OPSA blog

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković (na slici) razgovarao je u nedjelju na Bledu sa slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom i slovenskim premijerom Borisom Pahorom o rješavanju bilateralnih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije nakon čega je izjavio da su konstatirali kako je na tome dosta učinjeno, ali da još ostaje dosta da se učini.

Jandroković je rekao kako je na sastanku bilo riječi o rješavanju otvorenih pitanja koje je uslijedilo nakon sastanka premijera Pahora i hrvatske premijerke Jadranke Kosor u Trakošćanu krajem prošlog mjeseca.

"Mogu potvrditi da sam se sastao sa slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom i predsjednikom slovenske vlade Borutom Pahorom. Konstatirali smo da je od sastanka predsjednika vlada u Trakošćanu dosta toga napravljeno ali da je još dosta pred nama", rekao je Jandroković, dodajući da ne može govoriti o detaljima jer je takav dogovor.

Na pitanje je li realno da problemi budu riješeni do kraja ove godine, Jandroković je odgovorio: " Mislim da smo na dobrom putu."

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar također je potvrdio da je na sastanku bilo riječi o tome kako se realizira dogovor iz Trakošćana.

"Razgovarali smo o rješenju problema između Slovenije i Hrvatske i pogledali do kuda smo došli od sastanka u Trakošćanu. Pregledali smo gdje smo sada i gdje je bio napravljen napredak. Mislim da smo učinili vrlo mnogo i na vrlo ozbiljan način", rekao je Žbogar.

Niti šef slovenske diplomacije nije želio biti konkretniji u tome kakvi su rezultati današnjeg sastanka koji je održan pred zasjedanje Međunarodne konferencije Bledski forum. Istaknuo je, međutim, da su dogovori na dobrom putu i da se odvijaju na konstruktivan način i uz međusobno poštovanje i gradnju povjerenja.

Žbogar je rekao da ne može biti konkretniji jer će rezultati biti lakše postići bez prevelikih izjava u javnosti.

Na pitanje da li sporazum koji bi omogućio deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora može biti postignut do kraja ove godine, Žbogar je rekao: "Nadam se da može".

Upitan kada će biti drugi susret premijera Pahora i premijerke Kosor Žbogar je rekao kako to na današnjem, susretu nije dogovoreno.

Jandroković s Milošoskim

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se jučer na Bledu i s ministrom vanjskih poslova Makedonije Aleksandrom Milošoskim i dva ministra su u razgovoru ocijenili odnose Hrvatske i Makedonije prijateljskim, priopćio je MVPEI.

"Ocijenivši odnose dviju zemalja vrlo dobrima i prijateljskima, bez otvorenih pitanja, ministar Jandroković i ministar Milošoski razmotrili su aktualno stanje u regiji jugoistočne Europe", kaže se u priopćenju o sastanku dvojice ministara na rubu Strateškog foruma na Bledu u Sloveniji pod nazivom "Politika gospodarske krize: gospodarske i geopolitičke promjene u Europi i Euroaziji".

Glede hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, Jandroković je izrazio "čvrsto uvjerenje da hrvatski pristupni pregovori imaju strateško značenje i za ostale države regije, te da je njihov nesmetani nastavak važan ne samo za stabilnost i budućnost regije, već i za izgradnju europskog projekta u cjelini", navodi priopćenje.

Jandroković je ponovio spremnost Hrvatske u prenošenju iskustava u području europskih integracija, te istaknuo potporu Makedoniji u ostvarenju njezinih aspiracija - ulasku u NATO i napretku u procesu pristupanja EU-u, stoji u priopćenju MVPEI-ja.

Ministri su razgovarali i o utjecaju globalne ekonomske krize na gospodarstva Hrvatske i Makedonije, te osobito na funkcioniranje i rad diplomatske mreže dviju zemalja.

Sljedeći susret dogovoren je za rujan kada će se razmijeniti mišljenja o inicijativi Srbije za zajedničkom organizacijom skupa Pokreta nesvrstanih u povodu 50. obljetnice osnutka tog Pokreta, naveo je MVPEI u priopćenju.

U eksploziji koju je izazvao bombaš samoubojica u subotu pri prolasku ophodnje NATO-a na jugu Afganistana, poginula su dva civila i ranjeno je dvadeset osoba, a šest talibana je ubijeno na jugozapadu zemlje, prema navodima lokalnih vlasti.

Međunarodne snage za podršku sigurnosti (ISAF) koje zapovijedaju postrojbama NATO-a u Afganistanu, potvrdile su da se dogodio "incident", bez dodatnih pojedinosti.

Napad je izveden u subotu u pokrajini Zabul, rekao je guverner okruga.

Međunarodne snage su bile u ophodnji pješice kada je kamikaza samoubojica bombu blizu njih. Ranjen je 21 civil, a dvije osobe su poginule.

Česti su atentati na afganistanske i međunarodne snage sigurnosti, ali civili su najčešće žrtve tih napada.

Na istoku zemlje, talibani su ubili šefa antiterorističke policije pokrajine Host, javila je lokalna policija.

Talibani su iz automobila otvorili vatru na tog policajca, dodao je isti izvor i precizirao da je jedan od napadača također ubijen.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen sudjelovao je jučer s turskim čelnicima na iftaru, večeri nakon posta tijekom ramazana i tako očitovao svoje poštivanje islama.

Imenovanje bivšeg danskog ministra vanjskih poslova na čelo NATO-a izazvalo je svojedobno protivljenje Turaka, jedine muslimanske zemlje u Sjevernoatlantskom savezu. Ankara mu je zamjerala što se tijekom krize izazvane objavljivanjem karikatura proroka Muhameda objavljenih u danskom tisku pozivao na slobodu izražavanja.

"Smatrajte moju nazočnost večeras ovdje izražavanjem poštivanja islama, jedne od velikih religija svijeta", rekao je Rasmussen.

"Post podučava strpljenju, skromnosti, suzdržavanju i pozornosti na siromašnije. To su univerzalne ljudske vrijednosti koje nadilaze kulture i religije", rekao je.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan koji je u vrijeme krize javno kritizirao Rasmussena, rekao je večeras da je sudjelovanje glavnog tajnika NATO-a na večeri nakon posta značajna poruka turskom narodu i muslimanskom svijetu.

Rasmussen je ranije razgovarao s Erdoganom i predsjednikom Abdulahom Gulom. Danas je završio njegov posjet Turskoj.

Glavni zapovjednik međunarodnih snaga u Afganistanu je nedavno objavio novu doktrinu za oko 100.000 vojnika, od sada zaduženih da zadobiju povjerenje Afganistanaca, koji će odlučiti tko će pobijediti u ratu, prema NATO-u.

General Stanley McChrystal (slika) koji zapovijeda dvjema međunarodnim vojnim snagama u Afganistanu, NATO-ovim ISAF-om i američkom Operacijom trajna sloboda, objavio je taj dokument na sedam stranica dok nasilja afganistanskih pobunjenika i gubici stranih postrojbi dosižu rekorde u nekoliko posljednjih mjeseci.

"Zadatak je zaštititi afganistansko stanovništvo. Afganistanci će odlučiti tko će pobijediti u ratu i mi (afganistanska vlada i strane postrojbe) boriti ćemo se za njihovu podršku", piše McChrystal.

Njegov prethodnik je odstupio u svibnju nakon pogreške američke vojske na zapadu zemlje. Prema podacima afganistanskog istražnog povjerenstva 97 civila je poginulo u američkim zračnim napadima u pokrajini Farah.

Afganistanska vlada je utvrdila da je ubijeno 140 civila, a američka vojska priznaje da je stradalo između 20 i 30 civila i između 60 i 65 talibana.

Od tada američka administracija traži novi pristup afganistanskom sukobu i zahtijeva da se u prvom vodi računa o civilima, a ne pobunjenicima, naglašava McChrystal.

On je stupio na dužnost sredinom lipnja i uskoro treba administraciji predsjednika Baracka Obame predati izvješće u kojom će tražiti pojačanja za Afganistan.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da bi Turska trebala proširiti mandat svojih postrojbi u Afganistanu i sudjelovati u borbi protiv terorizma u toj zemlji, u razgovoru za turski tisak objavljenom u srijedu.

"Naravno da je na saveznicima da odluče na koji će način pridonijeti" operacijama NATO-a u Afganistanu, rekao je Rasmussen za list Milliyet.

No, slanje borbenih postrojbi u tu zemlju bilo bi "pozdravljeno s velikim zadovoljstvom", dodao je.

Rasmussen je istaknuo kako smatra da bi vojnici iz jedne muslimanske zemlje na prvoj crti bojišnice protiv talibana i Al-Qaide pomogli da se i druge muslimanske zemlje uvjeri "kako bi to nije vjerski rat nego borba protiv terorizma".

Turska u Afganistanu ima 730 vojnika čija je misija ograničena na Kabul i njegovu okolicu.

Najavila je da bi mogla povećati broj svojih vojnika u Afganistanu, ali bi oni i dalje ostali u Kabulu. Smatra da može doprinijeti i na druge načine a ne samo vojne, kao što je obuka afganistanskih vojnika i policajaca, pomoć u obrazovanju i zdravlje.

Rasmussen će danas posjetiti Ankaru gdje će se sastati s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Grčka je glavnom tajniku NATO-a koji je sinoć navečer stigao u Atenu, izrazila spremnost da surađuje s Turskom u NATO-u.

Rasmussen je u utorak osudio spor Grčke i Turske, ocijenivši da to otežava zadaće NATO-a u Afganistanu i Africi.

"Paradoksalno je da se Grčka i Turska nalaze jedna pored druge u misijama NATO-a u Afganistanu i Somaliji a ne surađuju. Treba riješiti taj problem, no u njegovoj biti je to što Turska ne priznaje jednu članicu EU-a (Cipar)", rekao je glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova Grigoris Delavekouras.

Rasmussen je danas razgovarao s grčkim premijerom Costasom Caramanlisom, ministricom vanjskih poslova Dorom Bakoyannis te ministrom obrane.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjasnio se u utorak za širenje koncepta "kolektivne obrane", glavnog sigurnosnog koncepta Sjevernoatlantskog saveza posljednjih 60 godina, na nove prijetnje poput cyber napada i piratstva.

"Moramo shvatiti da prilično često kolektivna obrana počinje izvan tradicionalne zone" NATO-a, izjavio je Rasmussen po završetku sastanka s litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite.

Rasmussen, koji je dužnost preuzeo početkom kolovoza, smjesta je otvorio konzultacije radi redefiniranja velikih strateških načela Sjevernoatlantskog saveza koji je ove godine proslavio 60. obljetnicu osnutka.

Po završetku rasprava, 28 zemalja članica morat će se izjasniti smatraju li kolektivnu obranu svojeg teritorija svojom glavnom misijom, opisanom u članku V osnivačkog ugovora, ili kane staviti naglasak na misije "izvan zone" poput one koja se trenutno događa u Afganistanu.

Članak V u "središtu je zadaća NATO-a unazad 60 godina" i ostat će "tijekom sljedećih godina", kazao je Rasmussen pred novinarima.

"Međutim, kolektivna obrana prema članku V mora poprimiti novu dimenziju jer smo suočeni s novim prijetnjama", dodao je on navodeći primjer "cyber sigurnosti" i borbe protiv piratstva.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor posjetila je danas Ministarstvo obrane RH (MORH), te se susrela s ministrom obrane Brankom Vukelićem i njegovim najbližim suradnicima, a razgovarale je, preko video linka, i s pripadnicima Oružanih snaga RH koji sudjeluju u međunarodnim misijama u Afganistanu, Kosovu, Čadu i Golanskoj visoravni.

Premijerka Kosor susrela se i sa časnicama i dočasnicama u Oružanim snagama RH, istaknuvši kako u sustavu obrane Republike Hrvatske nema spolne diskriminacije.

Podsjetila je da je standard NATO snaga oko sedam posto žena, dok je u hrvatskim Oružanim snagama taj postotak oko 9,5 posto. Predsjednica Vlade rekla je kako je upravo na to posebno ponosna, kao i na činjenicu da u Ministarstvu obrane RH postoji povjerenstvo za ravnopravnost spolova.

Dodala je da javnost još uvijek percipira vojni poziv kao muško zanimanje te kako zna da ženama nije lagano obnašati vojno zvanje.

U razgovoru je rečeno i kako je 47 hrvatskih časnica i dočasnica sudjelovalo u međunarodnim vojnim misijama, od čega i jedna zapovjednica kontigenta vojne policije u misiji ISAF-a u Afganistanu.

Tijekom svog obilaska Ministarstva obrane, prvog od kad je postala predsjednica Vlade RH, premijerka Kosor je putem video linka razgovarala i s pripadnicima Hrvatske vojske u međunarodnim misijama u Afganistanu, Kosovu, Čadu i Golanskoj visoravni a što je bilo zatvoreno za novinare.

Nakon razgovora izjavila je kako je razgovarala s pripadnicima naših Oružanih snaga o situacijama u misijama u kojima se nalaze te je impresionirana onim time što naši vojnici ondje rade.

"Ja sam im se u ime Vlade zahvalila i na znanju i na hrabrosti kojima pronose ime Hrvatske diljem svijeta. Oni su uistinu cijenjeni u svim misijama", kazala je premijerka.

Najavila je kako će uskoro obići i druga ministarstva iz resora koji ju posebno zanimaju kao predsjednicu Vlade.

Ministar obrane Branko Vukelić izjavio je kako im je premijerka svojim posjetom ukazala veliko priznanje. Podsjetio je na rezultate Ministarstva obrane RH i dodao da su predsjednicu Vlade informirali o svemu što rade.

"Mi izvršavamo svoje zadaće vrlo efikasno - bilo da je riječ o zadaćama u zemlji kako što je je Obalna straža, protupožarna sezona ili helikoptersko spašavanje unesrećenih, bilo da je rijeć o zadaćama u inozemstvu kao što su mirovne misije", rekao je ministar Vukelić

Također je kratko odgovorila na novinarski upit o gradnji mosta preko Korane, kod Karlovca, rekavši da gradnja mostova nije u djelokrugu rada MORH-a. Na potpitanje što je s dokumentacijom o tog slučaja, odgovorila je da se ona prikuplja.

Godina 2009. postala je najsmrtonosnija za međunarodne snage u Afganistanu od njihova dolaska krajem 2001., nakon što su u utorak ubijena četvorica američkih vojnika NATO-a.

Od početka godine stradalo je 295 stranih vojnika, to jest više od jednog dnevno, prema 294 mrtva u cijeloj 2008., piše na nezavisnoj internetskoj stranici icasualties.org.

Snage NATO-a objavile su da su četiri njezina vojnika, Amerikanca, ubijena u utorak bombom na jugu.

Sve se to događa uz sve glasnije osporavanje u SAD-u gdje je javno mnijenje sada većinom protiv rata.

Amerikanci predstavljaju veliku većinu - 62.000 pripadnika - od 100.000 stranih vojnika raspoređenih u zemlji.

Civili su i dalje najveće žrtve afganistanskog sukoba: više od 1000 ih je stradalo u prvih šest mjeseci u godini, tvrdi UN.

Samo u utorak navečer ubijeno je najmanje 36 civila a 64 ih je ranjeno kad je samoubojica aktivirao kamion-bombu u središtu Kandahara, nekadašnjeg uporišta talibana, objavile su lokalne vlasti.

Proces ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini mogao bi biti ponovo pokrenut već u rujnu a odvijat će se pod nadzorom i uz sudjelovanje predstavnika američke administracije, tvrdi danas sarajevski "Dnevni avaz".

Pozivajući se na neimenovane izvore iz Washingtona, list navodi kako je bivšem američkom veleposlaniku u Sarajevu Cliffordu Bondu već dodijeljena zadaća nadzora očekivanih pregovora o izmjenama ustava.

Američka administracija navodno želi potaknuti takve promjene koje bi osigurala učinkovitije donošenje odluka koje se tiču države BiH, što smatraju nužnim preduvjetom da bi ta zemlja postala članicom NATO-a ali potom i Europske unije.

Rječ je prvenstveno o prilagodbama sukladnim Europskoj povelji o ljudskim pravima, potrebi da se osigura jačanje gospodarstva te da se se zaštite ljudska prava.

Entitetsko glasovanje, odnosno odlučivanje u Parlamentu BiH po kojemu je za usvajanje zakona nužna odgovarajuća potpora zastupnika iz Federacije BiH i Republike Srpske, za sada ipak ne bi trebalo biti predmetom rasprave.

Entitetsko glasovanje bilo je glavnim razlogom propasti gotovo već prihvaćenog paketa ustavnih amandmana o kojima se raspravljalo 2006. godine i kada su protiv njega upravo iz tog razloga glasovale Stranka za BiH (SBiH) i HDZ 1990.

"Preciznije je reći da se radio o nacionalnom glasovanju i ono se najčešće zlorabi. Kako u Zastupničkom domu državnog parlamenta tako i u parlamentima entiteta. I to rade svi", ocjena je što ju je prenio neimenovani američki dužnosnik.

On je potvrdio i to kako SAD nisu protiv zatvaranja Ureda Visokog predstavnika (OHR) te da je toj instituciji ionako "istekao rok trajanja". Zatvaranje OHR-a moglo bi uslijediti do kraja godine ispune li se potrebni uvjeti a jedan od njih je definiranje i raspodjela državne imovine.

Ime joj je Kety, pripadnica je Vojne policije i kao član 13. kontingenta Hrvatske vojske boravi u Afganistanu. Stara je pet godina, a glavna joj je zadaća detekcija eksploziva.

Ona je pas labrador i prije tjedan dana na svečanosti u Regionalnom zapovjedništvu Capitol u Kabulu odlikovana je medaljom NATO-ISAF za uspješno izvršenje svoje zadaće u misiji.

To je prvi put u sedam godina kako vojno-policijski psi odlaze u Afganistan da je jedan hrvatski pas, sudionik misije ISAF, dobio to odlikovanje, koje potpisuje glavni tajnik NATO-a.

Kety je prvi put u Afganistanu i angažirana je prilikom posjeta visokih državnih i vojnih dužnosnika Kabulu. Tako je njuhom zajamčila da u vozilima i prostorima u koje će poslije ući glavni tajnik NATO-a, zapovjednici ISAF-a, ministar obrane Branko Vukelić i drugi nema ni traga eksplozivu.

Njezine kvalitete prepoznali su i zapovjednici vojski drugih zemalja. Tako je sudjelovala u ispomoći njemačkim, francuskim i bugarskim oružanim snagama prilikom posjeta državnih i vojnih dužnosnika njihovim kontingentima.

Kety je labradorica iz domaćeg uzgoja središta Vojne policije za obuku u Dugom Selu. Nakon završene obuke sa svojim je vodičem, narednikom Egonom Strujićem, raspoređena u postrojbu Vojne policije Hrvatske ratne mornarice.

Svake godine narednik Strujić s Kety, s kojom provodi 24 sata dnevno, prolazi licenciranje za sljedeću godinu.

Prvi Ketyn mandat u Afganistanu uskoro završava te će se ponosno vratiti u Hrvatsku s medaljom NATO-a oko vrata.

Članak je prenesen iz Jutarnjeg lista

K. Žabec, Jutarnji list

NATO je u četvrtak pozvao na udvostručenje afganistanskih snaga sigurnosti na oko 400.000 pripadnika, kako bi oni mogli preuzeti kontrolu nad sigurnosnim stanjem u zemlji nakon povlačenja zapadnih vojnika.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da je prerano govoriti o vremenskim rokovima za tu zadaću, ali bi odgovornost za sigurnost zemlje NATO na Afganistance trebao prenositi postupno.

"Cilj nam je povećati afganistanske snage na oko 400.000 pripadnika policije i vojske", rekao je Rasmussen tijekom posjeta Islandu, na dan održavanja predsjedničkih izbora u Afganistanu.

Glavni tajnik NATO-a ponovio je kako je za sigurnost Zapada bitno da Afganistan ne bude terorističko utočište i da se povećaju napori u vojnoj i civilnoj obnovi zemlje.

Obojica favorita na afganistanskim predsjedničkim izborima Hamid Karzai i Abdulah Abdulah u petak tvrde da su njima pobijedili, dok se istodobno odaziv procjenjuje na 40 do 50 posto.

Voditelj izbornog stožera aktualnog afganistanskog predsjednika izjavio je za Reuters da je Karzai pobijedio u prvom krugu.

"Prvi rezultati pokazuju uvjerljivu pobjedu. Neće biti drugog kruga", izjavio je Din Muhamed, pozivajući se na izvješća 29,000 promatrača na biračkim mjestima.

To potpuno opovrgavaju iz stožera negdašnjeg ministra vanjskih poslova Abdulaha Abdulaha. "Naši podaci pokazuju da Abdulah vodi s 63 posto glasova", rekao je njegov glasnogovornik Sajed Fazl Sangšaraki za AFP.

Državno izborno povjerenstvo je priopćilo da bi odaziv mogao biti između 40 do 50 posto. "Odaziv nije isti na sjeveru, u srednjem dijelu zemlje i na jugu, ali općenito je zadovoljavajuć", rekao je glasnogovornik povjerenstva.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai rekao je u četvrtak navečer da su predsjednički izbori u njegovoj zemlji provedeni "uspješno", unatoč napadima talibana u kojima je na izborni dan, prema podacima afganistanske vlade, poginulo više od 50 ljudi, javljaju novinske agencije.

"Afganistanski narod prkosio je raketama, bombama i zastrašivanju i izišao je glasovati, to je odlično", rekao je Karzai. "Unatoč problemima i zastrašivanju, izbori su završili uspješno", rekao je, dodajući da su talibanski militanti izveli 73 napada u 15 od 34 afganistanske pokrajine.

Afganistancima su na provedi izbora čestitali američki predsjednik Barack Obama, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, te glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Pravo glasa imalo je gotovo 17 milijuna Afganistanca, a više od 6.000 birališta osiguravalo je 300.000 afganistanskih i stranih vojnika.

Časnik Hrvatske ratne mornarice (HRM), poručnik fregate Ivo Musulin još je jedan časnik koji će sudjelovati u pomorskoj operaciji Europske unije "ATALANTA" u Adenskome zaljevu i somalskim vodama, i to na belgijskoj fregati "Louise Marie", gdje će ostati do kraja godine, priopćilo je jučer Ministarstvo obrane (MORH) na svojoj internetskoj stranici.

Osim poručnika fregate Musulina, pripadnika HRM-a od 1995., u operaciji "ATALANTA" od 10. kolovoza u Operativnom središtu operacije, čija je zadaća borba protiv somalskih gusara, je i kapetan korvete Antun Flegar, dodaje se.

Musulin je završio Pomorski fakultet u Splitu, smjer nautiku, Dočasničku i Časničku školu Učilišta Hrvatske ratne mornarice "Petar Krešimir IV." te temeljnu padobransku obuku u Središtu za obuku "Damir Tomljenović Gavran", a odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti.

Uoči odlaska u tu operaciju bio je raspoređen na dužnosti zamjenika zapovjednika voda protuminskih ronilaca flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovijedao je lovcem mina "Korčula", a u međunarodnoj vojnoj vježbi "Noble Midas 08" sudjelovao je na NATO-ovim brodovima "Homburg" i "Rhein".

Uz iznimne mjere sigurnosti i talibanske prijetnje da će nasiljem omesti glasovanje, u četvrtak ujutro otvorena su birališta na afganistanskim predsjedničkim i provincijskim izborima.

Pravo glasa ima oko 17 milijuna Afganistanaca, a rezultati bi se trebali znati 48 sati nakon zatvaranja 6,500 birališta.

Aktualni predsjednik i najveći favorit Hamid Karzai glasovao je u Kabulu neposredno nakon otvaranja birališta. Najveći mu je protivnik njegov bivši ministar vanjskih poslova Abdulah Abdulah. Prema posljednjim anketama, Karzaiju će nedostajati nekoliko postotaka glasova za pobjedu u prvom krugu.

Afganistanci danas glasuju i za zastupnike u skupštinama u 34 provincije.

Izbore nadgleda 270.000 promatrača, među kojima dvije tisuće stranih. Afganistanske snage sigurnosti kao i snage NATO-a u misiji ISAF-a na maksimalnom su stupnju pripravnosti jer su talibani zadnjih dana najavljivali da će napadima omesti glasovanje, a stanovnicima poručili da su si sami krivi ako se zateknu na biralištima. Na taj način talibani pokušavaju opstruirati provođenje demokracije te napredak samog Afganistana.

Policija se sukobila s talibanima u Kabulu, sporadično nasilje diljem zemlje

Afganistanska policija danas je istočnom Kabulu otvorila vatru na trojicu osumnjičenih da su talibanski napadači samoubojice, dok su u ostatku zemlje u kojoj su ujutro počeli izbori zabilježeni sporadični incidenti, prenose brojne agencije.

Sukob u Kabulu potvrdili su, kako prenosi Reuters, izvori u afganistanskoj policiji i predstavnik talibana Zabihulah Mudžahid koji je rekao da su trojica talibanskih gerilaca sudjelovala u pucnjavi s policijom, u sklopu njihove deklarirane strategije da će omesti predsjedničke i pokrajinske izbore u četvrtak.

Strani dopisnici javili su iz južne pokrajine Helmand da je nekoliko projektila palo u blizini glasača u glavnom gradu pokrajine Laškar Gahu, pri čemu je poginulo jedno dijete.

Afganistanski izborni promatrači javili su da je u Kabulu u jednoj gimnaziji koja služi kao glasačko mjesto eksplodirala bomba. U incidentu je lakše ranjen jedan izborni promatrač, a izborno mjesto je na kratko bilo zatvoreno. U Kabulu je rano jutro eksplodirala bomba i na jednoj policijskoj kontrolnoj točki, ali nije bilo žrtava, doznaje se od policije.

Afganistansko ministarstvo vanjskih poslova je zbog bojazni da bi nasilje moglo ugroziti izlazak na izbore zatražilo od medija da "izbjegavaju izvještavanje o nasilnim incidentima" tijekom glasanja.

Pojedinačne rakete pale su i na druge afganistanske gradove nakon otvaranja glasačkih mjesta, ali zasad nema vijesti o mogućim žrtvama. Nekoliko raketa palo je u južnom gradu Kandaharu, u kojem su, prema stranim novinarima, odjeknule i dvije eksplozije. U gradu Kunduz na sjeveru pala su dva projektila, jedan blizu škole u kojoj je glasačko mjesto. Četiri projektila pala su u blizini glasačkog mjesta u pokrajini Gazni, jugozapadno od Kabula.

Glavni tajnik UN-a pozvao Afganistance na birališta

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je jučer, dan uoči afganistanskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, tamošnje birače da u što većem broju izađu na birališta.

To će pomoći jačanju demokratskih institucija u zemlji i unaprijediti politički život u zemlji, rekao je Ban preko svojeg glasnogovornika. Afganistanci glasujući potvrđuju također svoju predanost miru i napretku svoje zemlje.

Ban je pozvao sve kandidate, njihove pristaše, stranačke predstavnike te domaće i strane promatrače da blisko surađuju s neovisnim izbornim povjerenstvom kako bi se izbori održali u mirnom ozračju.

Otkako su zbačeni s vlasti 2001. godine, talibani nisu nikada bili jači, rekao je jučer, samo dva dana prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Afganistanu, zapovjednik američkih i NATO snaga u zemlji, general Stanley McChrystal.

"Pobuna raste. Raste zemljopisno i raste u razini nasilja", rekao je McChrystal u razgovoru s njemačkim novinarima u Kabulu.

"Pobuna sada predstavlja stvaran izazov za suverenitet i narod Afganistana", rekao je američki general s četiri zvjezdice, koji je preuzeo zapovjedništvo u Afganistanu u lipnju. Prije je bio zapovjednik američkih specijalnih operacija i zaslužan je za uspješnu provedbu programa protiv pobune u Iraku.

Iako su talibani snažniji, kaže McChrystal, i sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti također su porasle. "Ne mislim da ćemo izgubiti tu bitku. Naprotiv", zaključio je.

Kini ne smeta ulazak Hrvatske u NATO i podupire što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rekao je u danas u Pekingu visoki dužnosnik kineske Komunističke partije Wang Jiarui u razgovoru s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem.

Bebić se u nastavku višednevnog posjeta Kini sastao s Wangom, predsjednikom Međunarodnog odjela Komunističke partije Kine koji je podupro hrvatske političke ciljeve, uključujući ulazak u Sjevernoatlanski savez i EU.

On je u razgovoru s Bebićem obećao da će se kroz stranačke mehanizme zauzeti za smanjenje velikog vanjskotrgovinskog deficita koji Kina ostvaruje s Hrvatskom.

Predsjednik Sabora Bebić također se sastao s potpredsjednikom Stalnog odbora Svekineskog narodnog kongresa Huaom Jianminom koji je ocijenio da je Hrvatska čimbenik stabilnosti na jugoistoku Europe i kao srednjoeuropska, mediteranska i podunavska zemlja vrlo važna Kini.

Hua je zahvalio Bebiću što Hrvatska podupire jedinstvo Kine.

Visoki kineski dužnosnik nada se da će u Hrvatsku dolaziti više kineskih turista koji su, kako je rekao Hua, zainteresiraniji za putovanje u Hrvatsku nakon nedavna posjeta Zagrebu kineskog predsjednika Hu Jintaoa.

Predsjednik Sabora Bebić će nakon Pekinga posjetiti Xi'an, glavni grad pokrajine Shanxi gdje će razgovarati s pokrajinskim čelništvom, a boravak Kini u petak će završiti posjetom Šangaju.

Ministarstvo obrane (MORH) reagiralo je danas na medijske napise da će hrvatski vojnici koji sudjeluju u NATO-ovoj mirovnoj misiji ISAF-u u Afganistanu štititi njezin Glavni stožer navodeći da se "ponuda britanske strane Hrvatskoj da u Kabulu dodatno angažira snage razine voda na zadaćama osiguranja zapovjedništva ISAF-a razmatra kao jedna od mogućnosti u daljnjem osmišljavanju modaliteta našeg sudjelovanja u operaciji ISAF-u".

Pritom zadaće koje nam nude naši britanski saveznici nisu ni u čemu posebno različite ili rizičnije od zadaća koje naš vojnici već obavljaju ili su obavljali, navodi se u priopćenju MORH-a.

MORH navodi da Oružane snage upravo, na temelju nedavne rasprave u Vijeću za obranu, razmatraju mogućnost organizacijskoga i teritorijalnog okrupnjavanja naših snaga koje su raspoređene na četiri glavne lokacije u Afganistanu. U idućem razdoblju Hrvatska će nastojati koncentrirati vlastite snage na manjem broju lokacija te na temelju šestogodišnjega neposrednog iskustva iz ISAF-a stručno i organizacijski prilagoditi strukturu svojeg kontingenta.

Jedan od prioriteta bit će i jači angažman na uvježbavanju oružanih snaga i policije u Afganistanu, jer je to pitanje procijenjeno kao jedan od ključnih elemenata za uspjeh izlazne strategije NATO-saveza. Tako Hrvatska namjerava sastaviti i dva tima za uvježbavanje i mentorstvo civilne policije Afganistana u kojima bi, osim vojne policije, sudjelovali i predstavnici civilne policije iz Hrvatske.

MORH podsjeća da naši vojnici rade kao vojni instruktori u timovima za mentorstvo i vezu (tzv. OMLT), kao stručnjaci za civilno-vojnu suradnju u provincijskim timovima za obnovu (PRT), rade na čuvanju i osiguranju te na ispunjavaju klasične vojno-policijske zadaće. U ovom trenutku u Kabulu hrvatski kontingent ima 50-ak pripadnika na raznim stožernim, logističkim i vojno-policijskim zadaćama.

U tom se smislu i ponuda britanskih saveznika treba promatrati kao jedna od mogućnosti koja ni po čemu ne izlazi iz okvira mandata koji naše snage imaju u Afganistanu, stoji u priopćenju MORH-a.

NATO je u ponedjeljak službeno pokrenuo novu operaciju protiv gusara kod Roga Afrike nazvanu "Oceanski štit", objavilo je savezničko zapovjedništvo u Lisabonu.

"Za tu dugoročnu operaciju nije određen nikakav rok, trajat će koliko god bude potrebno", rekao je bojnik Stefano Sbaccanti, iz NATO-ove službe za tisak.

"Oceanski štit" nastavlja se na operaciju "Saveznički zaštitnik", koja je pokrenuta prošlo proljeće.

U sklopu nove misije, NATO će moći također pomagati zemljama u regiji da razviju vlastite kapacitete za borbu protiv gusara, dodao je.

U operaciji sudjeluju Velika Britanija, Italija, Grčka, SAD i Turska.

Po podacima Međunarodnog pomorskog ureda, somalski gusari napali su prošle godine više od 130 trgovačkih brodova, što je 200 posto više nego 2007. U prva tri mjeseca 2009. napada je bilo još više - 61 prema šest 2008.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen jučer je odao počast britanskim vojnicima poginulim u Afganistanu, čiji je broj ovog vikenda premašio granicu od 200, ustvrdivši da je savez jednako "odlučan" da stabilizira zemlju.

"Kao glavni tajnik NATO-a, s velikom boli moram ustvrditi da je do danas više od 200 profesionalnih britanskih vojnika, muškaraca i žena, dalo svoj život u Afganistanu", rekao je Rasmussen u priopćenju objavljenom u Bruxellesu.

"Pomoći Afganistancima da vlastitu sudbinu uzmu u svoje ruke najveća je čast što je možemo odati onima koji su položili svoj život. Odlučnost NATO-a u teškim mjesecima koji dolaze neće se umanjiti", dodao je, napomenuvši da ove njegove misli idu ponajprije obiteljima žrtava.

"Riječ je uistinu o visokoj cijeni koju plaćamo, ali se nadam da ćemo, i u ovim teškim trenucima, shvatiti da su gubici dio važne stvari za sigurnost 42 zemalja unutar ISAF-a", rekao je novi glavni tajnik NATO-a koji je početkom kolovoza preuzeo dužnost od Nizozemca Jaapa de Hoopa Scheffera.

"Stabilizacija Afganistana i sprječavanje ponovnog širenja terorizma koji nam svima prijeti ostaje glavna zadaća", istaknuo je Rasmussen kojemu će to biti prioritet tijekom mandata.

U međuvremenu, britansko ministarstvo obrane objavilo je vijest o pogibiji 201. britanskog vojnika u Afganistanu.

Britanski vojnici raspoređeni su uglavnom u južnoj pokrajini Helmand.

Ministarstvo obrane (MORH) potvrdilo je danas da će do kraja ove godine nabaviti oko 400 zippo upaljača, za što se namjerava izdvojiti 74.000 kuna.

Tim upaljačima, koji su standardni dim opreme vojnika NATO-saveza, bit će opremljeni samo hrvatski vojnici koji sudjeluju u mirovnoj misiji ISAF-a u Afganistanu, rekao je danas zamjenik načelnika za odnose s javnosti i informiranje pukovnik Dražen Jonjić.

U sljedeće tri godine MORH bi trebao nabaviti oko 2000 novih upaljača, na kojima je ugravirana hrvatska zastava te logo Oružanih snaga, vrijednih oko 386 tisuća kuna.

Kako ističe pukovnik Jonjić, riječ je o uobičajenoj nabavi vezanoj uz MORH, a broj naručenih upaljača znatno je smanjen u odnosu prema prvobitno predviđenom broju zbog štednje.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen doputovao je jučer prije podne u u prvi posjet Kosovu, na razgovore s tamošnjim dužnosnicima i predstavnicima međunarodnih institucija u toj državi.

Nakon razgovora s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom i predsjednikom vlade Hashimom Thacijem, glavni tajnik NATO-a izjavio je da se pitanje Kosova nalazi među njegovim najvažnijim prioritetima.

"Činjenica da sam odlučio doći na Kosovo samo nekoliko dana nakon preuzimanja mandata na čelu NATO-a jasno govori da sam Kosovu dao visoki prioritet u mojem mandatu glavnog tajnika NATO-a", rekao je novinarima u Prištini.

Rasmussen je najavio smanjenje broja snaga NATO-a na Kosovu idućih mjeseci i dodao da ta odluka odražava poboljšanje sigurnosnog stanja na Kosovu i da je uvjetovana stupnjem sigurnosti.

"Ostajemo predani osiguranju stabilnosti na Kosovu i nastavit ćemo pomagati vlastima na Kosovu te razvijati kosovske sigurnosne snage.To je veoma važan dio ovoga procesa", izjavio je novinarima u Prištini glavni tajnik NATO-a.

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu nakon razgovora s Rasmussenom izrazio je uvjerenost da će i Kosovo postati članica NATO-a i sudjelovati u mirovnim operacijama saveza.

Glavni tajnik posjetio je i glavni stožer snaga KFOR-a i susreo se sa zapovjednikom KFOR-a Giuseppeom Emiliom Gayom. Također, susreo se i s ministrom sigurnosnih snaga Kosova Fehmi Mujotom i zapovjednikom Kosovskih zaštitnih snaga generalom Sulejmanom Selimijem.

NATO je u lipnju dao zeleno svjetlo za postupno smanjivanje svojih snaga na Kosovu koje trenutačno obuhvaćaju 14.000 vojnika.

Takvo stajalište naišlo je na podršku Prištine i neodobravanje vlasti u Beogradu.

Po završetku posjeta Kosovu, na konferenciji za novinare u zračnoj luci, glavni tajnik je iznio pojedinosti o najavljenom postupnom smanjivanju snaga KFOR-a na Kosovu.

"Prvi korak je planiran da se poduzme u siječnju sljedeće godine. Cilj je da se broj od 14 tisuća vojnika koliko ih je sada raspoređeno smanji na 10 tisuća, a nakon toga je predviđen drugi korak u kojem bi se kontingent smanjio na 5.700 vojnika, međutim, mnogo će toga ovisiti o razvoju stanja na Kosovu", rekao je Rasmussen.

Glavni tajnik NATO-a je rekao da će do smanjenja trupa na Kosovu doći, ali da se ništa neće poduzeti što bi moglo utjecati na pogoršanje stanja na Kosovu i da sigurnost neće biti ugrožena.

Slika: KFOR

Novi glavni tajnik NATO-a Danac Anders Fogh Rasmussen odmah po dolasku je doprinio osvježenju NATO-ove javne diplomacije. I dok je bivši glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer podržavao nove medije, naročito NATO TV, Rasmussen donosi osobne poruke i jednu bliskiju sliku međunarodnih organizacija.

Tako možete posjetiti Kutak Glavnog tajnika na ovom linku gdje osim video poruka prvog čovjeka Saveza možete komentirati i sudjelovati na forumu. Osim toga, Rasmussen ima svoju stranicu na Facebooku i na Twitteru.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen zauzeo se u danas, na sastanku s ruskim veleposlanikom pri Sjevernoatlantskom savezu Dmitrijem Rogozinom, za jačanje dijaloga s Moskvom, rekla je glasnogovornica NATO-a.

Prvi Rasmussenov sastanak s predstavnikom Moskve održao se u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u "jako pozitivnom ozračju", rekla je glasnogovornica Carmen Romero.

NATO i Rusija surađuju kroz Vijeće NATO-Rusija, koje je utemeljeno 2002.

"Obojica su se složili da Vijeće mora ići naprijed, da ga treba pretvoriti u više politički forum u kojem bi se razgovaralo o pravim sigurnosnim problemima", kazala je.

"Izneseni su neki prijedlozi" za to, dodala je, ne ulazeći u pojedinosti.

Istaknula je ipak da prostor za jačanje suradnje postoji u pitanjima kao što su Afganistan, nuklearno razoružanje, borba protiv terorizma, krijumčarenja droga te gusara.

Rasmussen je prošli tjedan, pri preuzimanju dužnosti, istaknuo da su Afganistan i odnosi NATO-a s Rusijom dva glavna prioriteta njegova četverogodišnjeg mandata.

Moskva će osim toga biti izvještavana o napredovanju konzultacija unutar NATO-a o definiciji njegova novog "strateškog koncepta" (prioriteti Saveza), koji bi čelnici NATO-a trebali usvojiti iduće godine, kazala je glasnogovornica.

Rogozin je u razgovoru također dotaknuo pitanje Gruzije, ocijenivši da bi se o tome trebalo razgovarati u Vijeću NATO-Rusija.

Najmanje su petorica afganistanskih policajaca ranjena u subotu u pucnjavi iz helikoptera NATO-ovih međunarodnih snaga (ISAF), priopćili su ISAF i afganistanska policija.

Jedan je ranjenik u kritičnom stanju, objavio je ISAF, dodajući da se izgred dogodio u subotu u ranim jutarnjim satima, u nemirnom okrugu Andaru, u pokrajini Gazniju, u središtu zemlje.

"Nekoliko afganistanskih policajaca je ranjeno kada su dva helikoptera Apache AH-64 uzvratila vatrom na pucnjavu iz lakog oružja pobunjenika", piše u priopćenju ISAF-a.

Policijski načelnik u toj pokrajini Hial Baz Šerzaj potvrdio je izgred, ali je rekao da su ranjena šestorica policajaca. Istraga je u tijeku.

Stotinjak tisuća stranih vojnika raspoređeno je u Afganistanu, među njima su 62.000 Amerikanaca.

ISAF je od početka ljeta pojačao svoje operacije u pobunjeničkim uporištima s obzirom na održavanje izbora 20. kolovoza, a pobunjenici su povećali učestalost svojih napada.

Velika Britanija će zadržati vojnu nazočnost u Afganistanu sljedećih 30 do 40 godina, ocijenio je budući vrhovni zapovjednik britanske vojske general David Richards u intervjuu koji je u subotu objavio Times.

"Uloga britanske vojske će se razvijati, ali cijeli proces bi mogao trajati između 30 i 40 godina", rekao je general Richards koji će krajem kolovoza preuzeti dužnost.

Britanske postrojbe su angažirane u Afganistanu na srednje dugi rok, a NATO "nema nikakvih izgleda" da se potpuno povuče.

Trenutačno je 9.100 britanskih vojnika raspoređeno u sklopu NATO-ovih snaga ISAF-a u Afganistanu. Od 2001. tamo je ubijeno 195 Britanaca.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je u petak u Kabulu na slanje više vojnika u Afganistan i rekao je da treba pojačati obuku afganistanskih snaga, javljaju svjetske novinske agencije.

"Iskreno govoreći, mislim da nam treba više vojnika", rekao je bivši danski premijer koji je ovog mjeseca preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a.

"Vidio sam napredak na jugu (Afganistana) i tu svakako nije bilo nevažno povećanje broja vojnika, tako da je broj vojnika definitivno važan", kazao je on za radio BBC.

NATO ima gotovo 65.000 vojnika u Afganistanu koje je poslalo više od 40 zemalja. Međutim, pola od 65.000 vojnika su Amerikanci. SAD ima još dodatnih 36.000 vojnika koji djeluju, ali nisu u sklopu NATO-a. Washington je već rekao da bi želio da velike države članice NATO-a pošalju dodatne vojnike u Afganistan, ali Njemačka, Francuska i Italija nisu tomu sklone. U međuvremenu su u Afganistanu ubijena četiri američka i tri britanska vojnika u posljednja 24 sata, izjavili su u petak dužnosnici dodajući da su vojnici stradali u eksplozijama mina. Tako je u prvom tjednu kolovoza život izgubilo 18 vojnika.

Pobunjenici su pojačali napade pred predsjedničke izbore u zemlji predviđene za 20. kolovoza.

Novi glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen već je trećeg radnog dana na toj funkciji posjetio Afganistan, priopćio je Savez.

Rasmussen, bivši danski premijer, susreo se s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, zapovjednikom vojne misije NATO-a u zemlji generalom Stanleyjem McChrystalom i posebnim izaslanikom UN-a Kaiom Eideom, navodi NATO u priopćenju.

Glavni tajnik NATO-a sastao se i s drugim kandidatima na afganistanskim predsjedničkim izborima koji su zakazani za 20. kolovoza, te s nekima od 64.500 vojnika NATO-a u zemlji.

Rasmussen je formalno postao glavni tajnik NATO-a u subotu, a posao je preuzeo u ponedjeljak. Na konferenciji za novinare predstavio je svoje prioritete kojima je na vrhu popisa upravo Afganistan.

Kasnije ovoga mjeseca, Rasmussen bi trebao posjetiti i Grčku i Tursku, kao dio diplomatskih napora da se razriješe nesuglasice tih dviju zemalja oko Cipra.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja iskazujemo zahvalnost svima zaslužnima za veliku i povijesnu pobjedu u Domovinskom ratu, iskazujemo zahvalnost braniteljima radi kojih danas živimo u miru!

Građanima Republike Hrvatske čestitamo ovaj značajni i veliki blagdan - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, i pozivamo sve da se podsjete velike i odlučujuće pobjede u Domovinskom ratu, koja je vratila veliki dio okupiranog teritorija u okvir Republike Hrvatske.

Vojno-redarstvena akcija "Oluja" temelj je modernih Oružanih snaga i kamen temeljac Republike Hrvatske. Zbog toga šaljemo našu zahvalnost braniteljima iz Domovinskog rata, i srdačnu čestitku povodom Dana hrvatskih branitelja.

Naše misli su s braniteljima, ali i svim pripadnicima naših Oružanih snaga, posebno s onima koji i danas riskiraju svoj život donoseći mir u drugim dijelovima svijeta. Među njima su najbrojniji vojnici u misiji ISAF u Afganistanu!

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, na prigodnoj svečanosti u Ministarstvu obrane (MORH) danas je promaknuto 126 dočasnika i 262 časnika.



Promaknuto je 58 natporučnika i deset natporučnica, dva poručnika fregate, 52 satnika i tri satnice, jedan poručnik bojnog broda, 41 bojnika i 12 bojnica, dva kapetana korvete, 60 pukovnika i 13 pukovnica, tri kapetana fregate, četiri brigadira i jedan kapetan bojnog broda.

U čin brigadira promaknuti su Goran Gombar, Darko Šebrek, Marijo Sambolec i Slobodan Bandalo, a u kapetana bojnog broda Renato Žarković.
Načelnik Glavnog stožera OS RH Josip Lucić tom je prigodom podsjetio da Hrvatska sutra slavi dan trijumfa, kada je hrvatska vojska izišla na granice Hrvatske i osigurala joj teritorijalni integritet.Podsjetio je da su Oružane snage od 1995. prošle brojne reforme i prihvatile nove standarde, pridonijevši tako ostvarenju jednog od dva najveća vanjskopolitička cilja - ulasku u NATO.

"Sada se čini da je taj ulazak učinjen s nevjerojatnom lakoćom, a to je zato što smo na vrije poduzeli ogromne napore kako bismo reformirali sustav", kazao je Lucić. Upozorio je da su pred Hrvatskom odgovorne zadaće u okviru NATO saveza te naglasio da sustav mora osigurati podršku pripadnicima HV-a u mirovnim misijama, kako bi mogli kvalitetno predstaviti svoju domovinu.

"I Glavni stožer i MORH učinit će dodatni napor kako bismo još spremniji dočekali izazove koje nam donosi jesen", dodao je Lucić.

Ministar obrane Branko Vukelić rekao je da krizna vremena neće ostaviti netaknutim ni sustav MORH-a i OS RH, ali i naglasio da strateški projekti neće patiti zbog nedostatka novca.

"Unatoč svim teškoćama, svjedočimo da ne odustajemo od modernih, novih borbenih sustava i poboljšanja radnih uvjeta za pripadnike OS RH. Svi strateški važni projekti se nastavljaju", poručio je Vukelić.

I izaslanik predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OS RH Stjepana Mesića Krešimir Kašpar podsjetio je na događaje iz 1995., kada je Hrvatska u akciji Oluja pokazala kako je uspjela stvoriti i opremiti vojsku koja je obranila državu. Osudivši ratne zločine počinjene nakon Oluje, Kašpar je izrazio uvjerenje da je Hrvatska dovoljno dostojanstvena i hrabra da osudi zločine i pokaže kako cijeni istinsko viteštvo. Uvjeren je i da će se građani oduprijeti defetizmu i ekstremizmu koji prate krizna vremena, kao i da će OS RH preuzimanjem i izvršavanjem zadaća u NATO savezu, na razini novih, viših standarda, pokazati vjerodostojnost Hrvatske.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor uputila je u ponedjeljak čestitku na imenovanju novom glavnom tajniku NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu ističući da će Hrvatska promovirati vrijednosti NATO-a, osobito u savezničkoj akciji u Afganistanu.



"Budite uvjereni da će Hrvatska, kao saveznik, nastaviti promovirati vrijednosti NATO-a, pogotovo u zajedničkom pothvatu donošenja mira i stabilnosti Afganistanu. Moja vlada ostaje odana zajedničkim vrijednostima i načelima na kojima je nastao transatlantski Savez", stoji u čestitki.

Podsjetivši da je Hrvatska u travnju postala punopravnom članicom NATO-a, Kosor ističe kako je taj događaj bio dokaz da je NATO prepoznao hrvatsku predanost implementaciji zahtjevnih reformi, promoviranju suradnje u jugoistočnoj Europu i pridonošenju međunarodnoj sigurnosti.

"Radujem se suradnji s vama i uvjerena sam da će, pod vašim vodstvom, Savez nastaviti osiguravati sigurnost i napredak za sve", stoji u čestitki premijerke Kosor Rasmussenu.

Novi glavni tajnik NATO-a, bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen, rekao je u danas da će NATO i dalje razvijati partnerstvo s Rusijom, ali da Moskva mora poštivati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svojih susjeda te se zauzeo za snažan angažman Saveza u Afganistanu, prenose agencije.

Rasmussen je istaknuo da Sjevernoatlantski savez i Rusija imaju zajedničke ciljeve u ključnim područjima kao što su borba protiv terorizma, Afganistan, razoružanje i neširenje oružja.

Situacija u Afganistanu zahtijeva obuhvatni pristup koji uključuje i vojne i civilne napore da bi se zemlju stabiliziralo, rekao je u intervjuu za Reuters.

"Prvo se moramo pobrinuti da se popravi sigurnosna situacija, no očito je da vojno rješenje nije jedino", rekao je.

"Moramo pojačati interakciju između vojnih napora i civilne obnove. Obuhvatni princip bit će stoga jedna od mojih fokusnih točaka", rekao je.

"NATO se ne priprema za odlazak. Ostat ćemo kao potpora koliko god to bude potrebno", istaknuo je poslije na konferenciji za novinare, prenosi AFP.

Govoreći o odnosima s Rusijom, Rasmussen je za Reuters kazao: "Mislim da bismo trebali razvijati praktičnu suradnju... ustrajući naravno na tome da Rusija poštuje svoje međunarodne obveze poštujući istodobno suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svojih susjeda."

Odnosi NATO-a s Rusijom narušeni su petodnevnim ratom Rusije i Gruzije prošlo ljeto.

"Moj cilj razvoj je istinski strateškog partnerstva s Rusijom, no naravno da shvaćam da bi mogle postojati razlike u našim stajalištima u nizu pitanja", rekao je.

Čestitka premijerke Kosor novom glavnom tajniku NATO-a

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor uputila je danas čestitku na imenovanju novom glavnom tajniku NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu ističući da će Hrvatska promovirati vrijednosti NATO-a, osobito u savezničkoj akciji u Afganistanu.

"Budite uvjereni da će Hrvatska, kao saveznik, nastaviti promovirati vrijednosti NATO-a, pogotovo u zajedničkom pothvatu donošenja mira i stabilnosti Afganistanu. Moja vlada ostaje odana zajedničkim vrijednostima i načelima na kojima je nastao transatlantski Savez", stoji u čestitki.

Podsjetivši da je Hrvatska u travnju postala punopravnom članicom NATO-a, Kosor ističe kako je taj događaj bio dokaz da je NATO prepoznao hrvatsku predanost implementaciji zahtjevnih reformi, promoviranju suradnje u jugoistočnoj Europu i pridonošenju međunarodnoj sigurnosti.

"Radujem se suradnji s vama i uvjerena sam da će, pod vašim vodstvom, Savez nastaviti osiguravati sigurnost i napredak za sve", stoji u čestitki premijerke Kosor Rasmussenu.

NATO je u ponedjeljak pozdravio svojeg 12. glavnog tajnika, bivšeg danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena koji je započeo svoj prvi radni dan na novoj dužnosti.

Na skromnoj ceremoniji pod zastavama 28 članica Saveza, 56-godišnjeg Rasmussena pozdravili su njegov zamjenik Claudio Bisogniero, predsjednik Vojnog odbora NATO-a admiral Giampaolo di Paola i drugi dužnosnici.

Rasmussen će u iduće četiri godine predsjedati sastancima i summitima NATO-a te koordinirati rasprave i donošenje odluka među državama članicama.

Rasmussen je bio danski premijer od studenoga 2001. do travnja 2009., kada je imenovan na čelo NATO-a na summitu Saveza u povodu 60. godišnjice njegova osnivanja.

Prvi sastanak Sjevernoatlantskog vijeća očekuje ga u utorak.

Novi čelnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen, koji je u subotu preuzeo dužnost, zalaže se za pregovore s radikalnim afganistanskim islamističkim talibanima, prenijeli su u subotu danski mediji.

U intervjuu koji je objavljen u danskome listu Politikenu bivši premijer Rasmussen izjavio je kako među talibanima ima skupina s kojima se može razgovarati i dovesti do pomirbe u Afganistanu.

No dodao je i da je sasvim jasno kako postoji i čvrsta talibanska jezgra koja vjeruje samo u vojnu silu i s kojom dogovora nema.

Rasmussen je u subotu i službeno preuzeo dužnost šefa NATO-a od Jaapa de Hoopa Scheffera. S radom počinje u ponedjeljak, a u utorak će voditi sastanak NATO-a.

Najveći izazov novomu čelniku ostaje Afganistan u kojem NATO-ova misija ISAF ima 64.500 vojnika i zadužena je za osiguranje zemlje n skorim predsjedničkim izborima.

De Hoop Scheffer na toj je dužnosti bio od siječnja 2004. i za njegova se predsjedanja NATO proširio s 19 na 28 članica.

Diplomati i dužnosnici NATO-a naglasili su da će Rasmussen brzo morati jasno pokazati da neće voditi križarski rat protiv muslimana, niti da će pretvoriti Sjevernoatlantski savez u svjetskog policajca.

Promatrači kažu da danskog liberala koji je u doba kada je bio premijer podupro američku intervenciju u Iraku te branio pravo danskog tiska da objavi karikaturu proroka Muhameda, čeka teška zadaća.

Ankara drži da bi Sjevernoatlantski savez imenujući Rasmussena mogao biti optužen za rat protiv islama u trenutku kada intenzivira svoje operacije u Afganistanu.

Francuska koja je poduprla Rasmussenovu kandidaturu, dodatno je popravila situaciju povratkom u vojnu stukturu NATO-a u ožujku.

Rasmussena čeka i veliko pitanje odnosa s Rusijom, o kojem u NATO-u vlada podijeljeno mišljenje.