OPSA blog

Na današnji dan, prije devet godina, teroristička organizacija Al-Qaida organizirala je i izvela niz koordiniranih napada na tlu Sjedinjenih Američkih Država.
Napadi 11. rujna promijenili su način gledanja na terorizam, ali i na sigurnost općenito. Postalo je jasno da ne postoji mjesto na svijetu koje možemo nazvati sigurnim, mjesto nedostupno teroristima kao cilj napada.

U napadima 11. rujna poginule su tisuće civila, građana, ljudi koji su se nalazili na svom radnom mjestu, odlazili s njega, putovali svojim obiteljima, obavljali kupovinu… Žrtve zaslužuju da ih se sjetimo na današnji dan, da uputimo sućut njihovim obiteljima kao i cijelom američkom narodu.

Nakon svirepih napada 11. rujna 2001. saveznici, članice NATO-a su pokazale neviđenu solidarnost i spremnost za potporu SAD-u; nakon napada po prvi put u povijesti aktiviran je i članak 5. Sjevernoatlantskog sporazuma, kojim je napad na jednu članicu definiran kao napad na sve članice Saveza; pomoć i potpora pružena je i od ostalih članica Ujedinjenih naroda.

Na današnji dan trebamo se prisjetiti kako je utočište Al-Qaidi pružio talibanski režim u Afganistanu, koji je i tim činom pokazao kako nije u stanju poštivati međunarodno pravni poredak. Talibani su ugnjetavali vlastito stanovništvo, uništavali svaki oblik civilizacije u Afganistanu, ali pružili i potporu teroristima, postavši novo sigurno utočište za planiranje i izvođenje napada.
Stoga, potpuno je jasno kako je intervencija u Afganistanu bila opravdana i kako današnja prisutnost savezničkih oružanih snaga ima itekakvo opravdanje. To ne smijemo zaboraviti, ne smijemo zaboraviti zašto su saveznici danas u Afganistanu. Tomu obol daju i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Na kraju, i ovim putem upućujemo sućut obiteljima žrtava napada 11. rujna 2001. kao i solidarnost američkom narodu.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija

Premijerka Jadranka Kosor sastala se u petak u Zagrebu s predsjedavajućim Vojnog odbora Europske unije, generalom zbora Hakanom Syrenom koji je čestitao Hrvatskoj na članstvu u NATO-u i na doprinosu u očuvanju mira te na angažiranju hrvatskih vojnika u operacijama UN-a, NATO-a i EU-a, priopćeno je iz Vlade. Syren je izložio pregled sigurnosne i obrambene politike EU-a i glavne promjene od stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma te je govorio o hrvatskoj ulozi nakon što postane punopravna članica Unije.



Prema priopćenju, Kosor je rekla da se Hrvatska, nakon što je postala članicom NATO-a, približava i ulasku u Europsku uniju i istaknula da su po prvi puta otvorena sva poglavlja, a dvije trećine ih je zatvoreno te očekuje da će u proljeće 2011. potpisati pristupni ugovor s EU-om.

Premijerka Kosor je naglasila da Hrvatska u potpunosti podupire svoje susjede na euroatlantskom putu i dodala da će ulazak Hrvatske u EU, kao i članstvo u NATO-u, biti jamstvo stabilnosti i mira u ovom dijelu Europe, što je general zbora Syren potvrdio, navodi se u vladinu priopćenju.

I hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je Hakana Syrena, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Odbor na čijem se čelu nalazi general Syren najviše je zajedničko vojno tijelo Europske unije, a čine ga načelnici glavnih stožera zemalja članica. Osnovna zadaća mu je savjetovanje političkih struktura Unije o vojnim pitanjima.

Tijekom susreta razgovaralo se o vanjskopolitičkoj orijentaciji Hrvatske, dosadašnjem hrvatskom doprinosu očuvanju mira i angažiranju hrvatskih vojnika u operacijama koje vode UN, NATO i EU, s posebnim naglaskom na perspektive buduće suradnje koja se očekuje nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, nastavlja se u priopćenju.

Ocijenjeno je da se pristupni pregovori razvijaju u dobrom smjeru, a da Hrvatska i u statusu kandidatkinje već aktivno sudjeluje u zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije. Članstvo Hrvatske u NATO-savezu nesumnjivo je garancija visokih standarda koje su Oružane snage Republike Hrvatske postigle, zaključuje se u priopćenju.

U sklopu službenog posjeta Japanu, hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković održao je u srijedu u Japanskom novinarskom klubu u Tokiju izlaganje o odrednicama hrvatske vanjske politike, priopćeno je iz MVPEI-a. Kako se navodi u priopćenju, ministar je u uvodnom dijelu izlaganja ocijenio bilateralne odnose Hrvatske i Japana vrlo dobrima, izdvojivši parlamentarnu suradnju kao naročito razvijenu. Istaknuo je kako Hrvatska osobito cijeni veliki doprinos Japana poslijeratnom razvoju Hrvatske kroz razvojne programe i pomoć u razminiranju.



Jandroković je najveći dio izlaganja pred četrdesetak vodećih novinara Japana posvetio predstavljanju glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske od stjecanja nezavisnosti - punopravnog članstva u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Izrazio je uvjerenost kako su se dugogodišnji napori Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo u tim zajednicama već isplatili, te kako nakon primanja u članstvo NATO-a 2009. godine, Hrvatska u skoroj budućnosti očekuje postati i 28. članica Europske unije. Jandroković je ocijenio, analizirajući aktualnu političku situaciju na jugoistoku Europe, kako će ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije odaslati pozitivan signal zemljama u regiji.

Temeljne sastavnice hrvatske vanjske politike su očuvanje i jačanje mira i razumijevanja među državama i narodima, nastavio je ministar Jandroković, te konstatirao kako se to odnosi na Hrvatskoj susjedne zemlje, ali i na vanjskopolitičke aktivnosti diljem međunarodne zajednice. Kao potvrda provedbi spomenutih temeljnih sastavnica vanjske politike, ministar Jandroković ocijenio je prisutnost hrvatskog kontingenta u misiji ISAF u Afganistanu. Cilj hrvatske misije je jačanje sigurnosne situacije u zemlji, podrška uspostavi afganistanskih vojnih snaga te obnova zemlje, dodao je. Osim u Afganistanu, Hrvatska je prisutna u 13 međunarodnih mirovnih misija diljem svijeta pod okriljem NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda, priopćeno je. Kao vrlo važan aspekt hrvatske vanjske politike ministar je označio jačanje hrvatskog gospodarstva promoviranjem vlastitih gospodarskih kapaciteta, te u isto vrijeme i privlačenjem stranog kapitala investiranju u Hrvatsku.

Pitanja novinara bila su usmjerena na stanje u regiji te hrvatsko viđenje aktualne političke situacije u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu. I ovom prigodom ministar Jandroković je ponovio kako je euroatlantska perspektiva najbolje jamstvo mira i stabilnosti tih zemalja te kako će Hrvatska i kada bude punopravna članica Europske unije, prenošenjem vlastitih iskustava nastaviti pomagati zemlje regije na njihovom putu i približavanju NATO-u i Europskoj uniji. Bilo je riječi i o uzrocima raspada bivše Jugoslavije, odgovornosti za rat te radu Međunarodnog suda za ratne zločine. Tezi kako je na području Hrvatske bio građanski rat ministar Jandroković suprotstavio je niz podataka i činjenica koje su okupljenim novinarima jasno pokazale kako je to bila isključivo agresija Srbije pod režimom Slobodana Miloševića na Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i naposljetku i na Kosovo zbog čega je Srbija bila u višegodišnjoj međunarodnoj izolaciji.

Odgovarajući na pitanja o gospodarskoj perspektivi i mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, ministar Jandroković je istaknuo kako je Hrvatska otvorena inozemnim ulagačima te da ima izuzetno povoljan geografski položaj zbog najkraće veze sa zemljama srednje i istočne Europe. Zbog toga je pojačano zanimanje inozemnih ulagača iz Dalekog istoka, osobito za hrvatske luke preko kojih bi tvrtke iz tog dijela svijeta izvozile svoje proizvode, priopćeno je iz MVPEI-a.

Bojna za specijalna djelovanja (BSD) sa sjedištem u Delnicama danas je svečano proslavila 10. obljetnicu osnutka u nazočnosti hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Zapovjednik BSD-a brigadir Nikola Županić u pozdravnom je govoru istaknuo da je ta postrojba nastala 8. rujna 2000. spajanjem djelatnika Središta za posebne borbene vještine iz "Šepurina" i 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Riječ je o najelitnijoj i najuvježbanijoj postrojbi hrvatske vojske, ustvrdio je Županić, dodavši da su njezini zadatci borba na kopnu, moru i zraku u svim vremenskim uvjetima. Među ostalim, uvježbana je za borbu protiv terorista, pomoć u mogućim elementarnim nepogodama i nesrećama većih razmjera, za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama, provedbu specijalnih djelovanja u vojnim i nevojnim operacijama poput traganja i spašavanja, izviđanje, prikupljanje i obradu obavještajnih podataka te izvođenje diverzantskih akcija.



Županić je podsjetio na sudjelovanje pripadnika BSD-a u međunarodnim mirovnim operacijama u nekoliko zemalja, kao što su Čad, Liberija, Afganistan, Sierra Leone. BSD je aktivno sudjelovao i u provedbi zajedničkih vojnih vježbi sa saveznicima iz NATO-a.

Predsjednik Ivo Josipović je, pred postrojenim pripadnicima BSD-a, ocijenio da su uspjesi te postrojbe legendarni i mogu ih ostvariti samo najbolji, a vi to jeste, rekao je Josipović. Dodao je da je BSD jedan od stupova hrvatske obrambene moći, ali i hrvatski "izlog u svijet" zbog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama. Svagdje ste bili ponos i dika zemlje i to jer vas krasi, osim vrhunske uvježbanosti i opremljenosti, i srce koje omogućuje da date sve od sebe za obavljanje povjerenih vam zadaća, rekao je Josipović časnicima, dočasnicima i vojnicima.

Načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić kazao je da je BSD istinski potencijal na koji OSRH može računati, obećavši da će im glavni stožer i ubuduće omogućivati sve što je potrebno za vrhunske rezultate. Pozdrave u ime predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića uputila je potpredsjednica Sabora Željka Antunović. Nakon svečanosti na pisti vojarne "Drgomalj" u Delnicama pripadnici BSD-a izveli su nekoliko vježba pokazavši tako razinu uvježbanosti.

Akcija spaljivanja Kurana, kako to planira napraviti jedna američka crkva povodom obilježavanja godišnjice napada 11. rujna, bilo bi "idiotsko i opasno", izjavio je u utorak američki ministar pravosuđa Eric Holder. "Dove World Outreach Center", kršćanska fundamentalistička skupina sa sjedištem u Gainesvilleu na Floridi, otprije poznata po svojim protuislamskim stajalištima, proglasila je 11. rujna "međunarodnim danom spaljivanja" Kurana. Pozvala je svoje članove, ali i ostale kršćane, da javno spale po jedan primjerak svete islamske knjige. "Holder je rekao, citiram ga, projekt u Gainesvilleu je 'idiotski i opasan'", kazala je novinarima Farhana Khera, predstavnica muslimanske zajednice u SAD-u nakon sastanka organiziranog s vjerskim čelnicima u američkom ministarstvu pravosuđa, prenosi AFP.



Američka državna tajnica Hillary Clinton također se usprotivila toj ideji, nazvavši je "sramotnom", prenosi dpa. Poziv Dove World Outreach centra izazvao je zgražanje u SAD-u i osudu svih vjerskih čelnika. Svoju zabrinutost posljedicama spaljivanja Kurana i gnjeva koji će to izazvati u islamskom svijetu izrazio je NATO i zapovjednik međunarodnih snaga u Afganistanu general David Petraeus.

Oštre kritike američkoj crkvi, koja je najavila javno spaljivanje Kurana u utorak, stižu iz cijelog svijeta, s upozorenjem da bi se time iskazao krajnji prijezir prema islamu i ugrozili životi vojnika iz zapadnog svijeta u arapskom svijetu, javljaju agencije. Crkva Dove World Outreach Center, fundamentalistička kršćanska zajednica s Floride, namjerava spaliti primjerke islamske svete knjige Kurana u subotu, čime želi obilježiti devetu godišnjicu napada islamističke radikalne mreže Al-Kaide na SAD 11. rujna 2001. Taj potez već su u ponedjeljak snažno kritizirali Afganistanci i visoki američki časnici koji služe ondje, a u utorak im se pridružio i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

"Snažno to osuđujem... Mislim da su takve akcije u potpunoj suprotnosti sa svim vrijednostima za koje se zalažemo i borimo", rekao je Rasmussen novinarima u Washingtonu, kako prenosi Reuters. "Jasno da postoji i opasnost od negativnih posljedica za sigurnost naših vojnika", rekao je glavni tajnik NATO-a uoči sastanka s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Bude li taj plan proveden u djelo, poslužit će za talibansku propagandu u Afganistanu i osnažiti protuameričko raspoloženje u muslimanskom svijetu, upozorio je, po AFP-u, general David Petraeus, koji zapovijeda međunarodnim snagama NATO-a (Isaf) i američkim snagama u Afganistanu. "Vrlo sam zabrinut zbog mogućih posljedica. To bi moglo ugroziti ne samo vojnike nego i cijeli projekt u Afganistanu", rekao je general. "To je točno tip djelovanja koji iskorištavaju talibani za svoje ciljeve i posljedice bi mogle biti ozbiljne", dodao je Petraeus. Najavljeni događaj javno je osudilo i američko veleposlanstvo u Kabulu.

Reagirao je i Iran, poručivši kako bi taj čin mogao izazvati "nekontrolirane" reakcije. "Savjetujemo zapadnim zemljama da spriječe zloporabu slobode izražavanja vrijeđanjem svetih knjiga, jer se u suprotnom osjećaji koje će to izazvati u muslimanskom svijetu neće moći kontrolirati", izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Teheranu.

Najavljeno spaljivanje Kurana moglo bi izazvati napetosti i u najnapučenijoj muslimanskoj zemlji na svijetu Indoneziji, boji se tamošnja manjinska kršćanska zajednica. Savez koji okuplja 20 tisuća protestantskih kršćanskih crkava u Indoneziji uputio je pismo Obami u kojem ga moli da intervenira i ne dopusti spaljivanje Kurana. Stotinjak radikalnih muslimana već je potkraj kolovoza prosvjedovalo ispred veleposlanstva SAD-a u Džakarti, prijeteći započinjanjem svetog rata ako Dove World Outreach Center ustraje u svojoj nakani.

Dove World Outreach Center, koji se na internetskoj stranici opisuje kao "novozavjetna, karizmatska, nedenominacijska crkva", tvrdi kako želi "prokazati islam" kao "nasilnu i tlačiteljsku vjeru", pri čemu ističe natpis "Islam nečastivi". Upitan za reakciju nakon osude generala Petraeusa, pastor floridske crkve Terry Jones za CNN je rekao kako "generalove riječi uzimaju vrlo ozbiljno i da su zabrinuti" te da se zbog toga mole, ali su odlučni učiniti što su najavili. "Shvaćamo da bi taj čin doista mogao uvrijediti muslimane. No smatramo da je poruka koju pokušavamo prenijeti mnogo važnija od toga da se netko nađe uvrijeđen. Vjerujemo da se ne smije uzmicati pred opasnostima islama", rekao je pastor.

NATO i afganistanske snage nadaju se da će istjerati talibane iz pokrajine Kandahara, njihova uporišta, do kraja studenoga, izjavio je u utorak zapovjednik međunarodnih snaga na jugu Afganistana. NATO je dopremio tisuće novih vojnika u zemlju od početka ove godine kako bi stao na kraj pobunjenicima. Već su osigurali grad Kandahar, a sada su na redu okolna područja: Arghandab, Zaraj i Pandžvaj.

Operacija će "biti izvedena u iduća dva do tri mjeseca... Očekujemo da ćemo do sredine ili do kraja studenoga ta područja uglavnom očistiti od talibana", rekao je general Nick Carter novinarima u Bruxellesu putem videoveze iz Afganistana. Po NATO-ovim procjenama, u tim se područjima trenutačno nalazi oko 1000 pobunjenika.

U sjedištu Antiterorističe jedinice Lučko svečano je danas, uz nazočnost visokih državnih dužnosnika, obilježena 20. obljetnica osnivanja te jedinice, prve oružane formacije hrvatske države. Svečanosti su, nazočili hrvatski predsjednik Ivo Josipović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Sabora i ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, te predsjednica Vlade Jadranka Kosor.



Svečanosti su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, kao i brojni uglednici iz političkog i javnog života.

ATJ Lučko ustrojena je 7. rujna 1990. i time postala prva oružana formacija novonastale hrvatske države. Postrojba je to Specijalne policije s nadležnošću djelovanja na području cijele države, a danas je ustrojena i osposobljena prema svjetskim standardima, naglašeno je na svečanosti. Uputivši riječi zahvale poginulim pripadnicima, kao i njenim bivšim i sadašnjim pripadnicima, svi su govornici naglasili njihovu iznimnu hrabrost, srčanost, požrtvovnost i domoljublje bez kojega, kako je rečeno, ne bi bilo današnje Hrvatske.

"Vaša jedinica bila je početak pravednog i obrambenog rata koji je vodila Hrvatska", rekao je predsjednik Josipović naglasivši da ATJ Lučko danas, za razliku od vremena Domovinskog rata, ima drukčiju zadaću. "Danas je vaš rad temelj borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kamen temeljac sigurnosti svih hrvatskih građana", naglasio je. Zapovjedniku ATJ Lučko Alenu Klabotu, predsjednik Josipović uručio je Povelju RH za izniman doprinos u Domovinskome ratu, zaštitu javnog reda i mira i ustavnog poretka RH.

Potpredsjednik Sabora Jarnjak prisjetio se i svih zapovjednika te jedinice, a posebno generala Mladena Markača, jednog od osnivača ATJ Lučko. "Hvala vam na svemu što ste učinili stvarajući vrijedosti koje nikad neće nestati", uz pljesak okupljenih poručio je Markaču koji se nalazi u haaškom pritvoru i čeka izricanje presude. Naglasio je kako sjedište ATJ Lučko i njeni pripadnici pokazuju da Hrvatska ima heroje. "Tu u ATJ Lučko su heroji, jedan do drugoga", rekao je Jarnjak i pozvao hrvatski narod na slogu i vjeru u bolju budućnost. "Treba nam više sloge i s ovoga mjesta se može poslati takva poruka", rekao je.

Premijerka Kosor također je naglasila da sve u Hrvatskoj danas treba hrabriti vjera, odlučnost i domoljublje pripadnika ATJ Lučko. "Svima nam treba više zajedništva i ljubavi", rekla je Kosor i naglasila da se nazočnošću na svečanosti poklanjamo onima koji su, predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, prvi krenuli u obranu zemlje. Bez njih i njihove žrtve ne bi bilo našeg puta u EU, i članstva u NATO-u, dodala je. Ministar Karamarko podsjetio je na cijeli ratni put ATJ Lučko i kazao kako je on bio matrica na kojoj su se izgradili uspjesi hrvatske vojske i policije u Domovinskome ratu. Nazočne su pozdravili i zapovjednik jedinice Klabot, kao i predsjednik Udruge ATJ Lučko 90 Mladen Grgić.

Iz ATJ Lučko, kroz koju je prošlo 350 pripadnika, stasalo je sedam generala hrvatske vojske, kao i brojni umirovljeni i sadašnji časnici i djelatnici policije i vojske. U obrani suvereniteta države poginula su 24 njena pripadnika, a 52 su teško ranjena.

Vojni ordinarij Juraj Jezereinac blagoslovio je kapelicu blaženog Alojzija Stepinca te Memorijalni centar koji su sagradili pripadnici Udruge, a potom je služio svetu misu za sve poginule pripadnike ATJ Lučko. Program je završio pokaznom taktičko-tehničkom vježbom pripadnika ATJ Lučo.

Norveška i Rusija postigle su konačni dogovor o svojoj pomorskoj granici na Arktiku, rekao je norveški premijer Jens Stoltenberg, dodajući da će se sporazum o razgraničenju potpisati sljedeći tjedan, javljaju norveški mediji u utorak. Stoltenberg i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u travnju su potpisali preliminarni sporazum o granici nakon četiri desetljeća pregovora, čime je otvoren put za istraživanje potencijalno bogatih arktičkih nalazišta nafte i plina.



"Postignut je dogovor o tome gdje će se točno nalaziti granična crta, a dogovorena je i suradnja u toj regiji, uključujući i energetsku suradnju. To ćemo potpisati i objaviti sljedeći tjedan", rekao je Stoltenberg za javnu televiziju NRK. "Pošto potpišemo sporazum moći ćemo otvoriti tu regiju za poslove", dodao je Stoltenberg.

NRK je javio da će se svečanost potpisivanja održati 15. rujna. Sporazum omogućuje Norveškoj da produži svoje naftno blagostanje budući da se rezerve nafte u norveškom dijelu Sjevernog mora polako iscrpljuju. Stoltenberg je kazao da će ipak proći godine prije nego na Arktiku počne komercijalna proizvodnja. Sporno područje pokrivalo je 175 tisuća četvornih kilometara, uglavnom u Barentsovu moru između područja na kojima postoje dokazane rezerve nafte na ruskoj i norveškoj strani.

Odgovarajući na zahtjev američkog generala Davida Petraeusa, NATO bi želio poslati 2.000 dodatnih vojnika za Afganistan kojima bi glavna zadaća bila uvježbavanje lokalnih vojnika, rekao je u ponedjeljak dužnosnik Saveza.

Novi vojnici pojačali bi međunarodne snage pod okriljem NATO-a kojih je sada 150.000 pripadnika zahvaljujući pojačanju američkog kontingenta od 30.000 ljudi krajem 2009. Američki vojnici čine dvije trećine svih vojnika u Afganistanu.

Neimenovani NATO-ov izvor rekao je da se "upravo vode razgovori o pojačanju, a bili bi to uglavnom časnici zaduženi za uvježbavanje".Zahtjev za pojačanjem general Petraeus uputio je za 28 zemalja članica NATO-a.

Rusija želi surađivati sa Zapadom i pomoći Afganistanu tako da obnovi elektrane i druga postrojenja iz sovjetskog razdoblja, izjavio je u ponedjeljak visoki vladin dužnosnik. "Željeli bismo surađivati kako bi obnovili neke od 140 sovjetskih postrojenja", rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Njegova izjava pokazuje da bi Moskva željela povećati svoju ulogu u Afganistanu, a da ne pošalje vojnike u tu zemlju, navodi Reuters. Sovjetska vojska povukla se iz Afganistana prije 21 godinu nakon gotovo desetgodišnjeg rata u kojemu je poginulo 15.000 sovjetskih vojnika i milijun Afganistanaca. Ruski izaslanik pri NATO-u izjavio je u siječnju ove godine da će Rusija obnoviti infrastrukturu u Afganistanu koja datira iz sovjetskog doba pod uvjetom da međunarodna zajednica osigura pokrivanje troškova.

Vladin dužnosnik je kazao u ponedjeljak da bi među projektima moglo biti obnova ili poboljšavanje hidroelektrana i tunela Salang. Rekao je da Moskva pomaže vojnoj kampanji SAD-a i NATO-a linijama opskrbe te da radi s članicama NATO-a na isporuci helikoptera afganistanskoj vojsci.

Rusija i Izrael potpisali su u ponedjeljak sporazum o vojnoj suradnji koji će unaprijediti bilateralne odnose, odnosno uroditi novom izraelskom kupnjom ruskog oružja, izjavio je ruski ministar obrane Anatolij Serdjukov. "Siguran sam da će sporazum o vojnoj suradnji, koji su danas potpisali ministri obrane naših zemalja, dati nov poticaj našim bilateralnim odnosima", rekao je Serdjukov tijekom sastanka u Moskvi s izraelskim ministrom obrane Ehudom Barakom, a prenose ruski mediji.



"Pri prijelazu na novi oblik ruskih oružanih snaga nama su važna iskustva izraelskih oružanih snaga i stoga ih pomno proučavamo", kazao je Serdjukov. Dodao je da je ruska vojska već kupila 12 izraelskih bespilotnih letjelica te da je 50 vojnika sada na izobrazbi kako bi ih mogli rabiti.

Barak je izjavio da Izrael jako cijeni odnose s Rusijom. "Rusija je središnja zemlja u svijetu i vrlo je važna našoj regiji", rekao je Barak. Izrael je zatražio da Rusija njegovim neprijateljima, Iranu ili Siriji, ne prodaje oružje, a Moskva je odgovorila da Iranu sigurno neće dobaviti protuzračni raketni sustav S-300 dok su na snazi UN-ove sankcije.