OPSA blog

Bosna i Hercegovina spremna je poslati u misiju NATO-a u Afganistan (ISAF) postrojbu jačine oko stotitnu ljudi, no konačne odluke o tome još nema jer se članovi predsjedništva BiH ne mogu dogovoriti u okviru čijeg kontigenta bi ona djelovala, izjavio je u ponedjeljak srpski član bosanskohercegovačkog državnog vrha Nebojša Radmanović. "O tome smo i danas raspravljali, no postoje različita mišljenja o tome u koji kontigent poslati naših stotinu vojnika", kazao je Radmanović novinarima nakon redovite sjednice predsjedništva BiH održane u Sarajevu.



Predsjedništvo BiH kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga te zemlje ima ovlasti donijeti konačnu odluku o angažiranju vojske pa tako i o slanju postrojbe u sastav ISAF-a. Ponudu da osiguraju logističku potporu bosanskohercegovačkoj vojnoj postrojbi ranije su dali njemački, turski i danski kontigent u sastavu ISAF-a. Predsjedništvo BiH ranije ovog mjeseca donijelo je odluku o slanju u Afganistan deset vojnih instruktora koji bi se ondje pridružili desetorici časnika koji su već ranije raspoređeni pri različitim stožerima unutar misije ISAF.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u utorak u Sarajevu kako u Alijansi nema dvojbi oko toga da Bosna i Hercegovina treba postati njezinu punopravnom članicom, no istaknuo je kako tome moraju prvo prethoditi nužne reforme. Rasmussen je istodobno osudio pozive predsjednika vlade Republike Srpske Milorada Dodika na pregovore o "razdruživanju" unutar BiH.

"Pozivam sve strane da zaustave nacionalističku retoriku i osiguraju da BiH ostane jedinstvena zemlja", kazao je Rasmussen odgovarajući na pitanje novinara kako komenitira Dodikovu izjavu kojom je u ponedjeljak prvi put otvoreno sugerirao kako je u BiH vrijeme za "mirni razlaz".

Rasmussen je u Sarajevu boravio zajedno s veleposlanicima zemlja-članica Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), a s članovima Predsjedništva BiH razgovarali su o zahtjevu te države za primanje u Akcijski plan za članstvo (MAP), što je posljednja stepenica na putu ka punopravnom članstvu u Alijansi. Vlasti BiH očekivale su kako će ministri vanjskih poslova zemalja-članica NATO-a na sastanku u Tallinu 22. travnja razmatrati i možda odobriti primanje BiH u MAP. Fogh Rasmussen je, međutim, u utorak potvrdio kako "vrata Alijanse ostaju otvorena za BiH", no naznačio je kako su očekivanja za primanje u MAP za sada nerealna, jer BiH još mora provesti nužne reforme. "Moramo vidjeti napredak u reformama", kazao je glavni tajnik NATO-a. Objasnio je kako se to ne odnosi samo na vojna pitanja, nego i na promjene izbornog zakona kako bi se taj dokument uskladio s presudom Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio kako postojeće izborno zakonodavstvo u BiH krši ljudska i građanska prava pripadnika manjinskih naroda. Rasmussen je potvrdio kako bi za NATO bilo važno i to da BiH konačno donese odluku o slanju dodatne postrojbe u Afganistan koja bi se pridružila snagama ISAF-a. "BiH će dobiti MAP kada napravi potreban napredak u reformama", zaključio je Rasmussen.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić kazao je kako je jasno opredjeljenje vlasti te države za punopravnim članstvom u NATO-u te da se tome protive "samo oni koji ne žele opstanak države BiH". Komentirajući Dodikov poziv na "razdruživanje", Silajdžić je kazao kako je to dio istog plana kojim se BiH u ratu "pokušavala uništiti topovima, a sada se to čini preko mikrofona". "Onaj kome nije dobro u BiH može iz nje otići, no ne može ništa uzeti u BiH. To treba biti jasno", bio je oštar Silajdžić dodajući kako su svi oni koji govore o dezintegraciji BiH "potpuno izvan povijesti".