavile da su voljne pregovarati s AQMI-jem o oslabađanju talaca.

Slovački parlament odobrio je u utorak povlačenje svojih snaga s Kosova do konca godine kako bi omogućio povećanje broja slovačkih vojnika u Afganistanu, objavio je ministar obrane Lubomir Galko.



Slovačka će do konca godine povući 140 svojih vojnika koji se trenutačno nalaze na Kosovu, rekao je ministar. To će povlačenje omogućiti Slovačkoj da pojača svoju nazočnost u NATO-ovoj misiji u Afganistanu.
Galko ipak nije rekao koliko će se dodatnih vojnika poslati u Afganistan kao pojačanje sadašnjoj sastavnici s tristotinjak ljudi zaduženoj za zaštitu zračne baze u Kandaharu, na jugu zemlje.
Glasnogovornica ministarstva Henrieta Geierova dodala je da Slovačka sigurno neće udvostručiti broj ljudi u Afganistanu kao što je bila obećala prijašnja vlada socijaldemokrata Roberta Fica koju je u srpnju zamijenio kabinet desnog centra Ivete Radičove.
Parlament do konca godine treba odobriti pojačanje slovačkih snaga u Afganistanu, dodala je Geierova.

Slovenski premijer Borut Pahor ocijenio je u ponedjeljak da su medijske spekulacije o zajedničkoj kontroli zračnog prostora i nabavi borbenih zrakoplova s Hrvatskom preuranjene.




U izjavi za javnost koju je objavio njegov kabinet navedeno je da je Pahor u subotu prilikom susreta s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor prihvatio ideju da se putem zajedničke komisije prouči mogućnost formiranja zajedničke kontrole zračnog prostora dviju država u okviru NATO saveza, ali da je to u medijima i javnosti dobilo preveliku težinu.
Ako u smjeru realizacije te zamisli dođe do bilo kakvih formalno-pravnih koraka, o tome će odlučivati službeni organi i u Sloveniji i u NATO savezu, navodi se u izjavi Pahorova kabineta.
Uz spekulacije o mogućoj zajedničkoj nabavi borbenih lovaca za kontrolu zajedničkog zračnog prostora, koje su se pojavile u hrvatskom tisku, Pahor je tako posredno reagirao i na današnju izjavu predsjednika Slovenije Danila Tuerka koju je dao u Zagrebu novinarima prije susreta s predsjednikom Josipovićem.
Tuerk je u vezi s mogućnošću zajedničke kontrole zračnog prostora rekao da je suradnja dviju država dobra stvar, ali da mora priznati da je samom idejom i načinom na koji je ideja plasirana medijima iznenađen.
Slovenija ima dogovor o obrani zračnog prostora u okviru NATO saveza i ne znam zašto to sada treba mijenjati, izjavio je Tuerk.
Budući da sama nema svojih nadzvučnih lovaca, a kontrola vlastita zračnog prostora uvjet je za ulazak u NATO savez, Slovenija je pred ulazak u tu organizaciju pristala da povremene kontrole njena zračnog prostora uz raniju 48-satnu najavu obavlja Italija borbenim lovcima smještenim na vojnom aerodromu Cervia kod Riminija. Prvi prelet Slovenije izvela su u tom sklopu dva talijanska zrakoplova F-16 30. ožujka 2004. godine. Na odluku tadašnje vlade u Sloveniji se ponekad izražava suzdržanost motivirana povijesnim razlozima.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u četvrtak je rekao da će taj savez zadržati dovoljan broj vojnika u Afganistanu dok lokalne snage sigurnosti ne pokažu da mogu preuzeti odgovornost.






Međunarodne snage u Afganistanu koje predvodi NATO postižu napredak i talibani su pod pritiskom, rekao je Fogh Rasmussen tijekom jednodnevnog posjeta Grčkoj. U Afganistanu smo ostvarili napredak a talibani su posvuda pod pritiskom, rekao je i izrazio optimizam da bi savez mogao odgovornost za održavanje sigurnosti predati Afganistancima do 2014. godine. Međutim, Fogh Rasmussen je upozorio da se to mora dokazati na terenu.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je u srijedu da je veze njegove zemlje i NATO-a kroz povijest obilježilo veliko nepovjerenje koje sada treba prevladati.






Veze Rusije i NATO-a uvijek su bile složene, što je možda naslijeđeno, a tu su i osjećaji, gledišta i predodžbe ljudi, rekao je Medvedev stručnjacima za vanjsku politiku koje je primio u svojoj kući u mjestu Gorki, blizu Moskve.
Svi mi nosimo neku vrstu povijesnog bremena koje pritišće naše veze, pa i veze s NATO-om. Kod nas prevladava mišljenje da je NATO neka vrsta agresivnog čimbenika u odnosima s Rusijom. Možda je takvo razmišljanje krivo s više aspekata, kazao je.

Što se tiče veza njegove zemlje sa Zapadom, Medvedev je izrazio žaljenje da se na Rusiju često gleda kao na zemlju u kojoj nikada neće biti demokracije, koja će uvijek biti podvrgnuta autoritarnom načelu i koja se ne želi razvijati istom dinamikom kao ostatak svijeta. Šef Kremlja primio je u Gorkima članove muenchenske konferencije o sigurnosnoj politici, među kojima su bili Zbigniew Brzezinski, bivši savjetnik američkog predsjednika Jimmyja Cartera, bivši poljski ministar vanjskih poslova Adam Rotfeld i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Wolfgang Ischinger. Medvedev je usto najavio da planira sudjelovati na sjednici Vijeća NATO-Rusija koja će se 20. studenoga održati u Lisabonu, odmah iza NATO-ova susreta na vrhu 19. i 20., gdje će braniti strategiju zajedničke sigurnosti Europljana koji su nekad bili podijeljeni na dva bloka.

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić sastao se u srijedu uoči obilježavanja 10. godišnjice osnivanja Centra za sigurnosnu suradnju u Rakitju s ministrom obrane Bosne i Hercegovine Selmom Cikotićem i s njime razgovarao o obrambenoj suradnji dviju zemalja te nastavku puta Bosne i Hercegovine prema NATO-u, priopćeno je iz MORH-a.






Ministar Vukelić rekao je kako je bilateralna suradnja na obrambenom planu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobra, a s obzirom na njezin sve veći opseg istaknuo je očekivanje kako će se uskoro potpisati i Sporazum o obrambenoj suradnji između dviju zemalja. Taj sporazum trebao bi zamijeniti Memorandum o razumijevanju koji su ministarstva obrane potpisala 2006., dodaje se u priopćenju. Ministri Vukelić i Cikotić razgovarali su i o mogućoj suradnji na planu zajedničkog doprinosa zemalja članica Američko-Jadranske povelje - A5 (SAD, Hrvatska, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora) u obuci afganistanskih snaga sigurnosti u sklopu operacije ISAF-a. Bio bi to doprinos misiji ISAF-a, obukom Afganistanske narodne armije, te doprinos regionalnoj suradnji, zaključili su ministri Vukelić i Cikotić. Crnogorski ministar obrane Boro Vučinić rekaoao je kako je Crna Gora veoma posvećena sudjelovanju u regionalnim inicijativama, pa tako i u RACVIAC-u, kao jednoj od najboljih inicijativa, te će i u buduće pokušavati dati svoj najveći doprinos njegovu kvalitetnom funkcioniranju. Potvrda našega opredjeljenja za suradnju na ovim prostorima očituje se i u spremnosti nekoliko naših zemalja da ponude nešto što je donedavno vjerojatno bilo nezamislivo: da snažnije sudjelujemo preko zajedničkih timova u izgradnji globalnoga mira i sigurnosti", rekao je crnogorski ministar nakon svečanosti obilježavanja desete godišnjice RACVIAC-a. Danas smo nastavili prije započete razgovore, o mogućem združenom timu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, koji bi sudjelovao u budućem angažmanu u sklopu međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF), kazao je on.

Crnoj Gori članstvo u NATO-u strateški je cilj, a već sudjeluje s postrojbom od oko 30 vojnika u ISAF-u.
Ovo bi mogla biti dobra poruka da mi s ovih prostora možemo biti izvoznici mira, rekao je i dodao kako se zemlje s ovih prostora najbolje razumiju na području obrane i na njemu uspostavljaju najbolje međusobne veze.

Strategija administracije predsjednika SAD Baracka Obame prema Europi uključuje najužu suradnju s Bruxellesom na proširenju europske zone mira, prosperiteta i demokracije, te na kompletiranju Europe koje znači i članstvo u Uniji za sve zemlje jugoistočne Europe, istaknuo je visoki dužnosnik State Departmenta.








U širenju europske zone mira, prosperiteta i demokracije imali smo važne uspjehe, ali izazovi ostaju. Rad na kompletiranju Europe nije dovršen. Ono što je najuočljivije u sadašnjim naporima Obamine administracije je kako usko surađujemo s EU na postizanju tog cilja, što je planirana strategija, kazao je pomoćnik državne tajnice za Europu i Euroaziju Phillip Gordon, u predavanju koje je održao u Centru za transatlanstke odnose (SAIS), sveučilišta Johns Hopkins u Washingtonu.

Gordon je rekao kako sve to vrijedi i za jugoistočnu Europu, te da je američko i europsko stajalište da Europa neće biti kompletna sve dok sve zemlje zapadnog Balkana ne budu punopravne članice Europske unije.
Rekavši da je prošloga tjedna bio s državnom tajnicom Hillary Clinton u posjetu zapadnom Balkanu, Gordon je istakao kako je sada američka politika prema regiji vrlo tijesno usklađena s Europskom unijom, dok su ranije SAD i EU oko toga bili podijeljeni. Washington se, po njegovim riječima, usko konzultirao s Europom oko pitanja kao što su put Hrvatske u EU, budućnosti Bosne i Hercegovine, te dijalog između Srbije i Kosova.
Također je rekao da su SAD i Europa pozdravili ulazak Hrvatske i Albanije u NATO-u, proširili Akcijski plan za članstvo u NATO-u na BiH i Crnu Goru, te da će Makedonija ući u NATO čim riješi spor oko imena s Grčkom.
Taj stupanj suglasnosti oko Balkana je stvarna promjena: to je nekada bilo pitanje koje je dijelilo SAD i Europu, ali sada zajedno koračamo na tom putu. Intenzivna zajednička diplomacija posljednjih mjeseci pokazala je koliko se usko naše vizije podudaraju, što je ključno za napredak u regiji, naglasio je Gordon.

Osim toga, kazao je kako SAD snažno podupire i surađuje s Bruxellesom u inicijativi Istočno Partnerstvo EU-a za Ukrajinu, Bjelorusiju, Moldaviju, Gruziju, Azerbejdžan i Armeniju, kako bi se demokracija, stabilnost i sigurnost širili i u tom dijelu svijeta. Gordon je također ocijenio kako jedan od najkontroverzijih dijelova politike Obamine administracije prema Europi - resetiranje odnosa s Rusijom, počinje donositi značajne dividende.
Ostvaren je ogroman napredak u bilateralnim odnosima na putu pragmatične suradnje, kazao je Gordon.
Kao primjer je naveo potpisivanje novog sporazuma o ograničenju strateškog naoružanja START, sporazum o transportu oružja i vojne opreme za Afganistan preko Rusije prema kojem je već obavljeno 500 letova, te pomoć Rusije oko Irana, posebno otkazivanje isporuke ruskih raketa zemlje-zrak S-300 Iranu.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev najavio je u Deauvilleu da će sudjelovati na susretu na vrhu između NATO-a i Rusije u Lisabonu 20. studenoga, ali i da Rusija želi znati više pojedinosti o ponudi suradnje u uspostavi proturaketnoga štita.







Ruski predsjednik je to izjavio nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem. Čelnici zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza koji će se 19. i 20. studenoga sastati u Lisabonu, pozvali su ruskog kolegu na susret na vrhu NATO-Rusija.
Mislim da će to omogućiti pravedan dogovor i razvoj općeg dijaloga NATO-a i Rusije, istaknuo je Medvedev na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji triju čelnika.
Na summitu će se razgovarati o NATO-ovu prijedlogu o proturaketnom štitu koji Rusija kritizira.
Zemlje NATO-a trebaju u Lisabonu dati zeleno svjetlo uspostavi proturaketnog sustava za zaštitu europskog teritorija i stanovnika, nudeći Rusiji da u njemu surađuje. Medvedev je Sarkozyju i Angeli Merkel rekao da je Rusija otvorena za suradnju u pogledu proturaketne obrane, ali da mora znati više podataka.
Mi sada procjenjujemo taj prijedlog, ali ja mislim da NATO mora razumjeti u kojem će se obliku Rusija priključiti sustavu, što će to donijeti, na koji način će sporazum biti ostvaren i kako će se nastaviti proces..., rekao je Medvedev.
Rusija je bila oprezna u pogledu američke ponude da surađuje u proturaketnoj obrani, ističući da želi veće pravo u odlučivanju i procjenjivanju raketne prijetnje i planiranju odgovora. Nicolas Sarkozy ponovio je da Francuska ne kani odustati od nuklearnog odvraćanja, a Njemačka misli da se ta vrsta oružja može ukinuti zahvaljujući sustavima proturaketne obrane.

Osama bin Laden i njegov zamjenik Ajman al-Zavahiri kriju se na sjeverozapadu Pakistana i žive u kućama koje su vjerojatno dosta blizu jedna drugoj, rekao je visoki dužnosnik NATO-a.






Vjeruje se da vodstvo Al Kaide živi prilično komforno, u zaštiti lokalnog stanovništva i nekih članova pakistanskih obavještajnih službi. Pakistan redovito odbacuje optužbe da štiti članove Al Kaide. Područje u kojem se zadnjih godina krije Bin Laden prostire se od planinskog područja Hitral na dalekom sjeverozapadu blizu kineske granice do doline Kuram uz Toru Boru u Afganistanu.Tora Bora je područje u kojem se Bin Laden krio kada je američka vojska počela vojnu intervenciju u Afganistanu 2001., no preživio je i bombardiranje i pobjegao. Cijelo suspektno područje u kojem se krije Al Kaidin vrh obuhvaća stotine četvornih kilometara nepristupačna terena u Pakistanu gdje žive krajnje neovisna plemena. Pakistanski ministar unutarnjih poslova Rehman Malik podsjetio je kako su se svi dosadašnji navodi o skrovištima Bin Ladena i afganistanskog talibanskog vođe mule Omara pokazali netočnima. Bin Laden i al-Zavahiri nisu u Pakistanu, ustvrdio je Malik i pozvao međunarodne snage da podijele s vladom svaku obavijest kojom raspolažu kako bi vlada mogla poduzeti hitnu akciju. Zaključak koji je neimenovani NATO-ov dužnosnik uputio afganistanskoj vladi jest da mora djelovati brzo i odgovoriti na potrebe tih ljudi za sigurnošću, za gospodarskim napretkom i radnim mjestima kako bi rat završio. Cjelokupnu sliku Afganistana dodatno usložuje činjenica da je ta zemlja golema pozornica svekolikog kriminala, od krijumčarenja ljudi, droge do minerala, a sve je pak tijesno vezano uz pobunu. Afganistanska vlada treba se hitno uhvatiti u koštac sa svim tim problemima jer samo pomirba i stvaranje uvjeta za redovito funkcioniranje države može ljudima pružiti sigurnost i omogućiti povlačenje međunarodnih snaga.

Izaslanstvo Ministarstva obrane RH, predvođeno ministrom Brankom Vukelićem te izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, predvođeno ministrom Gordanom Jandrokovićem, sudjelovalo je jučer, 14. listopada 2010. na neformalnim sastancima u sjedištu NATO-a, u Bruxellesu.

Specifičnost ovih sastanaka bila je u činjenici da su u Bruxellesu istovremeno boravili i ministri vanjskih poslova država kao i ministri obrane 28 država članica, pa je organiziran i jedan zajednički sastanak svih ministara. Ovaj vid okupljanja ujedno je i direktan vid štednje pri organiziranju tako zahtjevnih sastanaka i to upravo zbog spajanja susreta ministara obrane i vanjskih poslova članica NATO-a.

Na sastanku ministara obrane država NATO-a raspravljalo se o nekim od trenutno najvažnijih pitanja u NATO-u. Tako je prezentiran rezultat rada grupe viših dužnosnika, koja je predložila transformaciju zapovjedne strukture NATO-a. Prijedlog, kojeg su ministri podržali, govori o znatno manjoj i jeftinijoj, ali zato fleksibilnijoj i efikasnijoj zapovjednoj strukturi koja bi lakše odgovarala na sve složenije zahtjeve suočavanja sa sigurnosnim prijetnjama današnjice.

Također, ministri su, nakon rasprave, prihvatili i prijedlog reforme agencija NATO-a, gdje se predlaže znatno manji broj agencija, kao i njihova jednostavnija organizacija, uz povećanu efikasnost i transparentnost njihovog rada.

Na sastanku ministara obrane raspravljalo se i o potrebi unaprjeđenja sposobnosti potrebnih za suočavanje s novim sigurnosnim izazovima. S usuglašenim prijedlogom razvoja novih sposobnosti ići će se pred šefove država ili vlada na sljedećem samitu NATO-a u Lisabonu, u studenom 2010.

Također, razgovaralo se o političkim smjernicama za unaprjeđivanje NATO-ovih sposobnosti stabilizacije i rekonstrukcije, kao i o napretku po pitanju reforme upravljanja resursima NATO-a.

Ministri vanjskih poslova i ministri obrane članica NATO-a su na zajedničkom sastanku raspravljali o prijedlogu novog Strateškog koncepta, kojeg je izradio glavni tajnik NATO-a. Rasprava je bila usredotočena na ključna pitanja budućeg djelovanja Saveza kako su opisana u tom konceptu. Novi Koncept se također planira usvojiti na samitu NATO-a u Lisabonu. Pored toga, raspravljalo se i o pitanju proturaketne obrane u cilju stvaranja pretpostavki za donošenje odluke na samitu NATO-a u Lisabonu.

Hrvatska podupire izgradnju NATO-ova proturaketnog štita

Hrvatska podupire povezivanje postojećih sustava proturaketne obrane u Europi i taj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret i ne uključuje bilo kakve instalacije na njezinu teritoriju, izjavio je u četvrtak hrvatski ministar obrane Branko Vukelić na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Bruxellesu.

"U svim dosadašnjim raspravama Hrvatska je podržavala izgradnju toga štita, a konačnu političku odluku donijet će najviše državno vodstvo na summitu NATO-a u Lisabonu. Treba reći da taj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret i ne uključuje nikakve instalacije na hrvatskom teritoriju. Štit je nešto što je u interesu članica NATO-a jer je to zaštita od svih mogućih ugroza", rekao je Vukelić.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je na početku sastanka ministara obrane nadu da će zemlje članice postići dogovor o proturaketnoj obrani u Europi. "Moramo donijeti odluku ako želimo biti u stanju zaštiti cijelu Europu od prijetnji raketnim napadima. Mislim da je vrijeme za takvu odluku. Prijetnja je jasna", rekao je Rasmussen dodajući da postoje mogućnost za obranu za cijenu koja je prihvatljiva.




"NATO-ova primarna zadaća zaštite 900 milijuna stanovnika zemalja članica od napada nikad se neće promijeniti, ali to mora biti moderna obrana, protiv modernih prijetnji", rekao je glavni tajnik NATO-a.

Američki ministar obrane Robert Gates izjavio je uoči dolaska na sastanak da postoji "široka suglasnost" u Europi oko toga štita, s tim da neki od saveznika poput Francuske žele razjasniti još neke pojedinosti proturaketnog štita, koji bi štitio cijeli teritorij država članica NATO-a od rastućih prijetnji mogućim napadima balističkim raketama.

Riječ je o povezivanju postojećih sustava proturaketne obrane europskih zemalja s američkim sustavom. Za sada još nema potpune suglasnosti između Njemačke i Francuske. Berlin smatra da proturaketni štit treba biti zamjena za sustave za odvraćanje od nuklearnih prijetnji, dok Pariz drži da je to samo dodatak tome sustavu.

Jandroković: blizu smo konsenzusa oko strateškog koncepta NATO-a

Zemlje članice NATO-a vrlo su blizu konsenzusa oko novog strateškog koncepta o budućoj ulozi Saveza, koji bi trebao biti prihvaćen na summitu u drugoj polovici sljedećeg mjeseca u Lisabonu, izjavio je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

"Usklađen je prvi nacrt teksta, vrlo smo blizu konsenzusa kako će izgledati budući strateški koncept koji definira budućnost NATO-a, njegovu svrhu i ulogu u 21. stoljeću", izjavio je ministar Jandroković.

"Za Hrvatsku je vrlo važno to što smo prvi put sudjelovali u izradi takvog dokumenta. Također je važno što je potvrđeno načelo kolektivne obrane, što su potvrđeni snažni euroatlantski odnosi, a posebno me raduje što se nastavlja s politikom otvorenih vrata, što znači da će i zemlje u hrvatskom susjedstvu moći ući u NATO kada ispune potrebne uvjete", dodao je Jandroković.

Jandroković je na rubu sastanka imao i bilateralni razgovor sa zamjenikom predsjednika češke vlade i ministrom vanjskih poslova Karelom Schwarzenbergom.

"Ministar Schwarzenberg je izrazio punu i snažnu potporu završetku pregovora i ponudio konkretnu pomoć u ovoj završnoj fazi pregovora. Vjerujem da ćemo zajedno s našim prijateljima u Europskoj uniji, ali u prvom redu našim naporima uspješno završiti pregovore s Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine", rekao je Jandroković.

NATO prvi put imenovao glasnogovornicu

NATO je u četvrtak imenovao prvu glasnogovornicu u svojoj 61-godišnjoj povijesti - rumunjsku novinarku Oanu Lungescu.

NATO je proteklih godina ženama postupno otvarao tradicionalno "muške" visoke dužnosti. Sadašnji glasnogovornik ima zamjenicu, no imenovanje Lungescu dodatni je pomak u tome smjeru.

"Zadovoljstvo mi je objaviti da je Oana Lungescu prihvatila moju ponudu da postane nova glasnogovornica NATO-saveza", rekao je novinarima u Bruxellesu glavni tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen.

Lungescu se rodila u Rumunjskoj, no putovala je mnogo i živjela je diljem Europe te tečno govori engleski, francuski, njemački i španjolski jezik. Prije imenovanja na novu dužnost bila je jedna od vodećih novinarki BBC-ja zadužena za europska pitanja.

Lungescu će dužnost preuzeti 1. prosinca i zamijeniti Kanađanina Jamesa Appathuraia, koji odlazi na novu dužnost u NATO-savezu.

Ovo je 1835 blog post na OPSA blogu!

Pogledajte novi OPSA-in magazin TransAtlantic Review (na engleskom jeziku); u prvom broju obrađujemo između ostalih i temu Afganistana (Eye on Afghanistan).

TransAtlantic Review - Number 1

Pregledajte sve OPSA biltene na: www.bilteni.opsa.hr