NATO summiti su periodični sastanci na kojima čelnici država i vlada članica evaluiraju protekli rad i planiraju buduće usmjerenje NATO-a. Summiti nisu redoviti sastanci koji imaju vremenski okvir, nego su pitanje trenutka i potrebe u okviru procesa donošenja odluka u okviru NATO-a. Summiti su do sada korišteni za pozivanje novih članica u NATO, izgradnju partnerstva sa državama partnerima NATO-a, pokretanje novih inicijativa i politika Saveza.
Do sada je održana 21 sjednica NATO summita. Nije bilo većeg pravila u vremenskom održavanju pa su primjerice 1989. godine, 1997. i 2002. godine održana po dva summita, dok je od prvog summita u Parizu 1957. godine do drugog u Brusselsu 1974. godine proteklo sedamnaest godina.
Zadnji summit održan je u Rigi, glavnom gradu Latvije u studenom 2006. godine kada se u završnoj deklaraciji summita, Savez izjasnio kako će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Na ovogodišnjem summitu u travnju, koji će se održati u Bukureštu, Rumunjskoj, Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo dok bi kao punopravna članica mogli dočekati NATO summit 2009. na kojem će se obilježiti 60 godina od osnutka Saveza.
Summiti su prigode da se Sjeverno-atlantsko vijeće (NAC), odnosno tijelo Saveza koje donosi odluke, sastane na najvišem nivou – šefova država i vlada. Summiti se održavaju nakon odluke donesene od strane Sjeverno-atlantskog vijeća na razini stalnih predstavnika (veleposlanika) ili ministara vanjskih, odnosno obrambenih poslova. Prvi sastanak šefova država i vlada održan je u Washingtonu 1949. kada je sjeverno-atlantski sporazum i potpisan, dok je naziv summit prvi put službeno uporabljen 1957. u Parizu, na prvom službenom NATO summitu.
Na stranicama nadolazećeg summita u Bukureštu moći ćete pratiti informacije vezane uz pripremu i održavanje ovog 22. NATO summita: http://www.summitbucharest.ro/en/
Post je objavljen 18.01.2008. u 14:09 sati.