OPSA blog

Neobična inicijativa pojavila se ovih dana u hrvatskoj javnosti: jedna udruga poziva građane da pozivom na telefonski broj 060 pomognu - afganistanskim udovicama. Organizacija za promicanje sjevernoatlantskih integracija (OPSA) stoji iza kampanje za afganistanske udovice koja je dio njihovog šireg projekta "Afganistan je blizu nas".



"Postoje stotine, pa i tisuće žena koje su izgubile sve što su imale... Ono malo novca što nađu uglavnom potroše na djecu i naprosto je neshvatljivo kako preživljavaju... Govori se da je Kabul 'glavni grad udovica na svijetu' gdje živi oko 50 tisuća udovica... Problem udovica je vrlo značajan, ali ga društvo zanemaruje već generacijama...", neke su od poruka objavljenih u elektroničkom biltenu OPSA-e u kojem je najavljena i akcija prikupljanja novca.

Prema riječima Vedrana Obućine, programskog voditelja OPSA-e, u Afganistanu ima oko milijun udovica, a njih 300 tisuća je u najvećoj potrebi, to su one koje su potpuno prepuštene same sebi.

- Donirani novac dat ćemo lokalnim organizacijama u suradnji s Crvenim polumjesecom Afganistana. Nismo još odredili koja će to biti organizacija, ali je gotovo sigurno da ćemo donirati novac u određenoj provinciji, pojasnio je Obućina,

Dodao je da će odluku donijeti za mjesec dana u suradnji s predsjednicom afganistanskog Crvenog polumjeseca Fatimom Gailani. Broj za donacije otvoren je prije tjedan dana pa zasad nije prikupljen velik iznos, a nadaju se da će cijeli projekt i humanitarnu akciju dodatno promovirati izložbama koje namjeravaju uskoro organizirati u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Na naše pitanje kako će kontrolirati novac i uvjeriti se da je doista stigao na adrese za koje je prikupljen, odnosno do afganistanskih udovica, Obućina je kazao da predstavnici OPSA-e planiraju tijekom godine otići u Afganistan i posjetiti organizacije kojima novac bude upućen. (I. FRLAN)

Pomozite afganistanskim udovicama, nazovite 060 888 300, poslušajte kratku poruku. Cijena poziva je 3,69 kn (fiksni), odnosno 4,97 kn (mobilni) s PDV-om

Britanci su u utorak izvijestili kako se namjeravaju povući iz Zapadnoeuropske unije (WEU) 28 europskih država, osnovanog s ciljem jačanja kolektivne obrane njegovih članica, uz objašnjenje da ta europska obrambena organizacija više ne igra ulogu kada je riječ o sigurnosti kontinenta.



WEU je osnovan Sporazumom iz Bruxellesa koji su 1948. potpisale Velika Britanija, Francuska, Belgija, Luxembourg i Nizozemska kao odgovor na poteze tadašnjeg SSSR-a koji je želio preuzeti kontrolu u središnjoj Europi, stoji na internetskim stranicama organizacije. No organizaciju, koja danas broji 10 zemalja članica i šest pridruženih članica, zamijenili su NATO i EU, koji su 1999. pokrenuli vlastitu sigurnosnu i obrambenu politiku.

"Jasno je da WEU više nije bitan za aktualnu europsku sigurnosnu arhitekturu", izjavio je ministar za Europu pri Foreign Officeu Chris Briant. Troškovi britanskog članstva, koji godišnje iznose više od dva milijuna eura, nisu opravdani, rekao je. "Zbog toga Velika Britanija namjerava istupiti iz WEU-a", rekao je Bryant dodavši kako će Britanija, prije konačnog povlačenja iz organizacije ostati njegova članica tijekom otkaznog perioda, tj. još godinu dana.

Nedavno je skoro raspuštanje WEU-a najavio i predsjednik predsjednik međuparlamentarne skupštine WEU-a Robert Walter. "Savez će kao organizacija biti uskoro ukinut, a raspušten bi trebao biti u roku od godinu dana", izjavio je Walter. Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je 13. ožujka pisao šefu britanskog izaslanstva WEU kako bi ga informirao o namjeri Velike Britanije o skorom ukidanju saveza, istaknuvši kako više zemalja želi da ukidanje bude kolektivno.

Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg, koji će idućeg tjedna posjetiti jugoistočnu Europu, izjavio je da "Hrvatska kao vodeća zemlja regije treba čvrsto zauzeti svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici". "Mi mislimo da se članstvo Hrvatske u Europskoj uniji slaže s njezinim prošlogodišnjim primanjem u NATO, kao važan korak da Hrvatska kao vodeća zemlja regije, čvrsto zauzme svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici", rekao je Steinberg u ponedjeljak na brifingu uoči posjeta regiji.



Steinberg, zamjenik američke državne tajnice za politička pitanja, će od 6. do 8. travnja posjetiti Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo. Na pitanje o napretku Slovenije i Hrvatske u rješavanju otvorenih pitanja kroz sporazum o arbitraži, kazao je da će SAD učiniti sve da ohrabri "Sloveniju i Hrvatsku na konstruktivno surađuju na tom putu na kojem su već napredovale". On je obje zemlje pozvao da pokažu fleksibilnost i osjetljivost u rješavanju tih pitanja, u obostranom interesu.

"To su unutarnjepolitičke odluke koje trebaju donijeti njihovi čelnici, ali važno je imati na umu 'veću nagradu'. Ne samo Hrvatska, već i Slovenija i svi drugi će imati koristi ako se Hrvatska pridrži EU-u", rekao je Steinberg. "Obje zemlje trebaju imati na umu potencijalne koristi i pokazati fleksibilnost i osjetljivost u napredovanju prema tome", dodao je. Steinberg je kazao kako je "Slovenija jako, jako pozitivan model, kao i Hrvatska", za ostatak zapadnog Balkana. Sve druge zemlje regije iz njihovih primjera mogu vidjeti da postoji prilika i otvoren put za njih.

"Ova je administracija od početka isticala da SAD ostaje duboko predan izgradnji stabilne i napredne regije Balkana, pomažući svim zemljama regije da ostvare svoje europske i euroatlantske aspiracije, ohrabrujući ih da unaprijeđuju vladavinu prava, bore se protiv korupcije i kriminala, te razvijaju gospodarske mogućnosti za sve ljude u regiji", istakao je Steinberg. Najavio je da će s dužnosnicima u Ljubljani, među ostalim, razgovarati o "pozitivnom razvoju u arbitražnom sporazumu s Hrvatskom". Odluku Slovenije da arbitražni sporazum stavi na referendum nije komentirao.

Steinberg je rekao da će Sarajevo posjetiti zajedno sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Miguelom Moratinosom, te da će se sastati s trojnim Predsjedništvom BiH, čelnicima političkih stranaka i visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kako bi izrazili "potporu i ohrabrenje za daljnji napredak u političkim reformama, uoči izbora u listopadu". "Pozivamo vladu i čelnike da rade zajedno na način koji koristi svim građanima BiH, nastavljajući s napretkom na integraciji BiH u Europu i euroatlantske institucije. Ne želimo vidjeti da BiH zaostaje za svojim partnerima u regiji, ona zaslužuje da bude u istom rangu kao ostali i učinit ćemo sve da to omogućimo", istakao je Steinberg.

Također je kazao kako je ohrabren potezima Srbije u zadnjih godinu dana, uključujući podnošenje molbe za članstvo u EU i suradnju s Haškim sudom (ICTY). "Očekujemo da će Beograda nastaviti suradnju s ICTY-em, te da će učiniti sve kako bi uhitio dva posljednja bjegunca Ratka Mladića i Gorana Hadžića i prebacio ih u Haag", poručio je uoči posjeta Beogradu.

Govoreći o posjetu Kosovu, kazao je da će s najvišim dužnosnicima u Prištini razgovarati o decentralizaciji, jačanju vladavine prava i gospodarskom razvoju. Steinberg je najviši dužnosnik Obamine administracije koji posjećuje regiju nakon posjeta potpredsjednika Joe Bidena BiH, Srbiji i Kosovu 2009.

Ofenziva protiv talibana u pokrajini Kandahar, njihovu uporištu na jugu zemlje, predstavlja ključ rata u Afganistanu, izjavio je u srijedu šef američkog združenog stožera Michael Mullen na konferenciji za tisak. "Kandahar je naš cilj. To je ključ rušenja dinamike talibana", izjavio je admiral Mullen koji je u utorak otišao u posjet Mardžahu, u pokrajini Helmand, susjednoj Kandaharu.



"Kandahar je samo središte pobune", ocijenio je najviše rangirani časnik američke vojske. "Sljedeće operacije odvijat će se ondje", dodao je on.

Šef američkog združenog stožera doputovao je u Afganistan nekoliko dana nakon posjeta predsjednika Baracka Obame koji se u nedjelju u Kabulu susreo s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem a potom s američkim postrojbama u vojnoj bazi Bagram. Mardžah je centar ofenzive - operacije Muštarak (Zajedno), pokrenute 13. veljače, koja koristi znatna vojna sredstva, 15.000 vojnika NATO-a i afganistanske vojske. Druga opsežna ofenziva pokrenuta je u pokrajini Kandahar gdje su već počele vojne operacije radi pripreme terena. Vrhunac ofenzive predviđen je za lipanj.

Američki predsjednik Barack Obama u nedjelju je stigao u Kabul u nenajavljen posjet Afganistanu tijekom kojeg će razgovarati s predsjednikom države Hamidom Karzaijem, članovima njegove vlade te američkim dužnosnicima i vojnicima u Afganistanu.



Bijela kuća je prije no što je Obama stigao u svoj prvi posjet Afganistanu otkako je na dužnosti američkog predsjednika priopćila kako se on na terenu želi upoznati sa stanjem. Nekoliko minuta pošto je u predvečerje stupio na afganistansko tlo, Obama je helikopterom prevezen u predsjedničku palaču u Kabulu, gdje je s Karzaijem razgovarao iza zatvorenih vrata. Zatim su se dvojica predsjednika sastala s afganistanskom vladom.

Obama je nakon tih razgovora rekao da je ohrabren "napretkom" afganistanske vlade u suzbijanju krijumčarenja droge i korupcije, ali je kazao da očekuje još više od svog saveznika. Njegov glasnogovornik je kazao da će Karzai 12. svibnja boraviti u posjetu Bijeloj kući.

Obama koji u Kabulu treba ostati tek nekoliko sati, treba zatim večerati s američkim vojnicima stacioniranim u vojnoj bazi Bagramu, gdje će s njima gledati košarkašku utakmicu na televiziji prije nego napusti zemlju. Obamin posjet je okružen velikom tajnošću iz sigurnosnih razloga. Domaćin Bijele kuće u subotu kasno navečer napustio je svoju rezidenciju u Camp Davidu, sjeverno od Washingtona i izravnim noćnim letom stigao u Afganistan.

U razgovoru s novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One, predsjednikov savjetnik je među pitanjima koja još treba riješiti spomenuo "sustav imenovanja utemeljen na rezultatima, borbu protiv korupcije i krijumčarenja droge, kojom se financiraju pobunjenici".

Obama je boravio u Afganistanu 2008. kao senator i kandidat za Bijelu kuću. Tada se zauzimao za povlačenje američkih vojnika iz Iraka i usmjeravanje snaga na rat u Afganistanu radi borbe s Al Kaidom. Međunarodne snage sudjeluju u ovom času u ofenzivi kako bi protjerale talibane s juga zemlje. Broj američkih i NATO-ovih vojnika u Afganistanu treba se u kolovozu povećati na 150.000.

NATO iznimno cijeni hrvatski doprinos u misijama u kojima sudjeluje, posebice sudjelovanje u misiji za obuku afganistanskih snaga sigurnosti, gdje bi uskoro trebala poslati još 29 instruktora, istaknuo je glavni tajnik Saveza Anders Fogh Rasmussen nakon svog prvog susreta s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.



"Doista cijenim suradnju s Hrvatskom, koja je od samog početka pokazala privrženost našem Savezu. Mi cijenimo snažni hrvatski doprinos našoj misiji u Afganistanu. Na današnjem sastanku s predsjednikom postavio sam pitanje instruktorske misije u Afganistanu. Tražim od svih saveznika, uključujući i Hrvatsku da pridonesu toj misiji jer naš je cilj obučiti i educirati afganistanske vojnike i policiju da sami mogu preuzeti odgovornost za sigurnost svoje zemlje", rekao je Rasmussen, koji se s Josipovićem sastao na rubu Brussels foruma na kojima su se okupili ugledni političari, državnici i analitačari iz Sjeverne Amerike i Europe.

Predsjednik Josipović je rekao da je sada "pred Hrvatskim saborom prijedlog da se pošalje još 29 instruktora u Afganistan". "To se doista cijeni kao velik hrvatski doprinos mirovnim misijama. Sve što se danas događa u Afganistanu jest priprema da se se sami Afganistanci osposobe da preuzmu sudbinu u svoje ruke. To je dio šire strategiji pomoći, ne samo u vojnom smislu, nego društvu u cjelini", rekao je Josipović.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je u subotu zadovoljstvo zbog zaključivanja novog ugovora o smanjenju američkog i ruskog nuklearnog naoružanja (START), prepoznavši u njemu i mogućnost za jačanje suradnje NATO-a i Rusije. "To su dobre vijesti. Ne samo da će to pridonijeti sigurnosti svijeta nego će dati i novi poticaj suradnji s Rusijom u drugim sektorima, uključujući odnose NATO-Rusija", izjavio je Rasmussen.

Rasmussen je pozvao da obnova kolektivne sigurnosti "od Vancouvera do Vladivostoka", za koju se zalaže Rusija, prođe kroz konkretnu suradnju između Sjevernoatlantskog saveza i Moskve o proturaketnoj zaštiti. "Jedna od novih prijetnja za našu sigurnost jest širenje oružja za masovno razaranje", objasnio je glavni tajnik Saveza, podsjećajući da "više od 30 zemalja ima ili usavršava balističke sustave sve većeg dometa". "Treba nam sustav proturaketne obrane koji integrira ne samo zemlje NATO-a nego i i Rusiju", izjavio je.

Novi sporazum ograničit će broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svaka strane, što je smanjenje za 30 posto prema 2.200 bojnih glava iz sporazuma START I, koji je bio na snazi od 1991. do kraja 2009. godine. Sporazum uključuje stroge mjere provjere, koje će omogućiti dvjema stranama da nadziru sve aspekte njegove primjene.

Članice NATO-a trebale bi se dogovoriti na sastanku na vrhu ove godine da uspostave raketne obrambene sustave protiv država kao što je Iran i iskoristiti svaku priliku za suradnju o tom pitanju s Rusijom. Raketni obrambeni sustav NATO-a trebao bi pokazati kolektivnu volju za obranom protiv rastuće prijetnje, kaže Rasmussen.



"Do sljedećeg summita NATO-a u studenome trebamo imati odluku o tome da je raketna obrana za naše stanovništvo i teritorije misija Saveza", navodi se u Rasmussenovu govoru koji je NATO unaprijed učinio dostupnim. Rasmussen opetovano izriče svoju želju za suradnjom s Rusijom i kaže da je potrebna odluka Moskve u kojoj će se na raketnu obranu gledati kao na priliku, a ne prijetnju.

Sadašnji trendovi pokazuju "stvarnu i rastuću" prijetnju oružja masovnog uništenja, a više od 30 zemalja posjeduje ili razvija rakete sve većeg dometa. "U mnogim slučajevima te bi rakete mogle predstavljati prijetnju za naše stanovništvo i teritorije", ističe glavni tajnik. Ako Teheran završi razvoj raketa srednjeg dometa i interkontinentalnih raketa tada će "cijela Europa, kao i cijela Rusija biti u dometu", upozorava Rasmussen u svom govoru na Briselskom forumu.

Britanski prestolonasljednik princ Charles u četvrtak je bio u prvom posjetu britanskim vojnicima u Afganistanu tijekom kojega se susreo i s britanskim i američkim zapovjednicima međunarodnih snaga pod vodstvom NATO-a.



Princ Charles je i obišao projekt obnove u starom dijelu Kabula koji realizira humanitarni fond kojem je on pokrovitelj.

"Duboko se divim oružanim snagama i podržavam što rade kada god to mogu", rekao je Charles novinarima u vojnoj bazi u pokrajini Helmand. "Samo sam htio doći i reći hvala, odličan posao".

Charles je posjetio okrug Nad Ali u Helmandu gdje su prošli mjesec britanske snage s marincima snaga SAD-a sudjelovale u najvećoj ofenzivi osam godina dugog rata.

Sjedinjene Države zatražit će od Kanade da zadrži 600 vojnika nakon što se 2011. završi vojna misija te zemlje u Afganistanu, izvijestio je list Globe and Mail u četvrtak. List je, pozivajući se na neimenovane izvore, napisao da bi ti vojnici vodili vojnu obuku i najvjerojatnije bi bili smješteni u Kabulu. SAD će zahtjev uputiti putem NATO-a.



Iako Ottawa kaže da će povući svih svojih 2800 vojnika iz nemirnog južnog afganistanskog grada Kandahara Washington nastoji uvjeriti Kanadu da pokaže više fleksibilnosti. Kanadska vlada je jasno rekla da će o bilo kakvom predloženom razmještanju vojnika u inozemstvu konačnu riječ dati parlament. Parlament je 2008. usvojio rezoluciju koja kaže da će se borbene misije završiti u prosincu 2011. godine.

"Jasno smo iznijeli da će kanadske vojne misije završiti 2011. godine. Dužnosnici razmatraju mogućnost drukčije kanadske uloge nakon 2011.", rekla je glasnogovornica ministra vanjskih poslova Lawrencea Cannona. "Nismo ni primili zahtjev te prirode iz Sjedinjenih Država. Pitanje je spekulativno"", rekla je.

Brojna objašnjenja crnogorskih dužnosnika da je ulazak Crne Gore u NATO inspiriran ekonomskim, vojnim i obrambenim razlozima još nisu jasna crnogorskim građanima, pa bi kroz otvorenu debatu trebalo otkloniti sve nedoumice, poručeno je na konferenciji „Crna Gora u NATO – da ili ne“. Većina učesnika skupa, koji je organizovala Narodna stranka, naglasilo je da bi crnogorski građani na referendumu trebali odlučiti o ovom pitanju.

Tajnik ruske ambasade Valentin Gusev je kazao da će, ukoliko Crna Gora pristupi Savezu, odnosi Crne Gore i Rusije ostati dobri. "Nikada nismo rekli da je NATO naš protivnik, ali nas brinu određeni principi Saveza. Rusija nikome ne prijeti i zbog toga pita zašto se planira postavljanje američkog antiraketnog štita u blizini njenih granica, u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Češkoj. Moramo reagirati na to i pitamo se da li je potrebno da se NATO širi ako u Europi nijedna država ne prijeti i ne ugrožava drugu i ako nema pretpostavki za nove ratove" poručio je Gusev. On je objasnio da bi inicijativa ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva o sklapanju dogovora o europskoj sigurnosti mogla da osigurati kvalitetan i jednak nivo vojno-političke zaštićenosti svih država.

Predsjednik NS Predrag Popović kazao je da se u Crnoj Gori još ne zna kakve bi ekonomske posljdice izazvao ulazak Crne Gore u NATO, iako se tvrdi da će to omogućiti sigurnost na državnim granicama i utjecati na obnovu oružanih potencijala. On je poručio da ovom pitanju treba posvetiti više stručne i medijske pažnje.

Glasnogovornik Pokreta za promjene Koča Pavlović rekao je da se oni zalažu za referendum o tom pitanju. "U komunikacijama s ljudima iz Saveza dobili smo potvrdu tog stava, jer su jasno rekli da se u NATO ne primaju režimi i vlade, već se prima narod. I potpuno je izvjesno da se o tome građani Crne Gore opredijele na referendumu - kazao je Pavlović.



Profesor Filip Kovačević istakao je da građani trebaju imati pravo da odlučuju o svim temeljnim pitanjima crnogorske budućnosti i o njenoj poziciji u međunarodnim odnosima. "Mora se do kraja odbaciti ideologija rata i zahtijevati da se po pitanju NATO čuje glas svih crnogorskih građana na referendumu" poručio je Kovačević.

Direktor nevladine organizacije Alfa centar Aleksandar Dedović naglasio je da bi volio da Crna Gora ima poseban odnos sa Savezom, a ne da samo sluša zapovjedi iz Bruxellesa. "Moglo se i bez slanja vojnika. Svaka zemlja koja želi da bude članica Saveza bira modalitet i put učešća u tom kolektivnom sistemu sigurnosti" zaključio je Dedović.

Dizajnerica Elena Dats i kijevski Institut za svjetsku politiku kreirali su Euroatlantsku kolekciju koja je prikazana tijekom Ukrajinskog sajma mode koji je započeo u Kijevu 11. ožujka. Ideja proizlazi iz pitanja da li bi se Ukrajinci trebali priključiti NATO-u ili ne – pitanje koje je očito uzdrmalo i samu modnu industriju!



Dats vjeruje da bi većina Ukrajinaca trebalo promijeniti svoje mišljenje prema Sjevernoatlantskom savezu. Plava i bijela boje su Saveza i središnji su motivi Datsine kolekcije. U njoj nema agresivnosti, kakva obilježava mnoge ukrajinske kolekcije. Ovdje se ukrajinski stil kombinira s europskim linijama. Za svoje djelo je zatražila materijal iz Francuske, Njemačke i Italije.



Dats kaže da joj pitanje ukrajinskog članstva u EU leži vrlo blizu. Ideja nije došla spontano, kaže Dats, već je o tome razmišljala tijekom rada u Europi. Alyona Gethmanchuk, direktorica Instituta za svjetsku politiku pokazala je razumijevanje za Elenina razmišljanja.



Prema istraživanjima Fondacije za demokratske inicijative, 21 posto Ukrajinaca podušire NATO, a najveći skepticizam je među ženskim stanovništvom. Mnogi diplomati su posjetili sajam te rekli kako nigdje nisu vidjeli ništa slično. Vidjet ćemo želimo li živjeti u normalnoj, civiliziranoj zemlji ili želimo ostati dijelom post-sovjetskog sustava, gdje lijeva ruka ne zna što desna radi, poručio je Volodimir Ogrisko, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine.

Možda kolekcija ne može promijeniti mišljenje ljudi prema članstvu u NATO-u, ali sigurno prolazi poruka da je članstvo elegantno.

Premijer Kosova Hashim Thaci je izjavio u srijedu da su NATO-ova bombardiranja Srbije prije 11 godina bila odlučan trenutak za neovisnost Kosova, dok je u Beogradu u spomen na žrtve organizirano nekoliko skupova.



"Građani Kosova i slobodne i demokratske institucije najmlađe zemlje Europe zahvalni su političkim i vojnim čelnicima na podršci u najodlučnijim trenucima", rekao je Thaci. NATO je 24. ožujka 1999. počeo bombardirati Srbiju, što je kulminiralo oslobođenjem zemlje, stvaranjem uvjeta da Kosovo osnuje državu i svoj demokratski identitet, naglasile su Thacijeve službe u priopćenju.

U spomen žrtvama bombardiranja u Beogradu su se u podne oglasile sirene koje su u doba bombardiranja obilježavale završetak opasnosti. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve msgr. Irinej trebao bi voditi misu za stradale u crkvi sv. Marka u središtu Beograda.

Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008. Srbija i dalje smatra Kosovo svojom južnom pokrajinom i pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) osporava zakonitost njegova proglašenja neovisnosti.

Bosna i Hercegovina spremna je poslati u misiju NATO-a u Afganistan (ISAF) postrojbu jačine oko stotitnu ljudi, no konačne odluke o tome još nema jer se članovi predsjedništva BiH ne mogu dogovoriti u okviru čijeg kontigenta bi ona djelovala, izjavio je u ponedjeljak srpski član bosanskohercegovačkog državnog vrha Nebojša Radmanović. "O tome smo i danas raspravljali, no postoje različita mišljenja o tome u koji kontigent poslati naših stotinu vojnika", kazao je Radmanović novinarima nakon redovite sjednice predsjedništva BiH održane u Sarajevu.



Predsjedništvo BiH kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga te zemlje ima ovlasti donijeti konačnu odluku o angažiranju vojske pa tako i o slanju postrojbe u sastav ISAF-a. Ponudu da osiguraju logističku potporu bosanskohercegovačkoj vojnoj postrojbi ranije su dali njemački, turski i danski kontigent u sastavu ISAF-a. Predsjedništvo BiH ranije ovog mjeseca donijelo je odluku o slanju u Afganistan deset vojnih instruktora koji bi se ondje pridružili desetorici časnika koji su već ranije raspoređeni pri različitim stožerima unutar misije ISAF.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u utorak u Sarajevu kako u Alijansi nema dvojbi oko toga da Bosna i Hercegovina treba postati njezinu punopravnom članicom, no istaknuo je kako tome moraju prvo prethoditi nužne reforme. Rasmussen je istodobno osudio pozive predsjednika vlade Republike Srpske Milorada Dodika na pregovore o "razdruživanju" unutar BiH.

"Pozivam sve strane da zaustave nacionalističku retoriku i osiguraju da BiH ostane jedinstvena zemlja", kazao je Rasmussen odgovarajući na pitanje novinara kako komenitira Dodikovu izjavu kojom je u ponedjeljak prvi put otvoreno sugerirao kako je u BiH vrijeme za "mirni razlaz".

Rasmussen je u Sarajevu boravio zajedno s veleposlanicima zemlja-članica Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), a s članovima Predsjedništva BiH razgovarali su o zahtjevu te države za primanje u Akcijski plan za članstvo (MAP), što je posljednja stepenica na putu ka punopravnom članstvu u Alijansi. Vlasti BiH očekivale su kako će ministri vanjskih poslova zemalja-članica NATO-a na sastanku u Tallinu 22. travnja razmatrati i možda odobriti primanje BiH u MAP. Fogh Rasmussen je, međutim, u utorak potvrdio kako "vrata Alijanse ostaju otvorena za BiH", no naznačio je kako su očekivanja za primanje u MAP za sada nerealna, jer BiH još mora provesti nužne reforme. "Moramo vidjeti napredak u reformama", kazao je glavni tajnik NATO-a. Objasnio je kako se to ne odnosi samo na vojna pitanja, nego i na promjene izbornog zakona kako bi se taj dokument uskladio s presudom Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio kako postojeće izborno zakonodavstvo u BiH krši ljudska i građanska prava pripadnika manjinskih naroda. Rasmussen je potvrdio kako bi za NATO bilo važno i to da BiH konačno donese odluku o slanju dodatne postrojbe u Afganistan koja bi se pridružila snagama ISAF-a. "BiH će dobiti MAP kada napravi potreban napredak u reformama", zaključio je Rasmussen.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić kazao je kako je jasno opredjeljenje vlasti te države za punopravnim članstvom u NATO-u te da se tome protive "samo oni koji ne žele opstanak države BiH". Komentirajući Dodikov poziv na "razdruživanje", Silajdžić je kazao kako je to dio istog plana kojim se BiH u ratu "pokušavala uništiti topovima, a sada se to čini preko mikrofona". "Onaj kome nije dobro u BiH može iz nje otići, no ne može ništa uzeti u BiH. To treba biti jasno", bio je oštar Silajdžić dodajući kako su svi oni koji govore o dezintegraciji BiH "potpuno izvan povijesti".

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai sastao se s visokim izaslanstvom jedne od najvećih pobunjeničkih skupina u zemlji Hezb-i-Islami, priopćio je u ponedjeljak Karzaijev ured. To je prvi potvrđeni izravni kontakt Karzaija s tom skupinom, suparnikom talibana, i mogao bi biti prvi korak prema miru, piše Reuters.



"Mogu potvrditi da je izaslanstvo Hezb-i-Islamija... u Kabulu s planom i da se sastalo s predsjednikom", rekao je Karzaijev glasnogovornik Vahid Omer. Skupina je prvi put poslala visoke predstavnike s mirovnim planom u 15 točaka, među kojima je zahtjev za povlačenjem stranih vojnika iz zemlje, rekao je glasnogovornik pobunjeničke skupine Harun Zargun.

"Glavna točka plana je povlačenje svih stranih snaga od srpnja ove godine, a ono mora biti završeno u roku od šest mjeseci", rekao je Zargun.
Vođa i osnivač Hezb-i-Islamija, jedne od triju skupina za koje NATO tvrdi da su glavne pobunjeničke snage, jest Gulbudin Hekmatiar, nekadašnji zapovjednik protusovjetskih gerilaca i bivši premijer. Njegove snage bore se protiv snaga NATO-a i afganistanskih vladinih vojnika uglavnom na istoku zemlje.

Prvi dan proljeća je ujedno i prvi dan nove godine u perzijskom kalendaru, koji se koristi i u Afganistanu. U Iranu i Afganistanu se u nedjelju slavila zoroastrijska nova godina Nowruz kojom počinje 1389. godina prema iranskom brojanju vremena koje korijene vuče iz predislamskog doba kad je zoroastrizam bio dominanta religija u Perziji do 7. stoljeća.



U veljači je Opća skupština UN-a Nowruz proglasila globalnim praznikom, a glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je kako su rituali povezani s proslavom Nowruza poput uređenja stanova, posjeta obitelji i prijateljima, pripremanje svečanih jela, inspirirani duhom obnove i trebali bi svim ljudima služiti kao poticaj. Izrazio je nadu da će proslava Nowruza pridonijeti harmoniji, miru i dobroj volji među ljudima cijeloga svijeta.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija želi svim slavljenicima sretnu i uspješnu Novu godinu! Nowrooz Pirooz!

Mirovne snage NATO-a na Kosovu priopćile su da će zadužiti lokalnu policiju za osiguravanje mjesta Kosovske bitke, povijesne lokacije koja simbolizira odlučnost Srbije da zadrži taj teritorij koji smatra povijesnim središtem svoje države.



Glasnogovornik mirovnih snaga NATO-a Peter Busch izjavio je da odluka donesena u četvrtak odražava uvjerenost da je lokalna policija sposobna osiguravati tu lokaciju.

Na Kosovu polju se vodila bitka 1389. godine u kojoj su otomanske snage porazile kršćansku vojsku na čelu sa srpskim knezom Lazarom. Na istom je mjestu 1989. godine Slobodan Milošević održao govor kojim je najavio velikosrpsku politku i rat na području bivše Jugoslavije.

Protivnici neovisne Crne Gore boje se njezina ulaska u NATO jer će tada u potpunosti propasti njihovi pokušaji da destabiliziraju državu, izjavio je za Radio Crne Gore premijer Milo Đukanović dodajući da će ulazak u NATO predstavljati poraz velikosrpske ideje.



"Prijem Crne Gore u NATO predstavlja smrtnu opasnost za nacionalističke planove o obnovi velikosrpske države i zato oni sada pokušavaju kompromitirati Crnu Goru pričom o kriminalu, kako bi usporili njene europske i euroatlanske integracije", rekao je Đukanović.

Oporbeni čelnici ovih dana su dana, uoči skorašnjih lokalnih izbora, pojačali svoje optužbe vladajućeg režima za kriminal i korupciju, predstavljajući Crnu Goru "leglom kriminala na Balkanu". Lokalni izbori najavljuju se za kraj svibnja i održat će se u 14 od 22 crnogorske općine.

Po Đukanovićevoj ocjeni skorašnji lokalni izbori potvrdit će vodeću ulogu vladajuće koalicije, odnosno Demokratske partije socijalista na čijem je on čelu. "U našim redovima vlada apsolutni optimizam da ćemo na lokalnim izborima potvrditi vodeću ulogu DPS-a, odnosno vladajuće koalicije", kazao je Đukanović.

Crna Gora na skorašnjem zasjedanju NATO-a očekuje da će dobiti pristupnicu za Akcijski plan za članstvo (MAP), za što je već u prosincu dobila pozitivan odgovor. Crna Gora je nakon proglašenja neovisnosti 2006. pristupila programu Partnerstvo za mir, a kandidaturu za MAP podnijela je krajem 2008. godine. Pripadnici njezine vojske ovih su dana otputovali u svoju prvu međunarodnu mirovnu misiju u Afganistan.

Na strelištu Vrapčanski potok novinarima i stranim vojnim izaslanicima predstavljena je hrvatska jurišna puška VHS hrvatske proizvodnje kojom se počela opremati Hrvatska vojska. Predstavljena je VHS-K (kratka) i VHS-D (duga) inačica nove hrvatske jurišne puške kalibra 5,56 milimetara NATO kalibra koju proizvodi ozaljska firma HS Produkt.



Kako je rekao voditelj Montaže HS Produkta Hrvoje Japunčić, riječ je o modernom jednostavnom i laganom oružju koje je u potpunosti u skladu s NATO standardima. Do sada je isporučeno Hrvatskoj vojsci 200 komada tih pušaka od ugovorom naručenih 1000, a očekuje se da će još preostalih 800 biti isporučeno u prvoj polovici ove godine. Cijena puške je oko 10.700,00 kuna po kompletu, a planirana je i daljnja suradnja s Ministarstvom obrane na navedenom projektu.

Japunčić je predstavio i prototip bacača granata kalibra 40 milimetara koji je trenutno u fazi ispitivanja i testiranja i koji bi se mogao nadograditi uz VHS pušku. Nazočni novinari i strani vojni izaslanici mogli su potom i osobno isprobati VHS-D pušku. Pri pucanju puška nema jak trzaj, precizna je i ne stvara veliku buku, a za nazočne strane vojne izaslanike, njih dvadesetak, organizirano je i prigodno natjecanje u streljaštvu.

Zapovjednik NATO-vih i američkih snaga u Afganistanu izjavio je u srijedu 17. ožujka kako je zadovoljan dosadašnjim napretkom u zemlji, priznajući kako još više ostaje za učiniti. General Stanley A. McChrystal je rekao kako su vojne operacije u pokrajini Helmand obećavajuće, te da su napori prema izgradnji afganistanske vlade u pokrajinama ključ dugoročnog uspjeha.



McChrystal i ambasador Mark Sedwill, viši civilni predstavnik NATO-a u Afganistanu, razgovarali su sa Pentagonovim izvjestiteljima iz Kabula. Faza "čišćenja" u borbi protiv pobunjenika u Helmandu se nastavlja i dalje, dok se uspostavljaju faze protupobunjeničke strategije "držanja" i "izgradnje". General je rekao kako će koalicija raditi u partnerstvu sa afganistanskom vladom na pokretanju ključnih službi u tim područjima.
"No, to će biti dugotrajan proces i u narednim mjesecima će biti vojnih izazova, kako pobunjenici pokušavaju dokazati da ne možemo održati dovoljno sigurnosti da to učinimo", dodao je McChrystal. Koalicija će slijedeće uvesti više sigurnosti u Kandahar, rekao je general. Drugi po veličini grad u Afganistanu i filozofsko središte talibana, nevjerojatno je važan za uspjeh u zemlji, rekao je izvjestiteljima. Područje Kandahara je mnogo kompleksnije od Helmanda, rekao je, te su koalicija i afganistanske snage počeli oblikovati operacije u i oko grada te okolnim područjima, u pripremama za ofenzivu.

Sa vremenom, u područje će biti dopremljeno još koalicijskih i afganistanskih snaga, rekao je. Sedwill je rekao kako su vojne operacije povratile inicijativu, te da se operacije sada moraju pomaknuti prema više civilno-orijentiranima, kako bi se riješile političke napetosti i nedaće koje potpiruju pobunjeništvo, te kako bi se obnovile i osnažile institucije u koje je afganistanski narod izgubio povjerenje.
"U proteklih osam godina nismo učinili dovoljan napredak u njihovoj obnovi", rekao je, "no trebamo ih zaista ojačati - i ojačati ih sada - kako bismo osvojili lojalnost ljudi..prema njihovoj vlastitoj vladi". Okrećući se prema drugim područjima Afganistana, McChrystal je rekao kako je putovao u Mazar-e Sharif, u Zoni odgovornosti sjever.
"Iako je sigurnost tamo relativno bolja nego, primjerice, na jugu", dodao je, "još uvijek postoje djelotvorne i usmjerene operacije koje treba uključiti kako bi to funkcioniralo".

Također je rekao kako je posjetio norveški pokrajinski rekonstrukcijski tim koji radi na popravku Ring Roada, kružnog autoputa oko zemlje.
"Tamo će idućih tjedana i mjeseci biti tekućih operacija na stvaranju ili održavanju tamošnjeg napretka", rekao je, "no također na povećanju sigurnosti uzduž postojećih dijelova Ring Roada, te također napor za dovršenje zadnjeg dijela".
General je dodao kako je promatrao operaciju turskih medicinskih sposobnosti u Kabulu, te je pohvalio način na koji su se Turci povezali sa ljudima. Također je putovao u Ghazni, gdje je rekao kako se pokazuje cilj preostalih zadaća.

"Dok ljudi nisu negativni prema našim snagama, ili afganistanskim nacionalnim snagama sigurnosti, mi također, do sada, nismo bili u stanju ponuditi takvu vrstu sigurnosti koja ljudima dopušta donošenje potpune odluke", rekao je McChrystal.
"Jedan čovjek je kratko razgovarao sa nama, nakon čega je rekao 'Noćas ću dobiti noćno pismo od talibana zato jer pričam s vama'".

Talibanski pobunjenici u Afganistanu su dostavljivali zastrašivajuća "noćna pisma" ili letke građanima za koje bi sumnjali da surađuju sa koalicijskim snagama ili afganistanskim snagama sigurnosti i vladinim dužnosnicima. Iako talibani u Ghazni nisu brojni, rekao je general, imaju dovoljnu prisutnost da izazivaju probleme. Općenito, rekli su McChrystal i Sedwill, zadovoljni su sa napretkom koji je do sada ostvaren u Afganistanu, no težak posao još predstoji. Kandahar će ostati u fokusu, rekli su, no također i ostala područja istočne i južne zone odgovornosti.

Obučavanje afganistanskih snaga sigurnosti je ključ početka povlačenja koalicijskih snaga iz Afganistana, rekao je McChrystal, priznajući kako koalicija tek treba osigurati dovoljno instruktora. Upućeni su pozivi, putem NATO-a i međunarodnih kanala, da ih se pribavi još, rekao je. Sveukupno, civilni napori i Afganistanci sami će osigurati napredak u Afganistanu, rekao je Sedwill.
"Sjetite se kompleksnosti ove kampanje", rekao je ambasador. "Imali smo tendenciju da se fokusiramo..na njene vojne elemente, ali njeni vojni elementi ovdje neće dovesti do uspjeha ukoliko ne ostvarimo političke elemente kako treba", rekao je.

Agresivni napadi protiv Al Kaide u plemenskoj regiji Pakistana natjerali su Osamu bin Ladena i njegove zamjenike na skrivanje i poremetili njihovu sposobnost da planiraju složene operacije, izjavio je u srijedu direktor CIA-e Leon Panetta.



Poremećaji u redovima Al Kaide toliko su duboki da je jedan od njegovih zamjenika, kako se doznaje iz nedavno presretnute poruke, molio Bin Ladena da dođe u spašavanje skupine i stane na njeno čelo, rekao je Panetta, kako u četvrtak prenosi The Washington Post. On je zasluge za te uspjehe pripisao poboljšanoj koordinaciji s pakistanskom vladom i onome što je nazvao "najagresivnijom operacijom u koju je CIA-e bila uključena u povijesti".

"Te su operacije ozbiljno poremetile Al Kaidu", rekao je Panetta i dodao da je iz obavještajnih podataka jasno da je terorističkoj skupini teško uspostaviti bilo kakav zapovjedni lanac i nadzor. Panetta je jedan od nekoliko visokih dužnosnika koji su ustvrdili da američka administracija napreduje protiv u borbi protiv ekstremista. Post kaže da se radi i o nastojanju da se odbace republikanske kritike da je predsjednik Barack Obama oslabio nacionalnu sigurnost.

Europsko zajedništvo nema alternativu, a izgradnja Europske unije nije završena sve dok u jugozapadnoj Europi postoje države koje još uvijek nisu njezine članice, rečeno je na tribini "Francuska i Njemačka - iskustvo pomirbe, suradnje i partnerstva u okviru Europe", održanoj u srijedu u Vukovaru, a na kojoj su govornici bili veleposlanici Savezne Republike Njemačke i Republike Francuske u Hrvatskoj Bernd Fischer i Jerome Pasquier.



Njemački i francuski veleposlanik u srijedu su bili u jednodnevnom posjetu gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sastali su se sa županom vukovarsko-srijemskim Božom Galićem u čijoj pratnji su obišli Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata i Spomen obilježje masovne grobnice na Ovčari gdje su zajedno sa županom i gradonačelnikom Vukovara Željkom Sabom, položili vijence te zapalili svijeće. Govoreći na tribini, kojoj su nazočni bili predstavnici gradske uprave, političkih stranaka, nacionalnih manjina te nevladinih udruga s područja grada Vukovara, njemački veleposlanik Bernd Fischer podsjetio je na dugu povijest njemačko-francuskih sukobljavanja i neprijateljstava a koja je, kako je rekao, prekinuta nakon Drugog svjetskog rata, idejom jedinstvene Europe.

"Izradnja prijateljstva je živi proces koji treba neprestano nadograđivati", poručio je Fischer navodeći kako u Njemačkoj i Francuskoj danas postoji više od 2.200 gradova prijatelja a međusobno prijateljstvo njeguje i više od 300 udruga njemačko-francuskog prijeteljstva, koliko ih postoji u te dvije zemlje. Prema mišljenju francuskog veleposlanika Jeromea Pasquiera, francusko-njemačko prijateljstvo treba promatrati u kontekstu EU.

"Europa je bila cilj ali i sredstvo prevladavanja nerazumijevanja između naših dviju zemalja", kazao je dodajući kako se nije samo "radilo na uklanjanju antagonizama već i na zajedničkoj budućnosti a koja je mogla biti jedino europska".
Obojica veleposlanika složila su se kako je Hrvatska na najboljem putu da u sljedeće dvije godine postane punopravnom članicom EU te izrazili nadu da će proces proširenja potom zahvatiti i BiH i Srbiju, pred kojima međutim, kako su istaknuli, predstoje dugi procesi reformi koje je Hrvatska prošla. Nakon tribine veleposlanici će obići Slobodnu gospodarsku zonu Vukovar te posjetiti Strukovnu školu u kojoj će učenicima i nastavnicama predstaviti zajednički francusko-njemački srednjoškolski udžbenik povijesti koji se koristi u nastavi u pojedinim francuskim i njemačkim školama.

Pripadnici 14. kontingenta OSRH, koji su od rujna prošle godine sudjelovali u misiji ISAF u Afganistanu, jučer su u večernjim satima sletjeli u 91. zrakoplovnu bazu u Velikoj Gorici. Osim članova obitelji, dočekalo ih je i visoko izaslanstvo OSRH, na čelu s načelnikom GS generalom zbora Josipom Lucićem.



Kao načelniku GS, te izaslaniku predsjednika Republike i ministra obrane RH, generalu Luciću je po dolasku prijavak podnio zapovjednik Kontingenta brigadir Berislav Šipicki. „Četrnaesti hrvatski kontingent u operaciji ISAF izvršio je svoju zadaću u potpunosti“, prijavio je brigadir Šipicki.

U kratkom govoru postrojenim pripadnicima Kontingenta, general Lucić je izrazio ponos zbog njihovog časnog i profesionalnog obavljanja dužnosti. Za svoje sudjelovanje u mirovnim misijama hrvatski vojnici su od partnera i saveznika uvijek dobivali samo pozitivne kritike, naglasio je general. Ističući sudjelovanje u ISAF-u kao vrijedan doprinos razvoju vojničke karijere, Lucić je uputio vojnike da stečena iskustva iz misije prenesu kolegama koji će sudjelovati u budućim kontingentima OSRH.

Novinarska ekipa NATO Channela posjetila je početkom ožujka Provincijski rekonstrukcijski tim (PRT) Chagcharan u kojem pod litvanskim vodstvom djeluju i pripadnici hrvatskog kontingenta.



Sudjelovali su u jednoj od brojnih patrola u provinciji Ghowr tijekom kojih se u susretima sa seoskim glavarima, vjerskim autoritetima i stanovnicima stječe uvid u potrebe stanovništva i osigurava pomoć u nužnim namirnicama i potrepštinama kako bi se lakše prebrodile ekstremno hladne zime. Sama provincija Ghowr, jedna je od najsiromašnijih afganistanskih provincija, smještena u planinskom području Hindukush gorja.

Pripadnici hrvatskog kontingenta u PRT-u Chagcharan svojim predanim radom na uspostavi što kvalitetnijih civilno-vojnih odnosa postali su prepoznatljivi stanovnicima ovog planinskog kraja.
Prilog o zajedničkoj patroli i radu u ovom području možete pogledati na NATO Channel TV.

Policija je na jugoistoku Afganistana ubila pet osoba za koje je pretpostavila da su bombaši samoubojice, dva dana nakon što je skupina talibana u samoubilačkom napadu ubila 35 policajaca i civila na jugu zemlje, izvijestile su u ponedjeljak afganistanske vlasti.



O osobama za koje se pretpostavljalo da su bombaši samoubojice policija je dobila dojavu, pošto su oni u ponedjeljak ujutro ušli u glavni grad pokrajine Paktike Bermal, izvijestilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

"Bombaši su nosili prsluke s eksplozivom. Trojicu su ubili odmah, dvojica su pobjegla u obližnju trgovinu, no nakon kratkog otpora policija je i njih usmrtila. Kod njih je pronađeno oružje", izvijestili su službeni policijski izvori, dodajući kako među civilima nema žrtava. Jedan je policijski dužnosnik lakše ozlijeđen.

Ministar pravosuđa i zastupnik RH na Međunarodnom sudu pravde u Haagu Ivan Šimonović izjavio je kako mogućnost da Srbija Hrvatskoj nadoknadi ratnu štetu praktički ne postoji, te da Hrvatska može očekivati odštetu samo na osnovi genocida i to u simboličkom iznosu.



Vjerojatno bi se radilo samo o simboličkoj naknadi, sudeći po bosanskom slučaju u kojemu je Srbija bila osuđena za nekažnjavanje i nesprječavanje genocida, a Sud je ocijenio da financijska naknada ne bi bila primjerena u tom slučaju, rekao je Šimonović u intervjuu HTV-u emitiranom jučer u emisiji "Paralele". Istaknuo je i kako bi eventualna naknada mogla biti vezana isključivo uz fizičke osobe, obitelji stradalnika, te da država, po ovoj tužbi, ne može biti nikakav dobitnik financijskih sredstava, ali i da tužba za genocid nije podnesena u prvom redu zbog financijskih razloga te da zasad nisu ispunjene pretpostavke da Hrvatska odustane od tužbe. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata počinjena materijalna šteta od 32,5 milijarde eura.

Srbijansko podnošenje protutužbe protiv Hrvatske za genocid moglo bi se, po Šimonoviću, ocijeniti kupovanjem vremena, s tim da je riječ o otprilike tri godine jer se, kako je rekao, rasprava o sadržaju očekuje se početkom 2013. Na pitanje ima li vlada, koja ima pravo na povlačenje tužbe protiv Srbije ili na nagodbu, moralni legitimitet za takav čin, odgovorio je da bi kako bi za takvo što bila potrebna široka suglasnost sviju u parlamentu, a ne samo vladajuće koalicije, te da je važno i mišljenje predsjednika Republike koji je sukreator vanjske politike. Kaže i kako se stalno od trenutka kada je preuzeo zastupanje Hrvatske, prije 10 godina, o tome razgovara i razmišlja, ali i da se o povlačenju tužbe do sada ozbiljno nije pregovaralo.

"Sadržajnog razgovora, što i pod kojim uvjetima, do sada nije bilo", kaže Šimonović, istaknuvši kao svoje osobno mišljenje da "mi moramo inzistirati na onome što smo tražili u tužbi". "A ako se to može ostvariti izvansudskim putem, to je veliko pitanje. Mislim da za sad nisu ispunjene pretpostavke da Hrvatska odustane od tužbe", dodao je Šimonović.
Za sadržaj 2500 stranica obrazloženja tužbe, koji su sada tajna, ministar je rekao da će biti objavljeni u javnosti onoga trena kada započne glavna rasprava. Na pitanje je li predsjednik Ivo Josipović 8. siječnja tijekom predizborne kampanje imao pravo objelodaniti sadržaj nekoliko stranica iz toga obrazloženja, Šimonović je odgovorio da su slični podatci otprije poznati te da se prema tome nije radilo o nekom dokumentu "koji je bio isključivo vezan uz tužbu i koji bi kao takav podlegao obvezi čuvanja tajnosti".

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela UN-a Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Srbija je osporavala nadležnost Suda, koji se u studenom 2008. proglasio nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995.
Srbijanska je vlada 31. prosinca 2009. odlučila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) podići odgovor na tužbu Hrvatske za genocid, kao i protutužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., na 500 stranica - od kojih gotovo 200 zauzima nabrajanje događaja iz doba NDH.

U Zagrebu u vojarni “Croatia” u prostorijama vojne policije održano je predavanje za pripadnike 16. HRVCON mirovne misije u Afganistanu, na temu: Kulturološke razlike i specifičnosti u religijama.



Predavanje je održano u sklopu priprema za odlazak u međunarodne vojne misije. Održao ga je vojni kapelan kapelanije sv. Nikle Tavelića u SEI vlč. David Klarić. Kapelan je u predavanju protumačio kako razni religijsko-filozofski sustavi utječu na stvaranje mentaliteta ljudi i na njihove običaje u svakodnevnom životu.

Litva, koja u četvrtak obilježava 20. godišnjicu prihvaćanja deklaracije o neovisnosti o bivšem SSSR-u, još uvijek s oprezom gleda prema svom moćnom susjedu Rusiji i nada se donošenju NATO-ova plana za obranu baltičkih zemalja, rekla je litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite.



Litva, Latvija i Estonija priključile su se 2004. EU-u i NATO-u, ali ih je zabrinuo rat u kolovozu 2008. u kojem je Rusija porazila još jednu bivšu sovjetsku republiku, Gruziju. "Baltičke zemlje ne traže ništa posebno. Planovi brzog odgovora na krize postoje za sve članice NATO-a, i baltičke zemlje bi ih željele dobiti", rekla je Grybauskaite upitana trebaju li tri male baltičke zemlje poseban NATO-ov plan. "To je nešto poput zdravstvenog osiguranja: ne znači da ćete se razboljeti, ali bolje ga je imati", rekla je litvanska predsjednica.

Upitana osjeća li Litva rusku prijetnju, Grybauskaite je kazala da "ne osjeća izravnu prijetnju, ali znamo da je u ruskoj vojnoj doktrini NATO proglašen neprijateljem broj jedan".

Deklaracija Litve o neovisnosti objavljena 1990. predstavljala je veliki izazov tadašnjem reformističkom čelniku SSSR-a Mihailu Gorbačovu i bila je jedna od prvih naznaka budućeg raspada sovjetskog carstva. U siječnju 1991. četrnaest je osoba poginulo u sukobu prosvjednika i vojske ispred zgrade televizije u Vilniusu, a u kolovozu te godine tri su baltičke republike konačno ostvarile neovisnost o Moskvi.

NATO je u srijedu donio odluku o produženju misije koja se odnosi na borbu protiv gusara u vodama Somalije do kraja 2012. godine, priopćio je u srijedu glasnogovornik Saveza.



NATO će i dalje patrolirati Adenskim zaljevom kako bi spriječio otmice brodova na jednoj od ključnih plovidbenih ruta. Nakon četveromjesečne misije, predvođene danskim brodom Absalonom, staru će flotu zamijeniti nova flota koju čine pet ratnih brodova iz Velike Britanije, SAD-a, Italije, Turske i Grčke.

Osim NATO-a, svoje brodovlje su u borbi protiv pirata u spomenuto područje poslali Kina, Japan, Rusija i EU.

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u srijedu je tijekom posjeta Kabulu ustvrdio da Sjedinjene Države igraju dvostruku igru u Afganistanu, ustvrdivši da se Washington bori protiv terorista koje je nekada podržavao. Ahmadinedžad je na tiskovnoj konferenciji upitan za komentar izjave američkog ministra obrane Roberta Gatesa, koji je početkom tjedna optužio Teheran da "igra dvostruku igru", pokušavajući imati dobre odnose s afganistanskom vladom, a istodobno potkopavajući napore SAD-a i NATO-a podržavanjem talibana.



Teheran je priopćio da podržava vladu u Kabulu, ali je opovrgnuo da podržava talibane. "Smatram da baš oni, koji se bore protiv militanata u Afganistanu, 'igraju dvostruku igru'", rekao je Ahmadinedžad. "Upravo su oni stvorili teroriste i sada tvrde da se bore protiv terorista", dodao je iranski predsjednik. Ahmadinedžad se pojavio na tiskovnoj konferenciju zajedno s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, ali je uglavnom govorio iranski čelnik.

Također je kritizirao SAD zbog toga što troši puno novca na vojsku umjesto na projekte navodnjavanja i druge razvojne projekte. "Vaša zemlja se nalazi na drugom kraju svijeta i što vi uopće radite ovdje?", poručio je Ahmadinedžad Amerikancima. Karzai i Ahmadinedžad su se na tiskovnoj konferenciji suglasili da su njihove dvije zemlje "bratske", te da imaju iste nacionalne interese i dijele kulturnu povijest.

No, ni Amerikanci nisu šutjelu. U sklopu misije prikupljanja potpore za sankcije Iranu, američki ministar obrane Robert Gates stigao je u srijedu u Saudijsku Arabiju iz Afganistana gdje se mimoišao s iranskim predsjednikom no obojica su razmijenila optužbe za terorizam. Gates treba u Rijadu razgovarati s kraljem Abdalahom, vladarom Saudijske Arabije koja je zabrinuta zbog iranskog nuklearnog programa kao i druge monarhije Perzijskog zaljeva, javlja AFP.

Suočene s protivljenjem Kine, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, Sjedinjene Države žele osigurati veliku međunarodnu potporu za uvođenje sankcija Iranu zbog nuklearnog programa te će Gates poslije posjetiti i Pakistan. "Ministar obrane predstavit će naše stajalište o Iranu jer sada prelazimo s faze otvaranja na pritisak", rekao je neimenovani američki dužnosnik, prenosi AFP.
Iran nije povoljno odgovorio na poziv za dijalog te je američki predsjednik Barack Obama prešao u fazu pritiska na Teheran.

Na novinarsko pitanje za komentar Gatesove izjave da Iran "igra dvostruku igru", Ahmadinedžad je rekao da je pravo pitanje "Što vi, gospodine Gates, radite u ovoj regiji", 12.000 kilometara od doma?" Gates je ranije optužio Iran da igra dvostruku igru javno se gradeći prijateljem Afganistana dok potajice naoružava pobunjenike koji napadaju vojnike NATO-a. Ne imenujući izravno SAD, Ahmadinedžad je uzvratio da neki "pod izlikom" terorizma drže 121.000 stranih vojnika te "da ti igraju dvostruku igru. Sami su stvorili (i financirali) teroriste i tvrde da ih žele pobijediti", rekao je aludirajući na talibane i Al Kaidu. Na pitanje o posjetu Ahmadinedžada Gates je rekao da SAD želi da Kabul održava "dobre odnose" sa svim susjedima.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) organizirala je, uz pomoć Hrvatskog novinarskog društva, seminar za novinare pod nazivom "Afganistan – izazov za budućnost". Seminar se održao 9. ožujka u Novinarskom domu u Zagrebu, u sklopu projekta OPSA-e "Afganistan je blizu nas".



Seminar se organizirao kako bi se otvorila rasprava o izvješćivanju iz i o Afganistanu, prikazalo stvarno stanje ali i iznijele brojne informacije o toj zemlji te kako bi se sudionici educirali o sigurnosno strateškim izazovima Afganistana kao i o NATO vođenoj misiji ISAF u kojoj sudjeluje i Hrvatska s gotovo 300 pripadnika Oružanih snaga.



U vrlo zanimljivoj raspravi sudjelovali su: Pjer Šimunović, državni tajnik Ministarstva obrane; Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva; Robert Mikac, autor knjige "Afganistan: Nikad završen rat", bivši pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH), zapovjednik multinacionalnog voda vojne policije u sklopu misije ISAF i ekspertni voditelj projekta/kampanje "Afganistan je blizu nas!"; Tihomir Ladišić, novinar; Ivana Stipić Lah, bivša djelatnica Misije ISAF – „International civilian consultant" – šef sekcije za trening novinara; prof. dr. Krešimir Ćosić, predsjednik Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a; Ivan Velimir Starčević, opunomoćeni ministar Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH; Marko Horvat, načelnik Odjela za NATO Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH.

Predavači su novinarima prenijeli svoja iskustva iz Afganistana, kao i teorijsko-specijalističke aspekte mirovnih misija, sigurnosti i suradnje s NATO-om.

Više o seminaru možete pročitati u idućem broju Euroatlantskog tjednika na koji se možete besplatno pretplatiti na stranici www.opsa.hr

Prvi kontingent Vojske Crne Gore (VCG), koji ima 31 vojnika, otputovao je u ponedjeljak u šestomjesečnu misiju ISAF-a u Afganistanu. To je prvi odlazak crnogorskih vojnika u neku međunarodnu misiju otkako je Crna Gora proglasila neovisnost, a odluku o tome donio je parlament sredinom prošle godine.



Crnogorski predsjednik Filip Vujanović poželio im je na svečanom ispraćaju uspješnu misiju, ističući da se "sudjelovanjem u mirovnoj misiji ISAF-a Crna Gora pridružuje očuvanju mira u svijetu". "Naši vojnici prošli su svu potrebnu obuku i opremljeni su po najvišim standardima", rekao je resorni ministar Boro Vučinić.

Pripadnici crnogorske vojske bit će u sustavu regionalnog zapovjedništva Sjever, koje uglavnom pokriva Njemačka. Crnogorski kontingent u Afganistanu činit će pješački vod od 25 pripadnika, dva časnika u regionalnom zapovjedništvu, jedan logistički časnik i tročlana medicinska ekipa. ISAF je misija Ujedinjenih naroda u Afganistanu pod zapovjedništvom NATO-saveza. U toj je misiji trenutačno više od 85 tisuća vojnika iz 43 zemlje.

NATO je odlučio polako povećavati broj vojnika za nadzor talibanskog uporišta Kandahara umjesto velikog napada kakav je prošli mjesec poduzeo o obližnjem Helmandu, rekao je u ponedjeljak zapovjednik američkih i snaga NATO-a u Afganistanu general Stanley McChrystal.



Američki je general rekao kako će idući cilj biti drugi najveći grad u Afganistanu Kandahar, koji bi koalicijske snage željele ponovno preuzeti ove godine. U tom je gradu bilo duhovno sjedište moći povučenom talibanskom vođi muli Mohamadu Omaru prije nego što su talibane 2001. iz Afganistana istjerale snage pod američkim vodstvom.

"Vojno to neće biti pretjerano nalik Mardži", rekao je McChrystal, govoreći o talibanskom uporištu u pokrajini Helmandu. "Neće biti 'Dana D' u smislu vrhunca operacije, već će se sigurnost s protokom vremena sve više pojačavati", dodao je, ne željevši otkriti vremenski okvir operacije. Tek je otkrio da bi broj vojnika dovoljan za uspješnu operaciju preuzimanja potpunog nadzora nad Kandaharom trebao biti dosegnut početkom ljeta.

Američki ministar obrane Robert Gates doputovao je u ponedjeljak u nenajavljen posjet Afganistanu, upozorivši odmah da međunarodne snage očekuju "žestoke borbe" s talibanima. "Nema dvojbe da su se dogodile pozitivne promjene, ali bih rekao da je još prerano" da se donosi sud, rekao je ministar novinarima uoči slijetanja u Kabul.



Gates je doputovao u Kandahar na sastanak s američkim i britanskim generalima koji nadziru vojnu akciju u Mardži. U ponedjeljak je šef Pentagona izvijestio da napredak u ofenzivi u Mardži, koja je pokrenuta prošlog mjeseca, ohrabruje. Tijekom operacija preuzet je nadzor nad gradom koji su prije držali talibani, bez većih žrtava među američkim i afganistanskim postrojbama. "Ljudi moraju shvatiti da nam još predstoje teške borbe i teški dani", rekao je Gates novinarima.

Gates se u ponedjeljak u Kabulu sastao s generalom Stanleyem McChrystalom, zapovjednikom američkih i NATO-ovih snaga. McChrystal je rekao da su počele pripreme za ključnu operaciju koja će afganistanskoj vladi omogućiti preuzimanje nadzora nad Kandaharom.

Američki ministar obrane u Afganistan je doputovao kako bi provjerio kako napreduju vojne operacije, koje je prošle godine naložio američki predsjednik Obama. Dodatnih 30.000 američkih vojnika sada pristižu i većina će biti razmještena u ljeto. Ne navodeći pojedinosti, McChrystal je rekao da većih bitaka u Kandaharu neće biti sve dok ne bude spremno još američkih i NATO-ovih vojnika.

Britanski premijer Gordon Brown u subotu je izjavio da je ofenziva 15.000 NATO-ovih vojnika i pripadnika afganistanske vojske na talibansko uporište u Marjahu bio "simbol nade". "Moramo postići mir, jednako kao što moramo dobiti rat", kazao je Brown koji je stigao u posjet britanskim vojnicima u Afganistanu u najvažnijoj vojnoj bazi u pokrajini Helmand, Camp Bastionu.



"Zbog toga je iznimno važno što su samo 20 dana nakon početka operacije, združene međunarodne i afganistanske, vojne i civilne snage od uporišta brutalnih talibanskih napada stvorile simbol nade za stanovništvo", rekao je premijer tijekom prvih osam sati u jednoj od najopasnijih pokrajina u zemlji, Helmandu.

Tijekom njegova iznenadnog posjeta Afganistanu, vjerojatno posljednjem prije parlamentarnih izbora, koji će se u Velikoj Britaniji održati 6. svibnja, Brown je obišao britanske vojne snage u Camp Bastionu te na još dva njihova položaja - u Nad Aliju, sjeverno od Marjaha. Brown je spomenuo potrebu osnivanja afganistanske policije, unatoč problemima korupcije i narkomanije.

Rusija neće protiv članica NATO-a upotrijebiti ratni brod koji je prošloga mjeseca kupila od Francuske, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u petak nakon što su neke istočnoeuropske zemlje izrazile zabrinutost. Francuska je sklopila bilateralni sporazum s Rusijom u veljači o prodaji nosača helikoptera Mistral što je izazvalo zabrinutost za sigurnost u baltičkim državama.



"Podrazumijevam da Rusija neće uporabiti i zloporabiti tu vojnu opremu protiv bilo koje saveznice jer je Rusija partner NATO-a", rekao je Rasmussen u Pragu nakon susreta sa češkim premijerom Janom Fischerom. "Drugo, uvjeravam vas da NATO ima pripremljene sve potrebne planove za zaštitu i obranu bilo koje saveznice", dodao je. Rasmussen je u petak posjetio Prag kako bi od čeških političara zatražio da pošalju više vojnika u NATO-ovu misiju obuke u Afganistanu koja se smatra ključnom za okončanje NATO-ove nazočnosti u toj zemlji. Rasmussen je najavio da će tu poruku prenijeti čelnicima čeških političkih stranaka.

"Temeljno je za našu strategiju tranzicije u Afganistanu da sprovodimo našu misiju obuke", rekao je Rasmussen novinarima nakon sastanka s Fischerom. "Završiti naš posao znači osposobiti Afganistance da samostalno preuzmu odgovornost", rekao je. Češka je vlada pristala poslati dodatnih 55 vojnika u Afganistan ove godine ali prijedlog mora prihvatiti parlament gdje nailazi na otpor lijevih stranaka. Rasmussen će se sa stranačkim čelnicima susresti kasnije u petak.

Ruska vojska je u četvrtak uspješno testirala balističku raketu lansiranu s podmornice u Arktiku, navela je ruska svemirska agencija. "Projektil Sineva je lansiran 4. ožujka ujutro iz Moskve s podmornice Tula u Barentsovom moru. Lansiranje je bilo uspješno", dodala je agencija u priopćenju.

Sineva je međukontinentalna hibridna balistička raketa koja može transportirati do 10 nuklearnih bojnih glava, prema internet stranici GlobalSecurity.org. Ne može biti spriječena proturaketnim sustavima jer u posljednjoj fazi leta postaje modificirana krstareća raketa, što remeti izračune proturaketnih sustava. Razvoj tog tipa rakete SS-N-23 prema NATO-ovoj klasifikaciji je ruska vojska pokrenula 2007. Uspješno ispaljivanje rakete Sineva je obavljeno nakon niza neuspjelih ispaljivanja Bulave, druge međunarodne strateške rakete lansirane s podmornice.

Republika Hrvatska sudjeluje u simulacijskoj NATO vježbi upravljanja krizama političko-vojnog odlučivanja CMX09 (Crisis Management Exercise) koja se održava od 4. do 10. ožujka, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija



MVPEI ima, uz sudjelovanje ostalih nadležnih resora, koordinativnu ulogu za provedbu vježbe u Republici Hrvatskoj. Nakon CMX05 i CMX08 ovo je treća NATO vježba upravljanja krizama u kojoj Hrvatska sudjeluje, i to po prvi puta kao punopravna članica NATO-a. Radi se o simulacijskoj vježbi koja će se provoditi na temelju fiktivnog scenarija te konzultacija među članicama NATO saveza i zemalja partnera pa neće biti nikakvih stvarnih vojnih snaga raspoređenih na terenu, objašnjava se u priopćenju. Vježbe upravljanja krizama imaju za svrhu uvježbavanje i provjeru postojećih i razvojnih koncepata kriznog upravljanja, te međusobnu suradnju i koordinaciju relevantnih nacionalnih sustava i procedura. Vježba će se odvijati na dvije razine - u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i u glavnim gradovima država sudionica vježbe.

U scenariju za vježbu, NATO na poziv glavnog tajnika UN-a i u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, sudjeluje u upravljanju kriznom situacijom na fiktivnom području izvan euroatlantskog prostora. Uz političku i vojnu dimenziju ovaj scenarij ima i humanitarnu dimenziju zbrinjavanja izbjeglica te pružanja pomoći dijelu stanovništva koji je stradao u prirodnim katastrofama, dodaje se u priopćenju.

Jedan od glavnih ciljeva vježbe CMX09 je daljnji razvoj koncepta "Sveobuhvatnog pristupa" (Comprehensive Approach) kao jednog od temelja savezničke strategije za rješavanje sadašnjih i budućih sigurnosnih izazova. Glavna odlika ovog pristupa je suradnja NATO-a s nevojnim (civilnim) organizacijama na terenu, upotreba nevojnih sredstava i razvijanje interoperabilnosti vojnih i drugih sudionika u upravljanju krizama. U provedbi vježbe sudjelovat će države članice NATO-a, države partneri te po prvi puta i dvije međunarodne organizacije - Ujedinjeni narodi i Međunarodni odbor Crvenog križa, kaže se na kraju priopćenja.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da će operacija u Afganistanu služiti kao prototip za buduće civilno-vojne suradnje u rješavanju kriza ili slabosti u drugim zemljama.



Vojska više nije ta koja "daje cjelovit odgovor" na složene sukobe kakav je ovaj u Afganistanu, već joj je potrebna potpora međunarodnih i nevladinih udruga da bi osigurale "mekšu vlast", potrebnu za prevladavanje takvih kriza.

Fogh Rasmussen požalio se na video blogu objavljenom u četvrtak da vojska i civilne humanitarne udruge sada "ne planiraju niti se uvježbavaju zajedno", a ne razmjenjuju ni informacije. Najavio je da NATO planira konferenciju koja bi okupila vojne planere, nevladine i druge organizacije.

Potpredsjednica hrvatske vlade Đurđa Adlešič razgovorala je u srijedu u sjedištu NATO-a u Bruxellesu o projektima koje savez priprema i na kojima bi mogli raditi hrvatski poduzetnici.



"Članstvo u NATO-u je izravno povezano s gospodarstvom, jer poduzetnici uvijek radije dolaze u zemlje koje su sigurne. Osim toga, zemlje članice i sam NATO rade na brojnim projektima na kojima ima mjesta za hrvatske poduzetnike, od radova na infrastrukturi, gradnji zračnih luka do sličnih projekata na kojima mogu konkurirati samo poduzeća iz članica NATO-a", rekla je Adlešič. Ona u Bruxellesu boravi i kao članica peteročlanog izaslanstva HSLS-a, koje predvodi predsjednik stranke Darinko Kosor.

Upravo građevinarstvo u Hrvatskoj sada ima manje posla i stoga je to posebno zanimljivo za naša poduzeća, pogotovo što je naplata završenih poslova zajamčena, rekla je Adlešič.

Ministar obrane Branko Vukelić susreo se danas, 3. ožujka 2010. godine, s Peterom Floryem, pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a za obrambene investicije koji boravi u Hrvatskoj u sklopu Regionalne konferencije o nabavi koja se održava u Zagrebu u organizaciji Savezničkog zapovjedništva za transformaciju i Ministarstva obrane RH.



Vukelić i Flory razgovarali su o pitanjima vezanim uz proces integriranja hrvatskog obrambenog sustava u NATO pri čemu je pomoćnik Glavnog tajnika pohvalio aktivnu ulogu i doprinos Republike Hrvatske kao nove članice Saveza, te uravnoteženost obrambenih planova vezanih uz razvoj sposobnosti OS RH, posebice u uvjetima financijske krize. Razgovori su obuhvatili i pitanja sudjelovanja hrvatskih postrojbi u operacijama, upravljanja obrambenim resursima i razvoja obrambenih sposobnosti kroz multinacionalne inicijative, transformacije NATO-a i razvoja novog Strateškog koncepta, sudjelovanja u operacijama i pitanja transfera savezničke ekpertize i iskustava posebice sa područja opremanja i upravljanja resursima.

Uz ministra obrane Vukelića, na sastanku su sudjelovali i državni tajnik Mate Raboteg te načelnik Službe za NATO i PfP Zoran Drča.

BiH očekuje da će na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, koji se 22. i 23. travnja održava u Tallinnu, dobiti Akcijski plan za članstvo (MAP), izjavio je u srijedu premijer BiH Nikola Špirić tijekom posjeta stožeru NATO-a u Bruxellesu. Ministri NATO-a dogovorili su se u prosincu prošle godine da se BiH u budućnosti dodijeli plan, jedna od faza u procesu pristupanja NATO-u, ako se konstitutivni narodi dogovore o ustavnim promjenama.



Posjet diplomata iz NATO-a Sarajevu 23. ožujka "bit će prilika da našim prijateljima damo nove argumente da je travanj i sastanak u Tallinnu pogodno vrijeme da BiH dobije MAP", rekao je Špirić. On je nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom rekao da "nije ovdje da bi tražio prečace ili promjene uvjeta", nego da bi dokazao da je njegova zemlja spremna provesti reforme svojih sigurnosnih i političkih sustava u skladu s NATO-ovim standardima. BiH je ostvarila velik napredak u reformama u zadnjih 15 godina, dodao je Špirić, istaknuvši da su "rasprave o ustavnim promjenama uvijek žestoke, čak i u onim zemljama koje nisu imalw tako tešku povijest kao BiH". Rasmussen je rekao da "o samoj BiH najviše ovisi hoće li se odluka o MAP-u donijeti u travnju". "Nadam se da ćemo od danas do travnja vidjeti prave poteze BiH. Na temelju onoga što sam čuo danas mislim da su izgledi za to veliki", rekao je glavni tajnik NATO-a.

Makedonija se nada ulasku u NATO kad riješi prijepor zbog imena s Grčkom, a Crna Gora dobila je MAP u prosincu prošle godine.

Ruski premijer Vladimir Putin u utorak je, na početku bilateralnog susreta, poručio predsjednici hrvatske vlade Jadranki Kosor da je u pravom trenutku stigla u Moskvu kako bi zajednički vidjeli što mogu napraviti da se dvije zemlje vrate na prijašnje razinu gospodarske suradnje i da krenu dalje. Putin je to rekao na početku sastanka koji je središnji događaj dvodnevnog službenog posjeta Ruskoj Federaciji izaslanstva hrvatske vlade na čelu s premijerkom Kosor.



Njezin dvodnevni boravak u Moskvi prvi je službeni posjet nekog predsjednika hrvatske vlade Rusiji uopće. Rusku Federaciju do sada je više puta posjetio bivši predsjednik Stjepan Mesić i prije njega predsjednik Franjo Tuđman. Putin je, pozdravivši svoju gošću, rekao kako je suradnja na gospodarskom planu između Hrvatske i Rusije u posljednjih desetak godina bila uspješna, ali je prošle godine na žalost jako pala u obujmu zbog krize. "Zato ste stigli u pravom trenutku da vidimo što možemo učiniti da se vratimo na tu razinu i da krenemo dalje", rekao je Putin premijerki Kosor u uvodnom dijelu sastanka kojem su nazočili i novinari.

Riječi ruskog premijera potvrđuju podaci koji pokazuju da je u 11 mjeseci 2009. godine trgovinska suradnja između dviju zemalja u odnosu na 2008. pala za 60,6 posto, odnosno s nešto više od dvije milijarde američkih dolara pala na ukupno 747 milijuna dolara. Predsjednik ruske vlade izrazio je uvjerenje kako će poboljšanju suradnje pridonijeti današnje potpisivanje triju dokumenata i što će na temelju jednog od njih ruski turisti ubuduće moći u Hrvatsku ljeti ići bez viza.

Jadranka Kosor izrazila je uvjerenje da će susret s Putinom, koji bi trebao trajati oko 3 sata, biti plodonosan i koristan za daljnji razvoj suradnje i prijateljstva dvaju naroda i dviju država. "Sigurna sam da će na temelju potpisivanja triju sporazuma suradnja na području gospodarstva i energetike postati još bolja", kazala je Kosor. Premijerka je u ime vlade ustvrdila kako ima puno prostora za napredak u odnosima Ruske Federacije i RH te najavila da će Hrvatska, kao 28. članica EU, što će, kako je rekla, ubrzo postati, "apsolutno podupirati suradnju Rusije i EU".

Nakon sastanka izaslanstava hrvatske i ruske vlade na čelu s premijerima Putinom i Kosor, potpisat će se tri sporazuma između dviju vlada. Državni tajnik u MVPEI-u Davor Božinović sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Vladimirom Titovom potpisat će sporazum o uzajamnim putovanjima državljana Republike Hrvatske i državljana Ruske Federacije, dok će ministar gospodarstva Đuro Popijač i zamjenik ministra energetike Anatolij Janovski potpisati ugovor dviju vlada o suradnji na izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH i ugovor između dviju vlada o gospodarskoj i znanstvenoj suradnji.

Europska unija pozvala je u ponedjeljak Ukrajinu da ubrza modernizaciju i preustroj ukrajinskog plinskog sustava te da provede gospodarske reforme, javljaju svjetske novinske agencije. "Potreban nam je hitan napredak u modernizaciji i restrukturiranju plinskog sektora u Ukrajini", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nakon sastanka s novim ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem, ponovivši taj "stari" zahtjev EU-a, koji ovisi o opskrbi ruskim plinom preko Ukrajine.



U skladu s uvjetima zajma koji je EU osigurala Ukrajini kako bi joj pomogla u plaćanju plina i modernizaciji plinskog sustava, službeni Kijev trebao je povisiti subvencioniranu cijenu plina na domaćem tržištu, ali to nije učinio. Janukovič, suočen s dubokom gospodarskom krizom u zemlji, Bruxelles je izabrao za svoje prvo službeno putovanje nakon stupanja na dužnost u četvrtak.

"Vjerujem da je osnovni interes EU-a i Ukrajine uspostava snažnih i tješnjih veza", rekao je Barroso, ali je istaknuo da su reforme nužne. Uspješni pregovori s MMF-om, koji je suspendirao kreditni program za Ukrajinu prošle godine, bili bi prvi korak prema poboljšanju ozračja za strana ulaganja, kazao je Barosso i pozvao na provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini s Ukrajinom u idućoj godini. "Vjerujemo da je dinamičnije i konkurentnije ukrajinsko gospodarstvo u našem zajedničkom interesu i danas smo razgovarali s predsjednikom o mogućnosti zaključenja toga sporazuma što je prije moguće", izjavio je Barroso. Najavio je da bi sporazum mogao biti zaključen za godinu dana.

Govoreći o odnosu prema NATO-u, proruski orijentirani Janukovič je rekao da se Ukrajina neće povući iz sporazuma o suradnji sa Savezom, među kojima je i plan slanja ukrajinskih vojnika u snage NATO-a za brzu intervenciju. Na taj plan pristao je Janukovičev prethodnik Viktor Juščenko. "Status Ukrajine neće se promijeniti, a programi NATO-a i Ukrajine će se nastaviti kao i naši partnerski odnosi", kazao je Janukovič koji se uvijek protivio članstvu Ukrajine u NATO-u. Novi ukrajinski predsjednik sve je iznenadio odabirom Bruxellesa, a ne Moskve za svoj prvi posjet stranoj zemlji, ali se sastao samo s dužnosnicima EU-a unatoč tomu što se sjedište NATO-a također nalazi u Bruxellesu.

Gruzija i Rusija ponovno su u ponedjeljak otvorile kopnenu granicu nakon više od tri godine, što je znak odmrzavanja njihovih odnosa nakon kratkog rata u kolovozu 2008. Granični prijelaz Verhni Lars u Rusiji i Darial u Gruziji, ponovno je otvoren u sedam sati po lokalnom vremenu. Smješten na približno 170 km od Tbilisija, podignut je na uskom prijelazu u planinama Kavkaza, između stjenovitih vrhova prekrivenih snijegom.



Nakon kratke službene ceremonije, graničari su se smjestili u svojim kućicama, ali nije bilo nikoga tko bi želio preći rusko-gruzijsku granicu u to doba. Sporazum o ponovnom otvaranju kopnene granice postignut je između te dvije zemlje uz švicarsko posredovanje 24. prosinca.

Moskva je zatvorila granični prijelaz Verhni Lars 2006., što su gruzijske vlasti ocijenile "političkom" odlukom, u kontekstu jačanja tenzija dok se Tbilisi nastojao približiti Zapadu, posebno NATO-u. Taj granični prijelaz jedina je točka prijelaza između dvije zemlje koja se ne nalazi u Južnoj Osetiji ili Abhaziji, gruzijskim regijama koje su se našle u središtu sukoba između Rusije i Gruzije u kolovozu 2008. Moskva je priznala neovisnost tih dviju regija, a nakon toga to su učinile još samo Nikaragva, Venezuela i Nauru, dok ih ostatak svijeta smatra dijelom Gruzije pod ilegalnom okupacijom ruskih postrojbi.

Voditelj izaslanstva Europske komisije u BiH Dimitris Kurkulas izrazio je u petak nezadovoljstvo sporim napretkom BiH prema europskim integracijama sudjelujući na predstavljanju izvještaja o Monitoringu europskih integracija za 2009. godinu u Sarajevu. U izvješću se navodi kako je u posljednjih pola godine, zbog destruktivnog političkog ozračja, propao butmirski proces ustavnih promjena te je izostalo ukidanje viznog režima za građane BiH prema zemljama EU, a također i ispunjavanje uvjeta akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

Kurkulas, koji je sudjelovao u radu Vijeća za provedbu mira (PIC) je istaknuo kako su manje zemlje od BiH uspjele ispuniti potrebne uvjete za približavanje EU, te je pozvao vlasti ove zemlje da ubrzaju reforme uključujući i izmjene ustava. "Mora biti ispunjeno pet ciljeva i dva uvjeta i naglašeno je da se Ustav BiH mora učiniti takvim da poštuje osnovna ljudska prava", rekao je Kurkulas. U izvješću o napretku BiH prema europskim integracijama navedene su i slabosti u vezi s nepoštivanjem ljudskih prava, sigurnošću hrane i usklađivanju s propisima u Europskoj uniji.

Izaslanstvo ministarstva obrane Crne Gore na čelu s pomoćnikom ministra Draškom Jovanovićem u petak je stiglo u radni posjet MORH-u, gdje je razgovaralo s državnim tajnikom u tom ministarstvu Pjerom Šimunovićem, priopćeno je iz hrvatskog ministarstva obrane.



Tijekom radnog sastanka izraženo je zadovoljstvo vrlo dobrom suradnjom i prijateljstvom Hrvatske i Crne Gore te je potvrđena i dosadašnja uspješna suradnja na području obrane. Razgovaralo se o iskustvima RH tijekom članstva u Akcijskom planu za članstvo MAP (Membership Action Plan) i uključivanja u NATO savez te su razmatrane smjernice daljnje obrambene suradnje, stoji u priopćenju. Šimunović je rekao kako u brojnim područjima postoje mogućnosti za poboljšavanje suradnje, posebice nakon što je Hrvatska ušla u NATO, pri čemu hrvatska iskustva uvelike mogu pomoći Crnoj Gori na njezinu putu u članstvo u tom savezu.

Pomoćnik ministra obrane Crne Gore Jovanović zahvalio se predstavnicima MORH-a na konkretnim savjetima oko ulaska u NATO, istaknuvši kako Hrvatska svojim iskustvima i konkretnim programima može pomoći u dostizanju zadanih kriterija zemljama kandidatima za članstvo u tom savezu.

I državni tajnik za politička pitanja hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović susreo se u petak s političkim direktorom crnogorskog ministarstva vanjskih poslova Veskom Garčevićem (na slici), priopćeno je iz MVPEI-a.

Tijekom sastanka Božinović je prenio hrvatska iskustva vezano uz izradu Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, a posebno je istaknuo značaj Izvješća o napretku do ulaska Republike Hrvatske u NATO koja su poslužila kao koristan instrument što kvalitetnijim pripremama Republike Hrvatske za članstvo te su razmijenjena mišljenja s obzirom na sudjelovanje Crne Gore u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u.

U nastavku razgovora crnogorsko izaslanstvo izvijestilo je o pripremama Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji, izrazivši nadu da će Belgija i Grčka u što skorije vrijeme ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te da će njihova zemlja dobiti pozitivan avis i status kandidata za članstvo u Uniji.

Najmanje četvero afganistanskih civila i jedan strani vojnik ubijeni su u ponedjeljak u samoubilačkom napadu talibana usmjerenom na konvoj snaga NATO-a na jugu Afganistana, gdje su islamistički pobunjenici vrlo aktivni, objavilo je afganistansko ministarstvo unutarnjih poslova.

Bombaš samoubojica zaletio se automobilom punim eksploziva na konvoj oklopnih vozila ISAF-a na autocesti koja povezuje Kandahar i Spin Boldak, na pakistanskoj granici, u pokrajini Kandahar, piše u priopćenju ministarstva.
"U napadu su ubijena četiri nedužna civila i ranjen je još jedan", piše u tekstu.
Glasnogovornik ISAF-a potvrdio je u Kabulu da je u napadu ubijen jedan pripadnik NATO-a, ali nije otkrio njegovu nacionalnost.

Jusuf Ahmadi, glasnogovornik talibana, preuzeo je telefonski odgovornost za atentat izjavivši da je samoubojica usmrtio 11 stranih vojnika. Tu informaciju nisu potvrdili drugi izvori a talibani često pretjeruju oko podataka o stradalima u njihovim napadima.