OPSA blog

Glavni tajnik NATO-a Jaap se Hoop Scheffer (slika) uputio je u ponedjeljak hrvatskom ministru vanjskih poslova i europskih integracija Gordanu Jandrokoviću pismo kojim je formalno pozvao Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu, navodi se u današnjem priopćenju MVPEI-a.

Idući korak je polaganje hrvatskog ratifikacijskog instrumenta u američkom State Departmentu čime će Hrvatska postati punopravna članica Saveza i kao takva sudjelovati na predstojećem summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu.

Svečanost polaganja hrvatskog ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu, zajedno s Albanijom, očekuje se tijekom sutrašnjeg dana, navodi se u priopćenju.

Scheffer je u utorak ministru Jandrokoviću čestitao na skorom ulasku Hrvatske u NATO, tijekom njihova susreta na marginama Međunarodne konferencije o Afganistanu u Den Haagu, priopćio je MVPEI.

Primajući čestitku, Jandroković je zahvalio Schefferu na osobnom doprinosu i pomoći u pripremama Hrvatske za članstvo u NATO-u ističući privrženost vrijednostima i aktivnostima Saveza u očuvanju mira u svijetu.

Američki State Department jučer je službeno priopćio da je Slovenija, kao posljednja od 26 članica NATO-a, položila instrument o ratifikaciji protokola o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu, čime je u zemljama članicama dovršen proces nužan za primanje Hrvatske i Albanije u NATO.

"Sa zadovoljstvom izvješćujemo da je Slovenija jutros položila instrument o ratifikaciji u State Departmentu", navodi se u priopćenju.

Potezom Slovenije dovršen je postupak pojedinačne ratifikacije u svih 26 zemalja članica, nužan za primanje Hrvatske i Albanije u NATO, dodalo je američko Državno tajništvo.

Nakon dovršetka postupka ratifikacije u zemljama članicama, glavni tajnik NATO-a izdat će službene pozive Hrvatskoj i Albaniji da se pridruže NATO-u.

Dvije nove NATO-saveznice također moraju u State Departmentu položiti instrumente o ratifikaciji pristupnih protokola u svojim parlamentima, što je trenutak u kojem postaju punopravne članice.

"Pozdravljamo dovršetak ratifikacijskog procesa uoči 60. obljetničkog summita krajem ovoga tjedna, gdje će Hrvatska i Albanija zauzeti svoja mjesta kao članice Saveza", ističe u priopćenju State Department.

Glasnogovornik Duguid kazao je da se instrumenti ratifikacije Sjevernoatlantske povelje - sporazuma s kojim je 1949. osnovan NATO - pohranjuju u Predsjedničkoj knjižnici Harryja S. Trumana, predsjednika SAD-a 1945.-1953., u Independenceu, u državi Missouri.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer dobio je obavijest američkog State Departmenta da su sada sve zemlje članice NATO-a predale ratifikacijske instrumente u Washington i uskoro će poslati pozivno pismo Hrvatskoj i Albaniji da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu, potvrđeno je sinoć HINA-i iz Schefferova ureda za odnose s javnošću.

"Možemo potvrditi da su Sjedinjene Države obavijestile glavnog tajnika o predaji svih ratifikacijskih instrumenata i on će ubrzo poslati pozivno pismo Hrvatskoj i Albaniji", rečeno je HINA-i u uredu NATO-a za odnose s javnošću.

Glavni tajnik NATO-a je u ponedjeljak u izjavi za HRT (slika) rekao da mu je "privilegij napisati službeno pozivno pismo i da će učiniti to biti vrlo, vrlo brzo čim dobije službenu obavijest" od Sjedinjenih Država.

State Department je depozitar Washingtonskog ugovora.

Nakon što glavni tajnik službeno pozove Hrvatsku i Albaniju da se pridruže, preostaje još da one predaju State Departmentu svoje ratifikacijske instrumente i od toga trenutka postaju punopravnim članicama NATO-a.

Hrvatski je sabor na svojoj sjednici 25. ožujka ratificirao Washingtonski ugovor i sada se čeka samo formalni poziv glavnog tajnika, nakon čega Hrvatska predaje svoje ratifikacijske instrumente i postaje punopravnom članicom.

Portugal i Slovenija uručile su jučer u američkom State Departmentu nacionalne instrumente ratifikacije s kojima je odobren Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku i Albaniju, potvrđeno je Hrvatskoj izvještajnoj i novinskoj agenciji (HINA) sinoć iz State Departmenta.

"Sa zadovoljstvom možemo potvrditi da je Slovenija jutros predala svoj instrument o ratifikaciji u State Departmentu", kazala je glasnogovornica Odjela za europske poslove State Departmenta HINA-i, dodajući da je prije toga to učinio i Portugal.

Portugal i Slovenija dvije su posljednje članice NATO-a koje su predale svoje ratifikacijske dokumente vladi SAD-a kao depozitaru Sjevernoatlantskog psporazuma, kojom je 1949. stvoren NATO, čime su ispunjeni uvjeti da Hrvatska i Albanija na summitu NATO-a 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu sudjeluju kao punopravne članice.

State Department je o dovršenom procesu ratifikacije pristupnih protokola među 26 država članica u ponedjeljak obavijestio glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoop Schefera, koji će izdati službene pozive Hrvatskoj i Albaniji da i one predaju instrumente o ratifikaciji svog članstva u State Departmentu, čime će i službeno postati punopravne članice NATO-a.

Po riječima glasnogovornice Odjela za europske poslove, veleposlanici Hrvatske i Albanije bit će u utorak ili u srijedu pozvani u State Department, da predaju instrumente o pristupanju NATO-u koje su ratificirali njihovi parlamenti.

U povodu primanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza, u galeriji "Zvonimir" Ministarstva obrane u Zagrebu danas će biti otvorena izložba fotografija "Hrvatski vojnik u Afganistanu - Mirovna misija ISAF".

Izložba predočuje dojmove koje su naši vojnici donijeli iz Afganistana, tijekom boravka u misiji ISAF, koju vodi NATO.

Susret 18 hrvatskih vojnika s afganistanskom tradicijom i kulturom ovjekovječen je sa stotinjak fotografija krajolika, ljudi, njihova svakodnevnog života i običaja.

Bit će izloženo i desetak fotografija koje je u Afganistanu snimio službeni fotograf Ministarstva obrane Tomislav Brandt te nekoliko fotografija iz fundusa Vojnog muzeja, priopćeno je iz MORH-a.

U misiju ISAF Republika Hrvatska je kao članica NATO-ova programa Partnerstvo za mir poslala prve vojnike 2003.

Izložba se može razgledati od srijede 1. travnja, zaključno do 8. travnja 2009. u radno vrijeme galerije „Zvonimir“, pon-pet od 11 do 18 sati, subotom od 10 do 12 sati, nedjeljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan.

Sve zemlje članice NATO-a obavile su svoj dio posla glede procedure ratifikacije hrvatskog članstva u Savezu, a Hrvatska će ovaj tjedan riješiti svoj preostali formalni dio i na summitu ovoga vikenda sudjelovat će kao punopravna članica, izjavio je danas u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon sastanka Državnog odbora za članstvo RH u NATO-u.

"Sve zemlje obavile su svoj dio posla i možemo reći da Hrvatska rješava ovaj formalni dio i postaje članicom", rekao je Mesić dodajući da je "trud uspio i da nas NATO Savez prihvaća kao svoju članicu".

U radu Državnog odbora za članstvo RH u NATO-u sudjeluju predsjednik Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

"Nama je posebno drago da Hrvatska pristupa Savezu baš na dan kada se obilježava 60. obljetnica vojno-obrambenog saveza i saveza zemalja koje dijele iste zajedničke demokratske vrijednosti", rekao je Sanader nakon sastanka.

Summit NATO-a održat će se 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu.

Najavio je da će se ulazak Hrvatske u NATO savez prigodno obilježiti 7. travnja. Prvo će biti svečano podizanje hrvatske i albanske zastave pred sjedištem NATO-a u Bruxellesu, a istoga dana poslijepodne zastava NATO-a bit će podignuta pred hrvatskim Ministarstvom obrane. Istog dana navečer održat će se i prigodna akademija u HNK-u.

Mesić i Sanader sudjelovat će na summitu u Strasbourgu i Kehlu na kojemu se obilježava i 60. godišnjica postojanje te organizacije.

Na pitanje novinara hoće li i kako Hrvatska odgovoriti na poziv američkog predsjednika za jačim angažmanom partnera u Afganistanu, Sanader je rekao da Hrvatska tijekom ove godine povećava broj vojnika s 280 na 300 "i to je naš doprinos".

Što se tiče sudjelovanja u međunarodnim misijama, Hrvatska će procijeniti prema svojim mogućnostima, rekao je Mesić.

"Dakle, kada se god bude razgovaralo o tome gdje i s kojim snagama Hrvatska treba sudjelovati mi ćemo to razmotriti i autonomno donijeti odluku".

Svojevremeno se spominjalo u javnosti da bi Hrvatska mogla prevoditi jedan pokrajinski tim za obnovu u Afganistanu, ali to je još uvijek ideja koja se razmatra s članicama NATO-a.

"U tim konzultacijama se pokazalo prije nekoliko mjeseci da možda nije potrebno ići na takav korak, sada ćemo nastaviti konzultacije pa ćemo vidjeti", rekao je Sanader.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovat će sutra u Den Haagu na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu kojom međunarodna zajednica želi ojačati partnerstvo s afganistanskom vladom u ostvarivanju mira i sigurnosti u toj zemlji, priopćeno je danas iz ministarstva.

Konferencija pod nazivom "Sveobuhvatna strategija u regionalnom okruženju", održava se pod okriljem Ujedinjenih naroda te vlada Afganistana i Nizozemske, a na njoj će, uz glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Bana Ki-moona i afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, sudjelovati ministri vanjskih poslova te predstavnici EU-a i NATO-a.

Konferencijom se želi osnažiti partnerstvo između međunarodne zajednice i afganistanske vlade u provedbi obveza za postizanje mira i sigurnosti u Afganistanu. Također se želi pridonijeti konstruktivnom uključivanju država regije u izgradnji slobodnog i sigurnog Afganistana te otvoriti nove perspektive angažmana međunarodne zajednice u toj zemlji, kaže se u priopćenju MVPEI-ja.

NATO je pozdravio u petak konačnu slovensku ratifikaciju Pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez te je iz Brusselsa priopćeno kako su uvjereni da će Hrvatska i Albanija moći postati članice Saveza na njegovu summitu idući tjedan, kao što je i bilo predviđeno.

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai je izjavio da je to "dobar razvoj događaja". "Mi smo uvjereni da će i Albanija i Hrvatska moći zauzeti svoje punopravno mjesto u NATO-u na summitu, a to svi mi kao NATO obitelj s veseljem očekujemo", rekao je.

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar u petak je potpisao Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO savez, a nakon njega to je odmah učinio i slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

Time su stečeni svi uvjeti za konačnu ratifikaciju Protokola, što omogućuje da Slovenija pravodobno svoj ratifikacijski dokument pošalje vladi SAD-a kao depozitaru Sjevernoatlantske povelje, kako bi Hrvatska na summitu organizacije idući tjedan mogla sudjelovati kao punopravna članica.

Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO slovenski je parlament ratificirao prije mjesec i pol dana, ali postupak nije bilo moguće izvesti do kraja zbog incijative da se parlamentarna ratifikacija ospori na referendumu.

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar danas je potpisao Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO savez, a nakon njega to je odmah učinio i slovenski predsjednik Danilo Tuerk te će zakon tijekom dana biti objavljen u službenom listu čime će taj pristupni protokol stupiti na snagu.

"Danas sam potpisao Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola o ulasku Republike Hrvatske u NATO savez, te ga uputio predsjedniku države, a istodobno je Zakon objavljen i u elektronskom izdanju Službenog lista Republike Slovenije", kazao je Gantar u kratkoj izjavi novinarima.

Gantar je kazao da su se time stekli svi uvjeti za konačnu ratifikaciju Protokola, što omogućuje da Slovenija pravodobno svoj ratifikacijski dokument pošalje Vladi SAD-a kao depozitaru sjevernoatlantskog sporazuma, kako bi Hrvatska na summitu NATO-a idućeg tjedna mogla sudjelovati kao punopravna članica.

Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola potpisao je i predsjednik države Danilo Tuerk najavivši da će se pristupni protokol već danas naći u slovenskom službenom listu.

Zakon o ratifikaciji Pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO slovenski je parlament ratificirao prije mjesec i pol dana ali postupak nije bilo moguće izvesti do kraja zbog incijative da se parlamentarna ratifikacija ospori na referendumu.

Marginalna Stranka slovenskog naroda SSN umjesto potrebnih 40.000 potpisa, za svoj je prijedlog o referendumu do sinoćnjeg isteka 35-dnevnog roka prikupila samo 1087 potpisa.

Slovenija se nikad nije žalila ni na jedno mjesto Hrvatske u NATO-u i dezinformacija je da je zbog slovenske pritužbe Hrvatska izgubila mjesto u zapovjednoj strukturi NATO saveza, rekli su danas u Zagrebu vojni predstavnik Hrvatske pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić i predsjedavajući vojnog odbora NATO admiral Giampaolo Di Paola.

Jedan hrvatski dnevni list u četvrtak je objavio kako je Hrvatska izgubila formacijsko mjesto brigadnog generala u jednom od NATO-ovih zapovjedništava, zbog toga što se na to navodno žalila Slovenija.

"Slovenija se nikad nije žalila ni na jedno mjesto Hrvatske i Hrvatskoj nije odbijeno niti jedno mjesto, već je dobila svoj položaj u strukturi NATO-a", rekao je u odgovoru na novinarsko pitanje general bojnik Lovrić na konferenciji za novinare organiziranoj prigodom posjeta Di Paole Hrvatskom vojnom učilištu.

"To (da se Slovenija žalila) je dezinformacija. Proces usuglašavanja za to mjesto nije završen, on traje, ali nije bilo ni govora o tome da se Slovenija žalila", kazao je Lovrić, ponovivši još jednom da je riječ "o dezinformaciji".

"Mogu potvrditi riječi general bojnika Lovrića, jer sam i sam odgovoran za to područje - nije bilo nikakvih pritužbi. Informacija (o tome da se jedna zemlja članica žalila na drugu) apsolutno ne odražava stvarnost NATO-a. U svemu surađujemo i zajedno ćemo postići dogovor", kazao je admiral Di Paola.

Načelnik glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić rekao je kako Hrvatska može biti ponosna na činjenicu da ulazi u jednu od najvažnijih organizacija svijeta, jer će time ostvariti mnogo viši stupanj sigurnosti svojih građana.

U NATO savezu "traže najbolja rješenja i uvijek se uvažavaju interesi svih članica" rekao je general Lucić.

Talijanski admiral prije toga je činjenicu da će Hrvatska na summitu NATO koji se za tjedan dana održava u Strasbourgu i Kehlu postati punopravnom članicom ocijenio velikim ostvarenjem zemlje Oružanih snaga RH i hrvatskog naroda.

Ustvrdio je kako je Hrvatska posljednjih 10 godina bila iznimno dobar partner NATO-u, "neizmjerno pridonijevši djelovanju Saveza, osobito - iako ne jedino - u Afganistanu".

"Važnost Hrvatske, ali i odgovornost koja uz nju ide, postat će još veća sada kada postane članicom Saveza, ne samo za stabilnost regije kojoj pripada, nego i šire", kazao je admiral Di Paola.

Ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez "velik je trenutak za Hrvatsku, za NATO, ali i za međunarodnu zajednicu uopće", kazao je predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a na konferenciji za novinare upriličenoj nakon što je polaznicima visokih vojnih škola i zapovjednicima OS Hrvatske održao predavanje o temi "NATO: sadašnji i budući izazovi u svjetlu 60. obljetnice osnutka".

Tijekom konferencije za novinare talijanski je admiral govorio i o strategiji NATO saveza u Afganistanu, spomenuvši kako se ona temelji na sveobuhvatnom pristupu, odnosno suradnji cjelokupne međunarodne zajednice pri čemu je Hrvatska odigrala veliku ulogu, a u budućnosti će se i od nje i od ostalih članica Saveza očekivati još više.

Prvi put je jedno izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a sudjelovalo na ratifikaciji Sjevernoatlantskog ugovora u parlamentu države pristupnice, rekao je danas nakon trodnevna posjeta Zagrebu voditelj izaslanstva Assen Agov.

"I vaš parlament i naše izaslanstvo sudjelovali su u stvaranju povijesti", rekao je Agov na zajedničkoj konferenciji za novinare s Krešimirom Ćosićem, voditeljem Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

"Hrvatska je potpuno spremna preuzeti sve obveze koje donosi članstvo u NATO-u", rekao je Ćosić i naglasio kako "u NATO ne ulazi samo vojska, samo oružane snage ili ministarstvo obrane, već cijela zemlja".

Rekao je kako je zadovoljan što je Hrvatski sabor gotovo jednoglasno prihvatio odluku o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlantski savez. Na glasovanju u srijedu samo je jedan saborski zastupnik bio protiv.

Potpredsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a i predsjedatelj Pododbora za transatlantske odnose Assen Agov izjavio je da je Hrvatska jedna od najpripremljenijih zemalja koje će pristupiti NATO-u. Istaknuvši potrebu očuvanja sigurnosti i demokratskih vrijednosti koje NATO štiti, Assen Agov je dodao kako je Hrvatska ključan čimbenik u osiguravanju sigurnosti regije te vrijedan partner na globalnoj razini.

Na okruglom stolu koji je danas prijepodne održan u Saboru na temu "NATO i javna percepcija sigurnosti" (slika) sudjelovali su članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, članovi Izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu te predstavnik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Petar Popović, čije izlaganje možete pročitati u slijedećem broju OPSA biltena "Euroatlantski tjednik".

Turski predsjednik izjasnio se danas kako se Turska ne protivi kandidaturi danskog premijera za novoga glavnog tajnika NATO-a.

Turski predsjednik Abdullah Gul izjavio je da Ankara nema ništa protiv danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena (slika) te da je on "jedan od najuspješnijih premijera" u Europi.

Fogh Rasmussen je "naljutio" muslimane svojim zagovaranjem slobode govora u vrijeme krize nastale zbog objavljivanja crteža proroka Muhameda. On se smatra najizglednijim kandidatom za mjesto glavnog tajnika NATO-a. Sadašnjem glavnom tajniku Saveza Jaapu de Hoopu Schefferu istječe mandat 1. kolovoza.

Neki turski dužnosnici prethodno su se protivili kandidaturi danskog premijera zbog krize oko crteža proroka Muhameda 2006., njegova navodnog protivljenja članstvu Turske u Europskoj uniji kao i njegova stajališta o kurdskim pobunjenicima.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je danas admirala Giampaola Di Paolu (slika), predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a, i zahvalio mu na posjetu u trenutku kada se Republika Hrvatska nalazi na pragu članstva u NATO savez, priopćio je Ured predsjednika.

Mesić je istaknuo da je ostvarenje ovog strateškog cilja Hrvatske rezultat dostignutih standarda, provedenih reformi, depolitizacije i profesionalizacije Oružanih snaga te sudjelovanja u mnogim međunarodnim mirovnim misijama.

Admiral Di Paola rekao je da svojim posjetom samo tjedan dana uoči povijesnog summita u Strasbourgu i Kehlu, kada NATO slavi 60. obljetnicu postojanja i dobiva dvije nove članice - Republiku Albaniju i Republiku Hrvatsku, želi zahvaliti Hrvatskoj na doprinosu ciljevima i misijama NATO saveza, te zaželjeti dobrodošlicu u Savez.

Admiral je također naglasio da Republika Hrvatska ulazi u NATO koji se suočava s novim izazovima 21. stoljeća, u NATO koji doživljava transformacije i koji će cijeniti doprinos Hrvatske, osobito u nastojanju da prostor bivše Jugoslavije učini trajno stabilnim i sigurnim.

Mesić izrazio je uvjerenost da će Hrvatska svojim primjerom pridonijeti reformskim procesima zemalja u okružju sa svrhom njihova konačna pridruživanja euroatlantskim integracijama, navodi se u priopćenju.

Kosor se sastala s admiralom Giampaolom Di Paolom

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor također je danas u Banskim dvorima primila admirala Giampaola Di Paolu, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.

Tom prigodom potpredsjednica Kosor izrazila je zadovoljstvo što će Hrvatska uskoro postati punopravnom članicom NATO-a. Ulaskom u članstvo NATO-a Hrvatska će postati još čvršći čimbenik stabilnosti u regiji, rekla je Kosor dodavši kako je u samo desetak godina Hrvatska prošla veliki put od primatelja međunarodne vojne pomoći do sudionika u mirovnim operacijama.

Admiral Di Paola istaknuo je veliku potporu hrvatskom ulasku u euroatlantske integracije te izrazio uvjerenost da će nakon uspješnog puta u NATO, Hrvatska uskoro završiti i svoj pregovarački proces za pridruživanje Europskoj uniji. Pritom je naglasio da će Hrvatska donijeti novu vrijednost NATO savezu te da će hrvatski primjer biti dobar poticaj i drugim zemljama u regiji, navodi se u priopćenju.

Albanski je parlament u četvrtak donio paket zakona o članstvu u NATO-u te ratificirao protokol o pristupu Albanije NATO-u.

U Albaniji gotovo ne postoji otpor uključivanju zemlje u NATO, a zastupnici su odluku o ratifikaciji donijeli jednoglasno.

Protokol o pristupu, koji je nadopuna Sjevernoatlantskog ugovora iz 1949., Albanija je potpisala u srpnju prošle godine, zajedno s Hrvatskom.

Hrvatska i Albanija trebale bi na idućem sastanku na vrhu NATO-a 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu sudjelovati kao članice, a zastava NATO-a već je u četvrtak bila izvješena u albanskom parlamentu.

Unatoč sumnjama pojedinih članica NATO-a u zrelost Albanije za članstvo u savezu, Sjedinjene Američke Države naglašeno su se zauzele za njezin primitak i ujedno njezinoj vojsci ponudili milijunsku novčanu pomoć.

Predsjednik albanske vlade Sali Berisha u govoru pred parlamentarcima zahvalio je SAD-u na potpori i izjavio da je ratificiranje "najsvečaniji čin" otkako je Albanija 1912. stekla neovisnost o Osmanskom Carstvu.

Predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a admiral Giampaolo Di Paola danas boravi u službenom posjetu Hrvatskoj i Oružanim snagama RH.

Di Paolu će danas primiti Predsjednik republike Stjepan Mesić, potpredsjednica vlade Jadranka Kosor, ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Josip Lucić.

Tijekom posjeta MORH-u admiral Di Paola održat će predavanje polaznicima visokih vojnih škola i zapovjednicima Oružanih snaga RH na Hrvatskom vojnom učilištu, o temi: NATO i njegovi sadašnji i budući izazovi u svjetlu 60. godišnjice.

Posjet izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a MORH-u

Ministar obrane Branko Vukelić sa svojim suradnicima primio je u četvrtak u posjet izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a (slika), predvođeno predsjednikom Pododbora za transatlanske odnose i potpredsjednikom Parlamentarne skupštine NATO-a Assenom Agovom, koje boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćio je MORH.

Vukelić je tijekom susreta istaknuo da Hrvatska sa zadovoljstvom očekuje predstojeći summit NATO-a na kojem će se potvrditi uspješnost svih nastojanja i sveobuhvatnih reformi, koje je provela u svrhu ispunjavanja svih standarda NATO Saveza.

"Pozivanjem Hrvatske u članstvo, NATO dobiva pouzdanog saveznika, a Hrvatska će preuzeti svoj dio obveza u doprinosu zajedničkoj sigurnosti. Ulaskom u NATO nastavit ćemo proces obrambene reforme i ispunjavanjem obveza i zadaća koje su definirane u strateškim dokumentima NATO procesa", rekao je Vukelić.

O provedenim reformama u svrhu pristupanja NATO-u i integraciji u EU, prelasku s kolektivne na individualnu koncepciju obrane, kao i o odnosima sa zemljama u regiji s ciljem stvaranja političke stabilnosti, govorio je državni tajnik Pjer Šimunović.

"Sve poduzete mjere i potvrda spremnosti ulaska Hrvatske u NATO, predstavljaju povijesni trenutak kojim će Hrvatska dati svoj doprinos u osiguranju mira i stabilnosti u svijetu", naglasio je Šimunović.

O aktualnim sigurnosno-političkim izazovima s aspekta Republike Hrvatske i strateškim planovima oružanih snaga članove izaslanstva izvijestio je načelnik Uprave za planiranje GS OS RH, brigadni general Dragutin Repinc.

Potpredsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Assen Agov izrazio je svoje zadovoljstvo što se dolazak ovog izaslanstva dogodio u trenutku kada je Hrvatski sabor potvrdio Sjevernoatlantski ugovor kojim se kraju privodi postupak pravnog pridruživanja Hrvatske NATO-u, zaželivši Hrvatskoj, kao punopravnom partneru, dobrodošlicu u Savez, stoji u priopćenju.

Izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a u Delnicama

Izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a tijekom trodnevnog boravka u Hrvatskoj posjetilo je u četvrtak i Bojnu za specijalna djelovanja u delničkoj vojarni "Drgomalj".

Izaslanstvo u kojem je petnaestak članova Parlamentarne skupštine NATO-a u Delnicama se upoznalo s kvalitetom obuke hrvatskih vojnika i časnika koji se tu pripremaju za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama u sklopu NATO, UN i EU.

Na početku posjeta Bojni za specijalna djelovanja njezin zapovjednik brigadir Nikola Županić je izaslanstvu predstavio ustroj i druge temeljne značajke postrojbe. Nakon predstavljanja izaslanstvu su demonstrirane sposobnosti članova bojne kroz prikaz vježbi, simulacija borbe u građevini te na otvorenom. Uz to, predstavljena je i najsuvremenija oprema te naoružanje kojim raspolaže postrojba.

Nakon predstavljanja je voditelj izaslanstva potpredsjednik Parlamentarne skupštine (PS) NATO-a i predsjedavajući Podobora za transatlantske odnose Assen Agov u izjavi za novinstvo istaknuo je da je impresioniran prikazanim. Ocijenio je da je Bojna za specijalna djelovanja ogledni primjer specijalnih postrojbi u sklopu NATO-a. Procijenio je da je Hrvatska spremna za ulazak u NATO i više no što je očekivao prije posjeta te ustvrdio da je, kako je rekao, vjerojatno jedna od najbolje pripremljenih novih saveznica.

Brigadir Nikola Županić izrazio je zadovoljstvo ocjenama da je ova postrojba u razini drugih srodnih specijalnih postrojbi u svijetu navevši da je to pohvala za njega kao zapovjednika, postrojbu i cjelokupne oružane snage Hrvatske.

Bojna za specijalna djelovanja elitna je postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske. Nastala je 8. rujna 2000. godine, spajanjem djelatnika Središta za posebne borbene vještine iz "Šepurina" i 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Postrojba je specijalizirana za ubacivanje u neprijateljsku pozadinu i izvlačenje snaga iz neprijateljske pozadine zrakom, vodom i kopnom, antiteroristička djelovanja, pružanje pomoći u mogućim elementarnim nepogodama i nesrećama većih razmjera, sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama, provedbu specijalnih djelovanja u vojnim i nevojnim operacijama poput traganja i spašavanja, izviđanje, prikupljanje i obradu obavještajnih podataka, izvođenje diverzantskih akcija u vodi, zraku i na kopnu, posebno na nepristupačnom terenu i drugo. Postrojba je opremljena najsuvremenijim naoružanjem i specijalističkom opremom.

Mesić primio izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić također je primio izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a koje je predvodio predsjednik Pododbora za transatlantske odnose i potpredsjednik skupštine Assen Agov, priopćeno je u četvrtak iz Ureda predsjednika.

Prilikom susreta razmijenjena su mišljenja o situaciji u regiji, posebice u svijetlu daljnjeg proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe, priopćeno je.

Agov je posebno istaknuo zadovoljstvo činjenicom što je izaslanstvo bilo u prigodi nazočiti usvajanju Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora u Hrvatskom saboru, te istaknuo kako ulazak Hrvatske u NATO nije samo postignuće za samu Hrvatsku, već velika dobit i za sam Savez.

Hrvatska je to višestruko pokazala i dokazala, sudjelovanjem u međunarodnim mirovnim misijama i doprinosom u području stvaranja zone sigurnosti i stabilnosti na prostoru jugoistoka Europe, zaključio je na kraju razgovora Agov.

Predsjednik Republike zahvalio je svim članicama NATO-a na ratifikaciji pristupnih protokola Hrvatske Savezu te dodao kako će Hrvatska ispunjavati sve svoje obveze u Savezu, kaže se u priopćenju.

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak da će Slovenija u najkraćem mogućem roku vladi Sjedinjenih Američkih Država kao depozitaru Atlantske povelje poslati ratifikacijski dokument kojim se potvrđuje da je u Sloveniji ratificiran pristupni protokol za ulazak Hrvatske u NATO.

"Slovenija će u najkraćem mogućem roku ratifikacijski dokument poslati SAD-u, tako da će hrvatski premijer Ivo Sanader u travnju biti pozvan na summit NATO saveza", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovite sjednice vlade.

U četvrtak na večer istječe rok do kojega je Stranka slovenskog naroda (SSN) trebala prikupiti 40 tisuća potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na kojemu je željela osporiti ratifikaciju pristupnog protokola, ali u tome nije uspjela jer je prikupila samo oko tisuću potpisa.

Komentirajući inicijativu spomenute stranke koju slovenska vlada nije podržavala jer je referendum unaprijed nazvala nepotrebnim, Pahor je rekao da je njegova Vlada učinila sve potrebno kako ne bi bili ugroženi interesi Slovenije, NATO saveza i Hrvatske.

"Početkom godine našli smo se u situaciji da su politički zapleti na domaćoj sceni mogli ugroziti odgovornost i vjerodostojnost naše vanjske politike", rekao je Pahor, podsjećajući na procese osporavanja hrvatskog članstva u NATO-u koje su se pojavile izvan službene politike, mimo želje njegove vlade.

Pahor je, međutim, naglasio da je njegova vlada morala poštovati proceduru budući da zakon o referendumu daje za pravo strankama ili skupinama da pokušaju prikupiti potrebne glasove za naknadni zakonodavni referendum kojim se neki zakon koji je parlament već prihvatio može osporiti.

"Stranka slovenskog naroda imala je to zakonsko pravo i to smo morali poštovati", rekao je Pahor.

Slovenski premijer na istoj konferenciji za novinare komentirao je i stanje u odnosima s Hrvatskom nakon drugog susreta ministara vanjskih poslova dviju država s povjerenikom za proširenje EU-a Ollijem Rehnom kojim se pokušava doći do rješenja deblokade hrvatskih pristupnih pregovora i razrješenja graničnog prijepora.

"Razgovori se nastavljaju a došlo je i do značajnog pomaka u intenzivnosti konzultacija ministara vanjskih poslova dviju država s europskom povjerenikom Ollijem Rehnom", rekao je Pahor.

Na pitanje je li osobno upoznat s novim prijedlogom što ga je u srijedu ministrima Samuelu Žbogaru i Gordanu Jandrokoviću iznio Rehn te hoće li u iduća dva dana na neformalnom zasjedanju ministara vanjskih poslova Europske unije doći do deblokade hrvatskih pristupnih pregovora, Pahor je rekao da je na sastanku dogovoreno da ni Hrvatska ni Slovenija o tome ne daju izjave i to sve "dok se ne postigne dogovor koji bi jedan i drugi ministar ocijenili prihvatljivim".

Slovenska strana držat će se toga dogovora, dodao je Pahor i pojasnio da je Žbogar vladu na sjednici u četvrtak obavijestio o sastanku.

Komentirajući izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Jandrokovića, Pahor je rekao da je očito kako i Hrvatska i Slovenija još uvijek inzistiraju na ranijim stajalištima o granici i deblokadi.

"Slovenija inzistira na svojim gledištima, a za sada na svojim stajalištima inzistira i Hrvatska", rekao je Pahor, ali dodao je da je na sastanku u srijedu ipak došlo do velikog pomaka prema naprijed.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković rekao je u četvrtak u Zagrebu, nakon trojnih razgovora koje je vodio dan prije u Bruxellesu s Europskom komisijom i Slovenijom, da je hrvatska pozicija ostala nepromijenjena, odnosno da Zagreb ustraje na odvajanju pregovora od bilateralnog spora, na trenutnoj deblokadi pregovora te na rješavanju graničnog spora pred međunarodnim pravnim tijelom.

I slovenski i hrvatski ministar intenzivno razgovaraju s Rehnom i pokušavaju doći do zaključka mogu li se stajališta dviju strana približiti, rekao je Pahor, ali nije htio iznositi druge detalje.

Pahor je ponovio da je u rješenju spomenutih pitanja sada vrijeme za "tihu diplomaciju" a i oba ministra vanjskih poslova imaju jasne instrukcije svojih premijera i vlada.

"I jedan i drugi ministar su diplomati koji preko inicijative povjerenika Rehna moraju doći do dogovora koji bi bio obostrano prihvatljiv" zaključio je Pahor.

Hrvatska još može ispuniti cilj dovršetka pregovora do kraja ove godine ako nastavi s odlučnom provedbom reformi unatoč zastoju zbog bilateralnog problema sa Slovenijom, na čijem se rješavanju radi i gdje se može očekivati skori napredak, izjavio je u srijedu povjerenik za proširenje Olli Rehn.

"Još nije izgubljen cilj da se pregovori dovrše do kraja 2009. godine. Bitno je da Hrvatska s punom odlučnošću i konkretnim rezultatima nastavi s reformama, posebice u pravosuđu i brodogradnji. U tom slučaju nije toliko bitno hoće li neka poglavlja biti otvorena u ožujku, travnju ili čak u svibnju", rekao je Rehn skupini novinara s kojima je razgovarao o predstojećem neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u češkom mjestu Hluboka na Vltavi koji je posvećen pitanjima proširenja i perspektivi zapadnog Balkana.

Rehn je rekao da su se obje zemlje složile oko mogućnosti potpisivanja zajedničke izjave u kojoj bi se potvrdilo da nijedan dokument ili čin nastao nakon proglašenja njihove neovisnosti ne prejudicira međusobnu granicu.

Po Rehnu, "zajednička izjava da nijedan dokument ili čin nastao nakon 25. lipnja 1991. neće obvezivati nijednu zemlju u pristupnim pregovorima" predstavlja "važnu mjeru izgradnje povjerenja i to je jedan dio općeg procesa" u okviru europske pomoći na rješavanju toga otvorenog bilateralnog pitanja.

Povjerenik je rekao da će o rezultatima dosadašnjih razgovora s ministrima vanjskih poslova RH i Slovenije izvijestiti ministre vanjskih poslova, koji se u petak i subotu sastaju u Češkoj. To će biti prvi put da se hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu i slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora razgovora na ministarskoj razini.

"Izvijestit ću ministre vanjskih poslova o stanju pregovora, pretpostavljajući da večeras možemo postići napredak i onda od zemalja članica tražiti potporu za taj proces. Činjenica je da su zemlje članice i predsjedništvo EU-a zabrinuti zbog situacije i žele vidjeti rezultate iz ovoga procesa", rekao je Rehn, dodajući da će predložiti "mobilizaciju zemalja članica da pruže daljnju potporu i ohrabrenje u traženju rješenja i kompromisa na europski način".

Rehn je rekao da zastoj u hrvatskim pregovorima zbog bilateralnog problema nanosi štetu cijeloj regiji. "Čitao sam nedavno neke članke o hrvatsko-slovenskom graničnom pitanju u kojima se ističe da je to loš primjer balkanskih navika u Europi. Ne slažem se s tim, mislim da je to ozbiljno pitanje, koje treba riješiti, ali je istina da to ugrožava sliku regije, koja postaje sve lošija zbog toga bilateralnog pitanja. Inicijativom o europskoj pomoći nastojimo izbjeći da to bilateralno pitanje ne učini daljnju štetu zapadnobalkanskoj regiji i budućnosti EU-a", rekao je Rehn.

Rehn je izbjegao izravno odgovoriti hoće li stručna skupina pod vodstvom Marttija Ahtisaarija ponuditi konačno rješenje za granicu ili će se to pitanje rješavati arbitražom ili pred nekim pravosudnim tijelom. "To je bilateralno pitanje, koje je postalo europski problem i postoji europski okvir za rješavanje toga problema, a to je pregovarački okvir, koji nudi nekoliko metoda za rješavanje takve vrste graničnih prijepora na temelju Povelje UN-a i međunarodnog prava", rekao je Rehn ističući da se dvije strane moraju međusobno dogovoriti koju će metodu ili kombinaciju metoda izabrati.

Hrvatski premijer Ivo Sanader primio je u Banskim dvorima izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a, na čelu s Assenom Agovom, predsjednikom Pododbora za transatlantske odnose i potpredsjednikom Parlamentarne skupštine NATO-a.

Članovi izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a izrazili su veliko zadovoljstvo time što će Hrvatska uskoro postati članica NATO-a te što su bili prisutni povijesnom danu kada je Hrvatski sabor potvrdio Sjevernoatlantski ugovor.

Sanader je rekao kako je ovo zaista povijesni dan za Hrvatsku te je zahvalio svim zemljama članicama na potpori koju su pružali Hrvatskoj na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama.

Dodao je kako je Hrvatska, postajući članicom, spremna preuzeti još aktivniju ulogu unutar NATO-saveza te kako će Savez ovime pridonijeti učvršćivanju stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi.

Odgovarajući na pitanja članova izaslanstva, Sanader je izložio hrvatsko stajalište glede slovenske blokade u procesu pristupnih pregovora s Europskom unijom, a s izaslanstvom je razgovarao i o aktualnim pitanjima vezanima uz regiju.

Pristupni protokol za uključivanje Hrvatske u NATO savez koji je slovenski parlament već ratificirao, mogao bi stupiti na snagu već u petak, objavio je u srijedu Slovenski radio koji se poziva na svoje izvore bliske Pavlu Gantaru, predsjedniku slovenskog parlamenta.

Sa slanjem slovenskog protokola Sjedinjenim Američkim Državama kao depozitaru Atlantskog ugovora čekalo se zbog inicijative kojom ga se željelo osporiti na referendumu.

U četvrtak istječe 35-dnevni rok koji je Gantar kao predsjednik parlamenta dao Stranci slovenskog naroda (SSN) za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa na temelju kojih bi raspisivanje referenduma za vrhovno zakonodavno tijelo postalo obveznim.

Međutim, po dostupnim informacijama SSN je uspio skupiti samo oko 1.000 potpisa.

Gantar će, javio je Slovenski radio, vjerojatno već u petak objaviti da su se stekli uvjeti da ratificirani protokol stupi na snagu, ne čekajući sedmodnevni rok u kojemu bi ta stranka trebala obavijestiti parlament je li prikupila potrebne potpise.

Kako je javio spomenuti izvor, Gantar će već u petak iz općinskih evidencija dobiti vjerodostojan podatak da su građani do sada u općinskim upravama preuzeli samo oko 1.000 službenih obrazaca čijim se potpisivanjem izražava potpora referendumu, te da tako referendumska inicijativa nije uspjela.

Hrvatski sabor potvrdio je danas Sjevernoatlantski ugovor kojim se kraju privodi postupak pravnog pridruživanja Hrvatske NATO savezu, budući da će polaganjem svoje isprave o pristupu tom ugovoru kod depozitara u Washingonu Hrvatska i formalno postati punopravna članica tog vojno-obrambenog saveza.

Sjevernoatlantski ugovor svojim je glasovima potvrdilo 119 zastupnika, a protiv je bio samo nezavisni Dragutin Lesar.

Iako je čelnik SDP-a Zoran Milanović u sabornici tražio da su utvrdi potvrđuje li se Ugovor običnom ili dvotrećinskom većinom, predsjedavajući Vladimir Šeks poručio mu je da će se o tome kakvom je većinom Ugovor potvrđen vidjeti nakon glasovanja.

Sjevernoatlantskim ugovorom uređuju se pitanja iz područja sigurnosne, obrambene i vanjske politike, pitanja kolektivne obrane saveznika i napora za očuvanje mira i sigurnosti te pitanja razvoja kolektivnih vojnih i obrambenih sposobnosti država stranaka Sjevernoatlantskog ugovora.

Ugovor obvezuje stranke na miroljubivo rješavanje međunarodnih sporova te na suzdržavanje od prijetnje ili uporabe bilo kojeg oblika sile, nespojivog s ciljevima Ujedinjenih naroda.

Sjevernoatlantski ugovor predviđa da države stranke mogu, jednoglasnom odlukom, pozivati svaku europsku državu koja je spremna promicati načela Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja, da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru, čime se otvara mogućnost daljnjeg proširenja NATO-a.

U Vladi očekuju da Hrvatska, nakon što su Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u potvrdili parlamenti svih zemalja članica NATO-a, te nakon što položi svoju ispravu o pristupu Sjevernoatlantskom ugovoru, već na predstojećem sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja može sudjelovati kao punopravna članica NATO-a.

Visoko izaslanstvo Parlamentarne skupštine NATO-a boravit će u Hrvatskoj od danas do petka kako bi u izravnim razgovorima s najvišim dužnosnicima još jednom potvrdilo uspjeh koji je Hrvatska ostvarila u provedbi reformi i nužnim prilagodbama i uvjerilo se da je Hrvatska u punoj mjeri spremna za ulazak u najveću političku sigurnosnu i vojnu organizaciju suvremenog svijeta, kazao je u jučer u Zagrebu voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimir Ćosić.

"Zapažanja parlamentarnih zastupnika iz desetak država članica NATO-a prilog su tezi Stalnog odbora Parlamentarne skupštine i Sjevernoatlantskog vijeća da je Hrvatska spremna za preuzimanje svih zadaća koje proizlaze iz punopravnog članstva u NATO savezu", rekao je Ćosić na konferenciji za novinare sazvanoj dan uoči početka posjeta NATO-ovih parlamentaraca Hrvatskoj.

Izaslanstvo PS NATO-a će danas sudjelovati u radu okruglog stola s predstavnicima Zaklade Konrad Adenauer na temu "Dvadeset godina transformacije: uspjesi i izazovi pred Republikom Hrvatskom".

Potom će održati zajednički sastanak s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku, obranu, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i saborskog izaslanstva u PS NATO-a a potom će ih primiti i premijer Ivo Sanader. Sutra će izaslanstvo PS NATO-a održati zajednički sastanak s ministrom obrane Brankom Vukelićem i njegovim suradnicima nakon čega će se uputiti u Delnice kako bi se upoznali s ustrojem mogućnostima i opsegom rada Velike bojne za specijalna djelovanja.

Posjet Delnicama bit će, prema Ćosićevim riječima, prilika da se izaslanstvo NATO-a upozna s kvalitetom obuke hrvatskih vojnika i časnika koji se baš na tom prostoru pripremaju za sudjelovanje u mirovnim operacijama u sklopu NATO, UN i EU.

Visoku razinu obuke dokazuje činjenica da je u različitim vrlo zahtjevnim i opasnim operacijama diljem svijeta do sada sudjelovalo više od tisuću hrvatskih vojnika i da, na sreću, nije bilo žrtava napomenuo je Ćosić.

U četvrtak navečer parlamentarce NATO-a primit će Predsjednik Stjepan Mesić. Posljednjeg dana boravka u Hrvatskoj, u petak, izaslanstvo Saveza počet će sudjelovanjem u radu okruglog stola na temu "Energetska sigurnost i Jugoistočna Europa". Ćosić je upravo energetsku sigurnost označio jednom od najvažnijih tema koja dominira politikom ne samo EU, UN nego i NATO-a.

Program posjeta izaslanstva PS NATO-a Hrvatskoj završit će okruglim stolom na temu "NATO i javna percepcija sigurnosti" u kojem će cilj rasprave biti pojasniti i približiti hrvatskoj javnosti važnost i način funkcioniranja Saveza, kazao je Ćosić. Na zadnjem okruglom stolu sudjelovat će i predstavnik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Petar Popović, koji će o ovj temi govoriti iz perspektive najaktivnije organizacije u području informiranja građana o NATO-u.

Krešimir Ćosić je na kraju jučerašnje konferencije rekao kako će se broj članova izaslanstva s dosadašnjih tri, nakon summita NATO-a u Strasbourgu i Kehlu na kojem bi Hrvatska trebala postati punopravnom članicom, povećati na pet, što će izaslanstvu dati mogućnost sudjelovanja u vrlo važnim parlamentarnim odborima NATO-a poput Odbora za znanost i tehnologije, za pitanje ekonomske sigurnosti i za civilna pitanja povezana sa sigurnošću, jer su do sada hrvatski parlamentarci bili najviše vezani uz Politički odbor i Odbor za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO.

Agov: Hrvatska pridnosi kolektivnoj sigurnosti i obrani NATO-a

Parlamentarna skupština NATO-a smatra da Hrvatska pridonosi kolektivnoj sigurnosti i obrani Sjevernoatlantskog saveza i želi joj dobrodošlicu u NATO, izjavio je danas u Zagrebu potpredsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a i predsjedavajući podobora za transatlantske odnose Assen Agov.

"Mi mislimo da Hrvatska pridonosi našoj kolektivnoj sigurnosti i obrani. Hrvatska svojom demokratskom tradicijom...puno pridonosi Savezu. Mi ćemo srdačno reći: dobrodošli u Savez!", rekao je Agov u izjavi za novinare nakon susreta s potpredsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom.

"Drago nam je da smo ovdje u trenutku kada Hrvatska ratificira Sjevernoatlantski ugovor. To je važan trenutak i to je prvi put da su članovi Parlamentarne skupštine NATO-a nazočni takvoj proceduri (u nacionalnom parlamentu)", kazao je Agov.

Šeks je rekao novinarima da je zahvalio izaslanstvu na snažnoj potpori koju je Parlamentarna skupština NATO-a pružala Hrvatskoj na njezinu putu u članstvo Sjevernoatlantskog saveza.

"Izaslanstvo je izrazilo snažno uvjerenje da će 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu Hrvatska biti punopravna članica NATO-a, da će portugalski i slovenski ratifikacijski instrumenti biti položeni u Washingtonu te da će nakon što Hrvatski sabor danas usvoji Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora Hrvatska na 60. obljetnicu NATO-a biti na svome mjestu", izjavio je Šeks.

Svi su saborski klubovi danas podržali potvrđivanje Sjevernoatlantskog ugovora, iako su oni oporbeni prigovorili proceduri budući da se potvrđivanje predviđa običnom, a ne dvotrećinskom većinom, dok je nezavisni zastupnik Dragutin Lesar iz tog razloga najavio da će uskratiti potporu Sjevernoatlantskom ugovoru.

Potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak izvijestio je kako su se klubovi složili da će o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora glasovati u podne.

Podržavši ulazak u NATO, Zoran Milanović (SDP) upozorava da je NATO politički savez, te da Hrvatska svojim ulaskom u njega prenosi i svoju sudbinu. Pritom izražava neslaganje odlukom vladajućih da se Ugovor potvrđuje običnom većinom, dok se, primjerice, odluka o slanju vojnika u Sierra Leone donosi dvotrećinskom većinom.

S tim se složio i Damir Kajin (IDS), ali je i naglasio da je ulazak u taj savez u sadašnjem trenutku gospodarske krize "malo svjetla na kraju tunela". "NATO nam treba kao kruh svagdašnji", rekao je Kajin dodavši da bi između ulaska u NATO i dobre turističke sezone uvijek birao dobru sezonu jer, kaže, ona život znači.

No, nastavlja, ulaskom u Savez dobivamo demokratsku legitimaciju i potvrdu da pripadamo europskom civilizacijskom krugu.

Vesna Pusić (HNS) naglašava da ulazak u NATO znači sigurnost i stabilnost, a ulaskom će uloga Hrvatske biti i širenje stabilnosti na užu regiju, jugoistočnu Europu, ali i na širu, crnomorsku regiju koja još uvijek ima sigurnosnih problema. "Ulazak u NATO za Hrvatsku je jedan od dva koraka koji su temeljna zadaća ove generacije političara, a to je institucionalno osigurati temelje za sigurnost zemlje preko članstva u NATO-u i članstva u EU", rekla je Pusić.

Krešimir Ćosić (HDZ) istaknuo je da je članstvo u NATO-u vanjskopolitički i sigurnosni cilj i konstanta hrvatske državne politike od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća. "Članstvo u Savezu čvrst je temelj za sigurnost Hrvatske, a NATO će dobiti pouzdanog saveznika", istaknuo je podsjetivši da već sada Hrvatska u mirovnim misijama u svijetu sudjeluje s gotovo 500 vojnika.

Josip Friščić (HSS) pohvalio je napore hrvatske politike u približavanju NATO-u, napominjući da je na početku tog procesa bio nizak postotak potpore ulasku u taj vojni savez, a da to danas konsenzualno podupiru sve parlamentarne stranke, dok je potpora građana viša od 60 posto.

Šemso Tanković je u ime Kluba nacionalnih manjina kazao je kako i predstavnici manjina podupiru ulazak Hrvatske u NATO, napominjući da su matične države velikog broja manjina već članice tog saveza, dok je Ratko Gajica (SDSS) za članstvo u NATO-u rekao da je s jedne strane motiv, a s druge da Hrvatska postane još bolje mjesto za život.

Nezavisni Dragutin Lesar najavio je, pak, da neće poduprijeti potvrđivanje Sjevernoatlantskog ugovora, prigovorivši proceduri po kojoj se ulazak u NATO u Saboru može potvrditi običnom većinom, odnosno glasovima tek 39 zastupnika, unatoč poslovničkoj odredbi da se takve odluke donose dvotrećinskom većinom, te opravdanim zahtjevima za raspisivanje referenduma.

Ministar obrane Branko Vukelić uzvratio je kako je, po njegovu mišljenju, od procedure bitnija poruka koju Hrvatska šalje u svijet - suglasje svih parlamentarnih stranaka i preko 60-postotna potpora građana ulasku u NATO.

Raspisivanje referenduma o ulasku u NATO smatra nepotrebnim, jer bi, smatra, to značilo sammo trošenje novca za nešto što je kroz potporu stranaka i većine građana već iskazano.

Vrhovni zapovjednik NATO-a, američki general Bantz Craddock, upozorio je kako bi predstojeće misije Saveza trebale biti organizirane na drukčiji način od onih u Afganistanu, s obzirom da predstavnici nekih zemalja članica pokazuju "nesklonost riziku".

"Za predstojeću se misiju moramo bolje organizirati. Mislim da unutar NATO-a postoji nesklonost prema riziku i s time se moramo nastaviti nositi", rekao je pred članovima Senata, podsjećajući na nepristajanje nekih zemalja članica da pošalju vojna pojačanja u određene zemlje.

"Mislim da će određene zemlje, partnerice ili članice, radije obećati da će svoje snage poslati na Kosovo ili da će sudjelovati u snagama brzog djelovanja nego slati svoje trupe u Afganistan. U protivnom nećemo uspjeti zadovoljiti naše potrebe na terenu", kazao je. "Općenito govoreći, razni zapovjednici glavnih stožera željeli bi više pridonijeti, jer smatraju da za to imaju dovoljno kapaciteta, no politički gledano ruke su im vezane", ocijenio je general Craddock. "Ako budemo imali Savez koji će djelovati u dvjema brzinama, to će ga oslabjeti", zaključio je.

Viši turski vanjskopolitički dužnosnik u utorak je rekao da Turska neće biti naklonjena perspektivi izbora danskog premijera Fogha Rasmussena (slika) na položaj glavnog tajnika NATO-a, izvijestila je agencija Anadolu.

"Mi ne možemo prihvatiti čovjeka koji ne poštuju naša vjerska uvjerenja i svete vrijednosti, koji je u prošlosti iskazao nepoštovanje, na mjestu čelnika NATO-a", rekao je Suat Kiniklioglu, zamjenik predsjedatelja odbora za vanjske odnose vladajuće Stranke pravde i razvitka.

Kiniklioglu je rekao da Turska ima više problema s pokušajem da se Rasmuseena postavi za novog glavnog tajnika NATO-a.

Među njima su i izjave Rasmussena od 2003. da ne podržava ulazak Turske u Europsku uniju, to što nije zatvorio satelitsku televizijsku postaju povezanu sa separatističkom Kurdskom radničkom partijom (PKK) ni intervenirao u slučaju objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskim novinama.

Hrvatska može biti sigurna da nam nitko više ne može ugroziti slobodu, izjavio je premijer Ivo Sanader u Hrvatskom saboru, pozvavši zastupnike da potvrde Sjevernoatlantski ugovor kojim se kraju privodi postupak ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza.

Premijer Sanader je naglasio da je Hrvatski sabor danas u povijesnoj prigodi uvrstiti Hrvatsku u najvažniju svjetsku sigurnosnu asocijaciju kojoj Hrvatska, istaknuo je, teži još od osamostaljenja.

"Potvrdit ćete da se Hrvatska vraća kući", poručio je zastupnicima, napominjući da je Sjevernoatlantski ugovor iz 1949. Europi donio 60 godina mira i napretka.

Istaknuo je da Hrvatska po svojoj povijesnoj, društvenoj, kulturnoj i svakoj drugoj baštini s pravom želi doprinijeti međunarodnim naporima osiguranja mira i stabilnosti u svijetu.

"Sloboda, mir, demokracija, vladavina prava, ljudska prava, prava nacionalnih manjina, slobodno i odgovorno tržišno gospodarstvo, to su vrijednosti za koje su se naši građani opredijelili još od osamostaljenja", kazao je Sanader.

Premijer je podsjetio da se Hrvatska u Domovinskom ratu uzdala u sebe, ali i u saveznike, da je ponosna na sve ono što je prošla i postigla - danas je ravnopravan čimbenik u međunarodnoj asocijaciji demokratskih zemalja svijeta.

"Hrvatska je uspjela, Hrvatska nikada neće biti objekt tuđih posezanja", poručio je Sanader, ocijenivši da ni jedna moderna europska država nije prošla teži put osamostaljenja.

Napomenuo je da NATO nije samo vojna organizacija, da se nakon pada Berlinskog zida preoblikovao zajedno s Europom i umjesto konfrontacije okrenuo dijalogu, ističući kako Hrvatska želi i mora preuzeti svoj dio odgovornosti za mir i stabilnost u svijetu.

Premijer je poručio da Hrvatska, pred ulaskom u NATO, nikada nije imala bolji i sigurniji međunarodni položaj, naglasivši da članstvo u NATO-u, pogotovo u vrijeme "najteže ekonomske krize novoga svijeta", znači i suradnju s najjačim trgovinskim partnerima, odnosno pripadnost euroatlanstkom tržištu kao pokretaču svjetskog gospodarstva.

"Ulazimo u vrijeme s većim pravima, ali i s većom odgovornosti na međunarodnoj sceni, većom odgovornosti za mir, stabilnost i napredak", poručio je Sanader, naglasivši važnost Hrvatske za stabilnost jugoistočne Europe.

Sanader je zahvalio hrvatskim braniteljima, bez kojih ne bi bilo samostalne Hrvatske niti ulaska u NATO, prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, predsjedniku Stjepanu Mesiću, Saboru i parlamentarnoj diplomaciji, prijašnjim vladama.

Zahvalio je i NATO-u na iskazanom povjerenju, izrazivši zadovoljstvo što saborsku sjednicu s galerije prate članovi izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a koje je u službenom posjetu Hrvatskoj.

Premijer je podsjetio da u NATO-ovim te UN-ovim i mirovnim misijama EU-a sudjeluju hrvatski vojnici, kojima je poručio - "Hrvatska se vama ponosi".

"Prije 15-tak godina strani su vojnici ovdje dolazili, a Hrvatska je danas izvoznik sigurnosti i sjedi za stolom gdje se donose odluke. To je naš uspjeh", poručio je Sanader.

O predloženom potvrđivanju Sjevernoatlanstkog ugovora raspravljaju saborski klubovi.

Na marginama sastanka ministara vanjskih poslova i ministara obrane Adriatic-Baltic-Atlantic u Rigi, ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u utorak sa zamjenikom pomoćnika državne tajnice Sjedinjenih Američkih Država Stuartom Jonesom.

Kako je priopćeno, tom je prigodom izraženo obostrano zadovoljstvo odličnim, prijateljskim i partnerskim odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Ministar Jandroković zahvalio je zamjeniku Jonesu na pomoći koju su Sjedinjene Američke Države pružile Hrvatskoj na putu u NATO kao i na američkom angažmanu u posljednjoj fazi pristupanja Republike Hrvatske NATO-u te ratifikaciji Protokola. Izvijestio je zamjenika Jonesa o trenutnom stanju hrvatskih pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji i izrazio očekivanje da će Hrvatska, unatoč slovenskoj blokadi završiti pregovore do kraja 2009. godine.

Sugovornici su razmotrili i trenutnu situaciju na jugoistoku Europe, aktualno stanje u Bosni i Hercegovini te rezultate nedavnog posjeta predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera Republici Srbiji. Ministar Jandroković kazao je kako Hrvatska ostaje predana razvoju dobrosusjedskih odnosa, kao i nastavku potpore zemljama jugoistočne Europe na njihovom putu u euroatlantske integracije, navodi se u priopćenju.

Poljska se zalaže za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i smatra da se bilateralni problemi lakše mogu riješiti kroz proces integracija, izjavio je danas u Zagrebu predsjednik poljskog parlamenta (Sejma) Bronislaw Komorowski (slika) koji boravi u uzvratnom službenom posjetu Hrvatskoj.

"Poljska je jako zainteresirana za to da Hrvatska uđe u EU i NATO. Iz svog iskustva znamo da je sva granična, narodna i povijesna pitanja lakše riješiti kroz proces integracija", rekao je Komorowski u izjavi za novinare nakon susreta sa svojim domaćinom, predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem.

Predsjednici hrvatskog i poljskog parlamenta razgovarali su o bilateralnim odnosima, koje su ocijenili "dobrim i prijateljskim", a posebice o daljnjem razvoju parlamentarne suradnje. Poseban naglasak u razgovorima dan je pristupanju Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji, u čemu Hrvatska ima snažnu podršku Poljske, te u vezi s time i o poljskim iskustvima iz procesa pristupanja EU-u.

"Ima dosta mogućnosti za daljnje unapređenje suradnje između dviju zemalja i dogovorili smo se da ćemo intenzivirati međuparlamentarnu suradnju", rekao je Bebić novinarima.

Komorowski je poželio Hrvatskoj dobre pregovore s Europskom unijom te "uspjeh i hrabrost u provođenju reformi" te dodao: "Računamo na Hrvatsku kao na poljskog saveznika u EU-u i NATO-u".

Predsjednik Sejma pozvao je Bebića na proslavu 20. godišnjice neovisnosti Poljske koja će se održati početkom lipnja u Varšavi.

Tijekom dana Komorowskog je također primio i Predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader, a razgovarao je i s predsjednicom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesnom Pusić, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom Odbora za europske integracije Nevenom Mimicom i drugim saborskim dužnosnicima.

Poslijepodne je predsjednik poljskog parlamenta održao predavanje na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski", "Poljska u NATO-u koji se mijenja - iskustva desetogodišnjeg članstva". Predavanju su prisustvovali i članovi Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA). Nakon predavanja na vojnom učilištu otvorena je i izložba "Deset godina Oružanih snaga Poljske u NATO-u".

U povodu desete obljetnice NATO-a bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije najviši dužnosnici Kosova i politički čelnici izrazili su danas zahvalnost SAD-u, Europskoj uniji i svim zemljama koje su pomogle u oslobađanju i kasnije stjecanju neovisnosti Kosova, a sada i dalje pomažu jačanju demokratskih ustanova kosovske države.

Kosovski premijer Hashim Thaci izjavio je da je akcija NATO-a bila "velik povijesni događaj" koji je otvorio novo poglavlje u povijesti Kosova, poglavlje "slobode i istinske demokracije". On je istaknuo da su zapadne zemlje u razdoblju tranzicije dale izvanredan doprinos obnovi Kosova, te da i danas daju doprinos u izgradnji i sigurnosti u sklopu misije KFOR-a.

Bivši kosovski premijer Agim Ceku, aktualni čelnik Socijaldemokratske partije Kosova, izjavio je tim povodom da je važno da KFOR i dalje bude nazočan na Kosovu.

Svi prištinski dnevnici na albanskome na prvoj stranici podsjećaju na ovaj važan dan za Kosovo. Dnevnik Express navodi kako i 10 godina nakon početka kampanje bombardiranja NATO-a, Kosovari najviše vjeruju NATO savezu.

Svi elektronički mediji na albanskome svoje informativne emisije počinju informacijama o ovoj obljetnici te emitiraju specijalne emisije.

Na današnji dan prije deset godina počela je akcija NATO-ova bombardiranja srpskih vojno-policijskih ciljeva na Kosovu i u Srbiji, koja je slijedila nakon što su snage Vojske Jugoslavije na Kosovu pokušavale ugušiti pobunu pri čemu je s Kosova izbjeglo stotine tisuća kosovskih Albanaca. Akcija NATO-a, koja nije dobila zeleno svjetlo UN-a, trajala je 78 dana, nakon čega je SR Jugoslavija povukla svoje snage, a na Kosovo su pristigle međunarodne snage KFOR-a.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je danas na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane Adriatic-Baltic-Atlantic u Rigi, glavnom gradu Latvije, priopćio je MVPEI.

Tom prigodom ministri su razgovarali o razvoju sigurnosnog okruženja u Europi uoči 60. obljetnice Sjevernoatlantskog saveza te o perspektivama daljnjeg razvoja situacije u jugoistočnoj Europi, reformama, suradnji i integraciji u euroatlantske strukture.

Jandroković je u svom obraćanju naglasio važnost sastanka u smislu daljnjeg promicanja vrijednosti Sjevernoatlantskog saveza u jugoistočnoj Europi, kao i jačanja savezništva među zemljama članicama, stoji u priopćenju. Kazao je kako NATO ima posebnu ulogu u osiguranju mira i stabilnosti ovog dijela Europe te da svojim djelovanjem otvara prostor za stabilnost, gospodarski razvoj i demokratske reforme. Jandroković je izrazio uvjerenje da je budućnost zemalja jugoistočne Europe punopravno članstvo u NATO-u i EU-u i rekao je da će Hrvatska nastaviti aktivno pridonositi stabilnosti regije kroz podjelu vlastitih iskustva iz euroatlantskih procesa sa zemljama regije.

Ministar je istaknuo kako za Hrvatsku Kosovo i situacija u BiH ostaju od primarne važnosti za sigurnost regije, nastavlja se u priopćenju.

Govoreći o Afganistanu, Jandroković je kazao da stanje u toj zemlji i dalje predstavlja prijetnju globalnoj sigurnosti. Istaknuo je da Hrvatska kroz svoj angažman kao buduća članica NATO-a preuzima sve zahtjevnije zadaće, osobito u obuci afganistanske vojske, što je i jedno od prioritetnih područja ISAF-a. Ministar je naveo ISAF misiju kao primjer uspješne operacije NATO-a te kazao kako će Hrvatska ostati predana međunarodnim naporima uspostave mira i stabilnosti u svijetu.

Ministri su zaključili da NATO ima posebnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi Europe te iznimnu važnost u zaštiti njenih zajedničkih vrijednosti, te da sigurnost Europe ne može biti potpuna bez uključenja novih demokracija u euroatlantske integracijske procese. Tom prigodom izrazili su zadovoljstvo nedavnim proširenjem Američko-jadranske povelje na Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.

Ministri su razmijenili mišljenja o temama predviđenim za nadolazeći summit NATO-a koji će se 3. i 4. travnja održati u Strasbourgu i Kehlu, pri čemu su izrazili uvjerenje da će Hrvatska i Albanija na summitu sudjelovati kao države članice Saveza, stoji u priopćenju.

Odnosi između Hrvatske i Slovenije nisu dobri i još se mnogo toga mora učiniti da bi se oni popravili, rekao je slovenski predsjednik Danilo Tuerk u intervjuu koji je u nedjelju objavila slovenska agencija STA.

"U ovom trenutku vidim previše glasne diplomacije, previše izraza koji štete dobrim odnosima. Mislim da bismo to morali izbjegavati. Posebno na hrvatskoj strani, čak i među najvišim predstavnicima, primjećujem korištenje izraza i jezika koji kvare te odnose", rekao je Tuerk dodajući kako bi ovaj intervju "želio iskoristiti da naše hrvatske sugovornike pozovem da se odreknu žargona koji je šteti dobrim odnosima".

Slovenski predsjednik misli da je medijacija dobro sredstvo za rješavanje otvorenih pitanja te da je "riječ o dobronamjernoj ponudi Europske komisije koju se mora uzeti ozbiljno".

"Želim naglasiti da se svaka medijacija mora provoditi u okvirima koje određuje međunarodno pravo, dakle ne može ići protiv njega. Ona može biti dovoljno uspješna da pronađe rješenja koja su u interesu obiju država u sporu. S tog stajališta čini mi se da je medijacija primjeren mehanizam. U ovom je slučaju još važnija jer je nudi Europska komisija koju bi i Hrvatska morala uzimati ozbiljno", istaknuo je Tuerk.

Tuerk drži da bi Slovenija morala ustrajati na načelu pravičnosti jer je ono "na ovaj ili onaj način prisutno u međunarodnom rješavanju prijepora". "Ima, naravno, pitanja kako tumačimo pravičnost, koje sve okolnosti poštujemo da bismo došli do pravičnoga rješenja. Ovdje moramo poštovati ukupnost međunarodnoga prava i ukupnost povijesnih i činjeničnih okolnosti koje određuju spornu situaciju", rekao je Tuerk.

Na pitanje je li nužno da se prijepor riješi prije ulaska Hrvatske u EU, Tuerk je odgovorio kako je za to da se iskoriste sve mogućnosti. "Nije dobro razmišljati o alternativi za ponudu koju je dala Europska komisija jer je riječ o ozbiljnoj ponudi. Takva bi ponuda mogla riješiti prijepor", rekao je Tuerk.

Tuerk drži da se u rješavanju problema "najprije mora odrediti granica na kopnu i točka gdje kopnena granica doseže more. Zatim se mora potražiti pravično rješenje koje bi Sloveniji zajamčilo dodir s otvorenim morem, a Hrvatskoj dodir s talijanskim teritorijalnim morem. Tu se mogu pronaći kreativna rješenja, ali za njih se potrebno potruditi", rekao je Tuerk.

Što se tiče referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, Tuerk ističe da je on bio "nepotreban i nekoristan".

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u nedjelju da vojska sama ne može dovršiti rat u Afganistanu, dodajući da će američka "izlazna strategija" biti dijelom nove sveobuhvatne politike koju bi uskoro trebao otkriti.

Obama je u interviewu za CBS-ovu emisiju "60 Minutes" u općim crtama iznio reviziju američke strategije za Afganistan i Pakistan, objasnivši da će on zahtijevati veći naglasak na gospodarski razvoj Afganistana, pojačanu diplomaciju prema Pakistanu te bolju koordinaciju s međunarodnim partnerima, nego što je tražio njegov prethodnik George W. Bush.

"Ne smijemo misliti da ćemo svoje probleme riješiti samo vojnim pristupom u Afganistanu", rekao je Obama. "Mi tražimo sveobuhvatnu strategiju. I moramo imati izlaznu strategiju", dodao je.

Obama je kritizirao Busha jer je 2003. zapovjedio invaziju na Irak, a da prije toga nije isplanirao izvlačenje američkih snaga te stoga što je dopustio da ga irački rat odvrati od Afganistana gdje su se talibani pregrupirali.

Na prvom velikom putovanju u inozemstvo otkako je preuzeo dužnost 20. siječnja, Obama će se 3. i 4. travnja sastati s vođama NATO-a na summitu u Strasbourgu gdje će jedna od glavnih tema biti Afganistan.

Obama prebacuje pozornost SAD-a s nepopularnog rata u Iraku na Afganistan gdje je nasilje doseglo najvišu točku otkako su vojne snage pod američkim vodstvom svrgnule talibane 2001.

Američki je predsjednik priznao da SAD i njegovi saveznici ne pobjeđuju u Afganistanu te je zapovjedio razmještanje još 17.000 vojnika, uz 38.000 koji su već tamo.

Obama je rekao da je "destabilizirajuća granica" između Afganistana i Pakistana velik vojni izazov jer se pretpostavlja da se talibanski vođe skrivaju na tom području i tamo planiraju napade u Afganistanu.

Sjedinjene Države su saveznicima u NATO-u rekle da će podržati izbor danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena za novog čelnika saveza, rekli su u subotu NATO-ovi diplomati i izvori bliski administraciji SAD-a.



Rasmussen za mjesto glavnog tajnika NATO-a već ima potporu utjecajnih europskih zemalja, Njemačke, Velike Britanije i Francuske, ali je Washington razmatrao davanje podrške kanadskom ministru obrane Peteru McKayu.
Izvor blizak administraciji predsjednika Baracka Obame rekao je da je Washington naznačio da će prihvatiti Rasmussena nakon što je savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a, general James Jones, ovoga mjeseca, posjetio Dansku.

Dva viša NATO-ova diplomata potvrdila su da je Washington signalizirao saveznicima da će prihvatiti Rasmussena.

U razgovorima između Hrvatske, Slovenije i Europske komisije o okviru unutar kojeg bi djelovala stručna skupina za rješenje graničnog prijepora i nastavka hrvatski pristupnih pregovora, proteklih je tjedana postignut napredak, izjavio je u subotu u Bruxellesu povjerenik za proširenje Olli Rehn.



"Bilo je napretka u razgovorima proteklih tjedana i mislim da vrijedi nastaviti kako bi se našlo rješenje za granično pitanje i omogućio nastavak hrvatskih pristupnih pregovora", izjavio je Rehn, koji sudjeluje na četvrtom "Bruxelleskom forumu", što se od petka do nedjelje održava u glavnom belgijskom gradu.

Na skupu se raspravlja o glavnim transatlantskim izazovima - od financijske krize preko klimatskih promjena do budućnosti Bosne i Hercegovine. Na forumu sudjeluju i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, predsjedatelj Europskog vijeća češki premijer Mirek Topolanek, belgijski premijer Herman Van Rompuy, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te više članova američkog Kongresa.

Rehn je najavio da će se sljedeći tjedan u Bruxellesu ponovno sastati s ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordanom Jandrokovićem i Samuelom Žbogarom kako bi nastavili razgovore započete prije dva tjedna o uvjetima i mandatu stručne skupine koju bi trebao predvoditi bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari.

Rehn nije htio ulaziti u pojedinosti dosadašnjih razgovora, ali je izrazio nadu da bi sljedećih tjedana moglo doći do napretka. "Ne bih ulazio u ovoj fazi ulazio u pojedinosti, vjerujem da možemo nastaviti posao u konstruktivnom duhu i iskreno se nadam da možemo napraviti napredak sljedećih tjedana", rekao je Rehn.

Zastupnik u Europskom parlamentu i ugledni član njemačke vladajuće stranke CDU Elmar Brok izjavio je novinarima da je Hrvatska s pravne točke gledišta potpuno u pravu u hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu,
"Gledajući s čisto pravnog gledišta, Hrvatska je u pravu, tako kažu stručnjaci", rekao je Brok dodajući da je potrebno pronaći kompromis kako bi se mogli nastaviti hrvatski pristupni pregovori.

On je dodao da razumije da Slovenija treba imati jamstva za slobodan prolazak brodova prema koparskoj luci, ali je istaknuo da je "potrebno više vjere u EU, jer se nikada u 60 godina europskog ujedinjavanja nije dogodilo da brodovi iz jedne zemlje zaustavljaju brodove iz druge zemlje. Brok je upozorio i na "populizam u Sloveniji, koji može bitno otežati potragu za rješenjem problema".

Na tvrdnje slovenskih novinara da nije prvi put da neka zemlja zaustavlja drugu na putu u EU-u, spominjući slučaj od prije četrdesetak godina, kada je tadašnji francuski predsjednik Charles de Gaulle spriječio ulazak Velike Britanije, Brok je rekao da te situacije nisu usporedive.
"To nije usporedivo. Britanija nije zaustavljena zbog bilateralnog problema. Britanija ni onda, a ni danas nije htjela da Europska unija bude politička unija, što je Francuska uvijek tražila", rekao je Brok.

Na Bruxellskom forumu sudjeluje i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a Vesna Pusić, koja je i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora. Ona je imala niz razgovara, između ostalih i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom.
"Svi, europski i američki partneri pokazali su interes da se hrvatsko-slovenski problem riješi. Razgovarala sam s cijelim nizom ljudi o problemu odnosa Hrvatske i Slovenije, ali gledano šire mislim da je to problem i za proširenje EU-a uopće i definiranje politike proširenja", rekla je Pusić.
Ona je istaknula da je za Hrvatsku prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava, "iako to ne mora nužno biti vezano samo uz jednu sudsku instituciju".
Rekla je da je jako važno da se slovensko-hrvatski granični prijepor riješi tijekom ovoga proljeća kako bi Hrvatska mogla, ako ne do kraja ove godine, onda početkom sljedeće, završiti pristupne pregovore s EU-om. "Apsurdno je i doneklo i ironično, da je Hrvatska prvi put zaista napravila ozbiljne pomake u ključnom području reforme pravosuđa, a sada se zbog drugih stvari, koje nemaju veze s reformama, nalazi u blokadi", rekla je Pusić.

Slovenski ministar Žbogar nije govorio o pojedinostima svoga razgovora s Vesnom Pusić, rekavši samo da će se pregovori s Rehnom i Jandrokovićem nastaviti sljedeći tjedan. Na pitanje da li se sastao s budućim posrednikom Marttijem Ahtisaarijem, Žbogar je odgovorio niječno.
"S Ahtisaarijem se nisam sastao, a mislim da i neću, jer ako on bude posrednik, onda ne bi bilo primjereno da s njim tražimo kontakte jer bi se to moglo protumačiti kao pritisak", rekao je Žbogar.

Nerede uzrokovali pacifisti

Belgijska policija privela je u subotu najmanje 150 pacifista koji su prosvjedovali protiv NATO-a, dok su neki od njih bezuspješno pokušavali prodrijeti u sjedište Atlantskog saveza u Bruxellesu.

Prosvjednike koji su odgovorili na apel skupine Vredesactie (Akcija za mir) većinom je uhitila policijska konjica na prostoru uz ogradu NATO-a, dok su se na nju pokušavali uspeti.

Više stotina osoba odgovorilo je na poziv za prosvjedom kako bi se zatražilo ukidanje NATO-a koji povodom 60. godišnjice osnutka održava summit 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu.

Glavni diplomat Europske unije Javier Solana u subotu je odbio prijedlog Rusije o novom euro-atlantskom sustavu sigurnosti, ocijenivši da će bolja suradnja u okviru Vijeća NATO-Rusija biti dovoljna da umanji zabrinutost Moskve.



Sadašnji sustav "dobro radi što se nas tiče i nema veće potrebe da se zamjenjuje drugim", istaknuo je Solana tijekom rasprave s glavnim ruskim diplomatom Sergejom Lavrovom u Bruxellesu.

Solana je, odgovarajući na prijedlog o novom sustavu koji uključuje pregovore o novom ugovoru s "pravno obvezujućim odlukama", a koji je Moskva uputila preko svog ministra vanjskih poslova, ocijenio da bi pregovaranje o "zakonski obvezujućem ugovoru odnijelo puno vremena" i da bi "bilo pogrješno početi raditi na novom ugovoru".

Solana je rekao da Europljani i Amerikanci trebaju "pokušati odgovoriti na zabrinutost Rusije, ali tako da previše ne zamršuju sadašnji sustav".
"Dobar način da se to postigne je prilagoditi Vijeće NATO-Rusija stvarnosti", dodao je.

Četvrti "Bruxelleski forum", što se od petka do nedjelje održava u glavnom belgijskom gradu, okupit će utjecajne američke i europske političare i poduzetnike koji će raspravljati o glavnim transatlantskim izazovima - od financijske krize preko klimatskih promjena do budućnosti Bosne i Hercegovine.



Na skupu će sudjelovati predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, predsjedatelj Europskog vijeća češki premijer Mirek Topolanek, belgijski premijer Herman Van Rompuy, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te više članova američkog Kongresa.

U radu će sudjelovati i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a Vesna Pusić, priopćeno je iz HNS-a. Ona će trodnevni forum iskoristiti za razgovore s europskim čelnicima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a posebno o blokadi pregovora.

Skup organizira German Marshall Fund of the US, nestranačka udruga osnovana 1972. kao njemački dar u znak trajne zahvalnosti za Marshallov plan poratne pomoći Europi. Udruga se bavi promicanjem suradnje i razumijevanja između Amerike i Europe.

Hrvatska je vlada Saboru poslala prijedlog ratifikacije Sjeveroatlantskog ugovora, a premijer Ivo Sanader izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je proces ratifikacije tog ugovora završila velika većina članica.



Uvjeren je da će to uskoro učiniti i Slovenija, te da će Hrvatska kao članica NATO-a sudjelovati u proslavi proslave 60. obljetnice Saveza, 3. i 4. travnja.
"Iznimno smo zadovoljni, jer smo stigli nadomak tog cilja", rekao je Sanader na sjednici Vlade, zahvalivši svim građanima Hrvatske koji su 90-ih pokazali odlučnost u nametnutom ratu te braniteljima za stvorenu vojnu doktrinu koja će, uvjeren je, pridonijeti vojnoj doktrini NATO-a.

Zahvalio je i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te sadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću i svim parlamentarnim strankama koje su širokim konsenzusom podupirale ulazak Hrvatske u NATO.
"Zaboravit ću pritom da su neki htjeli referendum. Da smo išli u tu avanturu, ne bi ovo ostvarili", rekao je Sanader, pozivajući parlamentarne stranke da Sporazum ratificiraju jednoglasno.

Sanader očekuje da će dio parlamentarnih stranaka ovih dana pokušati omekšati usuglašeni stav prema Sloveniji.
"Bojim se da bi neki mogli ustuknuti od onog stajališta koje smo dogovorili s predsjednicima svih stranaka, s predsjednikom Republike i Sabora, kad je riječ o slovenskoj blokadi naših pregovora", kazao je Sanader.nNaglasio je da se Hrvatska mora izboriti za što skorije ukidanje blokade hrvatskih pregovora, napomenuvši pritom da pitanje granica nitko ne niječe, ali da ono mora ostati izvan hrvatskih pregovora s EU.

"Naš pregovarački tim je spreman završiti pregovore ove i tijekom iduće godine, da bi Hrvatska najkasnije početkom 2011. postala članica EU. Da bismo to postigli, Slovenija mora ukinuti blokadu, koja nije niti korektna, niti europska, niti je fer, niti će na kraju što dobiti tom blokadom. Mogu dobiti samo gubitak u europskoj i međunarodnoj zajednici", poručio je Sanader.

Američki ministar obrane Robert Gates rekao je da je za novog vrhovnog zapovjednika snaga NATO saveza u Europi predložio admirala Jamesa Stavridisa (slika). To bi bio prvi put u povijesti sjevernoatlantskog saveza da se na čelnom položaju nalazi mornarički časnik.

Time bi admiral Stavridis, koji je trenutačno na čelu američkog Južnog zapovjedništva, postao zapovjednik američkog Europskog zapovjedništva, a ujedno i vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi, s ukupnom odgovornošću za misiju NATO-a u Afganistanu.

Ministar Gates je predsjedniku SAD-a Baracku Obami predložio ponovno imenovanje admirala Mikea Mullena i marinskog generala Jamesa Cartwrighta na dužnost načelnika i zamjenika načelnika Združenog stožera američkih Oružanih snaga.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je u srijedu da su za očuvanje reda na kolovoškim izborima u Afganistanu potrebna još četiri bataljuna vojnika, odnosno približno četiri tisuće ljudi.



U toj je zemlji sada oko 17 tisuća stranih vojnika, a predviđeno je da ove godine stigne još 17 tisuća Amerikanaca. Na pitanje koliko ih još želi za osiguranje afganistanskih izbora, De Hoop Scheffer je rekao: "Četiri bataljuna". NATO-ov bataljun broji oko tisuću vojnika.

Afganistanski ustav predviđa predsjedničke izbore u proljeće, ali datum je pomaknut na kolovoz zbog afganistanske zime, a i zato da bi strani vojnici stigli organizirati sigurnosne mjere.Nasilje u Afganistanu na najvišoj je razini još od 2001. i invazije pod američkim vodstvom . U prošloj godini u sukobima je ubijeno oko pet tisuća ljudi, među njima i više od dvije tisuće civila, objavili su Ujedinjeni narodi, a prenosi Reuters.

Afganistanski je predsjednik Hamid Karzai poručio međunarodnoj zajednici da se ne miješa u upravljanje tom zemljom u pripremama za predsjedničke izbore, prenosi Associated Press. Na konferenciji za novinare zajedno s glavnim tajnikom NATO-a, Karzai je rekao da strani partneri njegove vlade moraju poštovati nezavisnost Afganistana.

"Afganistan... Nikad neće biti marionetska država", rekao je. Karzai kaže da neki u međunarodnoj zajednici predlažu da treba ograničiti moć središnje vlasti. Nije objasnio na koga misli, ali je rekao: "To nije njihov posao". "Vladanje i stvaranje mehanizma za dobru vladavinu zadaća je afganistanskoga naroda", rekao je Karzai.

Bijela kuća i Pentagon u utorak su ocijenili da najava ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o velikom jačanju ruskih oružanih snaga nije razlog za zabrinutost.



Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs ocijenio je da je obećanje jačanja vojske namijenjeno "domaćoj uporabi", bez namjere da zabrine Washington.
Naglasio je kako se američki predsjednik Barack Obama veseli sastanku s Medvedevom, na summitu G-20 u Londonu 2. travnja.

Za tvrdnju ruskog predsjednika da je širenje NATO-a povod za ambiciozan plan modernizacije vojnih snaga, Gibbs je rekao da je bez osnova. Naglasio je da je NATO obrambena organizacija i da ne predstavlja ofenzivnu prijetnju Rusiji. Američko ministarstvo obrane također je ocijenilo da obnova ruskog vojnog i nuklearnog arsenala nije razlog za uzbunu.Rusija ima "sva prava na snažnu samoobranu", rekao je glasnogovornik Pentagona Geoff Morrell na konferenciji za novinare.

"Nisam čuo nikakvu uzbunu u ovoj zgradi oko bilo kakvog prijedloga jačanja ruske vojske", rekao je Morrell. Ruski predsjednik Medvedev izjavio je u utorak da NATO neprestano teži ojačati svoju prisutnost u blizini Rusije i stoga je izdao naredbu da njegova zemlja od 2011. godine počne novo naoružavanje "velikih razmjera". Američki ministar obrane Robert Gates ranije je govorio o tome kako starenje ruskog stanovništva znači da će Moskva imati problema s novačenjem dovoljnog broja mladih vojnika, te kako će se vjerojatno ići na smanjenje snaga, rekao je Morrell.

"Kao rezultat, primijetili smo da ruska vlada jako puno ulaže u svoj strateški (nuklearni) arsenal. To je činjenica", kazao je. Američka i ruska vojska, po njegovim su riječima, stvorile pozitivne radne odnose, a zapovjednik američkog združenog stožera admiral Mike Mullen u stalnom je kontaktu s ruskim kolegom.

"Sve dok imamo dobar dijalog i razumijevanje o tome za što razvijamo svoje vojske, ne vidim da to predstavlja problem ili prijetnju zbog koje bismo se trebali brinuti", zaključio je glasnogovornik Pentagona.

Stranka slovenskog naroda (SSN) iz Maribora, koja želi spriječiti ulazak Hrvatske u NATO, do utorka je za svoju inicijativu raspisivanja referenduma na tu temu uspjela sakupiti samo 1.200 potpisa slovenskih birača.
Informaciju o broju prikupljenih potpisa objavila je u utorak slovenska komercijalna televizijska postaja POP-TV koja se poziva na predsjednika te stranke Lovru Škrinjariča.



Za devet dana, kad istječe 35-dnevni rok koji predsjednik parlamenta Pavel Gantar odredio za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa, stranka će teško uspjeti osigurati potrebnu potporu, objavio je POP-TV. Rok istječe 26. ožujka a do tada će, kako je za Hinu potvrdila tajnica slovenskog ustavnog suda Jadranka Sovdat, biti poznata i odluka ustavnih sudaca o zahtjevu iste stranke da se razmotri ustavnost zakona o referendumu, odnosno više njegovih članaka koji se odnose na prikupljanje potrebnih potpisa.
SSN je prošlog tjedna predao svoj zahtjev ustavnom sudu a među ostalim predlaže da ustavni sudci privremeno obustave važenje zakona o referendumu, kako bi stranka dobila novi 35-dnevni rok za prikupljanje potrebnog broja glasova.

Slovenski ustavni sud donijet će do sredine idućeg tjedna odluku o tome ima li mariborska stranka "pravni interes" za pokretanje postupka osporavanja ustavnosti spomenutog zakona. Ako bi se utvrdilo da nema, zahtjev bi bio odbačen a u protivnom bi mogli doći u pitanje rokovi za dostavu slovenskog ratifikacijskog dokumenta o pristupu Hrvatske NATO-u. Slovenski je parlament 9. veljače ratificirao protokol o pristupu Hrvatske u NATO-u, ali je proces okončanja ratifikacijskog postupka zaustavljen nakon što je spomenuta stranka pokrenula postupak za sazivanje tzv. naknadnog zakonodavnog referenduma kojim bi se ratifikacija poništila.

Ne može biti sigurne Europe bez Hrvatske u NATO-u, a Europska unija se ne može smatrati političkom cjelinom ako u nju ne uđe Hrvatska, izjavio je u utorak u Zagrebu estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves nakon razgovora sa svojim domaćinom predsjednikom Stjepanom Mesićem.



Ilves do 18. ožujka boravi u službenom uzvratnom posjetu Hrvatskoj.
"Europa ne može biti sigurna bez Hrvatske u NATO-u, a EU se ne može smatrati političkom cjelinom ako u nju ne uđe Hrvatska", rekao je Ilves u izjavi novinarima. Kako je istaknuo, to nisu isprazne riječi, već Estonija uistinu smatra da bi "Hrvatska trebala biti i u NATO-u i Europskoj uniji".

Po njegovim riječima Hrvatska je apsolutno ključna za te dvije asocijacije.
"Jedva čekamo podizanje hrvatske zastave u NATO-u i da možemo nastaviti zatvaranje pregovaračkih poglavlja", rekao je Ilves. Predsjednik Mesić, koji je sa sugovornikom razgovarao o stanju na jugoistoku Europe i zaprekama Hrvatskoj na putu u EU, poručio je da pred dvjema zemljama nov izazov - "graditi zajedničku atlantsku i europsku budućnost". Bilateralni odnosi dviju zemalja ocijenjeni su jako dobrim, s još prostora, kako je rekao Mesić, za gospodarsku i kulturnu suradnju. Najavio je da bi Estonija, s bogatim glazbenim baroknim naslijeđem, mogla biti partner Varaždinskih baroknih večeri.

Osim Zagreba, estonski će predsjednik posjetiti upravo Varaždin. Na novinarski upit koliko Estonija osjeća gospodarsku krizu koja je zahvatila cijela svijet, Ilves je odgovorio da stanje nije tako loše jer je njegova zemlja "tijekom dobrih godina stavila na stranu 10 posto BDP-a u pričuvu".

"Nikomu ništa ne dugujemo. Javnog duga nema, no pogođen je privatni sektor", rekao je Ilves. Vlada je, dodao je, dva puta "rezala" proračun, prvi put 10 i drugi put osam posto.
Cilj im je, objasnio je, radi priključenja eurozoni i ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, održati javni deficit ispod tri posto.

Grčka je u utorak, dan nakon Francuske, u State Departmentu deponirala nacionalni ratifikacijski dokument kojim je odobren Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, priopćeno je iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

U priopćenju se navodi kako se time aktivnosti vezane uz dovršetak cjelokupnog procesa ratifikacije Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku privode kraju.
Nakon što su navedene dvije članice NATO saveza deponirale svoje nacionalne ratifikacijske dokumente u Washingtonu, MVPEI očekuje da će to uskoro učiniti i Portugalska Republika i Republika Slovenija te da će na sljedećem NATO summitu, koji se održava u Strasbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja, Hrvatska sudjelovati kao punopravna članica Saveza, stoji na kraju priopćenja.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da NATO neprestance teži ojačati svoju prisutnost u blizini Rusije i stoga je izdao naredbu da njegova zemlja od 2011. godine počne novo naoružavanje "velikih razmjera".

"Počevši od 2011. godine počet će novo naoružavanje velikih razmjera ruske vojske i mornarice", rekao je Medvedev na sastanku s visokim dužnosnicima ministarstva obrane.

"Analiza političko-vojnog stanja u svijetu pokazala je da je još velika mogućnost izbijanja ozbiljnih sukoba u pojedinim regijama zbog lokalnih kriza i stalnih pokušaja NATO-a da razvije svoju vojnu strukturu blizu Rusije", rekao je Medvedev.

"Glavni zadatak je povećati borbeni kapacitet naših snaga, a ponajprije naših nuklearnih strateških snaga. One moraju biti sposobne ispuniti sve zadaće neophodne da bi osigurale sigurnost Rusije", rekao je Medvedev.

Reforma obrambenog sustava u Bosni i Hercegovini dovedena je u pitanje i ta činjenica može zaustaviti tu zemlju u nastojanjima da postane članicom NATO-a, upozorio je u ponedjeljak u Sarajevu general Peter Pearson, zamjenik zapovjednika Zajedničkog zapovjedništva snaga NATO-a (AFSOUTH) sa sjedištem u Napulju.



"Napredak u reformi obrane znatno je usporen", kazao je general Pearson novinarima u Sarajevu nakon razgovora s ministrom obrane BiH Selmom Cikotićem i načelnikom Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH generalom Miladinom Milojčićem. Britanski je general podsjetio kako je reforma obrambenog sustava u BiH do sada bila uzorna, no u zadnje vrijeme nasatao je zastoj koji zabrinjava NATO. Odmah je objasnio kako su zapreke prije svega političke naravi te je podsjetio da, primjerice, Predsjedništvo BiH do danas nije bilo u stanju odlučiti o statusu vojnih pokretnina i nekretnina.

Blokiranje takve odluke, koju očekuje NATO, posljedica je nastojanja vlasti Republike Srpske da se vojne nekretnine po svaku cijenu podijele među entitetima, t.j. da ne budu u državnom vlasništvu. General Pearson je teškoće u obrambenom sustavu potkrijepio i činjenicom da više od 1700 bosanskohercegovačkih vojnika na dan čuva skladišta s viškom vojne opreme i streljiva, jer se političari u BiH ne mogu složiti ni o takvim, uglavnom tehničkim pitanjima.

"To će svakako biti zapreka na putu prema NATO-u", kazao je general Pearson, istaknuvši kako Savez neće postavljati vlastima BiH rokove da uklone te zapreke. O tome odlučuju same vlasti te zemlje kao i o provedbi mjera koje bi ih približile članstvu u NATO-u, dodao je. Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a pozvali su u ponedjeljak političke čelnike u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od nacionalističke retorike i jednostranih poteza te su izrazili zabrinutost zbog političkog stanja u zemlji.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak u Kabulu da Rusija dopušta opskrbu snaga NATO-a u Afganistanu preko svojeg teritorija kako bi doprinijela stabilizaciji te zemlje.



"Terorizam i krijumčarenje droge glavne su zapreke miru i stabilnosti u Afganistanu", rekao je Lavrov novinarima. Kako bi surađivala u toj borbi, Rusija je odlučila dopustiti kopneni tranzit nevojne opskrbe NATO snaga u Afganistanu, rekao je.

Prvi željeznički konvoj s opskrbom za NATO u Afganistanu prešao je preko ruskog teritorija početkom ovog mjeseca. Lavrov će se u Kabulu sastati s afganistanskim predsjednikom Hamid Karzaijem te drugim afganistanskim čelnicima.

Nakon što je Kirgistan zatvorio vrata američkoj vojnoj bazi i zahlađenju odnosa zapadnih zemalja s Moskvom, postojala je bojazan da će se odjseći sjeverni pristup Afganistanu, preko srednjoazijskih republika. Ovim potezom se taj strah umanjio, a Rusi najavljuju i dotok energije tzv. Sjevernim prilazom.

U Debeljaku u blizini Zadra danas su svečano otvoreni Sportski centar "Ivica Jerak" i obnovljena zgrada područne osnovne škole, koje je sa 130 tisuća američkih dolara financiralo Zapovjedništvo američke vojske u Europi u znak zahvalnosti i sjećanja na pokojnog dočasnika, narednika Ivicu Jeraka.
On je kao pripadnik antiterorističke postrojbe američkih snaga poginuo u Iraku u kolovozu 2005. godine.



Na svečanosti u njegovu rodnom mjestu Debeljaku, u sukošanskoj općini, bili su nazočni zapovjednik Zapovjedništva za specijalne operacije američke vojske u Europi general bojnik Frank Kisner sa suradnicima, američki veleposlanik u RH Robert Bradtke, ministar Božidar Kalmeta, zadarski župan Stipe Zrilić, čelnici sukošanske općine i mnogi gosti. Na svečanosti je bila i supruga pokojnoga Ivice Jeraka te članovi njegove obitelji iz Debeljaka.

Na početku svečanosti načelnik sukošanske općine Ante Martinac zahvalio je Zapovjedništvu američke vojske u Europi na donaciji. Istaknuo je da se Ivica Jerak, državljanin RH i SAD-a, koji je u 43. godini poginuo za mir u Iraku, ne bi smio nikad zaboraviti. Američkoj vojsci je zatim zahvalio i zadarski župan Stipe Zrilić.

Zapovjednik Zapovjedništva za specijalne operacije američke vojske u Europi general bojnik Frank Kisner prigodno je rekao da se svi sjećamo junaka Ivice Jeraka, koji je živio za slobodu i umro kao junak boreći se protiv tiranije. Njegov duh neće živjeti samo u srcima članova obitelji, nego i kroz sportsko igralište u budućim naraštajima mještana Debeljaka. Jerakova hrabrost i čestitost inspiracija su za sve nas, posebice za hrvatske i američke vojnike, koji zajednički služe u Afganistanu, rekao je general Kisner.

Narednik Jerak bio je sposoban, odan i skroman dočasnik, a kao član američke vojske, prije Iraka, bio je i u mirovnim operacijama u BiH. Bio je jedan od najboljih protuterorističkih pripadnika naše vojske, rekao je general Kisner. Američki veleposlanik Bradtke je istaknuo da je Jerak bio jedan od mnogih Hrvata koji su došli u SAD i gradili svoju drugu domovinu.

Na kraju je ministar Božidar Kalmeta također zahvalio američkoj vojsci na pomoći, ističući da se danas trebamo sjećati svih onih koji su svoj živote dali za mir bilo gdje u svijetu. "Hrvatska danas ima dva cilja, ulazak u NATO i EU", rekao je ministar Kalmeta. Očekujemo da će Hrvatska u travnju biti članica NATO-saveza, a to ne bismo bili bez snažne potpore SAD-a, rekao je, dodajući da zato i danas tu zahvaljuje SAD-u na potpori.

Pakistanski islamisti zapalili su u ponedjeljak vozila namijenjena zapadnim snagama u susjednom Afganistanu, što je drugi takav napad u zadnja dva dana, izvijestila je policija.

Pakistanski talibani su lani pojačali napade na prometnice kroz sjeverozapadni Pakistan prema afganistanskom zaleđu, ugrožavajući tako opskrbu koalicijskih snaga u Afganistanu, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države planiraju povećati broj vojnika kako bi se obračunale s talibanima.No broj napada se smanjio početkom ove godine pošto su sigurnosne snage pojačale svoje akcije protiv islamista.

U najnovijem napadu skupina od pedesetak talibana upala je u ponedjeljak nakon ponoći u skladište u predgrađu Pešavara, na sjeverozapadu zemlje, svladavši stražare i zapalila je vozila. Jedan od stražara u skladištu Raza Kan izjavio je za agenciju Reuters da je zapaljeno 16 buldožera i više transportnih i terenskih vozila. Policijski časnik Abdul Rahim je dodao da policija još procjenjuje štetu.

Američko ministarstvo obrane objavilo je da 75 posto opskrbe za američku vojsku u Afganistanu ide preko Pakistana i da uskoro treba potpisati ugovor s Tadžikistanom o prijevozu nevojne opreme za Afganistan.

Vojni kapelan petrinjske vojne kapelanije Svetoga Ilije Proroka, u proteklih šest mjeseci vršio je službu vojnog dušobrižnika – vojnog kapelana za vojnike katolike u sastavu 12. hrvatskoga kontingenta Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji ISAF u Afganistanu.



Prilikom dolaska u Zagreb vojnog kapelana dočekali su i poželjeli mu dobrodošlicu predstavnici 2. mehanizirane bojne „Gromovi“ Gardijske motorizirane brigade i Logističe pukovnije, odnosno vjernici vojne kapelanije Svetoga Ilije Proroka, pomoćnik vojnog kapelana i vojni kapelan iz Varaždina vlč. Ivica Horvat.

Don Milenka Majića u sklopu redovite 13. rotacije hrvatskih oružanih snaga u misiji ISAF, zamijenio je vojni kapelan Gardijske okopno-mehanizirane brigade, vlč. Alojz Kovaček.

Ministar obrane Branko Vukelić izjavio je u intervjuu za novi broj "Hrvatskog vojnika", službenog glasila Ministarstva obrane, da punopravno članstvo u NATO-u koje se očekuje u travnju, potvrđuje napredak Hrvatske u cjelini.
Hrvatska je učinila sve što treba da postane članicom Saveza, naglasio je Vukelić.


Izvor: Hrvatski vojnik

Članstvo je izvanredno važno za Hrvatsku u cjelini jer je to jedan od dvaju strateški najbitnijih vanjskopolitičkih ciljeva. Poziv u članstvo nije samo dokaz naših vojnih sposobnosti, jer u NATO ne ulazi jedino vojska, nego i dokaz da je Hrvatska uznapredovala i razvila sve dijelove svog društva poput drugih demokratskih razvijenih zemalja, istaknuo je ministar.

To je veliko priznanje za hrvatsku državu, ali i veliko priznanje svim pripadnicima Oružanih snaga i djelatnicima Ministarstva obrane. Za mene, kao čelnika Ministarstva, primanje u članstvo bit će velik događaj i golema čast, no još jednom podsjećam na velik doprinos državnog vodstva, ali i konsenzus svih političkih stranaka, rekao je Vukelić u intervjuu.
Istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja koja nije članica NATO-a a u pojedinim misijama obavlja zadaće što zahtijevaju vrlo visoku razinu sposobnosti i stručnosti.

Upravo je to ono što svi ističu, rekao je ministar, dodavši da to svjedoči i o sposobnosti i motiviranosti naših vojnika, ali i njihovoj obučenosti, educiranosti i sposobnosti brza usvajanja novih znanja i vještina.
Vukelić je za "Hrvatski vojnik" izjavio da vojni sustav ne može biti izdvojen otok. Ne možemo ne dijeliti sudbinu zemlje i ne podnijeti teret vremena obilježena financijskom krizom, naglasio je, dodavši da će sustav kao i svi ostali i te kako štedjeti i ponašati se razumno.

To znači da ćemo posebno paziti na troškove koji nisu nužni. Velik dio našeg proračuna odnosi se na financijska sredstva nužna za opremanje i modernizaciju, a potpisani su ugovori obveza koju moramo ispunjavati, i to su projekti koje moramo završiti, rekao je. No, nastavio je, bitno je da sav novac što ćemo uložiti u modernizaciju i opremanje uložimo na potpuno transparentan način, pri čemu mislim na provedbu postupaka nabave, ali i da tim ulaganjima damo priliku i hrvatskom gospodarstvu.

Sjedinjene Države u petak su pozdravile odluku Francuske da se, nakon 43 godine izbivanja, vrati u integrirano zapovjedništvo NATO-a, ističuči da će se time "ojačati vojne sposobnosti Saveza".



"Des nouvelles merveilleux - divna vijest", odgovorio je na francuskom glasnogovornik State Departmenta Gordon Duguid na traženje da komentira izjavu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o punom povratku njegove zemlje u vojni ustroj NATO-a, na 60. obljetnicu Saveza na summitu u Strasbourgu i Kehlu, 3. i 4. travnja.
"Mi to pozdravljamo svim srcem. Francuska je jedna od najaktivnijih vojnih članica Saveza, iako nije u cijelosti integrirana u njegove vojne strukture. To će pomoći da se ojačaju vojne sposobnosti Saveza", naglasio je glasnogovornik Duguid.

Integriranje Francuske u zapovjednu strukturu NATO-a u Bruxellesu olakšat će komunikaciju među svim vojnim i političkim subjektima Saveza, rekao je Duguid, ističući spremnost SAD-a da pomogne Francuskoj u tome.
Francuski predsjednik Charles de Gaulle razbjesnio je SAD 1966. godine, kada je odjednom povukao Francusku iz zapovjedne strukture NATO-a, tvrdeći da time čuva francusku neovisnost u međunarodnim odnosima.
Sarkozy je odbacio tu degolističku dogmu koja je dugo uživala podršku u Francuskoj, ističući da kao nuklearna sila Francuska ostaje izvan nuklearne koordinacije NATO-a, a povratak u zapovjednu strukturu Saveza otvara put njezinom većem utjecaju kod odlučivanja o novim misijma Saveza u razdoblju nakon Hladnog rata.

Odluka o kojoj se široko raspravljalo prije nego je formalno objavljena, obilježava još jedna značajan korak u naporima Sarkozya na zbližavanju Francuske i SAD-a, poslije razdoblja udaljavanja, ocijenio je u četvrtak The Washington Post.

Osim odluke o izvlačenju iz integriranog zapovjedništva Saveza, Charles de Gaulle je potjerao iz zemlje tisuće američkih vojnika stacioniranih u Francuskoj, kao i sjedište NATO-a koje je do tada bilo u predgrađu Pariza.
No u roku od godinu dana uklonjen je mogući negativni učinak tog poteza na spremnost NATO da odgovori na moguću sovjetsku invaziju na zapadnu Europu, glavnu sigurnosnu prijetnju u tadašnjoj strategiji Saveza.
U tajnim sporazumima američkih i francuskih dužnosnika, tzv. Lemnitzer-Aillert sporazumima, detaljno je predviđeno kako će se francuske snage hitno vratiti u zapovjednu strukturu NATO-a ako izbiju neprijateljstva Istok-Zapad, navodi Post.

Nakon završetka Hladnoga rata, misija NATO-a je redefinirana, pa je Savez 1990-ih krenuo u misije izvan svojih granica, kao što su misije u BiH, na Kosovu i u Afganistanu, u kojima je jedan od najvećih doprinosa davala Francuska, zemlja s najbrojnijom vojskom u Europi - 259.000 vojnika u redovnom i 419.000 u pričuvnom sastavu.

U misiji ISAF-a u Afganistanu, Francuska ima više od 3.000 vojnika, a otkako je Sarkozy postao predsjednik oni su proširili svoju ulogu i na borbene misije.
"Mi šaljemo naše vojnike na teren ali ne sudjelujemo u odboru gdje se odlučuje o njihovim ciljevima. Vrijeme je da se prekine takvo stanje, jer je to u interesu Francuske i Europe", rekao je Sarkozy u srijedu u govoru u Zakladi za strategijska istraživanja u Parizu.
"Naša strategija ne može ostati zarobljena u prošlosti kada su se uvjeti naše sigurnosti radikalno promijenili", rekao je Sarkozy, ističući kako će Francuska biti jača i utjecajnija jer će sudjelovati u odlučivanju.

Prema sporazumu koji se još usuglašava, francuskim generalima bit će povjereno regionalno zapovjedništvo NATO-a kod Lisabona, te studijska skupina za Savezničku zapovjednu transformaciju u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virginiji, koja izrađuje planove za buduće misije NATO-a.
Povratak u integrirano zapovjedništvo NATO-a također će tražiti od Francuske da nešto poveća financijski doprinos Savezu, koji je oko 175 milijuna dolara godišnje, ili 7,5 posto ukupnog proračuna. To predstavlja neznatni dio vojnog proračuna Francuske, koji je ove godine procijenjen na 44 milijarde dolara.

U sjedištu NATO-a u Bruxellesu počeli su radovi na postavljanju dviju novih zastava, što je očit dokaz da u Savezu računaju da će Hrvatska postati članicom do summita koji će se održati početkom travnja u Strasbourgu i Kehlu.



Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. U NATO-ovu kompleksu u Bruxellesu na mjestu gdje su postavljene zastave 26 zemalja članica ovaj tjedan su iskopane dvije nove rupe u koje bi se trebala postaviti dva nova jarbola za zastave. Također se dovršavaju i radovi na uredima u kojima će biti smještena hrvatska misija pri NATO-u. Riječ je o novom krilu zgrade, u kojem su smještene sve misije zemalja članica. Useljenje u nove prostorije očekuje se do lipnja. Sadašnji uredi hrvatske misije pri NATO-u smješteni su u zgradi na drugom kraju kompleksa, gdje su uredi zemalja nečlanica.
Svečanost podizanja zastava predviđena je za 7. travnja, nakon summita u Strasbourgu i Kehlu koji će se održati 3. i 4. travnja. Očekuje se da će i na samom summitu novo proširenje biti obilježeno prigodnom svečanošću.

Sve države članice moraju prije ratificirati pristupni protokol, koji predstavlja amandman na Washingtonski ugovor, i položiti ga u State Departmentu. Nakon toga, pozvana zemlja treba u svom parlamentu ratificirati dopunjeni Washingtonski ugovor i položiti ga u State Departmentu i od toga trenutka službeno postaje punopravnom članicom.

NATO će u vode kod Somalije poslati pet brodova koji će potkraj mjeseca sudjelovati u operaciji protiv gusara, priopćeno je u petak iz sjedišta Saveza u Bruxellesu. U operaciji "Saveznički zaštitnik" sudjelovat će brodovi iz Portugala, Kanade, Nizozemske, Španjolske i SAD-a.



Somalski gusari, koji u manjim skupinama super brzim gliserima zaustavljaju brodove, do sada su već zaradili milijune dolara od plaćenih otkupnina. Među zarobljenim brodovima bilo je raznih plovila, od ribarskih koča do saudijskih supertankera.
"U suradnji s drugim državama i međunarodnim organizacijama cilj nam je poboljšati sigurnost komercijalnih plovnih ruta vitalnih za globalno gospodarstvo", izjavio je jedan od zapovjednika novoformirane flote, britanski admiral Mark Stanhope.

Prošlu akciju protiv somalskih gusara NATO je spretno završio neutralizirajući daljnje napade na trgovačke brodove. Potom je djelovanje u Adenskom zaljevu i Indijskom oceanu prepustio EU operaciji. Borba protiv somalskih gusara nije gotova, jer se unatoč svim mjerama predostrožnosti i dalje događaju napadi na moru. Oni se ne mogu riješiti samo vojnim mjerama već i aktivnim učešćem Ujedinjenih nacija i Afričke unije na sređivanju stanja u Somaliji, o čemu je OPSA već pisala u prošlim brojevima Euroatlantskog tjednika.

Hrvatska i Albanija bit će punopravne članice NATO-a na summitu u travnju u Strasbourgu i Kehlu, izjavio je u četvrtak na konferenciji u Budimpešti glavni tajnik saveza Jaap de Hoop Scheffer, prenijele su agencije.



Scheffer je svojim govorom otvorio konferenciju u zgradi mađarskog parlamenta gdje sudjeluje u obilježavanju desete godišnjice pristupanja te bivše komunističke zemlje NATO-u, kada su primljene Češka i Poljska, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Glavni je tajnik kazao kako su pred organizacijom u ovome trenutku tri izazova - misija u Afganistanu, odnosi s Rusijom i načini rješavanja novih problema, poput kriminala na internetu. Na summitu organizacije koji će se u travnju održati u Strasbourgu i Kehlu članice NATO-a moraju dokazati da su u stanju nositi se sa spomenutim izazovima, istaknuo je.

Također je kazao kako je odnos NATO-a i Rusije previše važan da bi ga pokvarile nesuglasice o proširenju, proturaketnom sustavu ili kosovskom pitanju. Dodao je kako NATO mora i dalje "držati otvorena vrata" za ulazak zemalja koje se žele pridružiti toj organizaciji, izvijestila je agencija DPA.

Aktualni austrijski veleposlanik u Sloveniji Valentin Inzko imenovan je posebnim izaslanikom Europske unije u Bosni i Hercegovini, doznaje se u srijedu u Beču od izvora bliskih autrijskom ministarstvu vanjskih poslova.

Sjedinjene Države, koje su zajedno s EU jamci međunarodnih sporazuma o Bosni i Hercegovini, dali su zeleno svjetlo za imenovanje austrijskog diplomata nakon što ga je predložilo 27 zemalja članica EU u utorak, prema istim izvorima.

Dosadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak ujedno je obnašao dužnost posebnog izaslanika EU u toj zemlji.

Očekuje se, javljaju agencije, kako će Valentin Inzko (59), prvi austrijski veleposlanik u BiH nakon rata, biti imenovan novim visokim predstavnikom u toj zemlji krajem ožujka.

Njegovo imenovanje u Beču se smatra velikim uspjehom austrijske diplomacije, koja će nakon Wolfganga Petritscha imati drugog viskog predstavnika u BiH.

Biografija - Valentin Inzko

Završio je slovensko-njemačku dvojezičnu osnovnu školu u Suetschachu u općini Feistritz im Rosental u Koruškoj. Gimnaziju na slovenskom jeziku završio je 1967. godine u Celovcu, a od 1967-72. godine studira pravne znanosti, srpsko-hrvatski i ruski jezik na Sveučilištu u Grazu. Iste godine brani svoj doktorat, a od 1972-74. godine pohađa Akademiju za diplomaciju u Beču.

Od 1974-78. godine bio je šef ureda UNDP-a u Ulan Batoru u Mongoliji, te radio u Minstarstvu vanjskih poslova Austrije za Srednju, Istočnu i Južnu Europu. Od 1982-86. godine je kulturni ataše Austrije za Jugoslaviju u Beogradu. 1992. godine bio je vođa misije OSCE-a za Sandžak. Od 1990-96. godine je savjetnik za kulturu u austrijskom veleposlanstvu u Pragu.

Prvi je veleposlanik Austrije u Bosni i Hercegovini od 1996-99. godine. Nakon toga radi ponovno u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova, sve do 2005. godine, od kada je veleposlanik Austrije u Sloveniji. Oženjen je sa Bernardom Fink, argentinskom mezzosopranisticom slovenskog podrijekla i sa njom ima dvoje djece.

Mađarska ministrica vanjskih poslova Kinga Goencz boravit će sutra u službenom posjetu Hrvatskoj tijekom kojeg će se sastati s hrvatskim ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

Ministar Jandroković i ministrica Goencz održat će u govore na svečanoj konferenciji u povodu 60. godišnjice osnutka NATO saveza koja će se održati sutra poslijepodne na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a na kojoj sudjeluje i cjelokupno vodstvo Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Mađarska pruža snažnu potporu Hrvatskoj u pristupanju euroatlantskim integracijama, a mađarski je parlament prvi od 26 zemalja članica NATO-a ratificirao Protokol o pristupu RH NATO-u.

Prošle su godine bili intenzivni kontakti između dviju zemalja na najvišoj razini, pa je tako ministar Jandroković boravio u posjetu Mađarskoj u veljači prošle godine, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u ožujku, a premijer Ivo Sanader posjetio je Mađarsku u travnju prošle godine. Predsjednik Mesić u Mađarskoj bio je u svibnju prošle godine.

Ministrica Goencz, koja će predvoditi listu socijalista na europskim izborima u lipnju, podnijet će 1. svibnja ostavku kako bi vodila predizbornu kampanju, a premijer Ferenc Gyurcsany je najavio da će novog ministra vanjskih poslova imenovati 20. travnja.

Kinga Goencz (61) na čelu je mađarske diplomacije od 2006. Prije toga, kći prvoga mađarskog predsjednika poslije komunizma Arpada Goencza, dvije je godine bila ministrica za socijalna pitanja i obitelj.

Hrvatska vjeruje u uspješan završetak pregovora s Europskom unijom u mjesecima koji slijede ne samo radi sebe nego i radi regije jer bi njezin ulazak u EU bio poruka svima u regiji da se ispunjavanje europskih standarda nagrađuje, rekao je jučer u Zurichu predsjednik Republike Stjepan Mesić.

Mesić je u jednodnevnom posjetu najvećem švicarskom gradu, a tu je ocjenu iznio tijekom govora o temi "Hrvatska na pragu Europske unije" koji je održao u Institutu Europa Sveučilišta u Zuerichu.

"Mi vjerujemo i želimo da se pregovori što prije nastave i uspješno dovrše u mjesecima koji su pred nama. To ne želimo samo radi sebe, nego i radi regije", rekao je Mesić, napomenuvši kako se proces pristupnih pregovora Hrvatske i EU neposredno odražava na europski proces u regiji.

"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio bi poruka svima u regiji da se stvaranje i ispunjavanje europskih standarda honorira", istaknuo je Mesić.

Kao najveću zapreku ulasku Hrvatske u EU u ovom trenutku Mesić je istaknuo slovensku blokadu pregovora.

"Umjesto da se pregovori, u skladu s rokovima priloženim uz izvještaj Europske komisije iz studenoga prošle godine i u skladu s našim ubrzanim pripremama privode kraju, Hrvatska se posljednjih mjeseci suočila s blokadom pregovora", kazao je hrvatski predsjednik nazočnima u svečanoj dvorani zuriškog Sveučilišta.

"Neriješeno bilateralno pitanje - granično pitanje sa susjednom Slovenijom - postalo je ozbiljnom zaprekom nastavku pregovora", podsjetio je Mesić.

Hrvatska ubrzano priprema predaju preostalih pregovaračkih poglavlja i, kazao je Mesić, "možemo reći da smo na pragu Unije".

"Učlanjenje u Europsku uniju tek nam predstoji. Kad ćemo taj prag prijeći? Mi bismo željeli da to bude što prije", rekao je on.

Po riječima hrvatskog predsjednika Hrvatska je jako zainteresirana za ubrzanje procesa euroatlantskih integracija susjednih zemalja jer, kako je rekao, "europeizacija regije donosi dugoročnu stabilnost ovim prostorima, a to je u interesu svih.

Stoga Hrvatska sa svim zemljama uže regije razvija dobrosusjedske odnose, u svim je područjima intenzivirala bilateralnu suradnju, a surađuje i u okviru multilateralnih organizacija, kazao je on.

Predsjednik Mesić napomenuo je kako Hrvatska prati i dijeli zabrinutost za zbivanja u BiH, u koje su se, po njegovim riječima, "ponovno probudile snage" koje je žele destabilizirati. Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ali i susjedne zemlje, neposredno je zainteresirana za pronalaženje odgovarajućeg rješenja, a to je jedinstvena BiH.

"Oduvijek sam isticao da je za trajan mir i stabilnost ovih prostora od najveće važnosti da cijela regija što prije postane dijelom EU-a", naglasio je hrvatski predsjednik.

Budući da zemlje regije u nastojanju da se približe euroatlantskim integracijama moraju ispuniti kriterije i usvojiti reforme, Hrvatska, po riječima svog predsjednika može biti model za regiju, koja je voljna pružati podršku i konkretnu pomoć.

Predsjednik je u govoru podsjetio kronološki na odnose Hrvatske spram EU i NATO-a od stjecanja državne neovisnosti rekavši kako je Hrvatska od samog početka željela postati dijelom organizacija koje su jamčile mir, sigurnost, napredak i demokratski razvoj društva. No, uskoro se ispriječio rat i raspad bivše države "u dramatičnim okolnostima".

"Sloveniju je tad zahvatio kratak, Hrvatsku krvav, a BiH brutalan rat", podsjetio je Mesić i istaknuo mržnju, nesnošljivost i podijeljenost kao najteže posljedice ratnih sukoba koji su, uz to, na određeno vrijeme zaustavili procese približavanja euroatlantskim integracijama svih zemalja regije.

Predsjednik Mesić podsjetio je na izbore 2000. u kojima su građani Hrvatske odlučili, kako je rekao, "dati šansu novoj politici".

"Istaknuo je zagrebački summit potkraj iste godine kao nov poticaj odnosima s EU tijekom kojeg je pozdravljen politički zaokret u Hrvatskoj.

Hrvatska je nakon toga prva od svih zemalja regije iskoristila mogućnost i prije šest godina aplicirala za članstvo u EU, prije pet godina stekla status kandidata, a posljednje tri i pol godine vodi pristupne pregovore.

Tijekom tog razdoblja provedene su mnoge reforme i učinjeno puno u prilagodbi zakonodavstva i ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja.

Mesić je spomenuo i da su povučeni neki radikalni potezi u poboljšanju policije i pravosuđa koji su Hrvatsku doveli "korak bliže" neovisnom, nepristranom, transparentnom i učinkovitom pravnom sustavu te iskorjenjivanju korupcije".

"Mi nastavljamo provoditi reforme. Ostaje još posao na dosljednoj provedbi usvojenih zakona, odnosno ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja", kazao je Mesić upoznavši nazočne s činjenicom da su dosad otvorena 22, a zatvoreno sedam pregovaračkih poglavlja.

Osim govora na Institutu Europa Sveučilišta u Zuerichu, predsjednik Mesić dao je intervjue dvama švicarskim dnevnicima i glasilu Hrvata koji žive u toj zemlji.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je danas da će se Pariz, nakon četrdesetogodišnjeg izbivanja, vratiti u vojni ustroj NATO-a, jer je to, kako je rekao, "u interesu Francuske i Europe".

Francuska je, nezadovoljna zbog američke prevlasti u Europi, napustila zapovjedni ustroj NATO-a 1966., u doba kada je predsjednik bio Charles de Gaulle, ali je ostala članica Sjevernoatlantskoga saveza.

"Došao je trenutak da se prekine takvo stanje, jer je to u interesu Francuske i Europe", rekao je Sarkozy u govoru koji je održao u pariškoj Vojnoj školi.

"Privodeći kraju ovaj dugi proces, Francuska će biti jača i utjecajnija. Zašto? Zato što su oni koji izbivaju uvijek u krivu, zato što Francuska treba suupravljati, a ne biti pasivna. Zato što moramo biti ondje gdje se donose odluke i standardi, a ne čekati vani da nas se o tome obavijesti", kazao je.

"Sačuvat ćemo našu samostalnost kada je riječ o nuklearnom odvraćanju", istaknuo je.

Danski premijer Anders Fogh Rasmussen (slika) među političarima i u medijima sve se više pojavljuje kao najizgledniji kandidat za novoga glavnog tajnika NATO-a, a za tu dužnost ga kvalificiraju napori koje je uložio pri širenju Europske unije te u Afganistanu, prenose novinske agencije.

Danski premijer odbio je danas komentirati nagađanja da je najizgledniji kandidat za glavnog tajnika NATO-a. "Jasno kažem, ne želim danas komentirati ta pitanja", rekao je danski premijer danas novinarima poslije sjednice vlade.

Britanski dnevnik Financial Times objavio je u utorak da su London, Pariz i Berlin suglasni oko Rasmussenova imenovanja, a o dogovoru kancelarke Angele Merkel i njezina britanskog kolege Gordona Browna s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o tome još u subotu je pisao njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

"Rasmussenovo odbijanje komentara potvrda je da je on kandidat. U protivnom, odgovorio bi da ga to mjesto ne zanima", rekao je analitičar Henrik Qvortrup za dansku TV2 News, javlja AFP.

Reuters ističe da se među imenima za idućega glavnog tajnika NATO-a spominju poljski i norveški šefovi diplomacija Radoslaw Sikorski i Jonas Gahr Stoere, kao i bivši britanski ministar obrane Des Brown.

No, glavni tajnik iz istočne Europe vjerojatno bi razgnjevio Moskvu, a Norvežaninu je zapreka što njegova zemlja nije dio EU-a. Britanija je, pak, nedavno imala glavnog tajnika NATO-a u liku Georgea Robertsona.

Dužnost glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza tradicionalno obnaša Europljanin.

Međutim, kanadski ministar obrane Peter MacKay odbio je u ponedjeljak isključiti sebe kao kandidata rekavši da nacionalnost ne smije biti zapreka.

Sjedinjene Države tek trebaju odlučiti koga podržati, piše Reuters, a Amerikanci su dali do znanja da se Danska pokazala kao vjeran saveznik.

Rasmussen je stekao ugled kao kompetentan i usredotočen lider koji dobro obavlja poslove. Za danskog predsjedanja Europskom unijom 2003., on je uspješno zaključio sporazum o članstvu za 10 novih članica, uglavnom iz istočne Europe.

Daniel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u napominje da Rasmussen razumije političku dinamiku NATO-a gdje se sve odvija konsenzusom država saveznica.

Premijer od 2001., Rasmussen je podržao američku invaziju na Irak 2003., i onamo uputio danske vojnike, a pozvao je i članice NATO-a da upute više vojske u Afganistan, gdje se 750 danskih vojnika bori protiv talibana.

Rasmussen dobro govori francuski i ljetuje u Francuskoj što ga čini prihvatljivim kandidatom za službeni Pariz koji se vraća u vojne strukture NATO-a.

Ono što Rasmussenu ne ide u prilog jest loš imidž u islamskome svijetu kakav je stekao 2006., kada se odbio ispričati muslimanima za karikature proroka Muhameda što ih je objavio danski list te izazvao prosvjede, nasilja i osude u muslimanskim državama.

Imenovanje za čelnu poziciju NATO-a neke osobe koju muslimani osporavaju ne bi baš bilo u interesu Saveza koji vodi operacije u Afganistanu, drže neimenovani izvori na koje se poziva Reuters.

Niozozemcu Jaapu de Hoopu Schefferu mandat na dužnosti glavnog tajnika istječe 31. srpnja, a NATO bi njegova nasljednika mogao izabrati na summitu 3. i 4. travnja kada slavi 60. obljetnicu osnutka.

NATO bi trebao tražiti "pragmatična rješenja" za svoj rat u Afganistanu, jer ga sada ne dobiva, a među ta rješenja spadaju i izravni pregovori s talibanima, od kojih većina sudjeluje u pobuni zbog novca, izjavio je danas američki potpredsjednik Joe Biden (slika) u Bruxellesu.

"Mi sada ne dobivamo taj rat, ali daleko od toga da je on izgubljen", izjavio je Biden nakon svog prvog susreta sa saveznicima u sjedištu NATO-a.

Kako bi se postigli "jasni i ostvarivi ciljevi", poput "Afganistana koji nije utočište terorista i zemlje koja može samostalno opstati", NATO bi trebao krenuti u potragu za "pragmatičnim rješenjima", objasnio je Biden.

Na upit spadaju da li u ta rješenja i izravni pregovori s talibanima odgovorio je da je "pet posto talibana nepopravljivo, ničemu podložno osim porazu, 25 posto nije sigurno u svoju predanost pobuni, a 70 posto se bori zbog novca".

Istodobno, kazao je Biden, bilo kakve pregovore mora potaknuti afganistanska vlada kako oni ne bi ugrozili autoritet afganistanske vlade. Također je kazao da će Washington pozorno slušati što o tomu imaju reći europski saveznici.

Nova američka administracija Baracka Obame razmatra "stratešku reviziju" svoga pristupa u Afganistanu, a Biden je rekao da odlazi iz Bruxellesa s mnogo jasnijom vizijom o tome "što bi saveznici željeli vidjeti u našoj reviziji".

"Razgovarao sam sa saveznicima, čuo njihove zabrinutosti i saslušao njihove prioritete", rekao je Biden. "Ugradit ćemo njihove ideje u našu strategiju koju će predsjednik Obama predstaviti prije kraja ovoga mjeseca", dodao je.

Obama je prije najavio da će poslati dodatnih 17.000 vojnika u Afganistan i jasno je dao do znanja da želi da i saveznici pojačaju svoj doprinos u toj zemlji.

Biden je posjetio sjedište NATO-a samo pet dana nakon američke državne tajnice Hillary Clinton što je jasan znak da Obamina administracija želi uspostaviti što bliskije odnose sa svojim NATO saveznicima.

Biden je u Bruxellesu razgovarao s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Schefferom i veleposlanicima NATO-a.

Ako Slovenija zaustavi Hrvatsku na njezinu putu u EU i NATO, to će biti velik problem u budućim odnosima dviju zemalja, izjavio je danas u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon sastanka s moldavskim predsjednikom Vladimirom Voronjinom.

"Ako bi Slovenija zaustavila Hrvatsku na njezinu putu u euroatlantske integracije, to će biti velika poteškoća u našim budućim odnosima", istaknuo je Mesić u izjavi za novinare. Dodao je kako je "sasvim logično da Hrvatska neće završiti pregovore u ovoj godini", ako Slovenija ne deblokira preostala poglavlja.

Još je jednom ponovio da se "o granici ne mogu imati politički dogovori", jer pitanje graničnog prijepora mora riješiti sud.

Na pitanje novinara što misli o komentaru slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara, koji je ocijenio u ponedjeljak da pristanak Hrvatske s određenim uvjetima na posredništvo Europske komisije u graničnom sporu predstavlja pozitivan korak naprijed, ali da je "taj korak možda premalen", Mesić je odgovorio da "i maratonska utrka počinje jednim, prvim korakom".

Europska unija ne želi povećati svoju vojnu pomoć Afganistanu, ali može pridonijeti civilnom napredovanju zemlje, rekao je u utorak visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. "Zemlje EU u načelu ne namjeravaju povećati svoje sastave koje će rasporediti u Afganistanu", rekao je Solana na španjolskom državnom radiju.



"Stanje u Afganistanu neće se riješiti isključivo vojnim putem", precizirao je i dodao da treba puno toga poduzeti, posebice na političkim pitanjima, poput odnosa između Afganistana i Pakistana, te na obnovi, diplomatskim i parlamentarnim institucijama.

Američki potpredsjednik Joe Biden u utorak je počeo svoj prvi posjet sjedištu NATO-a i Europske unije u Bruxellesu razgovorima o strategiji zapada u Afganistanu, što je prioritet Washingtona. Biden će se u utorak ujutro sastati u Bruxellesu s Vijećem Sjevernoatlantskog saveza sastavljenim od stalnih predstavnika zemalja članica. On bi također trebao razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jaap de Hoop Schefferom, Javierom Solanom i belgijskim premijerom Hermanom Van Rompuyom.

Čelnik mariborske Stranke slovenskog naroda (SSN) Lovro Škrinjarič priznao je u ponedjeljak da su stranački aktivisti zasad uspjeli prikupiti samo tisuću potpisa za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, ali je i dalje optimist i smatra da će do 26. ožujka uspjeti prikupiti preostalih 39 tisuća potpisa.



"Unatoč tomu što sada imamo samo oko tisuću potpisa, nastavljamo referendumsku akciju. Nemamo financijske sponzore, ali činimo sve da prikupimo dostatan broj potpisa. To smo dužni onima koji su inicijativu već potpisali, ali i slovenskom narodu i slovenskoj državi", naveo je Škrinjarič u izjavi za Hinu. Voditelj inače marginalne političke stranke koja djeluje uglavnom na mariborskom području, odbio je poziv Marjana Podobnika, čelnika "Zavoda 25. lipnja" i izvornog inicijatora, da se obustave sve referendumske aktivnosti jer mu je slovenska vlast zajamčila da su slovenski granični interesi već osigurani.

"Podobnik mišljenje o referendumu mijenja nekoliko puta na mjesec. Slovenski interesi glede ulaska Hrvatske u NATO do danas nisu ničim zaštićeni. Naime, stvarno stanje na granici potvrđuje da Hrvatska protupravno nadzire dijelove slovenskog teritorija koje je nadzirala Slovenija pri osamostaljenju 25. lipnja 1991.", naveo je Škrinjarič.

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar raspisao je petotjedni rok za prikupljanje 40.000 potpisa potrebnih za referendum o hrvatskom ulasku u NATO, na zahtjev skupina, s Podobnikom na čelu, koje su prikupile 2500 potpisa potrebnih za takvu inicijativu. Rok istječe 26. ožujka, do kada Slovenija ne može potvrditi ratifikaciju hrvatskoga pristupnog protokola i poslati je u Washington. Ako SSN javnom izjavom odustane od inicijative, taj rok nije potrebno poštovati.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska, ključne europske zemlje za odabir novoga glavnog tajnika NATO-a, podupiru danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena (slika) za glavnog tajnika toga saveza, objavili su u ponedjeljak danski mediji pozivajući se na njemačke izvore.

Konačna odluka o nasljedniku sadašnjega glavnog tajnika Nizozemca Jaapa de Hoopa Scheffera još nije donesena, no, po izvorima u Bruxellesu, i drugi čelnici u NATO-u podupiru danskog premijera kao najizglednijeg kandidata za tu važnu dužnost.

Premijer Rasmussen potkraj ožujka planira radni posjet SAD-u gdje ga, osim razgovora o zaštiti klime na skupu u Ujedinjenim narodima, po njemačkim izvorima očekuju i završni pregovori o novoj dužnosti te zeleno svjetlo američkih dužnosnika u njegovu izboru za glavnog tajnika.

Američki ministar obrane Robert Gates na nedavnu je sastanku NATO-a, prenose danski mediji, izjavio da podupire danskog premijera kao nasljednika Jaapa de Hoopa Scheffera te je izrazio nadu da bi novi glavni tajnik trebao biti izabran prije NATO-ova susreta na vrhu u početku travnja u Strasbourgu.

Danski mediji vrlo pozorno prate nagađanja o mogućem izboru svojeg premijera i čelnika vodeće Liberalne stranke za glavnog tajnika NATO-a. Novine su preplavile raspre i rasprave o Rasmussenovoj političkoj odgovornosti jer se povlači iz danske politike u ovo osjetljivo i za gospodarstvo krizno vrijeme, te očekivane snažne stranačke borbe za preuzimanje njegove dužnosti na čelu vladajuće liberalno-konzervativne koalicije.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izjavio je danas u Osijeku, kako je na današnjem sastanku hrvatskog državnog vrha i čelnika parlamentarnih stranaka postignut konsenzus o prihvaćanju inicijative europskog povjerenika Ollija Rehna o medijaciji između Hrvatske i Slovenije, ali kao dio puta prema međunarodnom sudu pravde u Haagu.

"Hrvatska prihvaća posredovanje na čelu s Marttijem Ahtisaarijem, ali kao dio puta prema međunarodnom sudu pravde u Haagu", istaknuo je Mesić, dodavši kako "Ahtisaariju neće biti ni malo lako".

Činjenica je da Republika Hrvatska želi u europske integracije i NATO, a činjenica je i da Europa želi proširenje, što znači "da Slovenija zapravo više nije hrvatski već međunarodni problem", kazao je predsjednik Mesić, koji poslijepodne boravi u posjetu Osijeku.

Također je izrazio uvjerenje da će Hrvatska do kraja ove godine biti spremna za ulazak u EU.

"Slovenija očito zaboravlja da je i Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji imala, primjerice, pristup do Austrije, a sada je između Slovenija, pa bi po toj logici značilo da Hrvatska treba tražiti koridor za pristup", rekao je predsjednik Mesić.

Naglasio je kako Slovenija i sada ima pristup otvorenom moru, te da je "sa Slovenijom teško pregovarati, posebice jer je slovenski Parlament donio odluku o granici na piranskoj obali".

Francuska će, kada se vrati u zapovjednu strukturu NATO-a, dobiti vodeće zapovjedne položaje i ojačat će poziciju Europe unutar toga vojnog saveza, objavio je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner uoči glasovanja u parlamentu o tome pitanju.



Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy mogao bi ovoga tjedna objaviti da je Francuska spremna priključiti se integriranom zapovjedništvu NATO-a koje planira, uvježbava i vodi zajedničke operacije. Sarkozy je suočen s kritikama oporbenih stranaka, ali i članova njegove vladajuće stranke UMP da će Francuska time izgubiti mogućnost djelovanja kao protuteže Sjedinjenim Državama i osnivanja neovisnih diplomatskih savezništava.

Ministar vanjskih poslova Kouchner izjavio je listu Le Figaro da je nastupilo pravo vrijeme za povratak u zapovjednu strukturu NATO-a, 40 godina nakon što ju je bivši predsjednik Charles de Gaulle napustio na vrhuncu Hladnoga rata. "Danas se kontekst promjenio. Varšavski pakt i komunistička prijetnja više ne postoje", izjavio je Kouchner. "Dobit ćemo neka važna zapovjedna mjesta i, što je još važnije, sudjelovati u izradi planova koje ćemo morati slijediti", dodao je.

Neimenovani diplomat izjavio je Reutersu kako su Sjedinjene Države suglasne da Francuska preuzme zapovjedništvo nad Projektom za transformaciju zajedničkog zapovjedništva u Virginiji i nad regionalnim stožerom NATO-a u Lisabonu.

Američka državna tajnica Hillary Clinton počela je u petak u Ženevi prvi susret s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom šalom, podarivši mu plastično "puce za resetiranje" koji simbolizira nov početak u američko-ruskim vezama, prenose agencije.



Odmah nakon dolaska u dvoranu na 18. katu hotela Intercontinental u Ženevi, gdje ju je čekala nekolicina novinara, Clinton koja je djelovala vrlo opušteno, odvela je Lavrova u stranu i rekla mu: "Imam dar za vas, koji simbolizira ono što su rekli predsjednik Obama i dopredsjednik Biden: želimo početi od ništice". Zatim mu je predala kutiju omotanu vrpcom u kojoj je bila crno-žuta plastična konzola s velikim crvenim pucetom iznad kojega je na ruskom i na engleskom pisalo "resetiranje".

Lavrov se nasmijao i primijetio pogrešku u prijevodu: "Prevarili ste se: tu piše 'preopterećenje'". Ipak je obećao da će dar staviti na stol.Viši američki dužnosnik rekao je kako se nada da će ovo biti prvi u nizu sadržajnih razgovora između dvoje ministara, kao i priprema za sastanak dvojice predsjednika, Baracka Obame i Dmitrija Medvedeva. Dodao je da će glavna tema biti smanjivanje nuklearnih arsenala te da će Hillary Clinton spomenuti i teme u kojima se dvije zemlje razilaze, kao što su djelovanje Moskve u Gruziji i prodaja ruskih raketa dugog dometa Iranu.

"Bitno je što možemo surađivati s Rusima u pitanjima od zajedničkog interesa", rekao je dužnosnik. Clinton je u petak rekla da želi novi početak, ali je dodala da ostaju razlike u pogledu širenja NATO-a i ruskih odnosa sa susjedima.

Rusija je spremna surađivati s NATO-om unatoč neslaganjima, navelo je u petak rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon odluke Sjevernoatlantskog saveza da obnovi odnose s Moskvom.



"Dok se povjerenje uspostavlja, Rusija je sprema na suradnju u okviru Vijeća Rusija-NATO", navelo je ministarstvo u priopćenju. NATO je odlučio u četvrtak obnoviti službene odnose s Rusijom obustavljene u kolovozu nakon sukoba u Gruziji. Sljedeći ministarski sastanak Vijeća NATO-Rusija održat će se vjerojatno nakon susreta na vrhu NATO-a 3. i 4. travnja, rekao je glavni tajnik toga saveza Jaap de Hoop Scheffer.

"Rusija i zemlje NATO-a mogu imati različita gledišta na događaje u Europi i svijetu i to je normalno. Uvjereni smo da razlike ne moraju utjecati na odnose Rusija-NATO niti štetiti ozbiljnu dijalogu, kao ni teškim pitanjima", ocijenila je ruska diplomacija. Za obnovu rada Vijeća Rusija-NATO posebno je važno uspostaviti povjerenje nagriženo odobrenjem avanture gruzijskih vlasti, dodalo je ministarstvo aludirajući na potporu Washingtona Tbilisiju u rusko-gruzijskom ratu u kolovozu.

"Uvjereni smo da borba protiv terorizma, gomilanje oružja masovnog uništenja, droge i dugih izazova te suradnja u Afganistanu ne mogu biti učinkoviti ako se ne ujedine napori svih zemalja u euroatlantskom prostoru", dodaje Moskva.

Ministri obrana zemalja jugoistočne Europe okupili su se danas u Zagrebu na neformalnom sastanku na kojem će razgovarati o suradnji u regiji, širenju NATO-a i izazovima globalne sigurnosti.

Susret se održava uoči travanjskog summita NATO-a na kojem Hrvatska i Albanija očekuju pristupanje u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza.

Širenje NATO-a na jugoistok europe, regionalna suradnja u sklopu Američko-jadranske povelje i doprinos zemalja regije globalnoj sigurnosti glavne su teme sastanka na kojem sudjeluju ministri obrane Hrvatske, Albanije, Makedonije, BiH, Grčke, Turske i Mađarske te državni tajnici iz Crne Gore, Srbije, Slovenije, Bugarske, Rumunjske i Italije. Susretu je nazočan i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Jiri Sediwy.

Otvarajući skup potpredsjednica Hrvatske vlade Jadranka Kosor izjavila je da je širenje NATO-a na sve zemlje regije koje to žele najbolji put osiguranja stabilnosti i prosperiteta regije.

Istaknula je da je Hrvatska odlučna dokazati se kao vjerodostojna saveznica u NATO-u te što prije i kao pouzdana članica Europske unije. Pritom je posebno istaknula doprinos Hrvatske mirovnim operacijama NATO-a, EU-a i UN-a u Afganistanu, Čadu, na Golanskoj visoravni i drugima.

Po njezinim riječima NATO-ova politika "otvorenih vrata" i postupno širenje EU-a imali su nezamjenjiv pozitivan utjecaj na sigurnost i stabilnost regije.

"Uloga NATO-a u obliku praktične pomoći državama regije postala je najznačajnija pokretačka snaga za političke transformacije i obrambene reforme u državama Jugoistočne Europe" izjavila je Kosor.

Posebno je istaknula regionalnu inicijativu, Američko-jadransku povelju, koju su uz američko pokroviteljstvo pokrenule Hrvatska, Albanija i Makedonija a naknadno su joj pristupile BiH i Crna Gora.

"Hrvatska se zauzima da ta Inicijativa bude otvorena svim državama u regiji koje dijele iste vrijednosti i ciljeve" rekla je Kosor dodajući da će Hrvatska nastaviti aktivno sudjelovati u Inicijativi i nakon što uđe u NATO.

Ministarski skup nastavlja se panel raspravama o širenju EU-a i NATO-a na Jugoistok Europe te o mirovnim operacijama i upravljanje krizama u svijetu.

Ministri obrane SAD i Kanade, Robert Gates (slika) i Peter MacKay, su u Washingtonu razmatrali novu strategiju rata u Afganistanu, koju američka administracije upravo razrađuje a trebala bi biti dovršena u travnju.

"Rekao sam mu da se na reviziji još radi i da prikupljamo ideje od saveznika", rekao je Gates nakon razgovora u četvrtak, dodajući kako je tražio savjete od MacKaya, prema transkriptu iz Pentagona.

Američka revizija strategije u Afganistanu, trebala bi utvrditi veličinu "strane vojne nazočnosti" i načine za unapređivanje suradnje između međunarodne vojne i civilne komponente u toj zemlji, kazao je Gates.

Sastanak u Pentagonu je održan nekoliko dana nakon što je kanadski premijer Stephen Harper izjavio da NATO snage nikad neće osigurati pobjedu protiv pobunjenika u Afganistanu, već je potrebna afganistanska vlada koja će moći izaći na kraj s pobunjenicima.

Njegove su ocjene naišle na kritike u nekim dijelovima Kanade, no ministar MacKay je ustvrdio u četvrtak da su Harperove ocjene u skladu sa stajalištima američke administracije, kako sama vojna sila nije dovoljna za uspjeh, već je potrebna i dobra civilna vlast.

MacKay je također kazao da Ottawa podržava planove SAD-a za regionalni pristup sukobu, u kojem bi svoju ulogu imao i Pakistan.

Gates je izrazio sućut MacKayu za nedavnu smrt tri kanadska vojnika u Afganistanu, s čime je broj kanadskih gubitaka u toj zemlji povećan na 111. Kanadski kontigent u misiji NATO-a u Afganistanu (ISAF) broji oko 2.750 vojnika, koji bi se prema odluci parlamenta u Ottawi trebali povući do kraja 2011. godine.

Odgovarajući na pitanja novinara, MacKay je isključio mogućnost zadržavanja kanadskih borbenih snaga u Afganistanu nakon 2011., ali je najavio značajan kanadski angažman na druge načine u Afganistanu.

Dok je Kanada odredila rok za povlačenje svojih snaga iz Afganistana, SAD povećava sadašnji kontigent od 38.000 vojnika s dodatnih 17.000, koji bi trebali polučiti sličan učinak kao i strategija jačanja američkih snaga u Iraku početkom 2007., koja je pridonijela suzbijanju pobune i nasilja.

Kanada "snažno odbacuje" nastojanja svake države da onemogući pristupanje NATO-u drugoj državi koja se opredijelila dati doprinos svjetskoj sigurnosti ulaskom u Savez, kazao je u četvrtak kanadski ministar javne sigurnosti Peter Van Loan na prijemu povodom 60. obljetnice NATO-a u parlamentu u Ottawi.

U Parliament Hillu, sjedištu kanadskog parlamenta, priređeno je svečano primanje povodom 60. obljetnice NATO-a, posvećeno trima krugovima njegovog proširenja, uz sudjelovanje veleposlanika 12 zemalja istočne Europe, koje su Savezu pristupile nakon 1999. godine, uključujući Hrvatsku i Albaniju.

Jedini koji se nije odazvao skupu je veleposlanik Slovenije Tomaž Kunstelj. Slovenska inicijativa za referendum o primanju Hrvatske u NATO učinila je neizvjesnim ispunjenje proceduralnih rokova za planirano proširenje Saveza na travanjskom summitu.

"Ministar Van Loan, koji je na skupu govorio u ime kanadskog premijera i vlade, naglasio je da Kanada ne podržava već, naprotiv, jako odbacuje nastojanja svake države da onemogući ili oteža drugoj državi pristup NATO-u", kazala je u telefonskom razgovoru iz Ottawe hrvatska veleposlanica u Kanadi Vesela Mrđen Korać.

Kanadski ministar, po njezinim je riječima, naglasio kako je "izbor svake države da se opredijeli za sudjelovanje u svjetskoj sigurnosti", te odbacio nastojanja bilo koje treće države koja želi takvo opredjeljenje onemogućiti.

"NATO je prije svega sloboda i demokracija, a sva dosadašnja proširenja dokaz su uspješnosti Saveza", dodao je Van Loan, ističući daljnju potporu Kanade politici otvorenih vrata, kazala je veleposlanica.

"Kanada je pokazala da već tretira Hrvatsku kao punopravnu članicu i željela je uputiti snažnu poruku da ne smatra primjerenim" postupak Slovenije, dodala je.

Pod geslom "NATO u 60-oj: snažniji savez, ojačana transatlantska solidarnost, sigurniji svijet", svečani skup bio je posvećen 10. obljetnici primanja Poljske, Mađarske i Češke, petoj obljetnici primanja Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Latvije, Litve, Estonije i Slovenije, te "ovogodišnjem predstojećem primanju Hrvatske i Albanije" u NATO.

Na skupu je govorio i kanadski general Andrew Leslie, koji ja rekao da Kanada na vojnom planu već surađuje s Hrvatskom i Albanijom na ravnopravnoj osnovi, te da s veseljem očekuje njihovo primanje u članstvo u travnju.

Kanada, koja je u NATO-u od osnivanja 1949., šesta je po veličini doprinosa u vojni i civilni proračun Saveza, tako je primjerice u razdoblju 2006.-07. izdvojila 160 milijuna amričkih dolara.

NATO je ključan za odnose Kanade s Europom, a Ottawa je oduvijek bila snažan zagovornik proširenja Saveza i među prvima je ratificirala pristupne protokole u sva tri kruga proširenja. U slučaju Hrvatske i Albanije to je čak učinila po posebnoj proceduri, jer zbog parlamentarne krize nije zasjedao parlament.

Američki predsjednik Barack Obama i supruga Michelle posjetiti će Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Češku od 31. ožujka do 5. travnja, priopćila je u četvrtak Bijela kuća.

U Velikoj Britaniji predsjednik Obama nastavit će raspravu o važnim bilateralnim i globalnim pitanjima s britanskim čelnicima te zajedno s drugim čelnicima skupine G-20, razvijenih zemalja i novih gospodarstva, raditi na rješavanju globalne financijske krize na summitu u Londonu 2. travnja, navodi se u priopćenju.

Američki predsjednik će se 3. travnja bilateralno sastati s francuskim predsjednikom Nicolasom SarkozyJem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, uoči početka summita NATO-a u francuskom Strasbourgu i njemačkom Kehlu 3. i 4. travnja.

"Predsjednik se veseli sudjelovanju na summitu NATO-a na kojem će čelnici proslaviti 60. obljetnicu pružanja mira i sigurnosti, koje je kulminiralo u ujedinjenoj Europi", navodi Bijela kuća.

U priopćenju se dodaje kako će se na summitu "raspravljati o izazovima i strategijama za uspjeh misije NATO-a u Afganistanu i drugim pitanjima, te o predanosti da se NATO pripremi za nove prijetnje 21. stoljeća".

U priopćenju Bijele kuće ne spominje se izrijekom proširenje NATO-a i predviđeno primanje Hrvatske i Albanije u članstvo Saveza na summitu.

Obzirom na neizvjesnost pravodobne notifikacije State Departmenta o prihvatu pristupnih protokola u svim zemljama članicama, stvorenu slovenskom inicijativom za referendum, dužnosnici američke administracije ističu kako za summit očekuju "najbolji scenarij" i primanje Hrvatske i Albanije u NATO, što snažno podržavaju, ali iz opreza ne isključuju ni drugačiji ishod.

Predsjednik Obama će nakon summita NATO-a otputovati u posjet Češkoj, koja predsjedava Europskom unijom u prvoj polovici 2009., na sumit SAD-EU 5. travnja.

U Pragu će se sastati s najvišim češkim dužnosnicima i s čelnicima zemalja članica EU, kao i sa predsjednikom Europske komisije, najavljuje Bijela kuća, ističući kako će taj sastanak na vrhu poslužiti "izgradnji snažnijeg partnerstva između SAD i EU, koje će omogućiti bolje suočavanje sa zajedničkim izazovima".

Dolazak Obame na tri travanjska summita u Europu, najavila je i državna tajnica Hillary Clinton sudjelujući na ministarstkom sastanku NATO-a u Bruxellesu.

Obamin prvi državnički posjet inozemstvu bio je u Kanadi, gdje se susreo s premijerom Stephenom Harperom. Ovoga tjedna u Washingtonu je primio britanskog premijera Gordona Browna.

Komentirajući slovensku blokadu pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju hrvatski premijer Ivo Sanader kazao je u četvrtak u Rimu u intervjuu televiziji RAI kako je Europa utemeljena na načelima solidarnosti i međunarodnog prava te kako je dosadašnja praksa ulazaka zemalja u Europsku uniju pokazala da bilateralna pitanja ne smiju biti dio europske agende.

"Prije svega treba vrlo jasno reći kako bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije ostaje po strani. Ono se treba riješiti, ali ne smije ometati hrvatske pregovore s Europskom unijom. Tu je učinjena prva pogreška. Stoga mi očekujemo da Slovenija deblokira pregovore i da Hrvatska nastavi pregovore te istovremeno riješava pitanje granice između Hrvatske i Slovenije", naglasio je premijer Sanader, koji boravi u službenom posjetu Italiji, talijanskoj državnoj televiziji RAI.

Upitan koju ulogu može Italija odigrati u ovom sporu, Sanader je istaknuo kako je Italija susjedna zemlja i Hrvatskoj i Sloveniji te kako je njoj u interesu biti prijatelj i jednoj i drugoj zemlji. Italiji je interes, dodao je, da se riješi to pitanje i da se ujedno Hrvatska što prije uključi u Europsku uniju.

"U Europsku uniju Hrvatska će ući za dvije godine", rekao je Sanader.

Premijer Sanader je poručio kako će Hrvatska u NATO savez ući 3. travnja na summitu u prigodi 60. obljetnice Saveza, čime će se, kako je rekao "pridružiti najpropulzivnijim zemljama svijeta".

Dodao je kako ne vjeruje da će Slovenija uspjeti s referendumom jer, kako je kazao "NATO nema vremena čekati da se netko poigrava s referendumom".

"NATO je prevažna institucija koja čuva i brani zajedničke vrijednosti, koja doprinosi miru u svijetu i ne može, poštujući svaku demokratsku proceduru, ovisiti o tome da li će netko organizirati referendum", rekao je Sanader.

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić održao je u četvrtak navečer bilateralne susrete sa svojim kolegama iz Turske, Grčke i Italije uoči neslužbenog sastanka ministara obrane zemalja jugoistočne Europe koji se održava u petak u Zagrebu.

Cilj je sastanka, koji se održava u petak, jačanje regionalne suradnje kroz raspravu o zajedničkim sigurnosnim izazovima i problemima regije jugoistočne Europe, a tema je "NATO u jugoistočnoj Europi: Doprinos miru i stabilnosti kroz euroatlanske integracije".

U četvrtak navečer održan je sastanak hrvatskog i turskog izaslanstva koja su predvodili ministri obrane Vukelić i Mehmet Vecdi Gonul. Hrvatski ministar je zahvalio Turskoj na potpori pri ulasku RH u NATO i istaknuo je kako je suradnja dviju država iznimna i dalje će se razvijati na isti način, priopćio je MORH.

Ministar Gonul izrazio je zadovoljstvo činjenicom što će Hrvatska vrlo brzo postati punopravnom članicom NATO-a i podsjetio kako je Turska 20. veljače ratificirala pristupne protokole za ulazak RH u Savez.

Ministri su izrazili obostranu želju za što boljom suradnjom dviju država na području obrambene industrije. U tu svrhu očekuje se dolazak predstavnika turskog ministarstva obrane u Hrvatsku prilikom kojeg će njihovo izaslanstvo detaljnije razmotriti potencijalne oblike te suradnje, priopćeno je iz MORH-a.

Ministar Vukelić se sastao i s državnim tajnikom talijanskog ministarstva obrane

Giuseppeom Cossigom, a na sastanku je Vukelić istaknuo važnost talijanske potpore ulasku Hrvatske u NATO i EU, priopćio je MORH.

Italija cijeni napore koje Hrvatska čini kako bi ušla u NATO i EU, rekao je državni tajnik Cossiga, dodavši da postoje dodatne mogućnosti talijanske podrške procesima modernizacije OSRH, navodi priopćenje.

Oba dužnosnika složili su se da se još bolja suradnja dviju država može ostvariti na području traganja i spašavanja, a šire perspektive se otvaraju i za suradnju ratnih mornarica Hrvatske i Italije. Talijansko izaslanstvo sastalo se i s državnim tajnikom MORH-a Matom Rabotegom, a glavna tema razgovora bili su procesi modernizacije i opremanja OSRH, kaže se u priopćenju.

Vukelića se sastao i s grčkim ministrom obrane Vangelisom Meimarakisom kojem je izrazio zahvalnost na potpori njegove zemlje hrvatskim euroatlantskim integracijskim procesima istaknuvši kako je ulazak RH u NATO značajan ne samo za nju samu, nego i za sve zemlje u Regiji, te za njenu stabilnost i prosperitet, priopćio je MORH. Govoreći o budućnosti Američko-jadranske povelje, Vukelić je istaknuo da će Hrvatska u njoj aktivno sudjelovati i kao članica NATO-a.

Meimarakis je čestitao je Vukeliću na organizaciji sastanka ministara obrane JI Europe, ocijenivši ga iznimno značajnim te da se njegovim održavanjem pokazuje zajednička želja svih zemalja sudionica za mirom i stabilnosti u regiji. Meimarakis je istaknuo da Hrvatska i Grčka imaju iste stavove kad je riječ o regionalnoj sigurnosti, a ona će se prvenstveno ostvariti suradnjom kroz euroatlantske integracije, navodi se u priopćenju.

Francuski premijer Francois Fillon (slika) je najavio da će 17. ožujka pokrenuti glasovanje u Parlamentu o povratku Francuske u vojno zapovjedništvo NATO-a s ciljem jačanja francuskih interesa u svijetu.

"Naše puno sudjelovanje u vojnoj strukturi NATO-a je jedan od načina jačanja interesa i ciljeva naše zemlje na međunarodnoj sceni", stoji u pismu kojim se obratio parlamentarcima, a koje su u četvrtak objavile njegove službe.

"Mjesto Francuske u NATO-u je jedan od elemenata koji pridonose koherentnosti naše vanjske politike", navodi Fillon.

Francuska je najavila da je jačanje europske obrambene integracije njezin preduvjet za povratak pod zajedničko vojno zapovjedništvo iz kojega se povukao general Charles de Gaulle 1966.

Predsjednik Nicolas Sarkozy nikada nije tajio da to želi promijeniti.

Puno sudjelovanje Francuske u vojnoj strukturi NATO-a se treba formalizirati do summita prigodom 60. obljetnice Saveza 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković (slika) izrazio je veliko zadovoljstvo razgovorom s talijanskim kolegom Francom Frattinijem u četvrtak u Rimu, kojem je nazočio i premijer Ivo Sanader, te zahvalio Italiji na potpori Hrvatskoj za uključenje u NATO i Europsku uniju.

U izjavi za novinare nakon susreta Jandroković je kazao kako je u toj prigodi ocijenjeno da su hrvatsko-talijanski bilateralni odnosi odlični, bolji nego ikad, te kako su danas dosegnuli gotovo partnersku razinu.

On je u ime hrvatskog izaslanstva zahvalio Italiji na čvrstoj potpori Hrvatskoj "na putu u NATO i punopravno članstvo u Europskoj uniji".

"Nema sumnje da će Hrvatska na summitu NATO-a u Kehlu i Strasbourgu već biti punopravan član toga saveza", naglasio je Jandroković.

Dodao je kako su se glede slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om obje strane složile da je riječ o bilateralnom graničnom pitanju koje nije dio pregovaračkog procesa i samim time ne bi smjelo zaustaviti hrvatski pregovarački proces.

"To pitanje svakako treba odvojiti od hrvatskih predpristupnih pregovora", izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija, dodavši kako se večeras razgovalo i o detaljima u kontekstu rješavanja tog pitanja.

"Hrvatska ima snažnu talijansku potporu te vjerujem da ćemo uz tu potporu, ali i drugih prijateljskih zemalja pronaći rješenje koje će omogućiti da Hrvatska nastavi pregovore, da ih završi te da se u jednom odvojenu procesu riješi hrvatsko-slovensko granično pitanje", zaključio je Jandroković.

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini naglasio je kako je ulazak Hrvatske u NATO već "gotova stvar" s obzirom na to da je "procedura već definirana".

"Unatoč slovenskoj blokadi pregovora Italija podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju, što bi se moglo dogoditi do kraja 2010.", poručio je Frattini. Dodao je kako očito postoje problemi u hrvatsko-slovenskim bilateralnim odnosima te kako će Italija pomoći, u europskom duhu, da se pronađe pravo rješenje.

Hrvatski i talijanski ministar vanjskih poslova doputovali su sinoć u Rim pošto su danas u Bruxellesu sudjelovali u radu ministarskog sastanka NATO-a.

Za Hrvatsku je 2009. iznimno važna jer je pred njom ulazak u NATO i završetak pregovora za ulazak u Europsku uniju, a hrvatsko članstvo u EU-u ne bi smjelo ovisiti o graničnom sporu sa Slovenijom, koji ne treba rješavati politički, nego pred međunarodnim sudom, rekao je u četvrtak u Rimu hrvatski premijer Ivo Sanader.

"Time ćemo ostvariti svoj san od prije dvadesetak godina, odnosno da kao samostalna država Hrvatska postane punopravna članica tih demokratskih euro-atlantskih asocijacija", rekao je Sanader u govoru koji je održao profesorima, studentima i gostima na sveučilištu "La Sapienzi" u Rimu.

Govoreći o hrvatskom putu prema NATO-u i Europskoj uniji, hrvatski je premijer ustvrdio kako Hrvatska ne može prihvatiti da članstvo u EU ovisi o otvorenom bilateralnom graničnom pitanju sa Slovenijom.

"Riječ je o dvama različitim procesima koji se ne smiju miješati", kazao je Sanader, dodavši kako je upravo Slovenija ušla u EU s istim otvorenim pitanjem.

Po njegovim riječima ako je Slovenija mogla ući u Europsku uniju s istim otvorenim pitanjem, ne vidi razloga zašto to ne bi mogla i Hrvatska. Uostalom, dodao je, Europska unija je osnovana upravo zato da granice ne budu više mjesto sukoba, već mjesto suradnje.

"Ne prihvaćamo nikakvo političko crtanje granica. Granično pitanje treba riješiti logikom zakona pred međunarodnim sudom", naglasio je Sanader.

Odgovarajući na pitanje nazočnih Sanader je još jednom izrazio uvjerenje kako će Hrvatska 3. travnja na summitu u Strasbourgu i Kehlu postati članica NATO-a.

Sveučilište "La Sapienza" u Rimu jedno je od najvećih u Europi, a pohađa ga oko 150 tisuća studenata.

Rusija je u četvrtak izrazila zadovoljstvo odlukom NATO-a da nastavi službeni dijalog s njom prekinut u kolovozu nakon sukoba u Gruziji, ali i nezadovoljstvo što je donesena "jednostrano".

"To je dobar korak. Napokon, zdrav razum je prevladao", rekao je zamjenik predstojnika tiskovnog ureda ruskog ministarstva vanjskih poslova Igor Ljakin Frolov, a prenijele su ruske agencije.

Takva odluka "ne smije se donositi jednostrano, već zajedno s Rusijom", dodao je.

"Prekid političkog dijaloga s Rusijom bio je pogreška i protivi se ugovorima o rješavanju sporova u doba krize unutar Vijeća NATO-Rusija", dometnuo je.

NATO je u četvrtak odlučio nastaviti službene veze s Rusijom, objavio je u četvrtak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer. Iduća ministarska sjednica Vijeća NATO-Rusija "održat će se najvjerojatnije nakon summita" NATO-a 3. i 4. travnja, kazao je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković (slika) istaknuo je jučer u svom govoru na ministarskom sastanku NATO-a u Bruxellesu da međunarodna zajednica i dalje treba ostati na Kosovu i u BiH te da je euroatlantska perspektiva važna za postizanje trajna mira i stabilnosti na jugoistoku Europe.

"Hrvatska, kao buduća članica NATO-a, u tom će smislu dati svoj pun doprinos", rekao je ministar na sastaku na kojem su sudjelovali ministri vanjskih poslova 26 zemalja članica Saveza i dviju pozvanih zemalja, Hrvatske i Albanije.

Jandroković je rekao da je stanje u Afganistanu, u kojem NATO ima najveću misiju u svojoj povijesti, i dalje prijetnja globalnoj sigurnosti, naglasivši da Hrvatska preuzima sve zahtjevnije zadaće, osobito u obuci afganistanke vojske.

Jandroković se na rubu sastanka bilateralno sastao i s ministrima vanjskih poslova Kanade i Slovenije Lawrenceom Cannonom i Samuelom Žbogarom.

Ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarali su na sastanku o operacijama Saveza u Afganistanu i na Kosovu (ISAF i KFOR), odnosima s Rusijom, daljnjem jačanju i reformi sjedišta Saveza te o pripremama za sastanak na vrhu u Strasbourgu i Kehlu, na kojima bi Hrvatska i Albanija trebale sudjelovati kao punopravne članice.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je jučer nadu da će Hrvatska i Albanija na idućem summitu Saveza početkom travnja u Strasbourgu i Kehlu sudjelovati kao punopravne članice.

Hrvatsko sudjelovanje na susretu na vrhu kao punopravne članice ovisit će o ishodu inicijative za raspisivanje referenduma u Sloveniji, kojim se želi dovesti u pitanje odluka slovenskog parlamenta, koji je ratificirao pristupni protokol s Hrvatskom.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a dogovorili su se jučer u Bruxellesu da će obnoviti formalne odnose s Rusijom na ministarskoj razini, nakon što su oni bili prekinuti zbog ruske invazije na Gruziju prošloga ljeta, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer (slika).

"Ministri su se dogovorili da se nastave razgovori s Rusijom na ministarskoj razini, a sastanak Vijeća NATO-Rusija trebao bi se održati ubrzo nakon summita Saveza početkom travnja", izvijestio je Scheffer nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova 26 zemalja članica i dviju pozvanih zemalja Hrvatske i Albanije.

Vijeće NATO-Rusija je tijelo za suradnju dviju strana o sigurnosnim pitanjima.

Scheffer je istaknuo da odlučeno da se obnovi dijalog s Rusijom unatoč tome što postoje duboka neslaganja oko nekih pitanja. "Zemlje članice NATO-a ne priznaju i nikad neće priznati rusko priznanje gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije", rekao je Scheffer dodajući i da je neprihvaćanje promatrača OESS-a za NATO također neprihvatljivo.

O tim problemima i pitanjima u kojima se razilazimo razgovarat će se na ministarskom sastanku Vijeća NATO-Rusija, rekao je Scheffer.

"Rusija je globalni igrač i ne razgovorati s njom ne predstavlja naš izbor", rekao je Scheffer.

Dogovoru o normalizaciji odnosa s Rusijom protivila se Litva, ali na sastanku nije previše inzistirala na tome.

Litavski ministar vanjskih poslova Vygaudas Usackas izjavio je prije sastanka da je sada prerano za otvaranje formalnog dijaloga i da vrijeme prije summita treba iskoristiti za ohrabrenje Rusiji da bude kooperativnija po svim pitanjima koja su na dnevnom redu NATO-a.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi (slika) rekao je jučer u Rimu nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom da Italija snažno podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO premda je, kako je kazao, blokirano nekoliko pregovaračkih poglavlja.

Upravo zato, dodao je Berlusconi, Italija želi pridonijeti bržem rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije te je stoga premijeru Sanaderu tijekom razgovora obećao kako će se Italija snažno zauzeti za rješavanje tog pitanja.

Zahvalivši talijanskom kolegi na potpori, te ocijenivši današnje razgovore u Rimu otvorenim, prijateljskim i konstruktivnim, premijer Sanader je izjavio kako je Italija jedan od osnivača Europske unije, te kako i dalje zagovara iste europske vrijednosti. Upravo je zato, drži Sanader, potpora Italije to veća i vrjednija.

"Hrvatska i Italija dijele zajedničke vrijednosti kao što su sloboda, mir, demokracija, vladavina prava i tržišna ekonomija, a premijer Berlusconi je u tri svoja mandata uvijek snažno podupirao Hrvatsku", istaknuo je Sanader.

Sanader je kazao kako "Hrvatska može završiti pregovore već ove godine te godinu dana nakon toga ući u Europsku uniju". To je u svojoj izjavi potvrdio i talijanski premijer Silvio Berlusconi.

"Hrvatska, uostalom, to i zaslužuje", poručio je Sanader, koji je ujedno izrazio očekivanja da će Hrvatska u travnju nazočiti summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu i time proslaviti 60. obljetnicu NATO-a, ali i ulazak Hrvatske u taj savez.

Berlusconi je rekao da su odnosi između dviju zemalja odlični, podsjetivši da trgovinska razmjena iznosi četiri milijarde eura. Isto tako je dodao da talijanski turisti vole hrvatsku obalu, posebno hrvatske otoke. U prilog tomu, Berlusconi je kazao kako je samo prošle godine Hrvatsku posjetilo 1,3 milijuna turista iz Italije.

Što se tiče ulaska Hrvatske u NATO, Berlusconi je izrazio nadu kako će Hrvatska, kad se ubrza proces rješavanja birokratskih pitanja, 3. i 4. travnja ove godine u Strasbourgu i Kehlu također sudjelovati na summitu NATO-a. Time će se, dodao je, još više intenzivirati dobri prijateljski odnosi Italije i Hrvatske.

Hrvatski je premijer novinare izvijestio kako je talijanskoga kolegu Silvija Berlusconija pozvao da posjeti Hrvatsku, što je on i prihvatio.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer (slika) ocijenio je danas da su se odnosi Saveza s Rusijom dovoljno poboljšali da bi mogao preporučiti zemljama članicama obnovu formalne suradnje s Moskvom.

"Moj je osjećaj pozitivan u vezi s time i ostaje nam nadati se da će se ministri složiti sa mnom", rekao je Scheffer po dolasku na sastanka šefova diplomacije 26 država članica NATO-a.

S mišljenjem glavnog tajnika NATO-a slaže se britanski ministar vanjskih poslova David Miliband koji je izjavio u četvrtak da Sjevernoatlantski savez treba ponovno uspostaviti formalne odnose s Rusijom.

"Važno je da NATO krene prema obnovi rada Vijeća NATO-Rusija", rekao je Miliband. "Rusiji treba Zapad isto koliko Zapadu treba obnova odnosa s Rusijom", istaknuo je. Očekuje se da će NATO danas podržati obnovu formalnih odnosa s Rusijom

Američki dužnosnici sada ističu zajedničke interese s Moskvom, uključivo borbu protiv islamističkih militanata u Afganistanu te iranski nuklearni program.

Američki potpredsjednik Joe Biden potvrdio je tu promjenu u politici prošli mjesec, kazavši kako je vrijeme da se "stisne tipka" za novi početak kako bi se zaustavilo pogoršanje odnosa s Rusijom.

NATO je već u prosincu najavio postupnu obnovu odnosa s Moskvom pošto su članice EU-a istaknule važnost suradnje. Pozitivni znaci dolaze i iz Rusije koja je ovaj tjedan dopustila prolazak konvoja za opskrbu američkih snaga u Afganistanu preko svojeg teritorija.

Rad Vijeća NATO-Rusija zamrznut je nakon rata u Gruziji u kolovozu 2008. godine.

Rad Vijeća Rusija-NATO, zamrznut nakon rata u Gruziji u kolovozu prošle godine, mogao bi se nastaviti ovaj mjesec, izjavio je danas stalni ruski predstavnik pri NATO-u Dmitrij Rogozin, a prenose ruski mediji.

"Očekujem da će se službeni sastanak Vijeća Rusija-NATO održati tijekom ožujka", rekao je Rogozin.

Glasnogovornik NATO-a već je izjavio kako se glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer nada da će na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a 5. ožujka biti odlučeno da se nastavi rad Vijeća Rusija-NATO.

Rogozin je također rekao da je "razdoblje zahlađenja" u odnosima između Rusije i NATO-a "velikim dijelom iza" Rusije.

NATO očekuje i planira da će Hrvatska na summitu Saveza početkom travnja u Strasbourgu i Kehlu zauzeti svoje mjesto kao punopravna članica, unatoč poteškoćama u vezi s ratifikacijom protokola o proširenju u Sloveniji, izjavio je u srijedu glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"Optimisti smo u pogledu toga da će Hrvatska biti punopravna članica, naravno da pozorno pratimo što se događa u Sloveniji i u taj se proces ne želimo miješati, ali nadamo se i planiramo da Hrvatska zauzme svoje mjesto među saveznicima", izjavio je Appahturai na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara vanjskih poslova Sjevernotlantskog saveza.

Slovenski parlament je 9. veljače ratificirao pristupni protokol za Hrvatsku, međutim da bi ga Slovenija deponirala u State Departmentu, čime se i službeno završava postupak ratifikacije, mora se čekati kako će završiti inicijativa izvanparlamentarne Stranke slovenskog naroda (SSN) iz Maribora koja ga zbog navodnog prejudiciranja granice želi osporiti na referendumu.

Da bi parlament po zakonu raspisao naknadni zakonodavni referendum na kojemu bi glasači glasovali jesu li za ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola ili su protiv toga, inicijatori bi do zadanog roka, 26. ožujka, morali prikupiti 40.000 potpisa slovenskih birača, a prema tvrdnjama slovenskih medija dosad su ih prikupili oko tisuću.

Svih 26 država članica u svojim parlamentima su završile postupak ratifikacije, a njih 20 je već predalo ratifikacijske instrumente State Departmentu.

Na pitanje mogu li poteškoće vezane uz Hrvatsku utjecati na primanje Albanije, jer navodno neke države članice žele u paketu dostaviti i albanski i hrvatski protokol State Departmentu, Appathurai je rekao da mu nije "poznato da je itko izrazio zabrinutost da će se problemi s Hrvatskom odraziti i na Albaniju".

Appahturai je izvijestio da će se ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a i EU-a sastati u srijedu navečer u Bruxellesu u organizaciji belgijske vlade na tzv. "transatlantskoj večeri", a u četvrtak se sastaje Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) na razini ministara vanjskih poslova. Na večeri i na sastanku NAC-a sudjelovat će i ministri vanjskih poslova zemalja pozvanih u članstvo - Hrvatske i Albanije. Tijekom posjeta Bruxellesu, na marginama sastanka Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a hrvatski ministar Gordan Jandroković imat će i bilateralne susrete.

Glavne teme ministarskog sastanka, na kojem će prvi put sudjelovati američka državna tajnica Hillary Clinton, bit će stanje u Afganistanu, u kojem je raspoređena najveća NATO-ova misija u povijesti te o odnosima s Rusijom.

Appathurai je rekao kako je potrebno da se NATO i Rusija zajedno jače angažiraju u Afganistanu i u borbi protiv terorizma.

Ne isključuje se mogućnost ni da se na sastanku službeno objavi normalizacija odnosa s Moskvom, koji su prekinuti nakon ruske ofenzive na Gruziju u kolovozu.

NATO je već u prosincu najavio postupnu obnovu odnosa s Moskvom pošto su članice EU-a istaknule važnost suradnje.

Pozitivni znaci dolaze i iz Rusije koja je ovaj tjedan dopustila prolazak konvoja za opskrbu američkih snaga u Afganistanu preko svojeg teritorija.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer demantirao je danas da Savez u ovom trenutku ima planove za smanjenje snaga KFOR-a na Kosovu.

"Da budem jasan: oni koji spekuliraju o mogućem smanjenju KFOR-a - uključujući i one u odorama - ne govore u ime NATO-a. Ne postoji plan niti odluka za bilo kakvo smanjenje KFOR-a", istaknuo je u priopćenju Jaap de Hoop Scheffer.

Ovih je dana u europskim medijima prenesena izjava anonimnog dužnosnika NATO-a da će KFOR na Kosovu od lipnja imati tek "simboličan broj" vojnika te da će tada prepustiti mjesto snagama EULEX-a iz Europske unije i mjesnim sigurnosnim snagama.

NATO-ove snage na Kosovu, KFOR, raspoređene su u lipnju 1999. nakon NATO-ova zračnog bombardiranja Srbije i srbijanskih postrojba, pošto je Beograd optužen za masovne zločine nad kosovskim Albancima. KFOR trenutačno ima 16.000 vojnika.

"Bilo kakve promjene KFOR-a bit će provedene na temelju političke odluke svih saveznika. Takva odluka bit će donesena samo bude li Savez siguran da moguće smanjenje snaga KFOR-a neće ugroziti sigurnost na Kosovu. A to vrijeme još nije došlo", zaključio je Scheffer.

Po diplomatskim izvorima nekoliko zemalja članica NATO-a postavlja pitanje opravdanosti tolikog broja vojnika na Kosova. U NATO-u navode da postoji mogućnost da u lipnju započne rasprava o promjeni ustroja KFOR-a.

Slovenija je u utorak preko veleposlanstva u Washingtonu pri vladi SAD-a deponirala dokument o ratifikaciji pristupnog protokola Republike Albanije za učlanjenje te države u NATO, objavilo je kasno sinoć slovensko ministarstvo vanjskih poslova na internetskim stranicama.

Time je, kako se dodaje, Slovenija zaključila postupak ratifikacije tog protokola koji je već objavljen i u službenom listu.

Pristupni protokol za Albaniju stupit će na snagu kad svih 27 članica NATO saveza dostavi ratifikacijske dokumente SAD-u, kao depozitaru Atlantskog ugovora, a dosad je to učinilo 20 država članica, navodi se u priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova.

Pristupni protokol za Albaniju slovenski je parlament ratificirao 9. veljače, a istoga dana ratificiran je i pristupni protokol za Hrvatsku koji je "na čekanju" zbog inicijative Stranke slovenskog naroda (SSN) iz Maribora koja ga "zbog prejudiciranja granice" želi osporiti na referendumu.

Da bi parlament po zakonu raspisao naknadni zakonodavni referendum na kojemu bi glasači glasovali jesu li za ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola ili su protiv toga, inicijatori bi do zadanog roka, 26. ožujka, morali prikupiti 40.000 potpisa slovenskih birača, a prema tvrdnjama slovenskih medija dosad su ih prikupili oko tisuću.

Slovenski premijer Borut Pahor (slika) i predsjednik parlamenta Pavel Gantar izjavili su prošli tjedan da inicijatori neće uspjeti sakupiti potrebne potpise, a još se ne zna hoće li zbog 35-dnevnog roka koji istječe samo tjedan dana prije summita NATO-a u Strasbourgu i Kehlu biti ugroženo predviđeno primanje Hrvatske u punopravno članstvo organizacije na tom summitu.

Ministri vanjskih poslova NATO-a mogli bi ovaj tjedan donijeti odluku o normalizaciji odnosa s Rusijom, piše Reuters.

Bushova vlada predvodila je pozive za prekidom službenog dijaloga NATO-a s Rusijom nakon ruske ofenzive na Gruziju u kolovozu, no novi američki predsjednik Barack Obama želi okrenuti novu stranicu u odnosima s Moskvom.

Američki dužnosnici sada ističu zajedničke interese s Moskvom, uključivo borbu protiv islamističkih militanata u Afganistanu te iranski nuklearni program.

Američki potpredsjednik Joe Biden potvrdio je tu promjenu u politici prošli mjesec, kazavši kako je vrijeme da se stisne tipka za "resetiranje" (novi početak) kako bi se zaustavilo pogoršanje odnosa s Rusijom.

NATO je već u prosincu najavio postupnu obnovu odnosa s Moskvom pošto su članice EU-a istaknule važnost suradnje.

Ministri vanjskih poslova 26 država članica NATO-a o tome će odlučiti na sastanku u Bruxellesu u četvrtak, kazali su diplomatski izvori.

"Ako se svi slože da se to treba dogoditi, tada će se to dogoditi", rekao je jedan od diplomata. "Osjećam da će se to vjerojatno dogoditi", dodao je.

Drugi je diplomat kazao da se svi u tome slažu. "Objavit će obnovu službenih odnosa s Rusijom", rekao je. "Presudna je bila promjena stajališta američke vlade", dodao je

Pozitivni znaci dolaze i iz Rusije koja je ovaj tjedan dopustila prolazak konvoja za opskrbu američkih snaga u Afganistanu preko svojeg teritorija.

Pomoćnik američke državne tajnice Daniel Fried rekao je kako želja za obnovom odnosa ne znači da će SAD zanemariti svoje probleme s Moskvom.

Biden je u govoru u Muenchenu kazao kako Washington neće priznati ruske sfere utjecaja niti neovisnost Južne Osetije i Abhazije. Dodao je također kako europske države imaju pravo željeti članstvo u NATO-u.

Američka državna tajnica Hillary Clinton sastat će se s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Ženevi u petak.

NATO će možda razmisliti o smanjenju broja svojih vojnika na Kosovu, deset godina nakon napada na Srbiju, kako bi ublažio pritisak na svoje vojne snage diljem svijeta, izjavio je danas glasnogovornik Sjevernoatlantskog saveza.

"Možda ćemo u lipnju raspravljati o promjeni ustroja KFOR-a, a jedna od mogućnosti je i njegovo smanjenje, ali ne prije tog datuma", rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

Zapravo, rekao je, "određen broj zemalja, ne sve, drži da bi se moglo razgovarati o smanjenju" broja KFOR-ovih vojnika, kojih je trenutačno 16.000, više od godinu dana nakon proglašenja kosovske neovisnosti 17. veljače 2008.

Appathurai je reagirao na vijesti objavljene u srbijanskom dnevnom listu Politici, koji prenosi izjavu anonimnog dužnosnika NATO-a da će KFOR na Kosovu od lipnja imati tek "simboličan broj" vojnika i da će tada prepustiti mjesto snagama EULEX-a iz Europske unije i mjesnim sigurnosnim snagama.

Zasad NATO nema takav plan, rekao je Appathurai, dodavši da "nema nikakva stvarna opravdanja" za pretpostavku o strategiji odlaska NATO-a s Kosova.

Glede mogućnosti da se ministri NATO-a u lipnju dogovore o smanjenju broja vojnika, glasnogovornik je rekao da je "o tome još rano govoriti".

KFOR je došao na Kosovo u lipnju 1999. nakon NATO-ova zračnog bombardiranja Srbije i srbijanskih postrojba, pošto je Beograd optužen za masovne zločine nad kosovskim Albancima.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je danas Jozefinu Topalli, predsjednicu albanskog parlamenta, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Tijekom susreta potvrđeni su vrlo dobri odnosi dviju prijateljskih zemalja te su predsjednik Mesić i predsjednica albanskog parlamenta istaknuli važnost tog posjeta mjesec dana prije očekivana ulaska obiju država u NATO, priopćeno je.

Dobre bilateralne odnose treba ojačati većom gospodarskom suradnjom. Tomu će pomoći i završetak jadransko-jonskog prometne prometnice za nekoliko godina, naglasili su predsjednik Mesić i predsjednica albanskog parlamenta na kraju susreta, priopćeno je.

Albanija intenzivno prati razvoj situacije oko pristupa Hrvatske u EU i NATO i daje punu potporu njezinu ulasku u te zajednice, rekla je danas u Zagrebu, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, predsjednica albanskog parlamenta Jozefina Topalli, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću.

Govoreći o ulasku u NATO, Topalli je istaknula kako se nada da će Hrvatska, zajedno s Albanijom, biti primljena u Savez na idućem sastanku na vrhu u Strasbourgu i Kehlu, a premijer Sanader također je u to uvjeren, stoji u priopćenju.

Premijer Sanader je naglasio kako će, unatoč slovenskoj blokadi, Hrvatska i dalje intenzivno obavljati svoju zadaću iz pristupnog procesa s EU. Objasnio je hrvatsko stajalište kako bi bilateralna pitanja trebalo odvojiti od pristupnog procesa Hrvatske Europskoj uniji, a otvorena granična pitanja sa Slovenijom rješavati primjenom načela međunarodnog prava na mjerodavnome međunarodnom sudbenom tijelu.

Sugovornici su ocijenili da su bilateralni odnosi Hrvatske i Albanije odlični, pri čemu su istaknuli obostranu želju za jačom suradnjom u svim pitanjima od zajedničkog interesa, osobito u opskrbi prirodnim plinom i električnom energijom te mnogim drugim područjima, stoji u priopćenju.

Hrvatska i Albanija nadaju se da će uspješno završiti svoj put u NATO i postati punopravne članice Saveza na travanjskom summitu u Strasbourgu i Kehlu, izjavili su danas u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednica albanskog parlamenta Jozefina Topalli.

"Nadamo se da će naš zajednički put u NATO savez uspješno završiti za mjesec dana", rekao je Bebić u izjavi za novinare nakon susreta s Topalli koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj na poziv predsjednika Sabora.

"Prije 11 mjeseci dobili smo pozivnicu od NATO-a, a mjesec dana prije summita u Strasbourgu i Kehlu očekujemo da ćemo zajednički završiti ovaj put i da će Republika Albanija i Republika Hrvatska postati punopravne članice NATO-a", istaknula je Topalli.

Bebić i Topalli su se složili da je bilateralna suradnja između dviju zemalja vrlo uspješna i izrazili su nadu da će se i dalje tako razvijati na svim poljima.

"Iako nismo izravni susjedi, vrlo smo bliski i naši odnosi su izvanredni", ocijenio je Bebić.

Topalli je na kraju zahvalila predsjedniku Sabora na pomoći i potpori koju Hrvatska pruža Albaniji.

Predsjednica albanskog parlamenta razgovarat će tijekom svog boravka u Zagrebu i s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.

Neslužbeni sastanak ministara obrane zemalja jugoistočne Europe, koji će okupiti ministre obrane i visoke dužnosnike ministarstava obrane te predstavnike NATO-a, održat će se u petak u Zagrebu, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo obrane. Na sastanku pod nazivom "NATO u Jugoistočnoj Europi: Doprinos miru i stabilnosti kroz euroatlanske integracije", kojemu je domaćin hrvatski ministar obrane Branko Vukelić, razgovarat će se o izazovima i trendovima sigurnosti u jugoistočnoj Europi, novim mogućnostima regionalne suradnje u sklopu Američko-jadranske povelje, ulozi NATO-a u jugoistočnoj Europi putem suradnje i pomoći u reformi sigurnosnog i obrambenog sustava.

Također će biti riječi o proširenju NATO-a i doprinosu država u regiji miru i stabilnosti u mirovnim operacijama u svijetu. Sastanak će okupiti ministre obrane i visoke dužnosnike ministarstava obrane članica Američko-jadranske povelje, Italije, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Turske, Srbije te predstavnike NATO-a.

Hrvatska, Albanija i Makedonija na svoj zajednički put prema NATO-u pošle su 2003. potpisivanjem Američko-jadranske povelje. Na summitu Saveza u Bukureštu prošle godine iz utrke za članstvom otpala je Makedonija jer se s Grčkom spori zbog imena države. Najavljeno veliko svečano daljnje proširenje Saveza, koje bi se trebalo dogoditi na summitu u početku travnja u Njemačkoj i Francuskoj, moglo bi zbog slovenskog raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u Savez biti dovedeno u pitanje.

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković organizirala je u ponedjeljak sastanak sa šefovima diplomatskih misija zemalja članica Europske unije i NATO-a akreditiranima u Hrvatskoj na kojem su im predstavljene antirecesijske mjere hrvatske vlade, priopćio je MVPEI. Na sastanku, kojem su nazočili i ministar financija Ivan Šuker, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva Tamara Obradović Mazal, te glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, veleposlanicima je predstavljen paket antirecesijskih mjera koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 26. veljače, kaže se u priopćenju.

Paket obuhvaća deset antirecesijskih mjera, među kojima se prva, i glavna za provedbu ostalih mjera, odnosi na dodatno jačanje makroekonomske stabilnosti kroz najavljeni rebalans državnog proračuna, i to već u drugoj polovici ovoga mjeseca. Ostale su mjere vezane uz rasterećenje gospodarstva, odnosno neoporezivih davanja, osiguranje likvidnosti javnih poduzeća i privatnog sektora, usklađivanje državnih potpora sa sustavom potpora Europske unije, jačanje financijske pozicije Hrvatske banke za obnovu i razvoj, jačanje turizma, poticanje izravnih inozemnih ulaganja, potpore u svrhu aktiviranja tržišta nekretnina, jačanje nadzora nad uvozom, te održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva, navodi se u priopćenju.

Matković je rekla kako će u sklopu provedbe antirecesijskih mjera i MVPEI intenzivirati svoje aktivnosti putem hrvatske diplomatske mreže u inozemstvu promičući ulaganja u Hrvatsku i hrvatski turizam kao jedne od ključnih gospodarskih grana, a kontinuirana stručna potpora bit će dostupna hrvatskim gospodarstvenicima u inozemstvu, kaže se u priopćenju.
MVPEI navodi kako je govoreći o pregovorima s EU-om Matković izrazila uvjerenost da će oni biti dovršeni ove godine u skladu s Indikativnim rasporedom Europske komisije.

Svim veleposlanicima država članica NATO-a državna tajnica Matković uputila je zahvalu na ratifikaciji Protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku, te izrazila uvjerenost kako će Hrvatska na travanjskom summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu sudjelovati kao punopravna članica.

U pogledu rješenja graničnog spora između Hrvatske i Slovenije pozdravila je uključenje Europske komisije, rekavši kako hrvatska strana podupire i daljnji rad međudržavnih povjerenstava za utvrđivanje prijepornih točaka na granici te za pripremu pravnog okvira za izlazak pred Međunarodni sud pravde u Haagu, kaže MVPEI u priopćenju.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar (slika) izjavio je u ponedjeljak da bi pristupnu konferenciju za Hrvatsku, što ju je za 27. ovog mjeseca pripremalo češko predsjedništvo EU, trebalo odgoditi za mjesec ili dva kako bi se dogovorilo o pojedinostima posredovanja između Hrvatske i Slovenije.
Pristupna konferencija trebala bi se odgoditi kako bi se Europska komisija, Slovenija i Hrvatska dogovorile o "modalitetima posredništva" što ga je u svrhu rješenja graničnog spora i deblokadu hrvatskog pristupnog procesa ponudio povjerenik za proširenje EU Olli Rehn, mišljenja je slovenska vlada.

"Vrlo je malo vremena da se usklade modaliteti do pristupne konferencije koja je bila najavljena za 27. ožujka, tako da bi ona došla prerano", rekao je Žbogar u ponedjeljak u izjavi za novinare na početku zasjedanja parlamenta, u terminu određenom za odgovore članova vlade na pitanja zastupnika.
"Teško bi bilo u roku dva tjedna postići suglasnost i uskladiti sve modalitete", rekao je Žbogar, najavljujući da će o tom pitanju još ovaj tjedan u Bruxellesu razgovarati s hrvatskim ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije mogli bi se ovaj tjedan sastati na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO koji se održava 4. i 5. ožujka u Bruxellesu, potvrđeno je prošlog tjedna u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Žbogar se nada da će i hrvatska strana prihvatiti inicijativu Europske komisije o posredništvu "vijeća mudraca" koje bi vodio Martti Ahtisaari i tu svoju odluku posredovati povjereniku Rehnu.

Hrvatski državni vrh i čelnici parlamentarnih stranaka u ponedjeljak su osnovali radnu skupinu koja bi do idućeg ponedjeljka trebala pripremiti tekst kojim će Hrvatska odgovoriti na prijedlog Europske komisije da se granična pitanja sa Slovenijom rješavaju medijacijom.
"Dobro je da je hrvatska strana uzela vrijeme za razmišljanje o odluci, a nadamo se da će načelno prihvatiti posredovanje. Mi želimo da se što prije dogovorimo o modalitetima, kako bi medijacija krenula", rekao je Žbogar.
Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor u nedjelju je češkom predsjedništvu EU-a predložio odgodu pristupne konferencije za Hrvatsku na travanj ili svibanj, kako bi se u tom vremenu ustanovilo postoje li izgledi da se "promijene okolnosti" zbog kojih je slovenska vlada na zadnje dvije pristupne konferencije blokirala ukupno 11 poglavlja. Predsjedništvo Europske unije i Europska komisija smatraju da je još uvijek moguće tijekom ovoga mjeseca očekivati napredak u vezi s inicijativom Europske komisije za rješenje bilateralnog prijepora između Hrvatske i Slovenije, što bi omogućilo da se održi pristupna konferencija s Hrvatskom zakazana za 27. ožujka.
"Mislimo da bi moglo biti napretka u vezi s inicijativom povjerenika Ollija Rehna i u tom kontekstu i držimo da je moguće da se pristupna konferencija održi 27. ožujka, još ne razmatramo odgodu", rekao je Hini izvor iz češkog predsjedništva EU-a, zamoljen da komentira slovenski prijedlog odgode konferencije.

Zamoljen da komentira prijedlog nekadašnjeg predsjednika slovenskog parlamenta France Bučara da Slovenija nikako ne pristane na arbitražu za granicu nego da predloži održavanje referenduma u Istri, na temelju izjašnjavanja "autohtonih stanovnika" iz 1947. godine, Žbogar je rekao da su Bučareva mišljenja u Pahorovoj vladi cijenjena i poštovana.
"No, u ovom smo trenutku u prvom redu usredotočeni na posredništvo (Europske komisije). Vjerujemo da će medijatori, kad budu proučavali problematiku, uzeti u obzir sve relevantne dokumente", rekao je Žbogar.

Slovenski premijer Borut Pahor (slika) izjavio je u nedjelju u Bruxellesu da je zadovoljan što inicijatori referenduma o ulasku Slovenije u NATO savez neće prikupiti potrebnih 40.000 potpisa koji bi inače obvezali parlament da takav referendum i raspiše.

- Tako možemo očekivati da će ustavno pravo na prikupljanje potpisa biti sačuvano, a istodobno ih neće biti dovoljno da dođe do referenduma. Tako će ratifikacija hrvatskog pristupnnog protokola za koju su se odlučile tri četvrtine zastupnika u parlamentu stupiti na snagu, a Hrvatska će biti pozvana na summit NATO saveza u Strasbourgu i Kehlu - rekao je u nedjelju Pahor, kako su prenijeli slovenski mediji.

Slovenski je premijer rekao da je tu situaciju vezanu uz hrvatsko članstvo u NATO-u objasnio svim svojim sugovornicima s kojima se u nedjelju u Bruxellesu sastao na summitu EU-a. Pahor je izjavio da je sa sugovornicima razgovarao i o zastoju u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU-om, upozorivši ih da je referendum koji je iniciran u Sloveniji u povodu hrvatskog učlanjenja u NATO, moguć i u slučaju ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom, za koju će prethodno biti potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Slovenija je, kako je poznato, blokirala hrvatske pregovore s EU-om tvrdeći da Hrvatska pokušava "prejudicirati granicu" sa Slovenijom, a to tumačenje je Hrvatska višekratno odbacila, uz stajalište da je spremna dati izjavu da nijedan dokument poslan Europskoj komisiji tijekom pregovora ne prejudicira granicu. Slovenija ta jamstva nije prihvatila i tvrdi da bi Hrvatska sve navodne dokumente kojima se granica prejudicira morala povući.

NATO planira dugoročnu suradnju Hrvatske i nema potrebe za promjenom planova, rekao je u nedjelju predsjedatelj vojnog odbora NATO-a, admiral Giampaolo di Paola.

- Pozivamo slovenske političke vođe da Hrvatskoj omoguće ulazak u NATO. No... zbog nekoliko dana ili tjedna nećemo morati mijenjati planove vojnih operacija. Jer istinski se nadamo da će Hrvatska i Albanija sjediti za stolom na summitu - rekao je admiral di Paola za vanjskopolitičku emisiju "Paralele" Hrvatske televizije.

- Bude li to dan kasnije, što ne želimo, i to je demokracija. No, neće biti potrebno mijenjati planove. Planiramo dugoročnu suradnju vaše zemlje u Savezu - istaknuo je admiral di Paola.