OPSA blog

Hrvatsko izaslanstvo predvođeno državnim tajnikom Ministarstva obrane Pjerom Šimunovićem sudjelovalo je 23. studenog 2010. godine na sastanku država članica Američko-jadranske povelje u Sarajevu pod nazivom Zajednički doprinos zemalja Američko-jadranske povelje operaciji ISAF, priopćeno je iz MORH-a.







Sastanak, na kojem su sudjelovali predstavnici svih članica Američko-jadranske povelje, organiziran je slijedom inicijative u okviru koje bi se pristupilo organiziranju i upućivanju zajedničkih regionalnih timova instruktora i mentora za obuku afganistanskih snaga sigurnosti u sklopu operacije ISAF. Navedenu inicijativu Republika Hrvatska je istaknula u nekoliko navrata na prijašnjim bilateralnim i multilateralnim sastancima ministara obrane te vanjskih poslova zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje, a u cilju potpore jačanja sposobnosti afganistanskog sigurnosnog sektora za preuzimanje odgovornosti za sigurnost i stabilnost Afganistana. U skladu s time na sastanku u Sarajevu razmatrane su mogućnosti, resursi i sposobnosti koje bi bile dostupne za zajednički doprinos zemalja Američko-jadranske povelje operaciji ISAF, procesi nacionalnog odlučivanja u zemljama potpisnicama u potpori takvog angažmana te ostale teme. Tijekom rasprave predstavnici zemalja Američko-jadranske povelje izrazili su svoju snažnu predanost savezničkim naporima u Afganistanu i izgradnji održivih afganistanskih institucija te su u tom kontekstu naglasili svoju spremnost iniciranja daljnjih aktivnosti u potpori implementacije zajedničkog regionalnog angažmana u operaciji ISAF u Afganistanu.
U sklopu A5 inicijative se nalaze zemlje članice Američko-jadranske povelje, a to su SAD, Hrvatska, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je, u povodu informacija da su na internetskoj stranici WikiLeaks objavljeni i dokumenti vezani uz Hrvatsku, kako je poznato da druge zemlje prikupljaju informacije o našoj zemlji te da je to normalan proces u svijetu, ali da objava ne može ugroziti nacionalnu sigurnost.




To ne može ugroziti nacionalnu sigurnost, a moramo vidjeti karakter objavljenih dokumenata, izjavio je Karamarko novinarima. Internetska stranica WikiLeaks objavila je četvrt milijuna povjerljivih dokumenata američke diplomacije, a o njima je izvijestilo pet utjecajnih svjetskih novina - The New York Times, britanski The Guardian, francuski Le Monde, španjolski El Pais i njemački tjednik Der Spiegel. Iako New York Times u opširnu napisu ne spominje ni jedan dokument koji je vezan uz diplomatske dopise iz Hrvatske, Der Spiegel donosi svojevrsnu kartu objavljenih dokumenata, koja potvrđuje da postoje i oni koji su vezani uz Hrvatsku, ali list ne spominje njihov sadržaj.

Dvadesetosam čelnika NATO-a odbilo je prijedlog ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o planu europskog proturaketnog štita kojim bi se kontinent podijelio u zone, piše u petak Wall Street Journal.






Ruski je predsjednik svoju ponudu iznio iza zatvorenih vrata tijekom summita u Lisabonu. Po tom prijedlogu, nazvanom sektorskom proturaketnom obranom, Rusija bi preuzela odgovornost za proturaketnu zaštitu od svih projektila ispaljenih u smjeru Europe koji nadlijeću njezin teritorij. Zemlje NATO-a jednako bi postupile u slučaju svake ispaljene rakete u smjeru Rusije. Čelnici NATO-a odbili su taj prijedlog i uputili ga na razmatranje svojim stručnjacima, rekli su sudionici summita, prenosi Wall Street Journal. Stručnjaci moraju podnijeti izvještaj na ministarskom sastanku obrane NATO-a i Rusije u Bruxellesu u lipnju.

Na summitu 20. studenoga Medvedev je upozorio da je pozitivan odgovor Rusije NATO-a o radu na proturaketnom štitu u Europi uvjetovan kvalitetom te suradnje. NATO je istaknuo potrebu povezanosti njegova štita, koji se oslanja na američku tehnologiju, i štita Moskve, a koja bi se temeljila na razmjeni informacija i procedura međusobnog uzbunjivanja.

Izašao je 11. broj NATO Intervjua!
Tema ovog broja je Bosna i Hercegovina - 15 godina od Daytona. Donosimo intervjue s: ministrom obrane BiH, Selmom Cikotićem; državnim tajnikom u MVPEI-u RH te posebnim savjetnikom premijerke za jugoistočnu Europu, Davorom Božinovićem; veleposlanikom, direktorom RACVIAC-a, Nikolom Todorčevskim; bivšim ministrom vanjskih poslova RH, Matom Granićem.

U ovom iznimno interesantnom broju pročitajte odgovore na brojna interesantna pitanja o Bosni i Hercegovini, njenoj prošlosti, budućnosti...

Dodatak intervjuima je i StratOPSA analiza BiH.


http://www.scribd.com/doc/43875067/NATO-intervjui-broj-11

Tijekom muslimanskog blagdana Kurban Bajrama zamjenik voditelja civilnih poslova Pokrajinskog tima za obnovu u Feyzabadu Ivan Velimir Starčević posjetio je u četvrtak, 18. studenoga 2010. godine, novog guvernera pokrajine Badakšan dr. Shaha Walija Adibu, javlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.



Tijekom razgovora guverner je upoznat s dosadašnjim aktivnostima hrvatskih civilnih predstavnika u okviru Pokrajinskog tima za obnovu u Feyzabadu, koji u njemu djeluju već gotovo šest godina. Osobito je upoznat sa sustavnom razvojnom i humanitarnom pomoći koju Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske pruža Afganistanu, kao i s razvojnim projektima koji se implementiraju u pokrajini Badakšan u posljednjih godinu dana.

Sveukupni dosadašnji angažman Republike Hrvatske u ovoj pokrajini guverner Wali Adiba ocijenio je izuzetno pozitivno te je izraženo obostrano uvjerenje da će se suradnja nastaviti i u budućnosti. Ujedno su razmijenjena mišljenja o budućim razvojnim prioritetima Badakšana.

Summit NATO-a u Lisabonu mogao bi otvoriti novo poglavlje u suradnji Saveza i Rusije, ocijenila je u petak njemačka kancelarka Angela Merkel, neposredno prije odlaska na summit.






Sastanak ovog vikenda mogao bi se pokazati odlučujućim korakom u našem odnosu s Rusijom, kazala je Merkel novinarima. To bi moglo otvoriti novo poglavlje u odnosima između starih neprijatelja iz hladnog rata, rekla je Merkel.
Summit na kojem bi trebao sudjelovati ruski predsjednik Dmitrij Medvedev namijenjen je dobijanju podrške Moskve uvođenju u Europu proturaketnog štita radi suočavanja s prijetnjama iz zemalja poput Irana.
Voljekla bih vidjeti Rusiju uključenu u te rasprave, dodala je Merkel.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovat će na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Lisabonu 19. i 20. studenoga, priopćeno je u četvrtak iz Ureda Predsjednika.






U sklopu sastanka na vrhu, predsjednik Josipović će sudjelovati na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća koji se održava na razini šefova država i vlada, na sastanku svih država koje sudjeluju u misiji ISAF i na sastanku NATO-Rusija. Ovogodišnji sastanak na vrhu osobito je važan jer se očekuje da će biti usvojen novi strateški koncept o daljnjem razvoju i budućnosti Saveza, a Hrvatska će po prvi put kao punopravna članica imati mogućnost sudjelovati u raspravi i donošenju tog najznačajnijeg strateškog dokumenta.


Predsjednik Josipović bit će na čelu hrvatskog izaslanstva na NATO-vom sastanku na vrhu u čijem su sastavu ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić.

Državni tajnik ministarstva obrane RH Pjer Šimunović posjetio je u utorak Vrhovno savezničko zapovjedništvo snaga za Europu (SHAPE) u Monsu u Belgiji, gdje se sastao sa zamjenikom zapovjednika generalom Johnom McCollom, priopćeno je iz MORH-a.






Šimunović je s generalom McCollom razgovarao o trenutačnim operacijama NATO saveza s posebnim naglaskom na operaciju ISAF u Afganistanu te misiju NATO-a za obuku u Afganistanu, kojoj je cilj mentoriranje i obuka afganistanskih snaga sigurnosti policije i vojske, u kojoj Hrvatska pridonosi gotovo polovicom svojeg kontingenta, kaže se u priopćenju. Šimunović se tijekom posjeta sastao i s hrvatskom vojnom zajednicom u SHAPE-u, a upoznao se i s radom i aktivnostima Savezničkog zapovjedništva za operacije (ACO), stoji na kraju priopćenja.

Međunarodne snage koje predvodi NATO u Afganistanu ISAF predat će afganistanskim snagama kontrolu sigurnosti u nekoliko pokrajina početkom 2011., rekao je u srijedu njegov civilni predstavnik u Kabulu, dodavši da bi prijenos mogao potrajati i nakon 2014.






U srpnju prošle godine u Kabulu predstavnici više od 70 zemalja i međunarodnih organizacija potvrdili su da će nadzor nad sigurnošću u cijeloj zemlji biti predan afganistanskoj vladi do kraja 2014. O tom planu će se u petak i subotu razgovarati u Lisabonu na summitu zemalja saveza posvećenom velikim dijelom Afganistanu.
Očekujem da će zemlje NATO-a reći da će proces tranzicije početi u prvoj polovici 2011. i da će Afganistanci voditi cijelu zemlju do kraja 2014., rekao je Mark Sedwill, civilni predstavnik NATO-a novinarima u Kabulu.
Cilj nam je kraj 2014., ali ne i obvezni rok, naglasio je i dodao da bi strane snage mogle ostati u Afganistanu i nakon tog datuma s misijom usmjerenom na obuku i logističku podršku afganistanskih snaga. Jasno smo rekli da 2014., ne znači kraj misije, već da će operativna misija biti manja nakon 2014., precizira Sedwill.
Blizu 150.000 američkih i vojnika NATO-a trenutačno je raspoređeno u Afganistanu u podršci vlade i afganistanskih snaga zbog pobune talibana, protjeranih s vlasti krajem 2001. međunarodnom vojnom intervencijom koju su predvodile SAD.

Sastanak na vrhu koji će se održati krajem ovoga tjedna u Lisabonu bit će jedan od najvažnijih summita u povijesti NATO-a, jer će se na njemu donijeti odluke koje će Savez učiniti učinkovitijim nego ikad, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Aners Fogh Rasmussen.







NATO će biti snažniji i efikasniji s proturaketnom obranom, s obranom od kibernetičkih napada i sa strateškim i taktičkim zračnim prijevozom, rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare uoči summita Saveza koji će se u petak i subotu održati u Lisabonu. Na summitu bi čelnici 28 zemalja članica, među njima i Hrvatske, trebali donijeti novi strateški koncpet Saveza, koji će zamijeniti koncept iz 1999. godine. Novi strateški koncept uvest će Savez u novo desetljeće, istaknuo je glavni tajnik.
S novim strateškim konceptom NATO kreće u reforme kako bi se smanjili nepotrebni troškovi i porezni obveznici dobili najveću moguću vrijednost za svoj novac. Na Lisabonskom summitu donijet će se odluka o početku nove faze operacije u Afganistanu, u kojoj će afganistanske snage preuzimati više odgovornosti za vojni dio operacije. Počet ćemo s tim sljedeće godine i, ako uvjeti budu dopuštali, cilj nam je završiti proces do 2014. godine, rekao je Rasmussen. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai nedavno je rekao kako želi Sjedinjene Države smanje vidljivost svoje nazočnosti u Afganistanu, a glavni tajnik je istaknuo da se ne može složiti sa svime što je afganistanski čelnik rekao. Pozorno sam pročitao što je rekao predsjednik Karzai i njegovi komentari su sukladni s općom orijentacijom NATO-a, dakle za prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi Afganistanci sve više i više preuzimali zapovjedništvo nad vojnim operacijama, a strane snage sve bi više imale potpornu ulogu, rekao je Rasmussen. Naravno, ne mogu reći da se slažem sa svim što je predsjednik Karzai rekao o svim tim pitanjima, ali moramo prihvatiti činjenicu da je on izabrani predsjednik zemlje i da može izraziti svoje poglede i želje, rekao je glavni tajnik NATO-a. Rasmussen je istaknuo kako je važno zadržati vojnu nazočnost, jer vojni pritisak na talibane može potaknuti njihove čelnike na razgovore o pomirenju.
Summit bi trebao dati novi poticaj odnosima NATO-a s Rusijom. Došlo je vrijeme da radimo zajedno i nadam se da ćemo razmotriti suradnju u proturaketnoj obrani, rekao je Rasmussen.

Hrvatski obrambeni sektor daje veliki doprinos ispunjavanju nacionalnog cilja ulaska u Europsku uniju sudjelovanjem u operacijama i u borbenim skupinama u okviru zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu državni tajnik u ministarstvu obrane Pjer Šimunović.








Šimunović u Bruxellesu sudjeluje na sastanku s članovima Pododbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta, gdje će govoriti o hrvatskom doprinosu zajedničkoj europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.
Hrvatska je od samog početka davala značajan doprinos europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici u onim aspektima u kojima je to najvažnije - u jačanju obrambenih sposobnosti i sudjelovanjem u operacijama, izjavio je novinarima Šimunović. Na taj način obrambeni sektor daje doprinos ispunjavanju nacionalnog cilja - ulaska u EU, ali i pridonosi jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, dodao je Šimunović. Hrvatska u stabilizacijskoj operaciji EU-a u Čadu sudjeluje s 15 pripadnika specijalnih snaga, koji su također osiguravali prijenos ovlasti s EU-a na UN.
Također sudjeluje s mornaričkim časnicima u protupiratskoj operaciji Atalanta ispred somalske obale, sudjeluje u misiji EULEX na Kosovu i logistički pomaže operaciju Althea u BiH. Hrvatska sudjeluje i u borbenim skupinama EU-a. Šimunović je rekao da je Hrvatska upravo odgovorila na upit švedskih partnera za sudjelovanje u nordijskoj borbenoj skupini i u ovom trenutku dva hrvatska helikoptera s dvadesetak pripadnika zemaljskog i letačkog osoblja sudjeluje u vježbi te nordijske skupine. Nordijska borbena skupina bit će u stanju pripravnosti u prvoj polovici sljedeće godine, a Hrvatska će s dva helikoptera pomagati u transportu snaga i u medicinskim evakuacijama.
Osim u nordijskoj borbenoj skupini, Hrvatska se priprema za sudjelovanje u borbenoj skupini pod vodstvom Njemačke, kojoj će na raspolaganje staviti 250 vojnika. Ta borbena skupina bit će u stanju pripravnosti u drugoj polovici 2012. godine, a Hrvatska će u njoj sudjelovati s motoriziranom pješačkom satnijom, inženjerskim vodom i časnicima u zapovjedništvu. Borbene skupine EU-a zamišljene su kao snage za brzo djelovanje u izvanrednim situacijama, kada UN ili NATO ne mogu intervenirati dovoljno brzo. Od siječnja 2007. godine, EU ima u svakom polugodištu po dvije borbene skupine u stanju pripravnosti. Borbene skupine imaju najmanje 1.500 vojnika iz jedne ili više država članica. Među njihove zadaće spadaju humanitarne i spasilačke misije, upravljanje krizama, održavanje mira, dostavljanje pomoći, operacije razoružavanja i slično. Predviđeno je da se mogu rasporediti na teren u roku od samo pet do deset dana. Šimunović se u Bruxellesu sastao i sa zamjenicom direktora za planiranje i upravljanje krizama u Vijeću EU-a Claude-France Arnould i s predsjednikom Pododbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta Arnaudom Danjeanom.

Američki predsjednik Barack Obama u nedjelju je u Yokohami svom ruskom kolegi Dmitriju Medvedevu poručio da ratifikacija novog sporazuma o redukciji nuklearnog naoružanja (Novi START) ima apsolutni prioritet i naglasio da s Rusijom, bivšim neprijateljem iz doba Hladnog rata, njegova zemlja sada blisko surađuje na mnogim pitanjima.








Ponovio sam svoju predanost da se START ratificira do kraja mandata postojećeg saziva Kongresa i poručio sam zastupnicima da je to apsolutni prioritet, rekao je Obama nakon sastanka s Medvedevom na marginama summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Obama se žuri ratificirati sporazum prije nego što novi saziv Kongresa, nakon izbora u studenome na kojima su njegovi demokrati pretrpjeli težak poraz, održi konstitutivnu sjednicu u siječnju. Dvojica su predsjednika novi sporazum o redukciji nuklearnog naoružanja potpisala u travnju ove godine u Pragu. Osim što je njime bitno smanjen nuklearni arsenal obiju zemalja, uveden je i novi režim nadgledanja preostalog naoružanja.

Obama i Medvedev razgovarali su također o iranskom nuklearnom programu i suglasni su kako nastaviti rješavati taj problem, rekao je američki predsjednik. Još jedna važna tema bilo je i predstojeće sudjelovanje ruskog predsjednika na summitu NATO-a u Portugalu. Njegova nazočnost omogućuje nam nastavak rada u Vijeću NATO-Rusija i nastavak suradnje na važnim sigurnosnim pitanjima u Europi, rekao je Obama. Rusija i NATO napreduju u odnosima i to je korisno za obje naše zemlje, kao i za sve uključene strane, dodao je Medvedev.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak kako se Moskva nada da politički sukobi u SAD-u neće potopiti novi sporazum START te je pozvao da se taj sporazum o ograničenju nuklearnog oružja ratificira ove godine.






Lavrov je, govoreći uoči susreta ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva s čelnicima NATO-a, također rekao da će Moskva na ravnopravnim osnovama surađivati s NATO-om oko proturaketne zaštite, pitanju koje dugo stvara napetosti u odnosima Rusije i Zapada. Ratifikacija START-a i suradnja na proturaketnom štitu ključni su za poboljšanje odnosa Moskve i Zapada koji su nakon rata Rusije i Gruzije 2008. pali na hladnoratovsku razinu.
Lavrov je na marginama summita G20 u Seulu izrazio zabrinutost da bi nuklearni sporazum, koji su Medvedev i Obama potpisali u travnju, mogao postati žrtvom unutarnjopolitičkih prilika u SAD-u nakon pobjede republikanaca na izborima 2. studenoga. Mogu se samo nadati da želja za pobjedom nad suparničkom strankom u Kongresu i općenito u političkoj sferi neće prevladati nad američkim razumijevanjem istinskih nacionalnih interesa, istaknuo je Lavrov.

Da bi stupio na snagu, američki Senat i ruska Duma moraju ratificirati sporazum koji predviđa smanjenje američkog i ruskog nuklearnog arsenala za 30 posto i ponovno uvodi verifikacijske procedure.

Zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a počelo je u petak u Varšavi, a glavne teme skupa su misija Sjevernoatlantskog saveza u Afganistanu i strateško partnerstvo s Rusijom.






Petodnevno zasjedanje održava se uoči ključnog summita NATO-a u Lisabonu planiranog za 19. i 20. studenoga na kojemu će dužnosnici razmotriti strategije za stabilizaciju stanja u Afganistanu kao i za izgradnju novog odnosa s Rusijom. Oko 300 parlamentaraca iz 28 zemalja članica NATO-a sudjeluje na zasjedanju u Varšavi.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u četvrtak je podnio redovito izvješće Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je ocijenio da su, nakon duge stagnacije, posljednji izbori i pozitivan razvoj odnosa u regiji pobudili nadu u nastavak reformi u BiH i napredovanje prema punoj integraciji u NATO i EU. Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, a na njoj su sudjelovali i veleposlanici Hrvatske i Srbije.



Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije bili "prijelomni" jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje. Zajedno s nedavnom isprikom za srpske zločine koju je dao predsjednik Srbije Boris Tadić u Vukovaru te isprikom člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka ti su koraci imali "pozitivan učinak u regiji i u BiH", rekao je Inzko. Ocjenio je da politička situacija u BiH ostaje "složena" uz "nedovoljno dijaloga i kompromisa", poglavito zbog nacionalističkih politika. "Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti", kazao je.

BiH ima budućnost u NATO-u i EU samo kao jedinstvena zemlja, rekao je Inzko te naglasio da "retorika o neodrživosti BiH mora prestati". Kazavši da vodeća hrvatska stranka HDZ BiH poziva na zasebni hrvatski entitet, ocijenio je kako to "možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".

Inzko je naglasio da aktivnost zakonodavne i izvršne vlasti RS stvara stalne izazove funkcioniranju BiH te da nedostatak napretka u rješavanju pitanja vojne imovine priječi BiH u provedbi Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP). "Da bi postigla punu održivost i napredovala prema euroatlantskim intergracijama BiH treba političke čelnike koji su spremni promijeniti sadašnju politiku. Političare koji su umjesto politike nultog zbroja spremni na kompromis", rekao je visoki predstavnik. Inzko je pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi snažan angažman u BiH, a Vijeće sigurnosti UN-a da idućeg tjedna produlji mandat snagama EUFOR-a u BiH. BiH treba ohrabriti da rješava probleme na koje je ukazala Europska komisija u izvješću o napretku te da "pokrene postupni proces ustavnih promjena", dodao je.

Nebojša Radmanović je u svom istupu ustvrdio da BiH u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira te da je polugodišnji zastoj u reformama vezan uz izbore. Naglasio da je od završetka rata do danas BiH provela sve ključne elemente Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući i povratak mnogih izbjeglica. Kao ohrabrujuće primjer napredovanja na putu prema EU, naveo je ispunjavanje 174 uvjeta Bruxellesa za ukidanje viza te reforme uprave, pravosuđa i visokog školstva.

Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović istakao je da nova vlada BiH treba čim prije nastaviti s reformama u interesu euroatlantskih integracija. "Pregovori o ustavnim reformama, trebaju se nakon izbora nastaviti. Hrvatska ponovo poziva političke čelnike u BiH da nađu snage i postignu kompromis u ključnim pitanjima", rekao je Vilović, dodajući da napretka neće biti bez konsenzusa unutar BiH, regionalnih protagonista i međunarodne zajednice. Hrvatska, po njegovim riječima, zagovara ustavne amandmane koji će osigurati punu ravnopravnost za sva tri konstitutivna naroda i sve građane u cijeloj BiH. Vilović je naglasio da Hrvati u BiH, kao najmanja i najranjivija skupina, moraju ravnopravno sudjelovati kod donošenja odluka i ne smiju biti preglasavani, posebno u Federaciji BiH. On je pozdravio ukidanje EU viza za BiH te izrazio žaljenje što primanje BiH u MAP program NATO-a, za koje se Hrvatska snažno zalagala, još nije rezultiralo pokretanjem nacionalnog programa.

Veleposlanica SAD-a Rosemary DiCarlo pozdravila je posljednja postignuća BiH, ukidanje viza za EU te uspješne izbore, ističući kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama". Izrazila je priznanje BiH za preuzimanje znatno veće odgovornosti u međunarodnoj zajednici "uključivo članstvo u Vijeću sigurnosti i važan doprinos misiji ISAF-a u Afganistanu". Kazala je da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog potpore nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici". DiCarlo je izrazila snažnu američku potporu Inzku rekavši da "sve strane moraju poštovati i provoditi njegove odluke" te da za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni postavljeni uvjeti.

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin ocijenio je kako je "dalje zadržavanje Ureda visokog predstavnika u BiH izgubilo smisao i postalo kontraproduktivno", jer su građani BiH sposobni sami donositi odluke o svojoj budućnosti, a međunarodna zajednica treba surađivati s izabranim čelnicima, uključujući i one u Banjoj Luci.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozvao je u četvrtak SAD da povuče nuklearno oružje s njemačkog teritorija. U parlamentarnoj raspravi o obrambenoj politici tjedan dana uoči summita NATO-a u Lisabonu, Westerwelle je također pozdravio opredijeljenost NATO-a za kontrolu naoružanja.

Ni Njemačka niti SAD nisu službeno potvrdili gdje se točno nalazi nuklearno oružje i koliko ga ima, no vjeruje se da se između 10 i 20 nuklearnih bombi nalaze pod 24-satnim nadzorom u zračnoj bazi Buechel na zapadu Njemačke. Ministar je rekao da je cilj koji je postavio američki predsjednik Barack Obama, svijet bez nuklearnog oružja "dugoročan". "Želimo poduprijeti korake u tom smjeru", rekao je.

Westerwelle cijelu prošlu godinu poziva Washington da povuče svoje nuklearno oružje iz Njemačke.

Nerješavanje pritužbi na sporne afganistanske parlamentarne izbore, što je dio "obrasca prijevara i obmana", samo će gurnuti Afganistan prema pobuni, upozorili su u srijedu ljutiti zastupnici i kandidati. Oko 300 parlamentaraca i kandidata okupilo se u Kabulu na posljednjem u nizu prosvjeda koji su počeli protekloga tjedna. Izbore od 18. rujna smatraju ilegalnima i pozivaju na poništenje rezultata te raspisivanje novih izbora. Konačni izborni rezultati nisu objavljeni ni više od sedam tjedana nakon glasovanja, dok dužnosnici analiziraju tisuće prigovora koji dovode u pitanje vjerodostojnost afganistanske vlade uoči summita NATO-a u Lisabonu ovoga mjeseca na kojem će Afganistan biti glavna tema.



Znaci političke nestabilnosti utjecat će vjerojatno i na američkog predsjednika Baracka Obamu kada idući mjesec bude analizirao svoju ratnu strategiju, dok je nasilje diljem Afganistana na vrhuncu otkako su međunarodne snage predvođene SAD-om svrgnuli talibane 2001. Čelnik prosvjednika Daoud Sultanzoy, popularni zastupnik iz zaraćene provincije Ghazni jugozapadno od Kabula, rekao je da su Afganistanci sve ljući zbog odugovlačenja s objavom izbornih rezultata i mnogobrojnih primjera prijevare. "Bojimo se da, ako ne obratite pozornost na našu ljutnju, ako ne obratite pozornost na njihove glasove, da će ih privući pobuna protiv koje se borimo", rekao je Sultanzoy prosvjednicima. Dodao je da je glasovanje, koje je slijedilo nakon spornih predsjedničkih izbora prošle godine, došlo do točke u kojoj se više ne može smatrati legitimnim. Po njegovim riječima, stotine napuštenih kutija s glasačkim listićima pronađene su ovoga tjedna u sjedištu izbornog povjerenstva, što izborni dužnosnici nisu komentirali.

"Novootkrivene kutije s glasačkim listićima dio su tog obrasca prijevare i obmane", zaključio je Sultanzoy.

Iz crnomorske luke Novorosijsk u petak će prema Sloveniji krenuti novi patrolni brod slovenske vojske "Triglav", a u luku Kopar, gdje mu je već osiguran stalni vez, 24-eročlana posada trebala bi ga dovesti 21. ovog mjeseca, kad će ga nakon prigodne svečanosti moći razgledati i građani, javljaju slovenski mediji.



Kako navodi ljubljansko "Delo", patrolni brod iz klase "Svetljak", čijom je narudžbom Slovenija zatvorila naslijeđeni klirinški saldo bivše SFRJ prema SSSR-u, stajao je ukupno oko 50 milijuna dolara i predstavlja ponos slovenske mornarice iako su se u zadnje vrijeme u Sloveniji iznosile kritike kako se radi o "promašenoj investiciji" koje se Pahorova vlada trebala odreći.

Kritičarima koji smatraju da je nabava broda maksimalne brzine 24 čvora, opremljenog različitim sustavima naoružanja, neracionalna s obzirom na postojeći slovenski akvatorij, ministrica obrane Ljubica Jelušič više je puta odgovorila da se Slovenija kao pomorska država ne može odreći zaštite svog akvatorija, ali da je "Triglav" zapravo višenamjensko plovilo. Zato će se, osim za vojne namjene, koristiti i u slučajevima pomorskih i ekoloških nesreća u slovenskim vodama te za obučavanje ne samo vojnih nego i civilnih pomoraca, ali i u okviru operacija NATO saveza.

Slovensko ministarstvo obrane priopćilo je da će posada "Triglava" na putu prema domovini i prije ulaska u Jadransko more imati samo kraći predah u bazi NATO saveza na grčkom otoku Kreti, gdje će obnoviti zalihe.

Državni tajnik za politička pitanja i posebni izaslanik predsjednice vlade Republike Hrvatske za jugoistočnu Europu Davor Božinović sastao se u nedjelju u Halifaxu, u Kanadi s kanadskim ministrom obrane Peterom MacKayom a u njihovu razgovoru je izraženo obostrano zadovoljstvo odličnim, prijateljskim i partnerskim odnosima između Hrvatske i Kanade koji su posljednjih godina u stalnom usponu, priopćio je MVPEI.



Složili su se kako tome bitno doprinosi i intenzitet susreta visokih dužnosnika dviju zemalja. Razgovaralo se o suradnji Hrvatske i Kanade unutar NATO-a, kao i o bilateralnim temama, posebno o unapređenju obrambenih i gospodarskih odnosa, stoji u priopćenju o susretu na rubu Međunarodnog sigurnosnog foruma kojem je MacKay domaćin. Božinović je istaknuo kako Hrvatska cijeni snažnu političku i tehničku potporu koju joj Kanada pruža u cilju što bolje integracije u euroatlantske organizacije.

Kanada je širom otvorila svoje vojne programe za jezičnu izobrazbu i stručna usavršavanja pripadnicima Hrvatskih oružanih snaga te su ih brojni časnici i djelatnici MORH-a već koristili, a trenutačno u takvim programima sudjeluje devet hrvatskih časnika, navodi se u priopćenju. MacKay je izrazio spremnost razmotriti mogućnosti daljnje konkretne vojne suradnje, uključujući i mogućnost promocije hrvatske proizvodnje vojne opreme, te će stoga i načelnik glavnog stožera Oružanih snaga Kanade general Walter J. Natynczyk službeno posjetiti Hrvatsku početkom 2011., priopćio je MVPEI.

Konferencija u Halifaxu, koju drugu godinu zaredom organizira Vlada Kanade i američka nevladina organizacija German Marshall Fund okupila je najznačajnija svjetska imena iz područja sigurnosne politike kako bi se razmijenila mišljenja o sigurnosnim temama na globalnoj i regionalnim razinama.

Državni tajnik Božinović govorio je na okruglom stolu „Suočavanje s budućnosti: Razvoj sigurnosne zajednice na Balkanu“, s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom, srbijanskim ministrom obrane Draganom Šutanovcem i američkom senatoricom Jeanne Shaneen, dok je moderator okruglog stola bio Ivan Vejvoda iz organizacije German Marshall Fund. Božinović je istaknuo predvodničku ulogu Republike Hrvatske u integrcijskim procesima u Jugoistočnoj Europi te naglasio značaj euroatlantske perspektive za sve države. Regionalna stabilnost nacionalni je interes Republike Hrvatske, a proces pomirenja od izuzetne je važnosti za nadilaženje nasljeđa prošlosti. Sudionici okruglog stola pohvalili su nedavne napore raznih strana po tom pitanju, ističući pozitivan i dalekosežan primjer susreta hrvatskog i srpskog predsjednika te predsjednice Vlade Republike Hrvatske u Vukovaru. Forum je iskorišten za brojne bilateralne susrete i neformalne razgovore.

Jedan od najutjecajnijih američkih senatora, posebno u vojnim pitanjima, republikanac Lindsey Graham iz Južne Karoline u subotu je izjavio da Sjedinjene Države trebaju razmotriti "neutralizaciju" iranske ratne mornarice i zrakoplovstva, ako Teheran ne obustavi nuklearni program. Sudjelujući na Međunarodnom sigurnosnom forumu u Halifaxu u Kanadi, senator Graham je rekao da se dolazi do točke u kojoj se iranski nuklearni program neće moći zaustaviti s ograničenim konvencionalnim zračnim napadom. "Mi smo vjerojatno čak i prošli tu točku", rekao je Graham, izvijestila je kanadska televizija CTV.



"Umjesto kirurškog udara na njihovu nuklearnu infrastrukturu, mislim da smo stigli do točke da sada stvarno trebamo neutralizirati sposobnost režima da vodi rat protiv nas i naših saveznika. A to je drugačiji vojni scenarij. To nije kopnena invazija, ali sigurno uništava sposobnost iranskog režima za uzvraćanje", rekao je Graham. Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje vjeruju da je iranski nuklearni program usmjeren proizvodnji nuklearnog oružja, dok teokratski režim u Teheranu tvrdi da njegov program ima mirnodopsku namjenu.

Senator Graham je rekao da, ako SAD napadne iransku mornaricu i zrakoplovstvo, Iran može uzvratiti s nekonvencionalnim napadima na američke snage u Afganistanu i pokretanjem terorističkih napada u drugim dijelovima svijeta. "To možete očekivati. Možete očekivati da se na neko vrijeme otvori pakao. Morate to planirati. Ali treba to odvagati prema zamisli o nuklearno naoružanom Iranu i što to znači za budućnost svijeta", rekao je Graham. On je kazao novinarima kako vjeruje da još uvijek ima vremena da ekonomske sankcije odrade svoje, uz ocjenu da sadašnje sankcije Iranu nemaju potencijal "onesposobiti" režim.

Afganistan i skori summit NATO-a i Rusije u Lisabonu bili su među temama o kojima su u četvrtak razgovarali britanski premijer David Cameron i čelnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, priopćila je britanska vlada.






Nakon razgovora u Downing Streetu glavni tajnik NATO-a novinarima je rekao da međunarodna koalicija postiže napredak u Afganistanu. Talibani su posvuda pod pritiskom. Sada napadamo talibanska uporišta na jugu, u Helmandu i Kandaharu, i vidimo napredak, kazao je Rasmussen. Doista vjerujem da je ovaj pritisak na talibane najbolji način da se osigura da će zatražiti i političko rješenje sukoba, dodao je. Rasmussen je rekao da je toplo pozdravio nedavnu najavu sporazuma o obrambenoj suradnji Velike Britanije i Francuske koji je opisao kao izvrstan primjer kako možemo osnažiti našu obranu, pa čak i u razdoblju proračunskih ograničenja. Glede summita NATO-a i Rusije u Lisabonu 19. i 20. studenog Rasmussen je rekao da će on savez učiniti učinkovitijim, angažiranijim, djelotvornijim. Na summitu će se razmotriti i ulaganje u nove kapacitete za suzbijanje novih prijetnji i jačanje cyber-obrane. Jačat će i partnerstvo s važnim protagonistima na međunarodnoj sceni kako bi izvršili naše sigurnosne misije, rekao je Rasmussen očito se referirajući na veću rusku podršku u Afganistanu.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji je doputovao u srijedu u dvodnevni službeni posjet Kosovu, izjavio je da je njegova vlada spremna posredovati u razgovorima Prištine i Beograda kako bi se doprinijelo stabilnosti na Balkanu.







Spremni smo učiniti ono što je potrebno kao doprinos razgovorima Kosova i Srbije, što bi bio doprinos stabilnosti i sigurnosti na Balkanu, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare u Prištini. On je dodao kako će to biti nov poticaj procesu međunarodnog priznanja Kosova posebice od muslimanskih zemalja.

Turski premijer također je istaknuo kako će Kosovo imati potporu Turske za ulazak u NATO, dodajući da je na Kosovu, u sklopu KFOR-a, i turski kontigent od 530 vojnika.

Erdogan, koji se po dolasku susreo s kosovskim premijerom u ostavci Hashimom Thacijem, ocijenio je odnose Turske i Kosova odličnim. Turska je među prvim zemljama koje su priznale neovisnost Kosova i uspostavile s njim diplomatske odnose te je među zemljama koje su najsnažnije poduprle gospodarski razvoj Kosova.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Ramussen u srijedu je za posjeta Moskvi pozvao Rusiju da se žurno priključi proturaketnom obrambenom sustavu i time pošalje snažan politički signal.






Suradnja u zajedničkom obrambenom susatvu poslala bi golem politički signal, kazao je Rasmussen uoči sastanka s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom. Ruski predsjednik treba kao gost sudjelovati na summitu NATO-a u Lisabonu sredinom mjeseca. Rasmussen je pozdravio veću suradnju Rusije koja preko svog teritorija omogućuje dostavu opreme za Afganistan, ali je zatražio proširenje postojećeg sporazuma. NATO napose želi da se Rusija uključi u borbu protiv narkoindustrije iz Afganistana. Prvi uspjeh u tom polju je zajednička akcija ruskih i američkih specijalnih snaga koje su prošlog tjedna uništile četiri laboratorija za preradu narkotika.

Velika Britanija i Francuska potpisale su u utorak dva sporazuma o čvršćoj vojnoj suradnji i suradnji na području nuklearne sigurnosti, izjavio je britanski premijer David Cameron tijekom posjeta francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja.






Potpisali smo dva sporazuma, jedan o suradnji naših oružanih snaga koja će biti čvršća nego ikad, kazao je Cameron na konferenciji za novinare. Drugi pokriva suradnju u području nuklarne sigurnosti, dodao je.
Ti sporazumi, u kojima se francuske i britanske snage obvezuju na zajedničko djelovanje u budućnosti, u Francuskoj se smatraju povijesnima, dok britanska vlada ističe njihovu praktičnu vrijednost u vrijeme stezanja remena. Svrha nuklearnog sporazuma je uspostaviti jedan centar u Britaniji za razvoj pokusne tehnologije, a drugi u Francuskoj koji bi provodio simulirane pokuse. Što se tiče vojne suradnje, Britanija i Francuska trebale bi uspostaviti zajedničke ekspedicijske snage u kojima bi bilo oko 5.000 vojnika s obje strane. Dvije zemlje zajednički će koristiti nosače zrakoplova u svrhu obuke kao i za moguće zajedničke operacije. Obje će zemlje zadržati pravo veta na djelovanje zajedničkih vojnih snaga.

NATO bi trebao proširiti suradnju s Kinom, izjavio je u utorak njemački ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg tijekom dvodnevnog posjeta Pekingu.






Dvije strane trebaju više surađivati u pitanjima poput borbe protiv piratstva i kompjutorskih napada, rata u Afganistanu i sigurnosnih pitanja, kazao je ministar diplomatima i novinarima. Kina je već uključena u civilnu obnovu Afganistana. Sve te stvari moguće je proširiti, rekao je dodajući da je Kina važan susjed te da dijeli zajednički interes s NATO-om za stabilnost Afganistana. Guttenberg je pozvao na bolju razmjenu informacija s Kinom glede kompjutorskih napada i rekao je da ima puno prostora za poboljšanje, ali nije spomenuo da neki stručnjaci smatraju da puno takvih napada dolazi iz Kine. Također je izjavio da bi se dijalog o sigurnosnim pitanjima između NATO-a i Kine mogao produbiti. Mi živimo u jednom svijetu, dodao je.