OPSA blog

Bude li Hrvatska pozvana u NATO, bit će to velik uspjeh jer članstvo u Sjeverno-atlantskom savezu učvršćuje naš vanjskopolitički položaj, rekao je u jučer hrvatski premijer Ivo Sanader.

"Uz ulazak u Vijeće sigurnosti UN-a i kraj misije OESS-a, bit će to treći veliki vanjskopolitički uspjeh Hrvatske", istaknuo je Sanader nakon sastanka s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem.

Sastanak koji je održan u državnoj rezidenciji u Visokoj ulici u Zagrebu bio je jedan od redovitih sastanaka državnog vrha, na kojem se razgovaralo o pripremama za summit NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu.

Prema riječima predsjednika Mesića, dogovoreni su zadaci koje svaki resor mora učiniti kako bi se u iduća dva mjeseca do summita osigurala pozivnica za članstvo u NATO-u.

Mesić je ocijenio da je hrvatska vojska strukturno spremna za priključenje, no ostaje pitanje opreme i naoružanja, a to je, ističe Mesić, zapravo pitanje financijskih mogućnosti države.

Premijer Sanader izvijestio je o sjednici Sjeverno-atlantskog vijeća prije desetak dana u Bruxellesu na kojoj su zemlje članice pozdravile napredak Hrvatske, posebno u Šestom ciklusu Akcijskog plana za članstvo. "Nadamo se da ćemo kroz aktivnosti u iduća dva mjeseca učiniti sve da dobijemo pozivnicu za NATO", istaknuo je predsjednik Vlade.

Premijer je dodao da se svi napori oko ulaska u taj vojno-politički savez vežu i uz Europsku uniju jer su to kompatibilne institucije te je najavio kako će državni vrh učiniti sve da, kao što napredujemo prema NATO-u, napredujemo i prema EU-u.

Sanader je pohvalio hrvatskog veleposlanika pri NATO-u Davora Božinovića zbog promicanja vrijednosti te institucije u javnosti i najavio da će se u medijsku kampanju za NATO uključiti i hrvatski vojnici koji su bili u misiji NATO-a u Afganistanu.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija zajedno s najvišim predstavnicima Ministarstva održao je jučer sastanak s veleposlanicima Republike Hrvatske akreditiranima u državama članicama i kandidatkinjama za članstvo Europske unije i Sjeverno-atlantskog saveza.

Sastanak je bio posvećen razmatranju aktualnih tema koje se tiču ostvarenja prioritetnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske. Tom je prilikom ministar Jandroković detaljno izvijestio veleposlanike o pojedinim sastavnicama bitnima za daljnji napredak i dinamiku razvoja odnosa s Europskom unijom i NATO savezom. Veleposlanici su informirali ministra i čelništvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija o stajalištima država primateljica glede aktualnosti u oba procesa te su razmijenjena mišljenja o pojedinostima u kontekstu pristupanja Hrvatske euroatlantskim integracijama.

Na sastanku su sudjelovali i posebni savjetnik Predsjednika Republike za međunarodne odnose Budimir Lončar te savjetnica Predsjednika Republike za europske integracije Anica Djamić.

Sastanku s ministrom Jandrokovićem prethodio je radni sastanak hrvatskih veleposlanika s Predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem i Predsjednikom Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivom Sanaderom.

NATO summiti su periodični sastanci na kojima čelnici država i vlada članica evaluiraju protekli rad i planiraju buduće usmjerenje NATO-a. Summiti nisu redoviti sastanci koji imaju vremenski okvir, nego su pitanje trenutka i potrebe u okviru procesa donošenja odluka u okviru NATO-a. Summiti su do sada korišteni za pozivanje novih članica u NATO, izgradnju partnerstva sa državama partnerima NATO-a, pokretanje novih inicijativa i politika Saveza.

Do sada je održana 21 sjednica NATO summita. Nije bilo većeg pravila u vremenskom održavanju pa su primjerice 1989. godine, 1997. i 2002. godine održana po dva summita, dok je od prvog summita u Parizu 1957. godine do drugog u Brusselsu 1974. godine proteklo sedamnaest godina.

Zadnji summit održan je u Rigi, glavnom gradu Latvije u studenom 2006. godine kada se u završnoj deklaraciji summita, Savez izjasnio kako će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Na ovogodišnjem summitu u travnju, koji će se održati u Bukureštu, Rumunjskoj, Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo dok bi kao punopravna članica mogli dočekati NATO summit 2009. na kojem će se obilježiti 60 godina od osnutka Saveza.

Summiti su prigode da se Sjeverno-atlantsko vijeće (NAC), odnosno tijelo Saveza koje donosi odluke, sastane na najvišem nivou – šefova država i vlada. Summiti se održavaju nakon odluke donesene od strane Sjeverno-atlantskog vijeća na razini stalnih predstavnika (veleposlanika) ili ministara vanjskih, odnosno obrambenih poslova. Prvi sastanak šefova država i vlada održan je u Washingtonu 1949. kada je sjeverno-atlantski sporazum i potpisan, dok je naziv summit prvi put službeno uporabljen 1957. u Parizu, na prvom službenom NATO summitu.

Na stranicama nadolazećeg summita u Bukureštu moći ćete pratiti informacije vezane uz pripremu i održavanje ovog 22. NATO summita: http://www.summitbucharest.ro/en/

"Cijenimo ono što je Hrvatska učinila na putu prema članstvu u NATO-u. Kristalno je jasno kako je Hrvatska učinila puno, između ostalog i na pitanju povećanja potpore hrvatskih građana članstvu u Savezu" izjavio je Jaap de Hoop Scheffer, glavni tajnik NATO-a, nakon jučerašnjeg sastanka hrvatskoga izaslanstva sa Sjeverno-atlantskim vijećem, na kojem je zaključen 6. i zadnji ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP). Scheffer je ponovio da pozivnica za članstvo "još nije ovjerena" i da Hrvatska treba nastaviti s reformama kako bi uspješno "pretrčala ili prohodala zadnjih nekoliko metara maratona" prije pozivnice za članstvo u NATO.

"Kako se približava summit u Bukureštu mi vjerujemo da možemo dovršiti posao kako bi dobili pozivnicu i nadam se da ćemo je dobiti. Vrlo sam ohrabren ovim sastankom", izjavio je predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader. Ponovio je kako u Hrvatskoj neće biti referenduma za članstvo u NATO-u. Dodao je kako je bilo "veliko zadovoljstvo" slušati pohvale veleposlanika zemalja članica NATO-a upućene Hrvatskoj na svemu što je učinila u reformama, ne samo u obrambenom sektoru nego i na ostalim područjima poput pravosuđa, borbe protiv korupcije, podizanja javne potpore za članstvo u NATO-u. "Naravno da još sve nije gotovo, pred nama je još dosta posla, ali iz svih istupa vidljivo je da sve te zemlje podržavaju Hrvatsku", izjavio je Sanader. Rekao je kako je posebno istaknuta uloga Hrvatske kao "sidra stabilnosti" u regiji te hrvatski doprinos u mirovnim operacijama.

Predsjednik Vlade je rekao kako mu je na sastanku bilo postavljeno i pitanje o Bosni i Hercegovini. "Otvoreno sam rekao da BiH mora ostati jedinstvena i suverena zemlje, koja ide prema euroatlantskim integracijama, ali sam inzistirao da ona ne može opstati ukoliko sva tri naroda Srbi, Bošnjaci i Hrvati ne budu imali jednakopravan status konstitutivnih i suverenih naroda".

Uz Hrvatsku, pozivnicu za članstvo u NATO-u očekuju i druge dvije države potpisnice Jadranske povelje, Albanija i Makedonija. Hrvatska je prva obavila sastanak s Sjeverno-atlantskim vijećem i zatvorila MAP, a sljedeći tjedan takav sastanak treba održati Makedonija, a potom i Albanija. Nakon tih sastanaka NATO počinje pripremati i službenu odluku o čemu će početkom sljedećeg mjeseca najprije razgovarati ministri obrana NATO-a, a potom u ožujku ministri vanjskih poslova koji će pripremiti i konačnu odluku. Odluka o slanju pozivnica objavit će se u travnju na summitu u Bukureštu. Potom slijedi proces ratifikacije, a Hrvatska bi punopravnom članicom mogla postati u proljeće sljedeće godine na summitu na kojem će se obilježiti 60. godina osnivanja NATO-a.

Izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom i novim ministrom obrane Brankom Vukelićem sudjelovat će danas u Bruxellesu na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća.

Na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća Hrvatska će okončati 6. ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP), NATO-ova programa namijenjenog za pripremu zemalja kandidata za članstvo u Savezu. To je ujedno i posljednji ciklus MAP-a prije očekivanog dobivanja pozivnice za članstvo u Savezu na summitu NATO-a u Bukureštu, u travnju ove godine.

Izborom Luke Bebića (HDZ) za predsjednika, u petak je konstituiran novi sastav Sabora. Jučer u večernjim satima Sabor je potvrdio novu Vladu na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom. Za novog ministra obrane izabran je Branko Vukelić, dok je novi ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

Predsjednik Vlade, Ivo Sanader je najavio kako će Vlada u najkraćem roku pripremiti sva pregovaračka poglavlja, reforme i zakone za ubrzavanje pregovora s EU, ističući kako očekuje i kako će rastuća potpora građana biti pozitivan poticaj dobivanju pozivnice za punopravno članstvo u NATO-u u travnju.

Sabor je imenovao i novi sastav odbora za vanjsku politiku, za predsjednika odbora izabran je Mario Zubović (HDZ), a za potpredsjednika Tonino Picula (SDP).

Kako Ustav RH ne propisuje raspisivanje referenduma za ulazak u državne saveze koji ne oduzimaju dijelove suvereniteta Hrvatskoj, nova Vlada neće raspisivati referendum za ulazak u NATO.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) ovim putem čestita predsjedniku Sabora, predsjedniku Vlade, ministrima i predsjedniku i potpredsjedniku te članovima odbora za vanjsku politiku Sabora kao i svim zastupnicima izabranim u Sabor na imenovanjima, odnosno izboru. Svim Saborskim zastupnicima te članovima Vlade želimo uspješan i kvalitetan rad u naredne četiri godine.

NATO Science for Peace and Security (SPS) program podupire međudjelovanje i povjerenje među znanstvenicima Euro-atlantskog partnerskog vijeća, kao i unapređenje znanosti i tehnologije. Program podržava suradnju između znanstvenika zemalja članica NATO-a i zemalja partnera. Informacije o financijskim potporama mogu se pronaći na službenim stranicama NATO SPS programa: http://www.nato.int/science. Slijedeći rok za podnošenje prijava prema posebnom pozivu (Advanced Research Workshops) je 30. travanj. Standardni natječaj održava se sa rokom za podnošenje prijava 1. lipnja 2008.

Nadolazeći posebni poziv za prijave (Advanced Research Workshops) za dodjelu sredstava odnosi se na slijedeća područja:

1. Pomorska sigurnost
2. Energetska sigurnost
3. Oružja za masovno uništavanje
4. Cyber sigurnost

Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, José Lello (iz Portugala) izdao je slijedeće priopćenje povodom ubojstva vođe oporbe u Pakistanu, Benazir Bhutto.

"Bio sam duboko šokiran sa saznanjem kako je ubijena Benazir Bhutto. Ona je bila međunarodno slavna i priznata osoba koja je platila najstrašniju cijenu za svoju hrabrost i angažiranost.

Kao predsjednik organizacije koja je simbol težnje našeg saveza prema parlamentarnoj demokraciji, u potpunosti osuđujem ovaj napad na demokratski proces u Pakistanu. Terorizmu se ne smije dopustiti da narušava predstojeće parlamentarne izbore u Pakistanu.

Oni koji stoje iza takvog barbarskog čina moraju biti privedeni pravdi. Pridružujem se svima koji pozivaju na nacionalno jedinstvo i mir u Pakistanu.

U ime svih članica NATO-ve Parlamentarne skupštine, nudim svoju iskrenu sućut obitelji Benazir Bhutto i obiteljima svih stradalih u ovom užasnom napadu."

Od 1. siječnja započeo je dvogodišnji mandat Hrvatske kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a koji će, uz dovršetak pristupnih pregovora s Europskom unijom i uz očekivanu pozivnicu za članstvo u NATO-u, obilježiti multilateralni aspekt hrvatske vanjske politike u predstojećoj godini.

Uz Hrvatsku, nove nestalne članice Vijeća sigurnosti u mandatu 2008./09. od jučer su i Libija, Vijetnam, Kostarika i Burkina Faso. One će zamijeniti Slovačku, Kongo, Ganu, Peru i Katar. Belgija, Italija, Indonezija, Južnoafrička Republika i Panama ostaju u 15-članom Vijeću sigurnosti do kraja 2008. godine. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta su SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina.

Predsjedavanje Vijećem rotira se mjesečno, po abecednom redu. Predsjedavajuća u siječnju je Libija, jedna od pet novih članica, a Hrvatska bi trebala predsjedavati u drugoj polovici 2009. godine.

Prema privremenom rasporedu rada za siječanj, prva sjednica Vijeća zakazana je za 3. siječnja, a na dnevnom redu je produljenje mandata misija UN-a u Čadu i Srednjeafričkoj Republici.

Na jednoj od prvih sjednica Hrvatska će najvjerojatnije preuzeti i jednogodišnje predsjedavanje Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti. U nadležnosti tog odbora je nadzor nad provedbom rezolucije 1373, usvojene nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., kojom se od zemalja članica UN-a traži da kriminaliziraju pomaganje u terorističkim aktivnostima, uskrate financijsku pomoć i utočište teroristima, te dijele informacije o skupinama koje planiraju terorističke napade.

"U ime Vlade Republike Hrvatske i u svoje osobno želim sretnu i uspješnu Novu 2008. godinu svim Hrvaticama i Hrvatima, u Domovini i diljem svijeta, kao i svim građanima Hrvatske.

U Novu godinu ulazimo bogatiji za još jednu uspješnu godinu razvitka Lijepe naše. Godina za nama bila je obilježena daljim napretkom zemlje u ostvarivanju naših temeljnih ciljeva. Nastavili smo i ubrzali potrebne reforme radi preobrazbe Hrvatske u modernu europsku zemlju demokracije, vladavine prava, poštivanja sloboda, dijaloga i društvenog uvažavanja. Odmakli smo i u pregovorima o našem skorom punopravnom članstvu u Europskoj uniji, a napredovali smo i u reformama koje će omogućiti i skoro članstvo u NATO. Doprinosimo i stabilnosti i miru našeg susjedstva. Ukratko, u 2007. godini učvrstili smo međunarodni položaj zemlje i nastavili osiguravati boljitak i dostojanstven život naših građana.

U Novu godinu ulazimo neposredno nakon parlamentarnih izbora. Kao i prije četiri godine, kada je moja Vlada otvorila put potrebnim promjenama, i u idućem ćemo razdoblju nastaviti graditi Hrvatsku kao još bolju zemlju, jer Hrvatska treba i želi ići dalje. Nastavit ćemo voditi našu Domovinu u budućnost, cijeneći svoju prošlost u kojoj smo nadvladali sve teškoće i izazove. Nastavit ćemo uključivati Hrvatsku u zajednicu slobodnog i sigurnog demokratskog svijeta, promicanjem naših nacionalnih interesa i očuvanjem našeg nacionalnog identiteta. Nastavit ćemo graditi Hrvatsku i kao zemlju zajedništva i samopouzdanja, jer su izbori potvrdili da građani prepoznaju vrijednosti upravo takve, odgovorne politike.

Uvjeren u uspjehe, uz spremnost i čast da nastavimo voditi Hrvatsku putem blagostanja i sigurnosti, neka 2008. godina bude još jedna godina našeg zajedničkog napretka."

Napomena: Čestitka je prenesena u skraćenom obliku. Cjelokupnu čestitku možete pročitati na Internet stranicama Ureda Predsjednika Republike: www.predsjednik.hr.

"Iza nas je godina u kojoj smo napravili krupne korake naprijed prema ostvarivanju naših glavnih vanjsko-političkih ciljeva – prema ulasku u Europsku uniju i Atlantski savez. Nikakve partikularne i kratkoročne računice ne smiju ugroziti ostvarenje tih dugoročnih ciljeva. S onime što je do sada postignuto, kao predsjednik Republike mogu biti zadovoljan. U isto vrijeme želim vam jasno reći da dužnosnici ove države, uključujući mene, ne vode i nikada i neće voditi politiku za koju samo oni procjenjuju da je dobra i potrebna.

Mi smo na našim položajima zahvaljujući vama i mi smo dužni osluškivati raspoloženje javnosti i uzimati ga u obzir kada formuliramo i provodimo politiku ove zemlje. Isto tako, mi smo dužni vama, građankama i građanima Republike Hrvatske, pružiti sve potrebne informacije kako biste mogli razumjeti što radimo i zašto to radimo. Takve informacije mogu pomoći i da se promijeni raspoloženje javnosti u pojedinim slučajevima, kao na primjer kada je u pitanju ulazak u Atlantski savez.

U Novoj godini, kao i u godini nakon nje, Hrvatska će biti nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Naš izbor u to tijelo velika je pobjeda, ali i velika odgovornost. U Vijeću sigurnosti opredjeljivat ćemo se i djelovat ćemo jedino i isključivo imajući u vidu ona načela koja i inače određuju naše ponašanje na međunarodnoj sceni. Naravno, uzimat ćemo u obzir stanovišta Europske unije, a isto tako i onih zemalja koje su nas poduprle prilikom izbora u Vijeće. Mi smo se profilirali kao mala zemlja spremna igrati aktivnu ulogu na svjetskoj sceni, prepoznajući probleme koji muče većinu zemalja svijeta, ali i cijelu međunarodnu zajednicu.

Jedno od ključnih načela kojima ćemo se i dalje voditi u našoj vanjskoj politici, a isto tako i u Vijeću sigurnosti jest načelo pune ravnopravnosti svih subjekata međunarodnih odnosa. Ponavljam: pune ravnopravnosti!

Svima vama, svim građankama i građanima Republike Hrvatske, želim sretnu i uspješnu Novu godinu 2008.!"