OPSA blog

«Dozvolite da, posljednji put kao Glavni tajnik NATO-a, iskoristim ovu priliku da vama i vašima čestitam blagdane i sretnu 2009.



Kao što sam radio ovih posljednjih nekoliko godina, moram početi s odavanjem priznanja našim muškarcima i ženama na terenu: preko 60 tisuća ljudi, daleko od kuće, u vrijeme kad bivanje kod kuće znači toliko mnogo. Možda zvuči kao kliše, ali je istina da mi koji živimo u NATO državama uživamo sigurnosti koju velikim dijelom zahvaljujemo poslu koji ti ljudi obavljaju. Naše su misli s vama. I sjećamo se svih vojnika, pomoraca, avijatičara i marinaca koji su izgubili život u našim operacijama – i obitelji koje su ih izgubile.

Ali ne treba sumnjati u važnost posla koju to vojno osoblje radi. Pogledajte Afganistan. Tijek događaja je težak. Međutim, polako pomažemo afganskom narodu graditi zemlju u kojoj će biti slobodni i sigurni – i odakle terorizam više neće prijetiti cijelom svijetu. Pogledajte Kosovo, koje unatoč velikom političkom upitniku ostaje stabilno, zahvaljujući velikim dijelom našoj KFOR misiji. Pogledajte što su naši mornari napravili ispred obale Somalije, pomažući štititi preko 30 tisuća tona hrane koja se dostavlja preko Svjetskog programa hrane somalijskom narodu. To su samo neki primjeri, ali govore snažnu priču.

Politička strana NATO-a je također bila puna posla. Dvije zemlje se pripremaju za članstvo – i nadam se, jednog dana, uskoro, treća i više njih će se pridružiti. Unatoč nekim komplikacijama, produbili smo veze s partnerima diljem Europe i izvan nje – i započeli smo obnavljati odnose s Rusijom. I dozvolite mi spomenuti nešto što osobno smatram vrlo dobrodošlim – zahvaljujući vodstvu UN-a i Glavnom tajniku Ban Ki-moonu, UN i NATO su započeli odnos na političkoj stazi, kako bi se povezala naša dobra i obostrano korisna suradnja na terenu.

Ako je 2008. bila puna posla, 2009 će biti još i više. Primit ćemo novog predsjednika SAD-a Obamu na njegovom prvom NATO sastanku na vrhu u travnju, u Strasbourgu i Kehlu. Naš će Savez narasti. Rasti će i naša operacija u Afganistanu. Siguran sam da će biti nekih iznenađenja za mog nasljednika kao Glavnog tajnika.

Dopustite mi još jednom da vama i vašim voljenima poželim sigurnu i sretnu novu godinu. I NATO-ovim te Partnerskim vojnicima daleko od svojih domova, velika hvala i sve najbolje tijekom blagdana.»

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer

Tjedan dana nakon što je počeo voziti ulicama Zagreba, NATO tramvaj je "napadnut". Naime nekoliko skupina koje se protive ulasku Hrvatske u članstvo NATO-a odlučilo je usprotiviti se projektu udruga branitelja - NATO tramvaj, na način da isti oblijepe raznoraznim naljepnicama i plakatima. Istima promoviraju vlastite organizacije, a fotokopiranim plakatima žele poručiti kako NATO savez sudjeluje u "ubijanju djece" putem svojih misija kao što je ona u kojoj sudjeluju Oružane snage RH (OSRH) - ISAF - u Afganistanu.

Svojom akcijom, skupine koje su izvršile "napad" na NATO tramvaj pokazale su nažalost, nepoznavanje ustrojstva, načina djelovanja i cilja NATO-a. NATO je ustrojen kao savez koji služi garanciji i uspostavljanju mira, te su zahvaljujući postojanju NATO-a spašeni mnogi životi. Između ostalog, upravo zahvaljujući NATO-u je zaustavljen krvavi pohod Miloševićeve politike u našoj regiji. Zahvaljujući misiji ISAF u Afganistanu, pa i Hrvatskim vojnicima koji su tamo, ulažu se veliki napori za miran život tamošnjeg stanovništva izmučenog mnogim ratovima kao i talibanskom strahovladom.

Nadalje, "napadom" na NATO tramvaj, pokazalo se kako aktivisti ne poštuju zajedničku imovinu građana, kao niti djelatnike ZET-a koji moraju uklanjati hirove onih koji političke poruke šalju nanoseći štetu na gradskoj imovini, lijepljeći plakate i naljepnice na mjesta koja nisu predviđena za to.

Međutim, najgore od svega, na ovaj način pokazalo se da protivnici NATO-a ujedno ne poštuju niti naše branitelje, koji su NATO tramvajem željeli dati svoj doprinos jednoj političkoj raspravi, a koji su svakako zaslužili da se njihove aktivnosti poštuju, ako ni zbog čega drugoga, onda radi žrtve koju su podnosili u vrijeme Domovinskog rata!

Na kraju, direktna uvreda poslana je prema našim hrabrim vojnicima koji u Afganistanu u NATO misiji ISAF djeluju vrlo časno i odgovorno, ali i humanitarno. Uvreda je poslana i prema pripadniku OSRH, pukovniku Ratimiru Benčiću dobitniku nagrade "Ponos Hrvatske" za zasluge u spašavanju života u Afganistanu, ali i pripadnicima OSRH u Afganistanu koji ne samo da ne sudjeluju u ubijanju djece, nego za djecu grade vrtiće vlastitim sredstvima u slobodno vrijeme!

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Hrvatska i Albanija prošli su tjedan potpisale Ugovor o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, što je rezultat dugogodišnje suradnje dviju zemalja. Riječ je o međunarodnom ugovoru koji Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), kao hrvatsko tijelo NSA (National Security Authority), potpisuje u ime hrvatske vlade.

Ugovor se potpisuje u skladu s novim nacionalnim propisima koji su u cijelosti usklađeni s NATO standardima.

U ime Hrvatske ugovor je u albanskome ministarstvu vanjskih poslova u Tirani potpisao predstojnik UVNS-a Ladislav Pivčević, u nazočnosti veleposlanika RH u Albaniji Darka Javorskog. S albanske strane ugovor je potpisao Shyqyri Dekavelli, ravnatelj Uprave za sigurnost klasificiranih podataka Republike Albanije.

Italija je ratificirala protokol o pristupanju Republike Hrvatske NATO-u i time postala 15. država koja je to učinila, priopćilo je danas hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest o potvrdi Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku od strane Senata Talijanske Republike. Time je završena procedura ratifikacije Protokola u oba doma talijanskog Parlamenta", navodi se u priopćenju.

Ovim činom talijanski Parlament postao je petnaesti, od 26 članica NATO-a, koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. Već prije to je učinjeno u Mađarskoj, Latviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Turskoj, Norveškoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji i Češkoj.

"MVPEI ratifikaciju Protokola od strane talijanskog Parlamenta smatra značajnim korakom u cjelokupnom procesu pristupanja Hrvatske NATO-u. Ministarstvo je čvrsto uvjereno da je Republika Hrvatska spremna na preuzimanje veće odgovornosti u svjetskim odnosima, zadobivajući time aktivniju ulogu i utjecajniji položaj u međunarodnoj zajednici", stoji u priopćenju.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić danas je hrvatskim građanima uputio čestitku u povodu predstojećih božićnih blagdana, u kojoj je naveo kako će 2009. biti teška godina koja će zahtijevati više rada i napora da se problemi uspješno prebrode.

"Pred nama je nesumnjivo teška godina, u kojoj će se tražiti mnogo odricanja, te još više rada i napora da se uspješno prebrode problemi koji su, između ostalog, uzrokovani i svjetskom financijskom krizom", navodi Bebić u čestitci.

Ipak, naglasio je, u idućoj bi godini trebali biti okrunjeni višegodišnji napori Hrvatske da ostvari punopravno članstvo u NATO-u te zaključi pregovore s EU, a ti ciljevi, isti od samih početaka neovisnosti, ne bi, istaknuo je, bili ostvarivi bez širokog nacionalnog konsenzusa utemeljenog na potpori političkih stranaka i samih hrvatskih građana.

"Kao što nas je zajedništvo i istinska želja za obranom pravde, istine i slobode dovela do pobjede u Domovinskom ratu, te kao što smo zahvaljujući nacionalnom konsenzusu postigli vidljive rezultate na putu prema NATO-u i Europskoj uniji, tako će, čvrsto sam u to uvjeren, svijest o zajedničkom cilju i suglasje oko načina njegova dosizanja biti nezaobilazan preduvjet za prevladavanje problema u hrvatskom gospodarstvu kao i za uspješno suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u našem društvu", poručio je Bebić.

U čestitci napominje i da se Božić, kao najradosniji blagdan kršćanskoga svijeta, tradicionalno proslavlja u krugu obitelji s najbližima, u veselju i nadi koje pružaju vjera i osjećaj zajedništva.

"Božić nam poručuje da najveću snagu crpimo iz nesebične ljubavi prema bližnjem, pružanju pomoći, međusobnom razumijevanju i prihvaćanju. Nadahnuti blagdanom Kristovog rođenja, u čijem su središtu čovjek i njegovo dostojanstvo, spremnije ćemo dočekati životne izazove i nedaće. Blagdan Božića nas isto tako obvezuje na odgovornost i zauzimanje za opće dobro", stoji u čestitci predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića.

Građanima je poželio da nadolazeći Božić provedu u veselom blagdanskom raspoloženju te im u svoje i u ime Sabora zaželio čestit i blagoslovljen Božić.

Predsjednik Sabora Bebić božićne je čestitke uputio i nadbiskupu zagrebačkom, kardinalu Josipu Bozaniću, predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskupu đakovačko-osječkom msgr. Marinu Srakiću te apostolskom nunciju msgr. Mariu Robertu Cassariju.

ZET-ov NATO tramvaj od danas vozi gradskim ulicama. Naime, jedan od tramvaja zagrebačkog javnog tramvajskog prijevoznika ZET-a, posebno je ukrašen znakovima RH i NATO-a, te zastavama zemalja članica NATO-a, kao i simbolima braniteljskih udruga Grada Zagreba.

Ideju posebno ukrašenog tramvaja kao znak potpore ulasku Republike Hrvatske u NATO savez, pokrenuli su branitelji Grada Zagreba okupljeni u Zajednici udruga branitelja Zagrebačkog holdinga i Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba, a ista je ostvarena u suradnji s Gradom Zagrebom.

Zagrebački NATO tramvaj na svoju prvu vožnju krenuo je s Remize, jutros u 10.30 sati.

Europske zemlje bi se trebale aktivnije uključiti u bliskoistočne mirovne procese, poručio je sirijski predsjednik Bašar al-Asad nakon razgovora sa svojim hrvatskom kolegom Stjepanom Mesićem u ponedjeljak u Damasku.

Mesić je u nedjelju navečer doputovao u službeni posjet Siriji, a rješavanje izraelsko-palestinskog i izraelsko-sirijskog pitanja bile su glavne teme razgovora koje je u ponedjeljak u Damasku vodio sa svojim domaćinom Bašarom al-Aasdom.

"Razgovarali smo o pitanju mira na Bliskom istoku te posebice o situaciji na palestinskim područjima, a predsjedniku Mesiću ukazao sam na potrebu da se europske zemlje aktivnije uključe u stvaranje mira u području", rekao je nakon razgovora na zajedničkoj konferenciji za novinare Asad.

Dodao je kako treba pronaći mehanizme kojima će se Izrael prisiliti na prihvaćanje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

Pitanje nastavka sirijsko-izraelskih pregovora bilo je najvažnije pitanje o kojem smo razgovarali rekao je Asad, odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara o nastavku tih pregovora koji su nakon višegodišnje stanke ove jeseni započeli uz posredstvo Turske.

"Moguće je da pređemo i na direktne pregovore, ali za sada je bitno da razgovaramo. Usporedio bih to s gradnjom kuće. Najvažnije je napraviti dobre temelje da se kuća ne sruši", rekao je.

Sirija je nedavno dala naslutiti da je spremna za nastavak pregovora s Izraelom koji se prvenstveno vode oko povratka Golanske visoravni i budućih izraelsko-sirijskih granica nakon što Izrael u veljači dobije novu vladu i nakon inauguracije novog američkog predsjednika Baracka Obame.

Na pitanje što očekuje od nove američke administracije Asad je kazao da je Sirija optimistična i da se prvenstveno nada da neće biti novih ratnih žarišta u svijetu.

"Nadamo se i da će (Obama) imati dobru viziju za Irak te povući strane vojnike i istodobno stvoriti politički proces kako bi nakon toga povlačenja svi u Iraku bili ravnopravni", istaknuo je.

Zamoljen da komentira bilateralne odnose s Hrvatskom, sirijski je predsjednik je rekao kako su "ovi razgovori su bili konstruktivni i korisni i predstavljaju dobar temelj za nastavak suradnje između naših dviju zemalja", rekao je sirijski predsjednik.

"Oni otvaraju realnu perspektivu za proširivanje naših bilateralnih odnosa", nadodao je Mesić i naglasio kako se uvijek zalagao da Hrvatska uz ostvarenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva, a to su ulazak u EU i NATO, razvija i dobre odnose sa zemljama s drugih kontinenata.

"Iznio sam našim domaćinima svoje viđenje stanja u jugoistočnoj Europi, a zanimao sam se za njihov pogled na Bliski istok i krizu koja već desetljećima opterećuje međunarodne odnose", nastavio je hrvatski predsjednik. "Moramo prihvatiti povijesne činjenice, a za Bliski istok to znači pravo Palestinaca da imaju svoju državu i pravo Izraela na opstanak", rekao je Mesić te istaknuo da se svi problemi moraju riješiti pregovorima, a ne ratom.

Mesić je nakon sastanka položio vijenac na spomenik neznanom junaku u Damasku, a u utorak će posjetiti drevni antički grad Palmiru, 200 kilometara od sirijskog glavnog grada.

Hrvatski predsjednik će Badnjak i Božić provesti s hrvatskim vojnicima iz kontigenta mirovne misije UN-a na Golanskoj visoravni.

Dragi kolege i prijatelji,

Dopustite mi da zadnji put kao glavni tajnik NATO-a iskoristim ovu priliku i zaželim vama i vašim obiteljima sve najbolje za nadolazeće blagdane i sve najbolje u idućoj 2009. godini.

Kao što sam činio i zadnjih nekoliko godina, moram odati počast našim ženama i muškarcima na bojištu, više od 60 tisuća ljudi, koji su daleko od kuće, u vrijeme kada biti kod kuće znači jako puno. Možda zvuči kao kliše, ali je istina da mi koji živimo u državama članicama NATO-a, uživamo u sigurnosti. Naše misli su s vama i sjećamo se svih vojnika i marinaca koji su izgubili živote u našim operacijama... i s njihovim obiteljima.

Ali uopće nema dvojbe o važnosti zadatka koje su ti vojnici obavili. Pogledajte Afganistan. Napredak je težak. Ali polako pomažemo afganistanskom narodu da sagradi zemlju u kojoj će biti slobodni i sigurni, i iz koje terorizam više neće biti prijetnja cijelom svijetu. Pogledajte Kosovo, usprkos velikoj političkoj neizvjesnosti, ostaje stabilan, zahvaljujući velikim naporima NATO-ve misije KFOR. Pogledajte što su naši pomorci učinili u borbi protiv pirata u Somaliji, pomogli su zaštititi 30 tisuća tona hrane u sklopu Svjetskog programa hrane za somalijski narod.

NATO je imao pune ruke posla i na političkom polju. Dvije zemlje se pripremaju za članstvo u Savezu – i nadam se da će im se uskoro pridružiti i ostale zemlje koje surađuju s NATO-om. Unatoč nekim komplikacijama, mi smo ovisili o odnosima s partnerima diljem Europe i izvan nje te smo počeli obnavljati dobre odnose s Rusijom. Dozvolite mi da spomenem nešto što osobno smatram vrlo dobrim– zahvaljujući Glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, UN i NATO poboljšali su svoje političke odnose i uspostavili obostrano korisnu suranju.

Ako je 2008. godina bila zaposlena, 2009. će biti još i više. Pozdravit ćemo novog predsjednika SAD-a Baracka Obamu na njegovom prvom Sastanku na vrhu Saveza u travnju u Strasbourgu i Kelnu. Naš Savez će se proširiti na nove zemlje, kao i naša operacija u Afganistanu.

Dozvolite mi da vama i vašim najbližima zaželim sigurnu i sretnu Novu godinu. I NATO-u i partnerskim vojnicima, daleko od svojih domova, moje zahvale i najbolje želje za vrijeme ovog veselog razdoblja.

Poruku Jaap de Hoop Scheffera možete pogledati na NATO TV-u:
Novogodišnja poruka Glavnog tajnika

Ana Marija Vojković

Državni tajnik u Ministarstvu obrane, general-bojnik Gordan Čačić, veteran Domovinskog rata, preminuo je jučer, u subotu, 20. prosinca 2008. godine u večernjim satima u bolnici "San Martino" u mjestu Belunno u Italiji. Uz njega su bili članovi njegove obitelji te predstavnici Ministarstva obrane.

Ministar obrane Branko Vukelić izrazio je supruzi Vesni i obitelji izraze sućuti.

Unatoč odmah pruženoj pomoći na stazi, hitnom helikopterskom prijevozu te žurnom tretmanu u bolnici "San Martino" i iznimnom zalaganju talijanskog liječničkog tima, državni tajnik Čačić podlegao je teškim ozljedama glave.

Državni tajnik Gordan Čačić je na godišnjem odmoru na skijanju u Italiji doživio u petak 19. prosinca 2008. oko 12 sati tešku nesreću na skijaškoj stazi kod Cortine d'Ampezzo kada je na njega naletio drugi skijaš.

Povodom smrti general-bojnika Gordana Čačića, knjiga žalosti bit će otvorena u ponedjeljak, 22. prosinca 2008. godine u 10 sati u predvorju Ministarstva obrane, Trg Kralja Petra Krešimira IV u Zagrebu.

Komemoracija će biti održana u Ministarstvu obrane u utorak, 23. prosinca s početkom u 10 sati.

Pokop general-bojnika Gordana Čačića održat će se u srijedu, 24. prosinca 2008. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj s početkom u 12:30 sati. Obred pokopa u Aleji hrvatskih branitelja predvodit će vojni ordinarij monsinjor Juraj Jezerinac. Sveta misa zadušnica održat će se istoga dana u 16 sati u župnoj crkvi don "Ivan Bosco" u Podsusedu.

Državni tajnik Gordan Čačić - Životopis

Gordan Čačić rođen je 1. siječnja 1961. godine u Vinkovcima od oca Šime i majke Marije rođ. Skender. U Vinkovcima je završio osnovnu školu, a u Zagrebu srednju politehničku školu. Studirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Školovao se u europskom Centru za sigurnosne studije "George C. Marshall" u Njemačkoj i na "National Defense University" u SAD-u, gdje je diplomirao po "international fellows" programu, te na "Industrial College of the Armed Forces" stekao stupanj magistra znanosti iz područja nacionalne sigurnosti. Završio je Zapovjedno stožernu školu na Hrvatskom vojnom učilištu.

Dragovoljac je Domovinskog rata i jedan od utemeljitelja samostalne podsusedske satnije, jedne od prvih dragovoljačkih postrojbi osnovane 9. rujna 1990. godine, u kojoj je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika. Tijekom borbi u Slavoniji, 1991. godine, kao pripadnik 160. brigade, je ranjen.

Nakon oporavka od ranjavanja tijekom 1992. godine premješten je u Glavni stožer na dužnost savjetnika za obuku domobranskih postrojbi. Naredne godine upućen je u Zapovjedno stožernu školu. Po završetku školovanja, 1994. godine imenovan je na dužnost šefa kabineta načelnika GS OS RH. Godine 1998. postavljen je na dužnost zamjenika zapovjednika Zapovjedništva za obuku, a od siječnja 1999. zapovjednik je 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Iduće godine imenovan je zapovjednikom Obavještajne brigade. Odatle odlazi na školovanje u SAD. Po povratku preuzima dužnost načelnika Uprave za obavještajne poslove GS OS RH, a od prosinca 2002. do rujna 2008. bio je ravnatelj Vojne sigurnosno obavještajne agencije. U čin brigadnog generala promaknut je 2002. godine, a 2005. je promaknut u čin generala bojnika.

Za osobni doprinos u obrani Republike Hrvatske i hrabrost tijekom Domovinskog rata Gordan Čačić odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom hrvatskog križa, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i medaljama Bljesak i Oluja.

Za njim u tuzi ostaju supruga Vesna, kćer Vlatka, unuk Fran i Lukas te ostala tugujuća rodbina, prijatelji i suborci.

Obitelji, rodbini i prijateljima iskrenu sućut upućuje i Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

NATO i Rusija trebali bi obnoviti izravne razgovore na veleposlaničkoj razini tijekom siječnja, izvijestila je u petak glasnogovornica Saveza Carmen Romero.

"Glavni tajnik NATO-a pokušava pronaći odgovarajući datum za neformalni sastanak Vijeća NATO-Rusija koji bi se polovinom siječnja trebao održati na veleposlaničkoj razini", rekla je Romero nakon neformalnog ručka između NATO-ova glavnog tajnika Jaapa de Hoopa Scheffera i ruskog veleposlanika pri NATO-u Dmitrija Rogozina.

Sastanak u Bruxellesu prvi je takve vrste otkad je NATO prekinuo službene veze s Rusijom zbog sukoba u Gruziji u kolovozu.

Ministri vanjskih poslova NATO-a 2. prosinca su od Hoopa Scheffera zatražili da istraži mogućnost nastavka Vijeća NATO-Rusija, foruma izravnog dijaloga, nakon završetka sukoba u Gruziji.

"To ne znači da se odjedanput slažemo s Rusima u pogledu njihove pretjerane uporabe sile u Gruziji u kolovozu. Zapravo se s time ne slažemo, ali pokušat ćemo" poraditi na našem odnosu, rekao je glavni tajnik NATO-a. Za ponovno pokretanje dijaloga s najvećim susjedom EU-a, Rusijom, najviše su se zalagale Francuska i Njemačka.

Romero je kazala kako su glavni tajnik i Rogozin tijekom ručka imali "otvoren razgovor" o nizu pitanja koja se odnose na međusobne odnose, no da nisu ulazili u pojedinosti.

Američki ministar obrane Robert Gates odobrio je slanje borbene zrakoplovne brigade u Afganistan u sklopu jačanja američkih snaga za borbu protiv talibanskih pobunjenika, objavile su jučer novinske agencije pozivajući se na izvore u Pentagonu.

Brigada od oko 2.800 vojnika, opremljena borbenim i neborbenim helikopterima, rasporedit će se u Afganistanu iduće godine, rekao je neimenovani američki časnik.

General David McKiernan, zapovjednik američkih i NATO snaga, zatražio je najmanje 20.000 dodatnih vojnika kako bi se zaustavilo rastuće nasilje u zemlji, pogotovo na istoku i jugu Afganistana.

Gates je odobrenje potpisao u četvrtak, dan nakon povratka iz Afganistana i Iraka gdje se susreo s američkim zapovjednicima.

Tijekom boravka u Afganistanu, američki ministar obrane najavio je da će ispuniti McKiernanov zahtjev za raspoređivanjem dodatnih vojnika.

Tri danska vojnika pripadnika snaga NATO-a u Afganistanu ubijena su a jedan je ranjen u eksploziji mine pod njihovim vozilom na jugu pokrajine Helmand, objavile su jučer danske vojne vlasti.

Tim gubicima broj danskih vojnika poginulih u Afganistanu popeo se na 21 otkad Danska 2001. sudjeluje sa svojim postrojbama u okviru ISAF-a.

Sedam stotina danskih vojnika, većinom stacioniranih u pokrajini Helmand, jugozapadno od grada Kandahara, trenutno se nalazi u Afganistanu pod britanskim zapovjedništvom.

Estonski parlament ratificirao je protokol o pristupu Republike Hrvatske NATO-u, priopćilo je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku od strane Parlamenta Republike Estonije", navodi se u priopćenju.

Ovim je činom estonski Parlament postao trinaesti koji je, između 26 članica NATO-a, ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je ratifikaciju estonskog parlamenta i priopćilo da je to "još jedna potvrda hrvatskog doprinosa u postizanju mira i stabilnosti čitavog euroatlantskog područja".

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest o jednoglasnoj potvrdi Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku od strane Senata Kraljevine Španjolske, priopćio je MVPEI danas.

Time je završena procedura ratifikacije Protokola u oba doma španjolskog Parlamenta budući da je Zastupnički dom Protokol ratificirao 3. prosinca 2008. Ovim činom Parlament Kraljevine Španjolske postao je dvanaesti, između 26 članica NATO-a, koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija drži ratifikaciju Protokola dodatnim poticajem hrvatskom putu u članstvo Sjevernoatlantskog saveza. Ministarstvo očekuje da će i ostale članice NATO-a uskoro ratificirati Protokol, kako bi Republika Hrvatska na sljedećem summitu NATO-a sudjelovala kao punopravna članica Saveza.

Da je granično pitanje uvjet za ulazak u Europsku uniju, Slovenija ne bi bila u njoj, izjavio je danas predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Bebić je, na konferenciji za novinare u Saboru, odbacio negativne reakcije Slovenaca koji strahuju za zemlju u svom vlasništvu u Istri, nakon donošenja Zakona o golfu.

Bebić je naglasio da se taj zakon odnosi na hrvatski, a ne na slovenski teritorij, te da činjenica da je jedna zemlja članica EU ne znači i da na svom teritoriju ima veći suverenitet od onog što ga na svom teritoriju imaju zemlje koje nisu članice EU.

"Kakav je da je to je hrvatski zakon" naglasio je Bebić. Odbacio je i tumačenja da je taj i Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen u brzini, ističući da je riječ o uobičajenoj saborskoj proceduri, a da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen u dva saborska čitanja.

Osvrčući se na godišnji rad parlamenta Bebić je naveo da je Sabor ove godine donio 202 zakona, 224 različite odluke, da je razmotrio 55 izvješća te donio pet strategija, dva plana i dva programa.

S europskom pravnom stečevinom usklađeno je 125 zakona, a Bebić najavljuje da će na slijedećoj sjednici Sabor donijeti njih još osam.

Zastupnici su na zakone podnijeli ukupno 1800 amandmana, za riječ su se javili ukupno 6000 puta, a postavili su 195 usmenih pitanja, dok su su ih 180 Vladi uputili u pismenom obliku.

Saborski dužnosnici ove su godine ostvarili ukupno 1114 službenih putovanja, a sam Predsjednik napravio je osam službenih posjeta drugim državama i sudjelovao na šest konferencija i drugih skupova.

Bebić je objasnio da je dinamična vanjsko-politička aktivnost za cilj imala završetak poslova oko ulaska Hrvatske u NATO.

NATO i Rusija sutra će održati prve kontakte na visokoj razini otkad je Savez zamrznuo veze s Moskvom nakon intervencije u Gruziji u kolovozu, izvijestio je NATO-ov dužnosnik.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer sastat će se s Dmitrijem Rogozinom, ruskim veleposlanikom u Sjevernoatlantskom savezu, u nastojanju da se pokušaju obnoviti međusobne narušene veze, rekao je dužnosnik NATO-a.

"U Bruxellesu će se održati neformalni ručak", dodao je.

Predstavnici 26 zemalja članica NATO-a ovaj su se mjesec dogovorile da će postupno početi s uspostavljanjem kontakata s Rusijom. De Hoop Scheffer je rekao kako su saveznici od njega tražili da ispita kakvi su politički kontakti mogući te da se omogući neformalni sastanak privremeno suspendiranog Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je danas na prijamu za dužnosnike u prigodi Božića i novogodišnjih blagdana kako je, iako su pregovori s Europskom unijom bili ubrzani i dobro su napredovali, Hrvatska suočena sa slovenskim blokiranjem otvaranja novih poglavlja, te ocijenio da će u sljedećoj godini brzina procesa dovršavanja pregovora sve više ovisiti o mehanizmima Europske unije.

"Iako su pregovori s Europskom unijom bili ubrzani i dobro su napredovali, suočeni smo sa slovenskim blokiranjem otvaranja novih poglavlja", rekao je Mesić govoreći pred hrvatskim dužnosnicima u prigodi blagdana. Zahvalio je pritom svim "prijateljima u Europskoj uniji koji objektivno vrednuju naš napredak i podupiru naša nastojanja da postanemo 28. zemlja članica".

"U cjelini gledano, možemo ustvrditi da s uspjehom zaključujemo ovu, 2008.", rekao je Mesić podsjećajući kako je na vanjskopolitičkom planu, ostvaren velik uspjeh dobivanjem pozivnice za članstvo u NATO-savezu, a Hrvatska uspješno ispunjava i dvogodišnji mandat u članstvu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Predsjednik upozorava kako se ne smijemo opustiti. "Naprotiv! Ostalo nam je još mnogo posla i obveza, ali mislim da možemo primijetiti da će u sljedećoj godini brzina procesa dovršavanja pregovora sve više ovisiti o mehanizmima Europske unije", rekao je.

Hrvatska će nastaviti intenzivno razvijati dobre odnose sa svim susjednim zemljama, rekao je Mesić i ponovno naglasio da RH "podupire europsku orijentaciju, neovisnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine, ostajući predana svojim obvezama proizašlim iz Daytonskog sporazuma". "U brizi za hrvatski narod i zaštitu u Bosni i Hercegovini i drugim državama obvezani smo i člankom 10. Ustava Republike Hrvatske", podsjetio je predsjednik.

Na unutarnjopolitičkom planu Mesić ističe kako pravosudni sustav "traži dalju žurnu, ali promišljenu reformu", radi još veće djelotvornosti u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala".

"Ukupna vjerodostojnost državne politike u velikoj mjeri stoji ili pada na toj zadaći", upozorava Mesić dodajući kako je u tome smislu potrebno poduprijeti daljnju profesionalizaciju policije i obavještajne zajednice.

Hrvatsku očekuje i reforma zdravstvenog sustava, nastavio je. "Pri tome se mora pokazati socijalna osjetljivost, ali moramo biti realistični i shvatiti da je zdravstveni sustav skup i bit će sve skuplji jer je, uz ostalo, starosna struktura stanovništva sve lošija", naglašava.

Godina pred nama neće biti laka ni zbog problema koje sa sobom donosi svjetska gospodarska kriza, upozorio je predsjednik. Potrebno je učiniti sve kako bi se održala pozitivna stopa rasta, zaustavilo zaduživanje, osigurala likvidnost, očuvala zaposlenost i nastavila razvojna ulaganja, naglašava. Istaknuo je pritom kako su državna tijela i tijela lokalne uprave i samouprave "odgovorna voditi takvu ekonomsku politiku koja će stimulirati domaću proizvodnju i smanjivati ovisnost o uvozu, ne samo roba nego i kapitala".

"U tome smislu moraju se napokon poduzeti potrebni koraci u bankovnom sektoru s ciljem da hrvatsko gospodarstvo lakše dolazi do povoljnih investicijskih kredita", naglasio je.

Predstojeće izbore za tijela lokalne i regionalne samouprave, predsjednik Mesić vidi kao šansu da izravno budu izabrani časni i stručni ljudi, stranački ili nestranački.

"No ujedno postoji opasnost da intenzitet kampanja i njihov mogući ishod diktira dubina džepa pojedinih kandidata, a ne kvaliteta izbornih programa", upozorava, zauzimajući se stoga za što skorije donošenje Zakona o financiranju izbornih kampanja koji će "omogućiti potpunu razvidnost u tom segmentu političkog života i biti usklađen s demokratskim standardima".

Vijeće sigurnosti UN-a u utorak je jednoglasno usvojilo rezoluciju kojom se državama dopušta progon somalskih pirata na moru i na kopnu, uz prethodnu suglasnost privremene somalske vlade.

Rezolucijom 1851, koju je predložio SAD, na godinu se dana ovlašćuju "države, regionalne i međunarodne organizacije" koje se mogu boriti protiv piratstva u Somaliji da poduzmu "sve potrebne mjere koje su primjerene u Somaliji" za suzbijanje "djela piratstva i oružane pljačke na moru", uz poštivanje međunarodnog humanitarnog prava.

Poziva ih se na zapljenu i oduzimanje "brodova, čamaca, oružja i druge opreme, koji se koriste za piratstvo i oružane pljačke na moru" uz obale Somalije.

To je četvrta rezolucija o borbi protiv piratstva uz obale Somalije koju je Vijeće sigurnosti UN usvojilo od početka godine i prva koja ovlašćuje države na kopnene operacije u Somaliji.

Rezolucija je izglasana na ministarskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN, kojim je predsjedao hrvatski premijer Ivo Sanader, a među sudionicima su bili glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, američka državna tajnica Condoleezza Rice, šef ruske diplomacije Sergej Lavrov, britanski ministar vanjskih poslova David Miliband i zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova He Yafei.

Rice je pozdravila izglasavanje rezolucije kao "snažan signal za borbu protiv porasta piratstva u Somaliji i okončanje nekažnjivosti pirata".

Uz obalu Somalije i u Adenskom zaljevu od početka godine izvedeno je više od stotinu piratskih napada, a trenutačno je oteto 17 brodova i posada. I na sam dan usvajanja rezolucije, somalski pirati oteli su dva broda ispred obala Jemena.

U rezoluciji se za rast piratstva u Somaliji djelomice optužuje i sve veći broj isplaćenih otkupnina te nepoštivanje UN-ova embarga na izvoz oružja u Somaliju, iz 1992. godine.

"To je vrlo snažna rezolucija koja se bavi pritvaranjem i procesuiranjem pirata i omogućuje uporabu svih sredstava protiv pirata na moru i kopnu, jer to nije samo pomorski problem", ocijenila je Rice.

Ona je najavila da SAD namjerava formirati kontaktnu skupinu za piratstvo uz obale Somalije, kroz koju bi se koordinirala razmjena obavještajnih informacija.

Također je istaknula da bi trgovačka mornarica trebala osigurati sredstva za zaštitu brodova, te da bi se međunarodna zajednica trebala pozabaviti "korijenom problema, a to je nestabilnost Somalije".

Indonezija, nestalna članica VS UN koja također ima problem piratstva u svojim vodama, izrazila je rezerve prema dijelu rezolucije koji odobrava intervenciju na kopnu, zbog mogućeg budućeg presedana, no ipak je podržala rezoluciju.

Glavni tajnik UN Ban Ki-moon pozdravio je angažman Vijeća sigurnosti u borbi protiv piratstva, rekavši kako će iznijeti preporuke za "osiguranje dugoročne sigurnosti plovidbe ispred obala Somalije".

Umjesto tipične mirovne operacije, pravi su odgovor međunarodne snage, rekao je Ban, dodajući da je već kontaktirao 50-ak zemalja i međunarodnih organizacija za doprinos takvim snagama.

NATO je već razmjestio svoje pomorske snage u regiji, uz plovila drugih ratnih mornarica, ali sve drskiji i bolje opremljeni pirati i dalje napadaju.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Ivo Vajgl izjavio je da Slovenija, koja nastavak hrvatskih pristupnih pregovora uvjetuje pitanjem granice, nije prva članica koja tako postupa, jer su to činile i druge zemlje.

"Tvrdnja da se u pregovore ne smiju unositi bilateralna pitanja nije vjerodostojna, a oni koji sada govore da na Hrvatsku vršimo pritisak imaju kratko pamćenje", rekao je Vajgl u razgovoru za Slovensku televiziju, koji je danas objavljen na njenom video-portalu.

"Mnoge su države članice tijekom pristupnih pregovora s budućim članicama ostvarivale svoje interese i rješavale međusobne probleme", rekao je Vajgl, dodajući da mu je najbolje poznat slučaj Italije tijekom pristupnih pregovora sa Slovenijom.

"Italija nas je prisilila da promijenimo Ustav, a sličan pristup tijekom pregovora sa Slovenijom, Slovačkom i Češkom imala je Austrija", rekao je Vajgl.

"Budite uvjereni da niti Njemačka nije stajala prekriženih ruku kada su se vodili pregovori s Češkom i Poljskom iako se o tome manje zna", rekao je Vajgl.

Vajgl nije pojasnio o rješenju kojih bilateralnih pitanja se radilo u slučaju najvećeg proširenja EU-a do sada, kada je 2004. godine u integraciju ušlo deset država, među njima i Slovenija, koja je u EU ušla kao prva država nastala na području bivše SFRJ koja je za to ispunila uvjete.

Bilateralna pitanja koja se se tijekom devedesetih godina, kada je Slovenija pregovarala o članstvu, spominjala u odnosima s Austrijom i Italijom bili su tzv. optantsko vlasništvo, zaštita manjina, duty-free trgovine na granici i sigurnost rada nuklearke Krško, ali granična pitanja, koliko je poznato, nisu isticana. Slovenija je promijenila ustavnu odredbu koja je zabranjivala da stranci imaju vlasništvo nad nekretninama.

Vajgl je rekao da će u rješavanju graničnog pitanja s Hrvatskom, nakon vjerojatne blokade većine "kontaminiranih" poglavlja za koje se tvrdi da se u njima prejudicira granica doći do "kraće pauze", ali da i nakon toga ta pitanja treba nastaviti rješavati s Hrvatskom tijekom češkog predsjedanja EU-om.

Cijeli video prilog na stranicama Slovenske javne televizije pogledajte ovdje.

Svečanost uručenja nagrade "Ponos Hrvatske" koju su od organizatora - dnevnog lista "24 sata" i "RTL televizije" dobili hrabri i požrtvovni građani Hrvatske - među kojima i pukovnik Oružanih snaga RH liječnik Ratimir Benčić, održana je jučer u palači Dverce u Zagrebu.

Pukovnik Benčić nagradu je dobio za sudjelovanje u spašavanju stradalih u bombaškom napadu koji se dogodio ispred indijskog veleposlanstva u Kabulu u srpnju ove godine, gdje je bio pripadnik misije ISAF u sklopu hrvatskog kontingenta.

Na svečanoj dodjeli nagrade bili su izaslanik Predsjednika Republike i njegov savjetnik za društvene i humanitarne djelatnosti Borislav Vučković, izaslanica predsjednika Vlade, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, ministar obrane Branko Vukelić te brojni drugi visoki uzvanici iz političkog, javnog i kulturnog života Hrvatske.

"Dokazali ste da nijedna prepreka nije nesavladiva" kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor čestitajući dobitnicima nagrade te istaknula kako njihova djela i pothvati, njihova ljudskost dokazuju da je dobrota svevremena i da je ljubav svemoguća, a čestitke nagrađenima uputio je putem snimljene video poruke i predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSRH Stjepan Mesić.

Nagrađeni su dobili statuetu Srce na dlanu, autorski rad Ivice Propadala te monografiju o svim dosadašnjim dobitnicima te nagrade koja se dodjeljuje se već četvrtu godinu zaredom ljudima koji su pokazali iznimnu hrabrost, humanost, dobrotu i poštenje. Utemeljitelj nagrade je dnevni list 24 sata, partner u projektu RTL televizija, a pokrovitelj predsjednik Republike Stjepan Mesić.

O tome zašto je pukovnik Benčić zaslužio nagradu "Ponos Hrvatske", i zašto je on doista ponos Hrvatske pročitajte u 13. broju Euroatlantskog tjednika, Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), ili na našem blogu, ovdje.

U sustavu obrane 2008. godinu obilježili su početak dragovoljnog služenja vojnog roka, objavljivanje rezultata pada vojnog helikoptera u Vukovaru u srpnju 2007., nastavak sudjelovanja hrvatskih vojnika u misiji ISAF-u u Afganistanu, najave da će HRZ zamijeniti zastarjele zrakoplove tipa MIG 21 novim borbenim zrakoplovima te prvo sudjelovanje jedne postrojbe hrvatskih vojnika u UN-ovoj misiji na Golanskoj visoravni.

Tijekom siječnja, u Ministarstvu obrane obavljena je službena primopredaja dužnosti između bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i novog ministra Branka Vukelića.

Novi ministar obrane najavio je na prvoj konferenciji za novinare da će idućih godina za modernizaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) biti izdvojeno više od osam milijardi kuna, a 2008. iz proračuna će se izdvojiti 900 milijuna kuna više u odnosu prema prošloj godini.

Također, Vukelić je rekao da će se ove godine za modernizaciju izdvojiti više od 600 milijuna kuna, a oko 270 milijuna će ići za plaće djelatnika OS.

Novi ministar je 25. siječnja na sastanku s predstavnicima triju vojnih sindikata najavio izdvajanje Zrakoplovno-tehničkog zavoda iz obrambenog sustava.

Ministarstvo obrane početkom godine osudilo je uništavanje pretpovijesnih nalazišta u Zapadnoj Sahari, koje su počinili pripadnici UN-ovih snaga, među kojima i pripadnik OSRH, o čemu je zatražena istraga. Naime, u uništavanju pretpovijesnih nalazišta s crtežima ljudi i životinja među UN-ovim vojnicima koji su u mirovnoj misiji MINURSO u Zapadnoj Sahari sudjelovao je i jedan pripadnik OSRH.

Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske u siječnju su organizirali najveće uništavanje viškova malog i lakog oružja iz posjeda OS te je uništeno 7500 komada lakog oružja (pištolji, puške, strojnice, minobacači 60 mm i netrzajni topovi 82 mm). Akcija uništavanja 25.000 komada različitog oružja provodi se u sklopu UN-ova akcijskog programa o sprječavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju protupravnog trgovanja malim i lakim oružjem te na temelju obveza koje RH ima prema EU i OESS-u.

Ministar Vukelić u veljači je rekao kako je napravljen kalendar aktivnosti u Ministarstvu za 2008., a kroz osamdesetak razvojnih projekata vrijednih 560 milijuna kuna bilo je najavljeno kako će se uključivanjem hrvatskih tvrtki nastojati ojačati domaće gospodarstvo. "Strateški cilj je da se kroz modernizaciju Oružanih snaga usredotočimo na hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku industriju", rekao je tada ministar.

Oružane snage otpustile su 17. veljače zadnji naraštaj ročnika koji su služili vojni rok, čime je primjenom izmjena Zakona o obrani i službeno ukinuto obvezno služenje vojnog roka. Na temelju izmjena i dopuna Zakona o obrani iz srpnja 2007., te odluke Hrvatskoga sabora iz listopada te godine, novaci se od 1. siječnja 2008. više ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka.

Ministar obrane Branko Vukelić i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Slavko Barić ispratili su 11. kontingent od 168 hrvatskih vojnika u ISAF-ovu misiju u Afganistan.

Ministar je također bio najavio da će Hrvatska do kraja ožujka od svih ponuđača dobiti formativne ponude, a do kraja godine trebalo bi donijeti odluku koji će mlazni borbeni zrakoplovi zamijeniti zastarjele hrvatske MIG-ove 21.

U ožujku je Ministarstvo obrane opovrgnulo novinske tvrdnje i najave da će na otoku Pelješcu biti vojna baza NATO-saveza, ističući kako nikakve vojne baze NATO-a neće biti ni na dalmatinskoj obali ni bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske tražio je od ministra obrane da se donese plan o zbrinjavanju viška državnih službenika i namještenika u MORH-u i OSRH-u, koji bi uključivao poticajne otpremnine i dokup mirovine.

U travnju MORH je objavio da se do kraja godine očekuje odluka o nabavi novih borbenih zrakoplova za potrebe Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ). Nekoliko je proizvođača zrakoplova dostavilo samo informativne ponude, a neki od njih su najavili da će materijale poslati poslije preko svojih vojnih izaslanika. Tada su istaknuli kako nije riječ ni o kakvom "prvom krugu" ni o konkretnim ponudama za odabir zrakoplova koji bi u HRZ-u trebali zamijeniti MIG-ove 21 u sastavu HRZ-a još od Domovinskog rata, kojima se vijek bliži kraju.

Oko 17.200 djelatnih vojnih osoba od svibnja i lipnja počelo je dobivati prosječno od 10 do 12 posto veće plaće. Vlada je donijela Uredbu o koeficijentima za djelatne vojne osobe po kojoj će im se povećati plaće prosječno od 10 do 12 posto.

Tijekom svibnja u Zrakoplovnu bazu "Zemunik" stigao je i treći novonabavljeni protupožarni zrakoplov "air tractor" te je uoči sezone požara Hrvatsko ratno zrakoplovstvo imalo četri takva zrakoplova od kojih su tri modernija inačica.

Ministar obrane najavio je za kraj lipnja završetak istrage o padu helikoptera MI-8 u vojarni 204. brigade u Vukovaru u srpnju 2007. te temeljitu istragu o padu dijelova s hrvatskoga MIG-a 21 krajem svibnja u blizini Karlovca.

U srpnju je Ministarstvo obrane objavilo oglas za prijavu kandidata za dragovoljno služenje vojnog roka u Oružanim snagama, a svi kandidati i kandidatkinje koji ispunjavaju propisane uvjete trebali su biti upućeni u listopadu u Požegu. Također je s tvrtkom "Air Tractor Europe S.L." potpisan ugovor o kupnji dvaju protupožarnih zrakoplova "air tractor" AT-802 A "Fire Boss", koji su, s uvježbavanjem i rezervnim dijelovima, stajali ukupno pet milijuna i pedeset tisuća eura. Ministar obrane potpisao je ugovor i s predstavnicima finske tvrtke "Patria" o nabavi dviju raketnih topovnjača klase "Helsinki" za potrebe Hrvatske ratne mornarice (HRM), vrijednih deset milijuna eura. Riječ je o rabljenim brodovima Finske ratne mornarice starim 22 godine, dužine 45 metara i istisnine 280 tona, čiju posadu čini tridesetak mornara, dočasnika i časnika.

Na prvu godišnjicu pada helikoptera MI-8 u Vukovaru predsjednik vukovarskoga Županijskoga suda Ante Zeljko izjavio je kako tom sudu još nije dostavljen nalaz i mišljenje vojno-civilnog povjerenstva o uzrocima pada tog helikoptera, koji se srušio u vukovarskoj vojarni 204. vukovarske brigade. No, 16. srpnja povjerenstvo za istraživanje te nesreće objavilo je da je uzrok pada vojnog helikoptera MI-8 u srpnju prošle godine u Vukovaru spužva oko upravljačkog sustava koja je ometala njegov rad. Naime sporna spužva ometala je upravljački sustav letjelice, a projektant i proizvođač ruskog helikoptera ne dopuštaju postavljanje spužve ili sličnog materijala oko upravljačkog sustava helikoptera.

U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza te 13. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluje" uručena su i promaknuća, odlikovanja, nagrade i pohvale za ukupno 55 časnika u djelatnom sastavu MORH-a, Glavnog stožera OSRH i pristožernih postrojba OS.

U rujnu na središnjoj proslavi Dana Hrvatske ratne mornarice (HRM) u Makarskoj najavljeno je da od iduće godine počinje njezina potpuna obnova. Ministar Vukelić rekao je kako očekuje da će već iduće godine biti izgrađen prvi od deset planiranih ophodnih brodova.

Petnaestak visokih časnika iz Nadzorno-koordinativne skupine vojne policije oružanih snaga Poljske, Češke, Slovačke i Hrvatske posjetilo je Karlovac te su od 15. do 19. rujna u Karlovcu i Splitu radili na utemeljenju zajedničke NATO-ove postrojbe, multinacionalne bojne s oko 250 ljudi. "Bit će to prva projektna zadaća hrvatskih snaga u sklopu NATO-a, član kojega još nismo službeno", rekao je tada načelnik odjela Vojne policije u Glavnom stožeru Oružanih snaga brigadir Vlado Kovačević.

U listopadu ministar obrane i načelnik Glavnog stožera OS razgovarali su s vrhovnim zapovjednikom NATO-snaga za Europu i zapovjednikom Zapovjedništva SAD-a za Europu generalom zbora Johnom Craddockom. Ministar je tada istaknuo da su razmotrili sve aktivnosti koje je Hrvatska već provela u sklopu reforme Ministarstva obrane i Oružanih snaga te o tome što se još treba učiniti. Ministarstvo obrane priprema se za popunjavanje mjesta u hrvatskoj misiji pri NATO-u, ali i časničkih dužnosti u zapovjedništvima tog obrambenog saveza u koji Hrvatska planira ući u travnju iduće godine, rekao je tada ministar Vukelić. Ocijenio je da njegovo ministarstvo korektno obavlja poslove nužne da u travnju 2009. Hrvatska postane punopravnom članicom NATO-a.

U studenom prvih 250 dragovoljnih ročnika, među kojima je i 30 žena, počelo je u Požegi služiti vojni rok, a 22. studenoga svečano je prisegnuo prvi naraštaj dragovoljnih ročnika.

Ministar obrane, načelnik Glavnog stožera OSRH general Josip Lucić i zapovjednik Zapovjedništva HKoV-a Mladen Kruljac preuzeli su od tvrtke HS Produkta u Karlovcu prvih četrdeset komada serijski proizvedene jurišne puške VHS 5.56 mm, čime je počela tzv. druga trotjedna provjera kvalitete. Ministar je tijekom prezentacije i terenske pokazne vježbe na poligonu zagrebačke vojarne "Croatia" rekao kako je u iduće tri do četiri godine za nabavu nebojnih motornih vozila za potrebe OSRH predviđeno oko 300 milijuna kuna.

U studenom su na Nordijskim danima švedski koncern SAAB i finska "Patria" predstavili "off set" programe uključivanja hrvatskoga gospodarstva u zajedničke poslove i ulaganje u hrvatske tvrtke te su tada rekli kako su spremni opremiti OSRH. Švedski SAAB namjerava opremiti Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bojnim zrakoplovima tipa "Gripen", a finska "Patria" već je s MORH-om potpisala ugovor o isporuci oklopnih vozila u konfiguraciji (8x8) s osam kotača i natječe se za isporuku bojnih vozila u konfiguraciji (6x6) sa šest kotača te je Hrvatskoj ratnoj mornarici isporučila dva ratna broda.

Početkom prosinca saborski Odbor za obranu podupro je izmjene i dopune Zakona o proizvodnji, remontu i prometu oružja i vojne opreme. Predstavljajući taj Vladin prijedlog, na sjednici Odbora ministar Vukelić je rekao da se njime usklađujemo s europskim zakonodavstvom te da bi se tim zakonskim odredbama, koje bi se primjenjivale od 1. siječnja iduće godine, svi sudionici u tim poslovima trebali dovesti u ravnopravni položaj. Dosad je to obavljala isključivo državna agencija "RH Alan", koja će se preoblikovati u trgovačko društvo.

Velika Britanija podržava Hrvatsku i želi da Hrvatska što prije dovrši pristupne pregovore s Europskom unijom, izjavio je jučer hrvatski premijer Ivo Sanader nakon sastanka s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom u sjedištu UN-a u New Yorku.

"Ministar Miliband je izjavio da Velika Britanija u potpunosti podržava Hrvatsku i da želi da se pregovori završe što je prije moguće. Naravno očekuje da Hrvatska odradi svoj posao", izjavio je Sanader nakon kratkog sastanka u uredu predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti UN.

Osim o EU, dvojica čelnika razgovarali su i o bilateralnim odnosima Hrvatske i Velike Britanije, o britanskoj ratifikaciji protokola o članstvu Hrvatske u NATO-u, te o krizi u Zimbabveu, koja se na britanski prijedlog našla na raspravi današnje zatvorene sjednice Vijeća sigurnosti UN.

"Istaknuo sam da Hrvatska očekuje skoru ratifikaciju protokola u članstvu u NATO-u, jer je procedura završena i još nedostaje potpis na ratifikaciju", rekao je Sanader, dodajući kako se nada da će i ostale članice NATO-a slijediti, kako bi Hrvatska postala punopravna članica NATO-a na summitu u travnju 2009.

Premijer Sanader, koji u ponedjeljak i utorak predsjedava sjednicama Vijeća sigurnosti UN, u utorak će se uoči jutarnje sjednice Vijeća o Bliskom istoku, sastati s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice.

Na pitanje hoće li boravak u New Yorku iskoristiti za kontakte s administracijom novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame, odgovorio je da neće, napominjući kako to "nije uobičajeno".

"Još uvijek je administracija predsjednika Busha i ja ću sutra imati kratki sastanak s državnom tajnicom Condoleezzom Rice".

Komentirajući na traženje novinara, "snalaženje" Hrvatske u Vijeću sigurnosti u dosadašnjoj polovici dvogodišnjeg mandata, premijer Sanader je ocijenio da se "Hrvatska odlično snašla".

"Mislim da se Hrvatska snašla odlično, to čujem od glavnog tajnika UN-a i od drugih zemalja članica. Sigurno je da smo iskoristili dobro ovih godinu dana za promociju Hrvatske", rekao je.

Osim promicanja Hrvatske, cilj je bio i da Hrvatska "pridonese rješavanju svjetskih kriza", dodao je Sanader, ističući kako su i sudionici današnje zatvorene rasprave Vijeća sigurnosti o Zimbabveu izrazili zadovoljstvo što sjednicom predsjeda hrvatski premijer.

Također je kazao kako nije bilo prigovora Hrvatskoj na dosadašnji rad u Vijeću.

Državni tajnik za europske integracije Davor Božinović sastao se jučer sa zamjenikom iranskoga ministra vanjskih poslova Mehdijem Safarijem nadležnim za europske poslove i poslove Zajednice nezavisnih država i s njime razgovarao o stanju bilateralnih odnosa, međunarodnoj sigurnosti, stanju ljudskih prava, gospodarskoj i regionalnoj suradnji, te stanju na Bliskom istoku, priopćeno je u ponedjeljak iz ministarstva vanjskih poslova.

Državni tajnik Božinović informirao je zamjenika ministra Safarija o pripremama za ulazak Hrvatske u NATO, te o stanju pregovora s Europskom unijom. Istaknuo je pravo svake zemlje na miroljubivu upotrebu nuklearne energije, ali na transparentan način i uz poštovanje ugovora o neširenju nuklearnog oružja. U tom kontekstu naglasio je potrebu poštovanja relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kaže se u priopćenju.

Naglasio je čvrstu opredijeljenost Hrvatske u globalnoj borbi protiv terorizma, čemu je Hrvatska posvetila i tematsku sjednicu Vijeća sigurnosti koja je pod presjedanjem predsjednika Republike Hrvatske održana 9. prosinca u New Yorku. Govoreći o sudjelovanju hrvatskih postrojbi u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, ISAF-u, Božinović je ukazao na važnost koju susjedne države imaju za stabilnost i napredak Afganistana, dodaje se u priopćenju.

Izrazio je tom prigodom podršku bliskoistočnom mirovnom procesu i rješenju koje će omogućiti mirnu egzistenciju dviju država, palestinske i izraelske, te ukazao na važnost koju poštivanje povijesnih činjenica vezanih za holokaust ima za postizanje mira na Bliskom istoku.

Na sastanku je bilo riječi i o stanju na jugoistoku Europe te regionalnoj suradnji. Istaknuto je kako je uz poštovanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, vjerska i ideološka umjerenost recept za stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine, kaže se u priopćenju.

Američki predsjednik George Bush stigao je u ponedjeljak u nenajavljen posjet Afganistanu s jamstvom da će SAD i dalje biti uz tu ratom pogođenu zemlju i nakon smjene vlasti u Bijeloj kući, prenose svjetske agencije.

To je njegov prvi posjet Afganistanu u posljednje dvije godine i drugi tijekom cijelog mandata, a prate ga velike mjere sigurnosti, navodi AP.

Bush je u Afganistan stigao iz Iraka i odmah nakon slijetanja susreo se s američkim i drugim stranim vojnicima u vojnoj bazi Bagram sjeverno od glavnoga grada Kabula.

Dolazeći iz jedne ratne zone u drugu, Bush je u iz Bagdada u Kabul sletio u najstrožoj tajnosti i pod okriljem noći kako bi se susreo s predsjednikom Hamidom Karzaiom i američkim vojnicima koji se bore protiv pobunjenih talibana.

"Dolazim u Afganistan zahvaliti predsjedniku Karzaiu i poručiti afganistanskom narodu da je SAD bio i da će ostati uz njih", rekao je Bush novinarima prije slijetanja u bazu Bagram, prenosi Reuters.

"Svjestan sam da trebamo više vojnika. Novoizabrani predsjednik Obama donijet će odluku o tome. I svoje smo saveznike u NATO-u pozvali da upute dodatne snage", dodao je Bush.

Obama je najavio da će mu Afganistan biti jedan od prioriteta ocijenivši da je Busheva administracija bila previše zaokupljena ratom u Iraku, pa Afganistanu nije posvećivala dovoljno pozornosti.

Premijer Ivo Sanader, koji će iduća dva dana predsjedavati sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a, jučer se sastao s iseljenim Hrvatima u New Yorku, kojima je govorio o ulasku Hrvatske u NATO, pregovorima s EU-om, partnerstvu SAD-a i Hrvatske i drugim pitanjima.

Na misi u Hrvatskoj katoličkoj župi Sv. Ćirila i Metoda na Manhattanu i na susretu s premijerom Sanaderom u Hrvatskom centru okupilo se oko 500 Hrvata iz New Yorka.

"Ovo su povijesni dani za Hrvatsku i našu diplomaciju. Predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a najveća je čast za jednu zemlju u suvremenom svijetu, ali i odgovornost", rekao je Sanader na susretu s hrvatskim iseljenicima.

"Veliki je to napredak za Hrvatsku, kojom se Vijeće sigurnosti prije petnaest godina bavilo, a sada ona stavlja na dnevni red svjetske probleme. Tko je tada mogao misliti da će Hrvatska predsjedati Vijećem sigurnosti", rekao je premijer Sanader.

Dosadašnje hrvatsko predsjedavanje Vijećem, po njegovim je riječima "odlično prošlo", prije svega posjet predsjednika Stjepana Mesića i predsjedanje tematskom raspravom Vijeća sigurnosti o terorizmu.

U ponedjeljak poslijepodne hrvatski će premijer predsjedavati sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi trebao biti otvoren proces okončanja višestrukih kriza u Zimbabveu, na kojoj će sudjelovati američka državna tajnica Condoleezza Rice, šef britanske diplomacije David Miliband i drugi visoki dužnosnici članica Vijeća, kojim ovoga mjeseca predsjedava Hrvatska. Premijer Sanader će prije sjednice imati bilateralni sastanak s ministrom Milibandom.

U utorak ujutro hrvatski će premijer predsjedavati ministarskom sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj treba biti usvojena američko-ruska rezolucija o izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, a poslijepodne sjednicom Vijeća posvećenom problemu piratstva u vodama Somalije.

Prije jutarnje sjednice Vijeća sigurnosti sastat će se s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, koja će također sudjelovati na raspravama o Bliskom istoku i Somaliji.

"U utorak će biti sjednica o problemu piratstva u Somaliji. Mi smo imali tri slučaja gdje su hrvatski pomorci bili oteti, a otmica jednog još traje", kazao je Sanader hrvatskim novinarima u New Yorku.

Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi usvojiti rezoluciju koja treba pridonijeti suzbijanju piratstva u Somaliji.

Govoreći Hrvatima New Yorka, na čijem području živi oko 200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, premijer je izrazio zahvalnost SAD-u za sve učinjeno za Hrvatsku, ističući kako je Amerika uvijek bila "svjetlo na kraju tunela za Hrvatsku".

Podsjetio je na travanjski posjet predsjednika Busha Hrvatskoj i njegov govor na Trgu Sv. Marka u Zagrebu, u kojem je rekao da će "uz Hrvatsku biti i Amerika i sve članice NATO-a", što po njegovim riječima, bitno mijenja povijesni tijek.

"Siguran sam da će novi predsjednik Barack Obama nastaviti istu politiku prema Hrvatskoj, a Hrvatska ostaje partner Sjedinjenim Državama", naglasio je.

Premijer Sanader također je govorio o "novoj paradigmi hrvatstva" koja prevladava povijesne podjele u hrvatskom narodu, gleda naprijed i vodi računa da su nacionalni interesi uvijek iznad stranaka i politike.

"Drukčije mišljenje je temelj demokracije. Ne smijemo zbog drugačijeg pogleda nikad jedan drugog mrziti. Neka bude različitost, ali i u toj različitosti moramo znati da su hrvatski interesi iznad svega", istaknuo je Sanader i dodao kako "u novoj paradigmi hrvatstva nema mjesta mržnji".

Sanader se zahvalio Hrvatima u Americi na pomoći koju su pružali tijekom Domovinskog rata i naglasio da on sigurno ne bi u ponedjeljak sjedio na mjestu predsjedatelja Vijećem sigurnosti UN-a da nije bilo jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske.

Govoreći o pregovorima Hrvatske i EU-a, kazao je kako želi vjerovati da će francuska inicijativa uroditi plodom i da će doći do izjave koju će prihvatiti i Hrvatska i Slovenija. "Mi smo s naše strane rekli vrlo jasno da ne želimo niti jednim dokumentom prejudicirati granicu i to je fer i korektna izjava", rekao je.

Ocijenio je kako postoje "dobri izgledi da se dođe do zajedničkog stajališta", te naglasio kako je to bilateralni problem između Hrvatske i Slovenije, a ne problem Hrvatske i Europe, što je stajalište mnogih u EU-u.

"Spremni smo za otvaranje novih poglavlja u pregovorima s Bruxellesom i u sljedećih pet dana očekujem pozitivne vijesti", naglasio je.

Govoreći o globalnoj gospodarskoj krizi i njezinim posljedicama na Hrvatsku, upozorio je da će 2009. godina biti možda najteža od osamostaljenja, no i u takvim uvjetima Hrvatska treba ući u NATO i završiti pregovore s EU-om.

"Teške su zadaće za sve nas, ali siguran sam da ćemo to dobro prebroditi. Optimist sam", rekao je.

Britanski premijer Gordon Brown založio se u subotu tijekom iznenadnog posjetu Kabulu za bolju "podjelu tereta" između zemalja vojno prisutnih u Afganistanu, dan nakon smrti četvorice britanskih vojnika u dvama napadima.

Posjet Gordona Browna Afganistanu predstavlja prvu etapu regionalne turneje koja bi ga u subotu navečer trebala odvesti u Indiju gdje će razgovarati s kolegom Manmohanom Singhom o krvavim napadima u Mumbaiju.

Gordon Brown prvo je u subotu ujutro posjetio Camp Bastion u pokrajini Helmand gdje se susreo s britanskim vojnicima i razgovarao o četiri vojnika ubijena u petak u dva napada u toj pokrajini. Jedan od napada počinio je dječak.

"Užasna je činjenica da su talibani upotrijebili 13-godišnjaka kao samoubojicu", izjavio je Brown.

Tim se napadima ukupan broj britanskih vojnika ubijenih u Afganistanu od 2001. godine popeo na 132.

Dok novoizabrani američki predsjednik Barack Obama želi poslati dodatne postrojbe u Afganistan i traži od saveznika NATO-a da učine isto, britanski premijer zatražio je bolju podjelu posla.

"U budućnosti teret mora biti ravnopravnije podijeljen, na tome ćemo inzistirati", kazao je britanski premijer u Kabulu na konferenciji za tisak nakon susreta s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem.

U vojarni u Zemuniku jučer je svečano obilježena 17. obljetnica Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Uz velik broj postrojenih pripadnika HRZ-a na svečanosti su bili i ministar obrane Branko Vukelić, izaslanik Predsjednika države i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić, čelnici HRZ-a i PZO-a, predstavnici gradske i županijske vlasti u Zadru, vojni izaslanici akreditirani u RH, predstavnici udruga iz Domovinskog rata i mnogi drugi.

Govoreći pred postrojenim pripadnicima HRZ-a, ministar obrane Branko Vukelić je rekao da je "snaga Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i u cjelini svih grana Oružanih snaga upravo u čovjeku".

Iako u HRZ-u i PZO-u tehnika dolazi do izražaja, zadivljuje uvježbanost, znanje i hrabrost ljudi koji upravljaju tom tehnikom", rekao je ministar Vukelić te istaknuo da je "u središtu naše pozornosti čovjek i ulaganje u njegovo znanje i sposobnost".

"Godina pred nama je godina ulaska Hrvatske u NATO, a reforme Oružanih snaga bile su kvalitetne i sveobuhvatne. Hrvatske oružane snage, posebno posade helikoptera, dokazat će se i u mirovnoj misiji na Kosovu", istaknuo je ministar Vukelić.

"Istinski interes svakoga hrvatskog građanina jest nadzor hrvatskog mora, neba i kopna i to nikad ne će doći u pitanje", rekao je ministar Vukelić i dodao da će se "nastaviti modernizacija Oružanih snaga". No, nastavio je Vukelić, najveći izazov Ministarstvu obrane je jačanje ljudskih potencijala. Hrvatska će omogućiti kvalitetno školovanje, zaključio je ministar Vukelić.

Na svečanosti se pripadnicima HRZ-a obratio i izaslanik predsjednika Stjepana Mesića general zbora Josip Lucić. Podsjetio je da je tradicija HRZ-a u Hrvatskoj dulja od 100 godina, te da je prepoznatljiva po svojim zrakoplovnim aktivnostima, a posebice je velika bila uloga HRZ-a u Domovinskom ratu i oslobodilačkim operacijama.

Cilj je, rekao je general Lucić, razviti HRZ do stupnja obavljanja svih zadaća na teritoriju RH, ali sudjelovati i u mirovnim misijama. Najavio je da će Hrvatska zamijeniti zrakoplove MIG novim zrakoplovima te izvijestio da je do sada školovala više od 200 pilota, 100 pilota za helikoptere i više od 100 za ostale vrste zrakoplova.

Na svečanosti se postrojenim pripadnicima HRZ-a obratio i zapovjednik HRZ-a i PZO-a brigadni general Vlado Bagarić koji je rekao "kako nema slobodne zemlje bez slobodnog neba".

Na današnjoj svečanosti su u više činove promaknuti brojni pripadnici HRZ-a i PZO-a , a uručeno je i više nagrada načelnika Glavnog stožera OSRH, zapovjednika HRZ-a i PZO-a te vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i predsjednika Stjepana Mesića.

Sedamnaestu obljetnicu pripadnici HRZ-a obilježili su prigodnim letačkim programom.

NATO je u petak objavio da završava misiju borbe protiv pirata u vodama Somalije tijekom koje je uspješno dostavio humanitarnu pomoć toj siromašnoj zemlji ali nije spriječio porast piratskih napada.

Admiral Giovanni Gumiero, koji zapovijeda flotom, kazao je da su četiri ratna broda uspješno intervenirala u nekoliko piratskih napada te da se vraćaju u matične luke, no broj piratskih napada posljednjih mjeseci je u porastu.

Zadaću NATO-a preuzet će pomorske snage Europske unije, dodao je Gumiero.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) intenzivno radi na širenju informacija o NATO-u. Vjerujemo, kako građani imaju pravo na točne informacije, te na pristup svim dokumentima. Upravo radi toga, OPSA intenzivno radi na prevođenju ključnih dokumenata i informacija (vijesti) koje se dnevno objavljuju na našim Internet stranicama kao i na blogu.

Već sada na Hrvatskom jeziku možete pročitati:

NATO sporazum, Sjevernoatlantski ugovor

Deklaracija NATO summita u Bukureštu

Američko-jadranska povelja

Uz navedene važne dokumente, OPSA priprema skoro izdavanje nekoliko specijaliziranih priručnika vezanih uz NATO, koji će se osim u tiskanom obliku, distribuirati i putem Interneta.

www.opsa.hr

U srijedu 10. prosinca, predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), susreli su se i razgovarali sa Colleen Graffy, zamjenicom pomoćnika državne tajnice Sjedinjenih Američkih Država za javnu diplomaciju u Europi i Euroaziji.

Tijekom sat vremena predstavnici OPSA-e izložili su aktivnosti koje OPSA provodi kako bi se građani u Hrvatskoj kvalitetnije informirali o budućem članstvu u NATO-u, kao i one koje se tek planiraju. Razgovaralo se o mogućnostima postizanja kvalitetnije komunikacije s javnošću te o brojnim pozitivnim primjerima kvalitetnog komuniciranja s građanima kada se radi o NATO-u.

Predstavnici OPSA-e uručili su gospođi Graffy primjerke hvaljenih OPSA biltena, "NATO intervjui" i "Euroatlantski tjednik" ujedno iznijevši brojne detalje o aktivnostima OPSA-e na Internetu. Gospođa Graffy je s predstavnicima OPSA-e potom podijelila osobna iskustva o svom djelovanju na Internetu, posebno s vrlo interesantnim informacijama o vlastitim računima na popularnom internetskom socijalnom servisu "twitter" kombiniranom sa kanalom na također popularnom video servisu "YouTube".

Iznimno ugodan razgovor vjerojatno bi potrajao i duže od sat vremena, ali je prekinut daljnjim planiranim aktivnostima gospođe Graffy. Neobičan pristup radu, velika energičnost i iznimno znanje koje je u kratkom vremenu rado dijelila s predstavnicima OPSA-e učinili su veliki utisak i zasigurno će nam dugo ostati u sjećanju.

Kako izgleda "Twitter" račun gospođe Graffy svakako pogledajte na slijedećoj adresi: http://twitter.com/Colleen_Graffy.

NATO je prošli tjedan izdao prvi broj elektronskog newslettera "NATO Science for Peace (SPS) Programme" koji će izlaziti nekoliko puta godišnje. Science for Peace and Security (SPS) Program podržava suradnju između NATO-vih znanstvenika i država članica Sjevernoatlantskog saveza, partnerskih država i zemalja Mediteranskog dijaloga i sigurnosnih pitanja u području civilne znanosti, okoliša i tehnologije. Glavni cilj SPS newslettera je upoznati javnost s aktivnostima NATO-a na području znanosti i sigurnosti.

IZ PRVOG BROJA...

50 godina znanosti u NATO-u

Science for Peace and Security (SPS) Program u studenom ove godine proslavio je 50. rođendan. Saznajte kako je NATO na području znanosti djelovao od 1958. godine, a kako funkcionira danas te kako se prilagodio na nove sigurnosne izazove. Pogledajte prezentaciju o SPS aktivnostima u borbi protiv terorizma, i ostalim izazovima sigurnosti kao što je detekcija eksploziva, suprotstavljanje računalnom terorizmu, osiguravanje energije i očuvanje okoliša.

NATO projekt razvija "ekološke" metode za CWA dekontaminaciju

Koristeći otkrića SPS projekta, tim za NBC Defence AND Ecology Research Centre rumunjskog Ministarstva obrane nedavno je demonstrirao dvije nove tehnike za brzu i sigurnu dekontaminaciju kemijskih ratnih tvari. Ova demonstracija bila je posljednji eksperiment "Photocatalytic Decontamination of Neurotoxic and Vesicant Compounds", koji je nastao kao suradnja stručnjaka iz Italije, Rumunjske, Španjolske i Kanade koja je započela u listopadu 2005. godine.

Stvaranje zajednice otporne na terorizam: NATO napredne istraživačke radionice

Uloga zajednice u osiguranju sigurnije okoline u odgovorima na terorističke akcije glavni je fokus "NATO Advanced Research Workshop" (ARW) koja se održala u Washingtonu u rujnu ove godine. Profesor s Sveučilišta North Texas i jedan od vodećih stručnjaka u tom području David A. McEntire je primjetio: "Opći je osjećaj da rat protiv terorizma može uspjeti samo su u njega uključeni ljudi van vlasti".
Newsletter je dostupan na adresi: http://www.nato.int/science/index.html.

Sljedeći broj SPS newslettera izlazi na proljeće 2009. godine.

Ana Marija Vojković

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je u četvrtak u nastupne posjete veleposlanika Portugala Paula Tiaga Jeronima da Silvu (slika) i veleposlanika Švedske Fredrika Vahlquista, priopćili su iz Hrvatskog sabora.

U razgovoru s portugalskim veleposlanikom da Silvom predsjednik Sabora Bebić je izrazio zadovoljstvo odnosima Hrvatske i Portugala, te zahvalio na kontinuiranoj portugalskoj potpori Hrvatskoj na putu u EU i NATO. Bebić je izrazio želju da se plodonosna bilateralna suradnja nastavi i u predstojećem razdoblju, navodi se u priopćenju. Veleposlanik da Silva je obavijestio predsjednika Bebića kako je predsjednik portugalskog parlamenta Jaime Gama prihvatio poziv da dođe u službeni posjet Hrvatskoj, najvjerojatnije na jesen sljedeće godine.

Izvijestio ga je i da je Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u u uobičajenoj proceduri nakon što je Vrhovno vijeće nacionalne obrane pod predsjedanjem predsjednika Portugala donijelo pozitivnu odluku o Protokolu, te je izrazio čvrsto uvjerenje da će ratifikacija u Portugalu biti obavljena na vrijeme kako bi Hrvatska mogla na proljeće 2009. postati članicom NATO-a. Bebić i da Silva su se suglasili kako je izuzetno važno stabilizirati regiju jugoistočne Europe, bez čega nije moguće zamisliti ni ukupnu stabilnost Europe. U tom kontekstu portugalski je veleposlanik istaknuo značaj hrvatskog modela za druge države u regiji, priopćeno je iz hrvatskoga parlamenta.

Sa švedskim veleposlanikom Vahlquistom predsjednik Sabora Bebić je, osim o bilateralnim odnosima, koji su ocijenjeni kao izvrsni i prijateljski, te o dobroj bilateralnoj suradnji, razgovarao o procesima ratifikacije Lisabonskog ugovora i proširenja Europske unije, priopćeno je iz Sabora.

Švedska predsjedava Europskom unijom u drugoj polovici 2009., a Hrvatska planira završiti pregovore s EU-om do kraja švedskog predsjedanja. Predsjednik Sabora je švedskog veleposlanika izvijestio da će Hrvatska uskoro završiti proces prilagodbe hrvatskog zakonodavstva europskome, nakon čega hrvatska Vlada mora donijeti određeni broj podzakonskih akata.

U vezi s pregovorima Hrvatske s EU-om dao je čvrsta jamstva o namjeri Hrvatske da izjavom potvrdi kako ničime ne prejudicira granicu sa Slovenijom u okviru predpristupnih pregovora, te je i dalje spremna problem hrvatsko-slovenske granice iznijeti pred međunarodno pravno tijelo, kako je to uostalom dogovorila i s Crnom Gorom. Švedski je veleposlanik Vahlquist izrazio zadovoljstvo stavovima Hrvatske kao i nadu da će se problem zastoja u pregovorima Hrvatske s EU-om uspješno riješiti pod francuskim predsjedanjem, priopćeno je iz Hrvatskog sabora.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer sastao se u srijedu s novim afganistanskim ministrom unutarnjih poslova Mohamadom Hanif Atmarom.
Sjeveroatlanski savez, partneri i ministar Atmar imaju težak zadatak da u Afganistanu uspostave Nacionalne Sigurnosne Snage (Afghan National Security Forces).

Ministar Atmar je prenio poruku predsjednika Hamida Karzija, vlade i afganistanskog naroda koji odaju počast hrabrim ženama i muškarcima u uniformama ISAF-a koji služe u njihovoj zemlji.

Glavni je tajnik dao punu potporu Mohamadu Hanifu Atmaru i njegovim novim zadaćama kao ministru unutarnjih poslova.

Atmar je kritizirao dosadašnji rad policije koja nije učinila dovoljno da onemogući širenje talibana i osigura sigurnost u cijeloj zemlji.

Glavni tajnik Scheffer je ponovio kako je obveza NATO-a u dugom periodu osigurati sigurnost i razvoj Afganistana. U tome će Savezu pomoći partneri u koordinaciji s SAD-om te programi i misije Europske unije.

Slika: NATO

Ministar obrane Branko Vukelić susreo se u srijedu u Bruxellesu s belgijskim kolegom Pieterom de Cremom te tom prigodom izrazio zahvalnost na potpori Belgije na hrvatskom putu u euroatlanske integracije, priopćili su u Ministarstvu obrane.

Belgijski ministar izrazio je uvjerenje da će ratifikacija Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u uskoro doći na red u belgijskom Parlamentu, odnosno cijeli proces završiti na vrijeme tj. do sljedećeg Sastanka na vrhu NATO-a u travnju 2009. godine.

Ministri obrana dviju zemalja razmijenili su i iskustva ministarstava s područja sudjelovanja oružanih snaga u mirovnim operacijama, ističe se u priopćenju.

Oko 50 mladih ljudi iz desetak zemalja koji se bave pitanjima međunarodne sigurnosti i NATO-a, među kojima su profesionalci i službenici te predstavnici nevladinih udruga krenuli su u utorak navečer posebnim vlakom iz Zagreba na dvodnevni put prema Istanbulu. Projekt "GlobSec Express II" organizirala je Uprava za javnu diplomaciju NATO-a, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH i zagrebački Fakulteta političkih znanosti. To je drugi dio projekta simboličnog obilaska starih i novih članica NATO-a, koji nosi poruke u odnosu na ovogodišnji sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu, na kojem je i Hrvatska dobila pozivnicu za članstvo u savezu, a i dio je obilježavanja 60. obljetnica Saveza.

- Manifestacija "GlobSec Express" svoju je vrijednost već pokazala prošle godine kad je vlak krenuo iz Bratislave i završio u Zagrebu, vlak koji na simbolički način pokazuje kako proces širenja NATO-a nije završio. Nama je vrlo značajno da simbolički nastavak širenja NATO-a počinje na Glavnom kolodvoru u Zagrebu - rekao je državni tajnik za europske integracije u MVPEI-u Davor Božinović.
- GloBsec Express jedan od najjedinstvenijih programa NATO-a i to zato što nije riječ samo o važnom političkom projektu za regiju nego zato što, a to je možda i važnije, okuplja one mlade ljude koji će vjerojatno biti novi naraštaj vođa u regiji - izjavila je zamjenica pomoćnika glavnog tajnika za javnu diplomaciju NATO-a Stefanie Babst.

Temeljna zamisao projekta je pružiti jedinstvenu platformu na kojoj će mladi čelnici iz jugoistočne Europe i zemalja članica NATO-a na neformalan način, družeći se cijeli dan u vlaku koji je u pokretu, u nizu rasprava, radionica i seminara, razgovarati o sigurnosnim pitanjima i budućnosti regije u kontekstu euroatlantskih integracija.
- Hrvatska je kao već izvjesna članica NATO-a odabrana kao polazna točka i ja sam siguran da će naš, hrvatski ekspresni vlak stići na vrijeme, odnosno da će početkom travnja Hrvatska postati punopravna članica NATO saveza - istaknuo je državni tajnik.

- Zamisao o vlaku djeluje pomalo čudno, ali smo željeli na jednom mjestu okupiti mlade ljude koji će raspravljati o regionalnim pitanjima vezanim uz sigurnost, ne u nekoj konferencijskoj ili hotelskoj dvorani, nego u pomalo neobičnom okružju. Nekad smo to činili i autobusom - prije nekoliko godina organizirali smo NATO autobus koji je išao od baltičkih zemalja sve do Istambula. Ideja je bila ista - stajao je u različitim zemljama i gradovima i svugdje bi ljudi imali priliku susresti se s putnicima - kazala je Babst.

Vlak će stati na tri mjesta prije dolaska u Istambul u četvrtak - u Beogradu, Sofiji i Skoplju, rekla je Babst, ocijenivši put dobrom prilikomn da mladi ljudi kvalitetno razgovaraju o tome što za zemlje kroz koje prolaze zapravo znači ulazak u NATO.
- Vrlo je snažna poruka to što vlak kreće iz Zagreba, jer je Hrvatska na pragu punopravnog članstva. Za tek koji mjesec ćemo je moći pozdraviti kao jednu od nas, pa ovim vlakom od nje u regiju kreće i euroatlantska integracija - rekla je zamjenica pomoćnika glavnog tajnika za javnu diplomaciju NATO-a.

U vlak se ukrcao i predstavnik OPSA-e, Vedran Obućina, od kojeg očekujemo detaljnije informacije nakon povratka iz Istambula.

General vojske SAD-a David Petraeus koji nadzire operacije u afganistanskom ratu rekao je da će dodatnih 20.000 vojnika koje traže američki zapovjednici NATO-ove misije u Afganistanu doći iz SAD-a dok bi dodatna pojačanja dali saveznici.

General Petraeus, koji je na čelu središnjeg zapovjedništva SAD-a, upitan je u Američkom institutu u Rimu o jačanju snaga u Afganistanu. U Afganistanu se nalazi više od 60.000 vojnika od kojih su nešto više od polovice pripadnici snaga SAD-a. Iako je broj vojnika SAD-a već na najvišoj razini od 2001. američki zapovjednici traže dodatnih 20.000 vojnika kako bi obuzdali povećavanje nasilja koje je zahvatilo dijelove zemlje.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je u utorak obavijest o odluci Kraljevine Danske o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku.

Ovim činom Kraljevina Danska postala je jedanaesta, između 26 članica NATO-a, čiji je parlament ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija smatra da je ratifikacija Protokola dokaz vjerodostojnosti vanjske politike Republike Hrvatske, koja je na ovaj način prepoznata i od strane Kraljevine Danske.

Visoko izaslanstvo MORH-a i GS OS RH na čelu s državnim tajnikom Matom Rabotegom i zamjenikom načelnika GS OS RH kontraadmiralom Zdenkom Simičićem, u sklopu višednevnog posjeta 12. hrvatskog kontingenta, obišao je njegovu sastavnicu koja djeluje u okviru Regionalnog zapovjedništva Sjever. Upoznali su se s uvjetima života i rada u kampu Marmal, koji se nalazi u neposrednoj blizini Mazar-E-Sharifa, u kojem je Republika Njemačka vodeća nacija, objavilo je Ministarstvo obrane.

U sklopu posjeta državni tajnik Raboteg susreo se s načelnikom stožera RC-N njemačkim brigadirom Heraldom Hellwingom koji ga je upoznao sa stanjem u ovom zapovjedništvu. Brigadir Hellwing naglasio je kako napori RC-N nisu vojne prirode, već svekolika pomoć institucijama u smislu izgradnje stabilnosti i sigurnosti. Načelnik stožera Hellwing istaknuo je iznimnu profesionalnost hrvatskih vojnika, dočasnika i časnika. Državni tajnik Mate Raboteg je rekao, kako je, na određeni način privilegij surađivati s Oružanim snagama Republike Njemačke, istaknuvši odlične profesionalne i ljudske odnose pripadnika dvaju kontingenata. Brigadir Hellwing izrazio je počašćenost posjetom hrvatskog izaslanstva na visokoj razini U nastavku službenog posjeta hrvatsko izaslanstvo susrelo se sa zapovjednikom njemačkog Airwinga brigadirom Karstenom Stoyeom. U sklopu te postrojbe djeluje većina hrvatskog kontingenta u Regionalnom zapovjedništvu Sjever.

Pripadnici 12. hrvatskog kontingenta u ovom regionalnom zapovjedništvu su na terenu i u korisnom razgovoru pojasnili specifičnosti zadaća koje obavljaju, a državni tajnik Raboteg odgovorio je pripadnicima kontingenta na njihova pitanja, dodajući kako će daljnji napori u pogledu praćenja ove sastavnice kontingenta biti u stvaranju uvjeta i prostora za zajednički boravak te još kvalitetnije praćenje kontingenta na planu logistike. Državni tajnik Raboteg i članovi izaslanstva izrazili su zadovoljstvo načinom na koji naši vojnici predstavljaju našu zemlju i njezine Oružane snage u ovoj misiji potpore izgradnje povjerenja i stabilnosti u ovoj zemlji.

Posjet 12. hrvatskom kontingentu dao je cjelovitu sliku stanja i potreba kako bi naše sudjelovanje u misiji ISAF bilo i dalje na visokoj profesionalnoj razini, prepoznato kako od struktura ISAF-a, tako i od domaćeg stanovništva.

Slika: MORH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je Natječaj za stipendiranje studenata viših godina preddiplomskih i diplomskih studija u RH u akademskoj godini 2008/09, a rok za podnošenje prijava je 9. siječnja 2009. godine. Očekuje se kako će biti odobrene stipendije za 40 studenata počevši od druge godine naviše.

Na natječaj se mogu javiti studenti viših godina koji studiraju na jednom od Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru, kao i svi kandidati koji studiraju na Veleučilištu u Varaždinu, Karlovcu, Velikoj Gorici i Slavonskom Brodu. Riječ je o Natječaju za program civilno-vojnog školovanja, a tijekom studija kandidati će imati osiguranu stipendiju (najmanje 12 tisuća kuna godišnje), te po završetku studija osiguran posao u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Kandidati koji završe fakultet po završetku studija obvezni su raditi u sustavu OSRH u trajanju dvostruko dužem od vremena stipendiranja. Po završetku studija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OSRH, računati i na mogućnosti daljnjeg usavršavanja ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama u svijetu.

Informacije u svezi natječaja mogu se dobiti na: www.morh.hr i u Personalnoj službi MORH-a na telefone 01/4568 767 i 01/4567 545.

Pravosudna i policijska misija EU-a (EULEX) počela je s radom, izjavio je u utorak ujutro glasnogovornik misije Victor Reuter.

- Na putu su prema svojim položajima - kazao je glasnogovornik upitan o pokretanju te europske misije, najvažnije civilne operacije EU-a dosad.

Glasnogovornik je potvrdio da su pripadnici EULEX-a raspoređeni na sjeveru Kosova gdje je nastanjena većina Srba koji su se dugo odlučno protivili dolasku europske misije.

- Odlaze u policijske postaje, na sud u Kosovskoj Mitrovici i na granicu sa Srbijom - rekao je Victor Reuter.

U sjevernim dijelovima pretežito nastanjenim Srbima za početak će biti raspoređeno 100 međunarodnih sudaca, državnih odvjetnika, policajaca i carinika. U misiji će u početku djelovati oko 1300 pripadnika, od kojih najviše policajaca, oko 750. O djelovanju EULEX-a stajališta su i dalje različita. Odlukom Vijeća sigurnosti UN, koju podupire službeni Beograd, članovi EULEX-a će pomagati i savjetovati mjesne vlasti u provedbi vladavine prava u radu policije, carine i pravosudnih tijela. Pravna je osnovica za djelovanje EULEX-a, po toj odluci, Rezolucija Vijeća sigurnosti 1244 iz 1999. godine.

Kosovske vlasti i većina Albanaca pak traže da nova misija djeluje u skladu s planom Marttija Ahtisaarija, kosovskim Ustavom i zakonima, odnosno da poštuje kosovski državni suverenitet.

Uprava za javnu diplomaciju NATO-a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, organiziraju od 10. do. 11. prosinca projekt „GlobSec Express II“ - putovanje vlakom od Zagreba do Istanbula, kojim će započeti obilježavanje predstojeće 60. obljetnice osnivanja NATO-a, priopćili su iz MVPEI-a.

Riječ je o drugoj fazi projekta simboličnog obilaska starih i novih članica NATO-a, koji nosi poruke u odnosu na ovogodišnji summit NATO-a u Bukureštu, na kojem je i Republika Hrvatska dobila pozivnicu za članstvo u Savezu. U povodu ispraćaja posebnog vlaka „GlobSec Express II“ u utorak, 9. prosinca 2008. godine, u hotelu „Esplanade“, u Zagrebu, s početkom u 20,00 sati, održat će se večera za sudionike projekta kojoj će, između ostalih, nazočiti i državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija dr. sc. Davor Božinović, te zamjenica pomoćnika glavnog tajnika za javnu diplomaciju NATO-a dr. Stefanie Babst.

NATO vlakom putuje i predstavnik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Napadi pakistanskih militanata na opskrbne konvoje zapadnih zemalja nisu značajno utjecali na američke i NATO snage stacionirane u Afganistanu niti su ugrozili njihove borbene operacije, priopćio je u ponedjeljak dužnosnik NATO-a.
- Sveukupni učinak tih napada na naše logističke napore u opskrbi američkih i NATO snaga... kao i afganistanske vojske i policije, je malen i do sada nije značajno utjecao na borbenu gotovost - izjavio je glasnogovornik Pentagona Bryan Whitman.

Talibani su u ponedjeljak drugi dan za redom zapalili desetke opskrbnih kontejnera u blizini Peshawara a u nedjelju su zapalili 100-ak kamiona s vojnim vozilima. Pravac iz Peshawara preko prijevoja Khyber do pograničnog grada Torkhama je najvažniji opskrbni pravac za američke i NATO snage u Afganistanu.

Radikalni islamski pokret talibana proširio je utjecaj u Afganistanu, pokazali su rezultati istraživanja objavljenog u ponedjeljak u Londonu. Talibanska se organizacija raširila na 72 posto područja zemlje, utvrđeno je između ostaloga u istraživanju europskog Međunarodnog vijeća o sigurnosti i razvitku (ICOS), što je predstavljeno u ponedjeljak.

Norine MacDonald, predsjednica ICOS-a i voditeljica istraživanja, izrazila je bojazan da bi talibani mogli i dalje širiti svoj utjecaj te da bi mogli potpuno ugroziti i Kabul.
- Nazočnost talibana u Afganistanu porasla je s 54 posto u protekloj godini na 72 posto u 2008. - izjavila je MacDonald.

Talibani vladaju mnogim gradovima i selima posebice na jugu zemlje, navedeno je u izvješću, u kojemu su također objavljeni podatci o sve većoj aktivnosti talibana u glavnom gradu Kabulu. Od četiri važne pristupne ceste prema Kabulu, tri su blokirane od strane talibana i "neprohodne" su. Sedam godina nakon pada talibanskog režima u Afganistanu, postoje naznake da talibani ponovno stječu povjerenje pučanstva.

- Ljudi podupiru talibane ne iz političkih razloga, nego iz straha za preživljavanje. Svjedoci smo neuspjeha našeg globalnog sigurnosnog koncepta - tvrdi Norine MacDonald.

Ljudi su sve nezadovoljniji snagama NATO-a i afganistanskim vladinim postrojbama, jer se i jedne i druge povezuje s borbom protiv uzgoja opijuma, stradanjima civila u zračnim napadima i visokom nezaposlenošću. Prema riječima MacDonald, mjere za otvaranje radnih mjesta, pribavljanje hrane i omogućavanje izobrazbe moraju se promatrati kao sigurnosni elementi te "financijski i politički" dobiti istu potporu kao i klasnične sigurnosne mjere.

- Ne upotrebljava se dovoljno novaca za pomoć u razvoju. Povećanje broja vojnika samo po sebi neće dovesti do uspjeha - požalila se predsjednica ICOS-a.

- Udvostručenje broja vojnika ima vojni učinak, ali ne i socijalni - smatra MacDonald, koja poziva na dijalog s ljudima ako se želi zaustaviti talibane.

- Ne smijemo rezervirati sigurnost samo za nas, nego za sve - izjavila je predsjednica ICOS-a, koja smatra da povlačenje stranih postrojbi iz Afganistana ne bi imalo smisla.

Afganistansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je neslaganje s izvješćem europskih stručnjaka. Problematična područja ograničena su na nekolicinu okruga na jugu i istoku zemlje, priopćilo je ministarstvo, tvrdeći da je ICOS pridao preveliku važnost "povremenim" aktivnostima talibana. ICOS, organizacija specijalizirana za sigurnosna pitanja, smatra da najmanje jedan javno poznati napad u tjedan dana predstavlja znak stalne nazočnosti talibana u nekom određenom području.

Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba priopćilo je u ponedjeljak da će preko javne nabave kupiti višenamjensko specijalno vozilo koje je prijeko potrebno za operacije zaštite i spašavanja u gradu. U Uredu su demnatirali medijska nagađanja da će vozilo biti namjenjeno za prijevoz štićenih osoba, već da je osnovna namjena toga vozila zaštita i spašavanje. Višenamjensko specijalno vozilo mora zadovoljiti sposobnost kretanja u otežanim terenskim uvjetima, mora biti opremljeno sustavom zaštite NBK (nuklearno biološko kemijska) te opremljeno primarnom protueksplozivnom zaštitom.

- Služit će kao zapovjedno telekomunikacijsko vozilo, upotrebljavat će se za terenski koordinacijski tim, za medicinski prijevoz, prijevoz NBK specijalnih timova, a pogodno je i za zračni prijevoz. Zbog svih tih činjenica sukladan je standardima NATO-a - stoji u priopćenju Ureda za upravljanje kriznim situacijama. Tvrde da hrvatskoj metropoli prijeti više mogućih ugroza u kojima se vozilo može uporabiti, primjerice, u njemu je kemijska i farmaceutska industrija pa ako se nešto dogodi, višenamjenskim specijalnim vozilom se prilazi mjestu događaja i utvrđuje šteta. Osim ovog specijaliziranog vozila grad će dobiti i najmoderniji stožer za upravljanje kriznim situacijama koje će se smjestiti u zagrebačkim Sesvetama.

To je vozilo jedinstveno u Hrvatskoj, pa će biti na usluzi i drugim gradovima i županijama radi zaštite i spašavanja na svom području, dodaju i tvrde da je vijek njegova trajanja 30 godina. Troškovi nabave takvog vozila, izrađenog po narudžbi, su oko 270 tisuća eura i niži su od razmatrane mogućnosti prenamjene civilnog vozila koja bi stajala oko 350.000 eura, a to je više od cijene višenamjenskog specijalnog vozila, objašnjavaju u Uredu. Sve zagrebačke operativne snage nestrpljivo su dočekale početak javne nabave višenamjenskog specijalnog vozila, jer ne raspolažu kapacitetima mobilnih telekomunikacijskih zapovjednih mjesta. To će vozilo moći zaprimati i prenositi glasovne poruke i podatke kako bi operativne snage na terenu mogle uskladiti svoj rad, stoji u priopćenju. Dodaje se da je kupnja zapovjednog pokretnog centra među prioritetima razvoja Ureda za upravljanje u hitnim situacijama te da je novac za kupnju višenamjenskog specijalnog vozila osiguran u ovogodišnjem proračunu. Grad namjerava kupiti i dva helikoptera i bespilotnu letjelicu.

Pobunjenici u sjeverozapadnom dijelu Pakistana zapalili su u ponedjeljak stotinjak automobila u vlasništvu NATO-a, među kojime je i 50 kamiona kojima se strane vojne snage u Afganistanu opskrbljuju namirnicama, opremom i drugim potrepštinama, izvijestila je u ponedjeljak pakistanska policija. Napad je uslijedio nakon sličnog napada u nedjelju istoj regiji, pri čemu je već uništeno oko 200 vozila.

- Pobunjenici su zapalili pedesetak kamiona kojima NATO-ove vojne snage opskrbljujemo hranom, sanitetskim materijalom i drugim potrepštinama. Ovo je sličan napad onome što ga je prethodne noći izvelo oko 200 naoružanih pobunjenika - rekao je glasnogovornik policije Anwar Zeb.
Kad je stigla policija, pobunjenici su se razbježali. Vatrogasci su uspjeli spasiti četrdesetak vozila. Nešto poslije ponoći pobunjenici su napali NATO-ovo skladište na sjeverozapadu zemlje, zapalivši 65 kamiona, pri čemu je ubijen čuvar.

Regija i Mediteranski dijalog bit će posebno važni za Hrvatsku kao članicu NATO-a, rekao je na godišnjoj skupštini Atlantskog vijeća Hrvatske veleposlanik RH pri NATO-u mr.sc. Igor Pokaz. Skupština je održana 8. prosinca na Fakultetu političkih znanosti gdje je Pokaz imao priliku dati viđenje NATO-a u idućoj godini. Između ostalog, Pokaz je naglasio da se u Bruxellesu željno iščekuje nova američka delegacija koja bi trebala puno više raditi na bilaterali i multilaterali, ali i stav Rusije u idućih par mjeseci.


Ljetni seminari na otoku Šipanu jedan je od najpoznatijih načina promocije NATO-a Atlantskog vijeća Hrvatske

Hrvatska delegacija se polako popunjava i priprema za prelazak u glavnu zgradu gdje su izaslanstva država članica. Da bi naša zemlja to i postala potrebno je da sve članice ratificiraju pristup Hrvatske u svojim parlamentima. Trenutačno je najveći problem kanadski parlament koji ne zasjeda zbog izvanrednih političkih okolnosti i krize vlade. Ako se krene u nove izbore, Hrvatska neće imati priliku sjediti u Strasbourgu za stolom kao članica, već u sastavu 26 plus 2.

Stalna transformacija i sveobuhvatni pristup operacijama je NATO-ov imperativ koje će Hrvatska morati provesti i među svojim vojnim snagama, rekao je vojni izaslanik RH pri NATO-u general mr.sc. Drago Lovrić. Hrvatska će morati u skoro vrijeme odrediti časnike koji će raditi u NATO stožeru i NATO zapovjedništvima.

U nastavku svoja su izvješća dali predsjednik AVH prof. dr. Radovan Vukadinović, predsjednica Odbora mladih AVH mr.sc. Đana Luša te predsjednik Nadzornog odbora prof. dr. Radule Knežević. U opisu aktivnosti kroz ovu godinu prof. Vukadinović naglasio je i potporu te suradnju s OPSA-om, a najavljene su i brojne aktivnosti, ponajviše u akademskih krugovima, kojima će AVH promovirati NATO u Hrvatskoj i regiji.

Vedran Obućina

Predsjednik Stjepan Mesić jučer je sudjelovao na komemorativnom skupu u povodu 67. godišnjice japanskog napada na Pearl Harbor, održanom na nosaču zrakoplova Interpid, plovećem brodu-muzeju u New Yorku, na kojem je odana počast američkom Hrvatu Petru Tomiću (Peter Tomich), koji je za herojstvo u Pearl Harboru nagrađen Kongresnom medaljom časti, najvišim vojnim odlikovanjem u SAD-u.

Predsjednik Muzeja Intrepid Bill White, naglasio je da je "pali heroj Petar Tomić, Amerikanac hrvatskog podrijetla" u napadu na Pearl Harbour žrtvovao svoj život kako bi spasio posadu broda USS Utah, na kojem je bio upravitelj stroja.

White je Mesića predstavio kao "prijatelja Interpida, prijatelja Amerike, predsjednika Hrvatske koja uskoro ulazi u NATO".

"Ovdje zajedno s vama odajemo počast jednom Hrvatu ratnom heroju koji je smrtno stradao u Pearl Harboru, no sjećamo se svih koji su poginuli u tom velikom ratu, svih njih na svim stranama", rekao je predsjednik Mesić u prigodnom govoru.

"Želimo da svijet naše djece i djece naše djece bude svijet mira i suradnje, a ne ratova", naglasio je.

Govoreći o izazovu terorizma s kojim se današnji svijet susreće, Mesić je naglasio kako se s njim treba "suočiti sa svim raspoloživim sredstvima, ne samo silom oružja već i politikom razvoja, koja će dugoročno eliminirati okruženje iz kojeg se novače teroristi".

Govoreći o hrvatsko-američkom prijateljstvu, rekao je da su ga gradili naraštaji hrvatskih iseljenika, te da je ono "svoje čvrste i nerazrušive temelje dobilo u Drugom svjetskom ratu kada smo se borili zajedno na strani antifašizma i slobode". Na tim temeljima počivaju i današnji odnosi SAD i Hrvatske, dodao je.

"Drago mi je da sam danas ovdje, jer na kraju bili smo u Drugom svjetskom ratu na istoj strani, dakle uz Ameriku Hrvatsku puno toga veže. Nekoliko puta sam naglašavao da je Hrvatska upravo stoga što se nalazila na strani saveznika mogla ostvariti svoju samostalnost", kazao je Mesić kasnije u izjavi hrvatskim novinarima.

Na komemoraciji je sudjelovalo desetak preživjelih iz napada na Pearl Harbor i udovica stradalih, s područja New Yorka, većina njih poodmakle životne dobi. Kao poseban znak povezanosti s havajskim otokom Oahu, na kojem je Pearl Harbor, oku vrata su nosili vijence s bijelim orhidejama poslanim s Oahua.

U povodu 67. obljetnice japanskog napada na Pearl Harbor, u kojem je potopljeno ili teško oštećeno 18 američkih ratnih brodova, poginula su 2.402 američka vojnika a 1.282 su ranjena, počasni vod s Interpida ispalio je tri puščana plotuna, otpjevana je američke himna, a predsjednik Mesić i predstavnik preživjelih iz Pearl Harbora, 88-godišnji Clark Y. Simmons bacili su s Intrepida u rijeku Hudson vijence.

Posebna čast hrvatskom heroju Tomiću, jednom od 15 dobitnika Medalje časti iz Pearl Harbora, iskazana je i izborom Simmonsa za polaganje vijenca, jer je on bio Tomićev suborac na USS Utahu.

U razgovoru s hrvatskim novinarima, Simmons je rekao da "osobno nije upoznao Tomića, ali je znao za njega i za njegov herojski čin, s kojim je spasio desetke članova posade".

Kada je USS Utah pogođen i počeo tonuti, Tomić je naredio evakuaciju svih iz strojarnice, a sam je spriječio eksploziju parnih kotlova koja bi raznijela cijeli brod. USS Utah, u kojem je poginulo 87 ljudi danas leži na dnu Pearl Harbora kao grobnica stradalih i dio povijesnog muzeja pod vodom.

Primjer Tomića su u prigodnim govorima isticali i kapetan fregate Regina Gallagher Marengo i predsjednik Muzeja Intrepid Bill White.

Kongresnom medaljom časti Tomića, rođenog u hercegovačkom selu Prolog 1893., 1942. je odlikovao predsjednik SAD-a Franklin D. Rosevelt, a njegovim je rođacima uručena 2006., na svečanosti na nosaču zrakoplova USS Enterprise usidrenom ispred Splita.

Češki premijer Mirek Toplanek izjavio je danas u Pragu da će tijekom češkog predsjedanja EU u prvoj polovici 2009. godine učiniti sve kako bi ubrzao put Hrvatske u punopravno članstvo u Uniji.

"Obećavam da ću učiniti sve za vašu zemlju" rekao je Topolanek nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom koji kao gost sudjeluje na kongresu vladajuće češke Demokratske građanske stranke (ODS).

Ističući da je Češka i dosad podupirala Hrvatsku češki premijer i predsjednik ODS-a rekao je da će Prag osobito iduće godine biti u prilici podupirati i ohrabrivati Hrvatsku na putu u EU i NATO.

"Imate istu priliku kao i češki narod" istaknuo je Topolanek.

Premijer Sanader koji se na marginama kongresa sastao i češkim predsjednikom Vaclavom Klausom očekuje da će Hrvatska tijekom češkog predsjedanja ostvariti veliki napredak u pristupnim pregovorima.

"Nakon razgovora s predsjednikom Klausom i premijerom Topolanekom ohrabrilo me je da je Češka vrlo čvrsta u poruci Europi kako Hrvatska mora biti 28. članica EU-a" rekao je Sanader.

Dodato je da su Klaus i Topolanek obećali da će češki parlament vrlo brzo ratificirati Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u kako bi na idućem summitu početkom travnja iduće godine mogla sudjelovati kao punopravna članica.

Po Sanaderovim riječima Klaus je izrazio želju da kao znak prijateljstva s Hrvatskom tijekom češkog predsjedanja Unijom posjeti Zagreb o ćemu će Sanader izvjestiti predsjednika Stjepana Mesića.

Bosna i Hercegovina stagnira u približavanju Europskoj uniji i NATO-u jer "nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad euroatlantskim programom", ocijenio je jučer Visoki međunarodni predstavnik u BiH Miroslav Lajčak u izvješću koje je podnio Vijeću sigurnosti UN.

Kao rezultat takve situacije, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, napredak na liberalizaciji viznog režima s EU i odluka NATO-a o intenziviranju dijaloga o članstvu nisu rezultirali zamahom u reformama, kazao je Lajčak.

Posljednjih je mjeseci negativna i nacionalistička retorika sa svih strana postala norma, a ne iznimka, istaknuo je Visoki predstavnik i dodao kako da su zabilježeni brojni izazovi Daytonskom mirovnom sporazumu, jednako protiv države BiH i njezinih struktura, kao i protiv postojanja Republike Srpske.

Općinski izbori u listopadu dodatno su zaoštrili stajališta svih strana, rekao je slovački diplomat, navodeći za primjer kako su "vlasti RS u brojnim prilikama izazvali institucije, nadležnosti i zakone države".

Nedavne tužbe vlade RS protiv brojnih lokalnih i međunarodnih dužnosnika, uključujući i njegovog glavnog zamjenika Raffi Gregoriana, zbog navodne urote za uništenje RS, Lajčak je nazvao "potezima protiv OHR-a i međunarodne zajednice u cjelini".

U trećem izvješće Vijeću sigurnosti UN-a od stupanja na dužnost Visokog predstavnika u srpnju 2007., Lajčak je naglasio kako je politička sitacija u BiH teška, ali se ne prenosi na sigurnosno stanje koje je stabilno.

Kritiku zbog negativne retorike i "stalnog promicanja svog privatnog političkog programa" Lajčak je adresirao i na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, rekavši kako on rabi svoj ured i međunarodne forume da bi "dovodio u pitanje pravo na postojanje RS."

"Da bi napredovala prema euroatlanstkim integracijama BiH će morati promjeniti načine na koje se vodi politika i zamjeniti politiku nultih rezultata s onom koja se temelji na kompromisu", ustvrdio je.

Za zajedničku izjavu predsjednika HDZ-a, SDA i SNSD-a od 8. studenoga, rekao je kako "ima potencijala da prekine sadašnji politički zastoj", ali je potrebno prijedloge iz izjave staviti u konkretan oblik, raspraviti i prihvatiti kroz relevantne institucije BiH.

Pozdravio je usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN od 20. studenoga o produljenju misije EUFOR/Althea u BiH za dodatnih godina dana.

Predstavnik Francuske, predsjedavajuće EU, Jean Maurice Ripert rekao je da je njegova zemlja "uznemirena političkim ozračjem u BiH".

Izrazio je uvjerenje EU-a da je moguć napredak BiH u reformama i eurointegracijama te istaknuo kako "entiteti i država BiH imaju odgovornost prema građanima koji žele ući u EU". Pozvao je da prestanu djelovanja i govori s kojima se osporava postojanje entiteta ili države BiH.

Predstavnica SAD Rosemary DiCarlo izrazila je punu podršku mandatu Ureda Visokog predstavnika (OHR) na ispunjenju ciljeva koje je za BiH postavili Upravljačko vijeće (PIC), te upozorila protiv retorike ili akcija koje potkopavaju Daytonske mirovne sporazume.

Neven Jurica, veleposlanik Hrvatske koja u prosincu predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, izrazio je "duboku zabrinutost" zbog stanja u BiH kakvo je opisao Visoki predstavnik, koje je "daleko od stabilnog". Također je ukazao na štetnost osporavanja temelja BiH postavljenih Daytonskim sporazumom.

"Dijalog o budućim ustavnim reformama treba se pojačati pod revitaliziranim i iznova usredotočenim vodstvom međunarodne zajednice te dodatnu potporu za Visokog predstavnika, uz dostizanje sporazuma i vizije za budućnost, prihvatljivih za sva tri ustavna naroda", naglasio je hrvatski veleposlanik.

"Stabilnost BiH ovisi od poštivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata". U BiH se mora čuti glas Hrvata, on se mora uzimati u obzir, na temelju etničke, građanske i ustavne jednakosti", naglasio je Jurica.

On se također založio za europsku perspektivu BiH te pozvao na uhićenje preostalih haških bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Hrvatski premijer Ivo Sanader sastao se večeras u Pragu s češkim premijerom Mirekom Topolanekom koji od 1. siječnja 2009. preuzima šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

Na večeri koju je češki premijer upriličio u čast Sanadera razgovaralo se o pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom. Premijer Topolanek je istaknuo kako će to pitanje biti jedan od prioriteta češkog predsjedanja, pri čemu je istaknuo potporu Češke Republike za završetak pregovora u 2009.

Češki premijer je podržao i ulazak Hrvatske u NATO, rekavši. Kazao je kako je Protokol o pristupanju Hrvatske u taj savez u parlamentarnoj proceduri te da će u narednim tjednima Protokol biti ratificirati kako bi Hrvatska postala punopravna članica prije 60. godišnjice NATO-a koja će se obilježiti 3. i 4. travnja iduće godine summitom u Strasbourgu i Kehlu.

Premijer Sanader je zahvalio na češkoj potpori, te je istaknuo kako Hrvatska, poput Češke, želi postati članica Europske unije i NATO-a. Upoznao je češkog premijera s naporima koje Hrvatska ulaže u tom smislu, te je istaknuo kako je tijekom procesa pregovaranja Hrvatska dokazala svoju vjerodostojnost u ispunjavanju potrebnih kriterija.

Sanader je naglasio kako će uspjeh hrvatskih pristupnih pregovora potvrditi sposobnost Europe da trenutnim političkim, gospodarskim i institucionalnim izazovima odgovori strateškim potezima.

Hrvatski i češki premijer razgovarali su i o najaktualnijim pitanjima za Europsku uniju, od utjecaja globalne i financijske krize na europsko gospodarsko do daljnjeg tijeka procesa ratifikacije Lisabonskog ugovora. Premijer Sanader pritom je naglasio važnost ratifikacije tog ugovora od strane Češke Republike. Razgovaralo se također o daljnjem jačanju bilateralne suradnje, posebice na gospodarskoj razini.

OESS kao učinkovit mehanizam sprječavanja i otklanjanja posljedica sukoba treba u današnjem globaliziranom svijetu pronaći učinkovit način odgovora na različite oblike međunarodnih ugroza, rekao je jučer mnistar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u govoru na 16. Ministarskom sastanku OESS-a u Helsinkiju.

U priopćenju MVPEI-a navodi se kako je Jandroković u govoru istaknuo da se ovogodišnji sastanak održava u vrijeme kad pred Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju stoje brojni izazovi. U kontekstu sigurnosne suradnje spomenuo je uspješnu provedbu Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja kao jedinog učinkovitog mehanizma kontrole konvencionalnog naoružanja u Europi te naglasio kako Hrvatska pozdravlja potpisivanje Konvencije o kasetnom streljivu 3. prosinca 2008. godine u Oslu.

Kao temeljne ciljeve regionalne politike Hrvatske Jandroković je, prema priopćenju, naveo sigurnost, stabilnost i gospodarski razvitak, zbog čega hrvatska vlada posvećuje punu pozornost stanju u Bosni i Hercegovini i Kosovu te posebno odnosima Hrvatske i Srbije, koji su iznimno važni za stabilnost cijele regije.

"Republika Hrvatska kao nestalna članica Vijeća sigurnosti i zemlja pred vratima punopravnog članstva u EU i NATO-u spremna je preuzeti svoj dio odgovornosti za međunarodnu sigurnost", zaključio je, prema priopćenju, ministar Gordan Jandroković u govoru pred sudionicima ministarskog sastanka OESS-a.

Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroković, potpisali su u četvrtak u Helsinkiju Dodatak povelji čime su u članstvo te skupine koja služi kao priprema za članstvo u NATO-u pristupile Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Kako je priopćio MVPEI, svečanost potpisivanja upriličena je nakon održanog sastanka zemalja članica Američko-jadranske povelje - SAD-a, Hrvatske, Albanije i Makedonije - na marginama XVI. Ministarskog sastanka Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Jandroković je novim članicama Američko-jadranske povelje izrazio dobrodošlicu, kazavši kako se njihovim uključenjem jača doprinos zemalja potpisnica stabilnosti i sigurnosti u regiji, priopćeno je.

Američko-jadranska povelja neosporno je dokazala svoju učinkovitost u usvajanju fundamentalnih vrijednosti i načela Sjevernoatlantskog saveza u području jugoistočne Europe, dodao je ministar Jandroković i istaknuo kako Hrvatska ostaje ustrajna u održavanju i jačanju suradnje i potpore Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, prenoseći vlastita iskustva dobivena tijekom hrvatskog eurointegracijskog procesa, priopćeno je iz MVPEI-ja.

Prigodom svečanog potpisivanja, uz ministra Jandrokovića, kratke govore održali su i ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošoski kao predsjedatelj Američko-jadranske povelje, ministar vanjskih poslova Albanije Lulzim Basha, te pomoćnik državne tajnice Sjedinjenih Država Daniel Fried, dok su u ime novih potpisnica Povelje govor održali ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj, te ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen.

Svečanosti potpisivanja nazočili su i ministri te predstavnici baltičkih zemalja - Estonije, Latvije i Litve - kao i Srbije, s kojima zemlje članice Američko-jadranske povelje surađuju.

Članstvo u povelji omogućilo je skorašnje priključenje Hrvatske i Albanije NATO-u, dok Makedonija zasad nije dobila poziv za ulazak u Sjevernoatlantski savez zbog protivljenja Grčke.

Rat koji je u kolovozu izbio u Gruziji i njegove posljedice za europsku sigurnost glavna je tema godišnje sjednice ministara vanjskih poslova OESS-a koja je u četvrtak počela u prilikama krize povjerenja između Rusije i Zapada.

Sudionici ovog skupa 56 zemalja istaknuli su da je regija ove godine prošla kroz burno razdoblje nakon oružanog sukoba njezinih dviju članica, Gruzije i Rusije, koji Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nije mogla spriječiti premda je bila prisutna na terenu.

Skup pod finskim predsjedanjem u Helsinkiju bio je isto tako prigoda da Zapad pozove Rusiju da smanji svoju potporu pobunjenim pokrajinama Abhaziji i Južnoj Osetiji.

"Europska unija nije sigurna da nazočnost više tisuća vojnika kao i vojnih baza pridonosi" stabilizaciji regije, rekao je francuski ministar vanjski poslova Bernard Kouchner čija zemlja u ovom polugodištu predsjeda EU-om.

Rusija planira razmjestiti 3800 vojnika i otvoriti vojne baze u tim dvjema pokrajinama. Ona usto ne dopušta da onamo dođu europski promatrači koji bi trebali nadgledati poštovanje rusko-gruzijskog primirja.

Francuski ministar je u razgovoru za agenciju France Presse još jednom zatražio da "promatrači OESS-a počnu obavljati svoj posao" u gruzijskim pobunjenim pokrajinama.

Govoreći o ruskim prijedlozima o novom ugovoru o europskoj sigurnosti, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Bryza rekao je da su ruski prijedlozi o novoj kolektivnoj sigurnosti usmjereni protiv NATO-a koji Rusija optužuje da prisvaja njezinu sferu utjecaja.

"Nema potrebe za nekim novim sustavom i mislim da je prilično jasno o čemu je riječ", rekao je Bryza u okviru OESS-ova susreta na vrhu u Helsinkiju.

"Mislim da je riječ o traženju alternative za NATO koji je tako dobro djelovao. NATO dovodi Rusiju u neugodan položaj", rekao je.

EU je iskoristio prigodu da pozove Moskvu na "neodgodivu" provedbu ugovora o konvencionalnim snagama u Europi (CFE), "temeljnog kamena europske sigurnosti" koji je Rusija prestala primjenjivati.

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Miroslav Lajčak danas će, u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, upozoriti da ta zemlja zbog nacionalističkih programa stagnira u euroatlantskim integracijama, priopćeno je jučer iz Ureda visokog predstavnika (OHR).

Unatoč potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om i sudjelovanju u NATO-ovu procesu Partnerstva za mir, političko stanje u zemlji i dalje je štetno za ostvarivanje daljnjeg napretka, ocjena je iz Lajčakova izvješća.

Političari u BiH još nedostatno razumiju da su potrebni dijalog i kompromisna rješenja, a "nacionalistički i etnički programi i dalje prednjače pred euroatlantskim programima", navodi se u priopćenju ORH-a o izvješću koje će visoki predstavnik podastrijeti Vijeću sigurnosti.

Dodaje se kako će Lajčak izvijestiti i o tome da Vijeće za provedbu mira (PIC) nije donijelo odluku o transformaciji OHR-a jer "tijela vlasti u BiH nisu ispunila ciljeve i uvjete koje je potrebno ispuniti za donošenje takve odluke".

OHR navodi kako će slovački diplomat pozdraviti "obnovljenu pozornost koju međunarodna zajednica, a posebno EU, posvećuju BiH".

Sporazum, koji su 8. studenoga postigli čelnici stranaka HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a, u izvješću je ocijenjen "strateškim" te se navodi da bi u "općenito negativnu ozračju taj sporazum mogao ojačati državu".

Lajčák će posjetiti i Washington i razgovarati sa zamjenikom pomoćnika državne tajnice Stewartom Jonesom i veleposlanikom Robertom Gelbardom, članom timova za tranziciju na predsjedničku administraciju Baracka Obame, priopćeno je iz OHR-a.

Visoko izaslanstvo MORH-a i GS OS RH predvođeno državnim tajnikom Matom Rabotegom posjetilo je 3. prosinca sjedište kabulske gradske policije – KCP. Tijekom susreta sa zapovjednikom KCP-a generalom M. Ayoubom Salangijem, državni tajnik Raboteg je istaknuo hrvatsko razumijevanje za težak posao izgradnje državnih i sigurnosnih institucija u Islamskoj Republici Afganistanu. Hrvatska putem hrvatskog kontingenta u misiji ISAF daje svoj doprinos izgradnji stabilnosti ove zemlje znajući kako se nestabilnost u ovom dijelu svijeta lako prenese u regiju ali i šire, imajući globalne utjecaje.

General Salangi zahvalio je državnom tajniku Rabotegu na posjetu, istaknuvši vrlo dobru suradnju s pripadnicima HRVCON-a, od kojih su puno toga naučili. Hrvatski vojnici su i od policajaca, ali i od običnog naroda prepoznati kao poštovatelji lokalne tradicije i običaja. Zapovjednik KCP-a rekao je kako je upravo ta suradnja dokaz visokom razumijevanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga za afganistanske prilike.

U nastavku posjeta članovi izaslanstva su zajedno s generalom Salangijem posjetili dječji vrtić u kojem uglavnom borave djeca kabulskih policajaca. U prigodi vjerskog blagdana Iftara, državni tajnik Mate Raboteg uručio je darove – televizor, mnoštvo igračaka i ostalih potrepština. Ravnateljica vrtića izrazila je zahvalnost na darovima koji će i te kako podignuti standard boravka djece u ovom vrtiću koji hrvatske predstavnike, koji u njemu nisu prvi put, uvijek dočekuje kao vjerne prijatelje.

Izvor: MORH
Slika: MORH

Prvi dočasnik OS RH časnički namjesnik Goran Turk u pratnji prvog dočasnika 12. HRVCON-a te stožernog dočasnika u zapovjedništvu ISAF-a stožernog narednika Michaela Fanuka, posjetio je tijekom radnog posjeta Afganistanu prvog dočasnika ISAF-a časničkog namjesnika Luniasolua Savusa. Dvojica prvih dočasnika razmijenila su iskustva o sudjelovanju HRVCON-a u misiji ISAF, te o strukturi i razvoju dočasničkog zbora u ISAF-u. Prvi dočasnik ISAF-a istaknuo je tijekom razgovora vrlo visoke ocjene koje hrvatski dočasnici i vojnici dobivaju za svoj angažman. Prvi dočasnik OS RH časnički namjesnik Goran Turk u pratnji prvog dočasnika 12. HRVCON-a te stožernog dočasnika u zapovjedništvu ISAF-a stožernog narednika Michaela Fanuka, posjetio je tijekom radnog posjeta Afganistanu prvog dočasnika ISAF-a časničkog namjesnika Luniasolua Savusa. Dvojica prvih dočasnika razmijenila su iskustva o sudjelovanju HRVCON-a u misiji ISAF, te o strukturi i razvoju dočasničkog zbora u ISAF-u. Prvi dočasnik ISAF-a istaknuo je tijekom razgovora vrlo visoke ocjene koje hrvatski dočasnici i vojnici dobivaju za svoj angažman. Pripadnici HRVCON-a upravo su prepoznatljivi po profesionalnosti i odgovornosti u provedbi najsloženijih zadaća, istaknuo je časnički namjesnik Savusa.

Časnički namjesnik Turk i suradnici upoznali su prvog dočasnika ISAF-a s aktivnostima koje OS RH provode u razvoju i usvajanju novih sposobnosti usmjerenih na još snažniji doprinos hrvatskom angažmanu u ISAF-u. Bilo je govora o suradnji koju OS RH imaju s Oružanim snagama SAD-a, poput ustrojavanja i zajedničke obuke s pripadnicima Nacionalne garde Minnesote u provedbi budućih zadaća.

Izvor: MORH
Slika: MORH

Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, Markijan Lubkivski, komentirao je sastanak NATO-a u Bruxellesu za Jutarnji list. Tekst prenosimo u cijelosti.

Očekivalo se da će na sastanku NATO-a Ukrajina i Gruzija ući u pristupni program za članstvo (MAP)?

Mi smo MAP stvarno željeli. Kao pragmatici, nismo se zavaravali da će odluka o pristupanju Ukrajine biti donesena u Bruxellesu. No, vrata NATO-a i dalje su otvorena. Važno je da su na sastanku potvrđeni svi elementi odluka iz Bukurešta u odnosu na Ukrajinu i Gruziju. Mi ćemo postati članovi Saveza.

Je li ta odluka popuštanje Rusiji?

Uzroke takve odluke treba tražiti na relaciji Ukrajina - NATO. Moramo nastaviti približavanje standardima NATO-a i postići konsenzus svih političkih snaga unutar Ukrajine glede pristupanja NATO-u.

Je li ‘južnoosetinski rat’ utjecao na takav ishod?

Iako konflikt u Gruziji nije ubrzao proces integracije u NATO, on je definitivno ojačao naše uvjerenje da moramo imati čvrsta jamstva za našu sigurnost koju danas može pružiti samo NATO.

Kakvo je stanje u vezi s produljenjem ugovora s Rusijom oko crnomorske flote na Krimu?

Naš zahtjev da se ruska flota povuče iz Sevastopolja do 2017. ostaje nepromjenjiv. Rusko-gruzijski konflikt pokazao je kako postoji mogućnost da budemo upleteni u vojno suprotstavljanje.

Vlado Vurušić, Jutarnji list
Slika: Jutarnji list

Hrvatski premijer Ivo Sanader primio je u srijedu u Zagrebu predsjednika norveškog parlamenta Thorbjoerna Jaglanda kojemu se zahvalio na potpori Norveške hrvatskom putu u EU i NATO, priopćeno je iz Vlade.

Sanader je izrazio zadovoljstvo što je Norveška među prvima ratificirala Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u.

Prema priopćenju, Jagland je uvjeren da će Hrvatska vrlo skoro završiti s procesom euroatlantskih integracija i vratiti se europskoj obitelji gdje joj je oduvijek bilo mjesto.

Govoreći o velikom napretku hrvatskog društva, visoki norveški dužnosnik rekao je da Hrvatska nije model samo za susjednu regiju, nego i za cijelu Europu.

Po njegovim riječima, za Norvešku su odnosi sa Zagrebom vrlo važni, uzimajući u obzir iznimno važnu ulogu Hrvatske za postizanje trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta u regiji.

Dvojica dužnosnika razgovarala su i o mogućnostima jačanja gospodarske razmjene između dvije zemlje, situaciji u susjednoj regiji te o svjetskoj ekonomskoj krizi, navodi se u Vladinu priopćenju.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je jučer u Bruxellesu da će Slovenija vrlo brzo dati u postupak ratifikacije pristupne protokole o uključivanju Hrvatske i Albanije u NATO.

"Oba pristupna protokola, s Hrvatskom i Albanijom, dat ćemo vjerujem idućih tjedana u proceduru, prvo na sjednicu Vlade, a onda u parlament", rekao je Žbogar jučer na rubu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a. Dodao je da će ratifikacija biti obavljena do travnja iduće godine, do kada bi ratifikacijski postupak u svih 26 članica morao i završiti.

Unatoč nekim dvojbama nekih stranaka glede ratifikacije, a tiču se otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom, vjeruje se da će ratifikacija biti obavljena do travnja.

Mediji su ovih dana naveli da će za ratifikaciju pristupnih protokola Hrvatske i Albanije slovenski parlament vjerojatno primijeniti proceduru koja će zahtijevati da za ratifikaciju glasuje dvotrećinska većina zastupnika.

Hrvatska ne očekuje nikakve probleme u postupku ratifikacije pristupnog protokola za ulazak u NATO i očekuje će biti završen do sljedećeg summita Saveza početkom travnja sljedeće godine, izjavio je jučer u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

Jandroković je, nakon završetka dvodnevnog sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na ministarskoj razini, rekao da je razgovarao s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Schefferom i s više ministara vanjskih poslova zemalja članica, koji su mu potvrdili da će postupak ratifikacije biti dovršen na vrijeme. Do sada je pristupni protokol s Hrvatskom ratificiralo 10 od 26 zemalja članica NATO-a.

"Ne vidim nikakav problem, svi su najavili da da će ratifikacija biti dovršena do kraja ove ili početkom sljedeće godine, a najvažnije je da to bude prije summita NATO-a u Strasbourgu i Kehlu početkom travnja. "Nema na obzoru nikakvih problema i Hrvatska će po svemu sudeći i prema informacijama kojima raspolažemo mirno uploviti u luku i postati punopravna članica NATO", rekao je Jandroković.

Prema navodima ljubljanskog lista Dnevnik, neki ustavni pravnici tvrde da je za ratifikaciju potrebna dvotrećinska većina u slovenskom parlamentu. Slovenska vlada još nije poslala Državnom zboru prijedlog zakona o ratifikaciji protokola o uključenju Hrvatske i Albanije u NATO, a neke oporbene stranke navode da će glasovati protiv.

U završnom priopćenju koje su usvojili ministri vanjskih poslova članica NATO-a kaže se da je "proces proširenja bio povijesni uspjeh u promicanju vizije cjelovite i slobodne Europe, ujedinjene u miru, demokraciji i zajedničkim vrijednostima".

"Na našem summitu sljedeće godine, cilj nam je da pozdravimo Hrvatsku i Albaniju kao nove članice Saveza i drago nam je što su s nama kolege iz tih dviju zemalja, koji se pridružuju ovoj deklaraciji", kaže se u priopćenju.

Članstvo Hrvatske i Albanije "pojačat će sigurnost za sve u euro-atlantskom prostoru. Albanija i Hrvatska su već provele važne reforme i znatno pridonose našoj sigurnosti", navodi se u završnom priopćenju u kojem se obje zemlje potiču da nastave s reformama.

Hrvatski ministar vanjskih poslova prvi je put sudjelovao na službenom sastanku Sjevernoatlantskog vijeća, nakon što je Hrvatska na summitu u Bukureštu pozvana u članstvo.

Tijekom dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova razgovaralo se o suradnji na Mediteranu, daljnjem razvoju u odnosima s Gruzijom i Ukrajinom, odnosima s Rusijom, borbi protiv terorizma i piratstva i savezničkim operacijama.

Ministri su potvrdili odluku sa summita u Bukureštu kada je Gruziji i Ukrajini obećano članstvo, ali bez ikakvih rokova. Nastavak suradnje neće ići kroz Akcijski plan za članstvo, koji je do sada služio kao predvorje za ulazak u članstvo, nego kroz rad postojećih Komisija NATO-Gruzija i NATO-Ukrajina.

Članice NATO-a u utorak su se suglasile oko postupnog obnavljanja kontakata s Rusijom koji su bili prekinuti nakon ruske intervencije u Gruziji.

Prema Jandrokoviću, dogovoreno je da se obnovi neformalni dijalog s Rusijom na razini veleposlanika o brojnim temama poput borbe protiv terorizma, šverca narkotika i osiguranju kopnenih putova u Afganistanu.

Ministri su se također suglasili za zaključcima summitu u Bukureštu kada je Makedoniji obećano da će biti pozvana u članstvo čim se pronađen uzajamno prihvatljivo rješenje za pitanje imena te zemlje. Makedonija je na summitu u Bukureštu izostavljena s popisa pozvanih zemalja zbog protivljenja Grčke, koja ne prihvaća ustavno ime te zemlje, tvrdeći da ono pripada njezinoj baštini.

Članice NATO-a u utorak su se suglasile oko postupnog obnavljanja kontakata s Rusijom koji su bili prekinuti nakon ruske intervencije u Gruziji, kazao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

"Saveznici su se suglasili oko, kako bih ja to nazvao, uvjetnog i postupnog uspostavljanja odnosa s Rusijom", rekao je Scheffer na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO-a.

Istaknuo je, međutim, da taj potez ne znači da je NATO promijenio stajalište o "nesrazmjernoj" upotrebi sile od strane Rusije prilikom invazije na Gruziju u kolovozu ove godine. NATO također ne smatra prihvatljivim rusku prijetnju o stacioniranju raketnih projektila u blizini granica Sjevernoatlantskog saveza dodao je Scheffer.

Članice NATO-a su ponovile svoju želju, koja je razbjesnila službenu Moskvu, da bi jednog dana Gruzija i Ukrajina mogle ući u savez 26-orice te da će im pomoći u tom procesu.

Slovenija će podržati nastavak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom ako dobije jamstvo da Zagreb u svojim stajalištima ne prejudicira međudržavnu granicu na moru i na kopnu, izjavio je u ponedjeljak slovenski premijer Borut Pahor nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.

"Činimo sve što možemo da nađemo primjeren način zajedno s francuskim predsjedništvom kako bismo otklonili svaku dvojbu da moguće otvaranje pogavlja ni u kojem slučaju neće značiti prejudiciranje odluke o granici između Hrvatske i Slovenije. Ako se takvo rješenje pronađe, a Slovenija se za to zauzima, onda ne bi bilo nikakvih prepreka i poteškoća da podupre nastavak pristupnih pregovora s EU-om", izjavio je Pahor.

"Slovenija želi da Hrvatska zatvori sva poglavlja i da uđe u EU-u što prije, ali naravno pod uvjetima koji su jednaki za sve kandidate. Slovenija će podržati ulazak Hrvatske u EU, ako taj ulazak ne bude na štetu naših nacionalnih interesa, a s tim što je hrvatska vlada poslala Europskoj komisiji dokumente u kojima su neka poglavlja ili navodi mogu razumjeti kao prejudiciranje odluke o granici, stvorilo je nešto što slovenska vlada, ni prijašanja ni sadašnja, ne može prihvatiti", istaknuo je slovenski premijer koji je za svoj prvi službeni posjet inozemstvu izabrao Bruxelles.

U Bruxellesu su se u utorak na rubu ministarskog sastanka zemalja članica NATO-a prvi put sastali i ministri vanjskih poslova dviju zemalja.

Jandroković je nakon sastanka izjavio da je blizu rješenje za otvorena pitanja između dvije zemlje. "Trenutačno smo blizu pronalaska rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje strane, ali vas molimo da pričekate još malo kada bismo, vjerujem, postigli rješenje prihvatljivo i za Hrvatsku i za Sloveniju", izjavio je Jandroković nakon razgovora sa Samuelom Žbogorom.

Ministar Žbogar je sa svoje strane izjavio da su "razgovarali o otvorenim pitanjima i kako ih najbolje riješiti".

"Dogovorili smo se o načinima kako jačati povjerenje i poštovanje među državama radi lakšeg rješavanja otvorenih pitanja", rekao je Žbogar.

Trenutačno je glavna točka spoticanja u odnosima dviju zemalja slovenska blokada nekoliko poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Slovenska strana tvrdi da Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima prejudicira sporne točke međudržavne granice, a Zagreb to odlučno opovrgava. U rješavanje toga pitanja posljednjih tjedana uključilo se i francusko predsjedništvo Europske unije. Francusko predsjedništvo priprema tekst kojim bi Hrvatska jamčila da ničim ne prejudicira granice, a Slovenija da neće blokirati pregovore.

Na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju 30. listopada, Hrvatska je zatvorila samo jedno poglavlje iako je imala suglasnost 26 zemalja članica, svih osim Slovenije, za otvaranje četiri poglavlja i zatvaranje još jednog.

Sljedeća Međuvladina konferencija predviđena je 19. prosinca kada bi, ako se riješi slovenska blokada, mogla otvoriti 10 i zatvoriti četiri do pet poglavlja. U tom bi slučaju, za početak sljedeće godine ostala za otvaranje još dva poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. Takav slijed događaja bio bi u skladu s vremenskim rasporedom za završetak pregovora do kraja sljedeće godine, koji je početkom studenoga objavila Europska komisija.

Mogućnost rješavanja toga pitanja do 19. prosinca, slovenskih diplomatski izvori, koji su željeli ostati neimenovani, vide "negdje između nade i uvjerenja".

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a sastali su se jučer u Bruxellesu na dvodnevnom sastanku na kojem po prvi put sudjeluju i ministri vanjskih poslova zemalja pozvanih u članstvo - Hrvatske i Albanije, koje bi punopravnim članicama trebale postati do sljedećeg summita Saveza početkom travnja sljedeće godine.

Ministri tijekom dvodevnog sastanka razmatraju stanje sa savezničkim operacijama u svijetu, aspiracijama Gruzije i Ukrajine da uđu u NATO, odnosima s Rusijom i problemu piratstva.

Na početku sastanka, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoope Scheffer pozdravio je i predstavio ostalim ministrima, šefove diplomacija Hrvatske i Albanije Gordana Jandrokovića i Lulzima Bashu te novog slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara koji sudjeluje prvi put na ovakvim sastancima.

"Okupili smo se danas u ozračju nesigurnosti. Financijska kriza, teroristički napadi prošlog tjedna u Mumbaiu - u kojima su stradali brojni Indijci, ali i više naših sugrađana, piratstvo pred somalijskim obalama, koje prijeti našim glavnim pomorskim putovima, stvari su koje nas podsjećaju da sigurnost u svim njezinim oblicima ostaje dragocjena za naše zemlje", rekao je Scheffer.

"S približavanjem naše 60. obljetnice, koju će slaviti u proljeće sljedeće godine, Savez ostaje glavni forum za konzultacije u području sigurnosti u Europi i Sjevernoj Americi i transatlantski okvir snažne kolektivne obrane našeg stanovništva i našeg teritorija", dodao je Scheffer.

Govoreći o Gruziji i Ukrajini, koje su izrazile namjeru da pristupe NATO-u, Scheffer je rekao da im je na summitu u Bukureštu u travnju ove godine obećano članstvo kada ispune standarde.

"Članstvo u NATO-u podrazumijeva ne samo privilegije, nego i ozbiljne obveze. Zemlje aspirantice moraju pokazati čvrstu odlučnost za političke i vojne reforme. Zato će danas ministri vanjskih poslova dati prvu procjenu napretka koje su napravile Gruzija i Ukrajina", rekao je Scheffer.

Očekuje se da će ministri potaknuti Gruziju i Ukrajini da nastave s reformama potrebnim za članstvo u NATO-u, ali, nema izgleda da na ovom sastanku dobiju poziv da se uključe u Akcijski plan za članstvo (MAP), program NATO-a za pripremu zemalja aspirantica.

Na zadnjem summitu NATO-a u Bukureštu saveznici se, unatoč zauzimanju Sjedinjenih Država, nisu složili da se Gruziju i Ukrajinu primi u MAP. Tome su se najviše protivile Njemačka i Francuska zbog moguće negativne reakcije Rusije, koja ne želi biti okružena članicama NATO-a.

Njemačka Vlada ostala pri svom stavu da Ukrajina i Gruzija još nisu spremne za ulazak u NATO.

"Praksa da zemlje koje žele postati članice prvo djeluju unutar Akcijskog plana za pripremu članica (MAP) pokazala se ispravnom i njemačka Vlada pri tome želi i ostati", rekao je glasnogovornik njemačke Vlade Thomas Steg. On je istodobno ustvrdio da Ukrajina i Gruzija "još nisu zrele" za ulazak u MAP.

"Trenutačno, a ni u dogledno vrijeme ove zemlje nisu zrele za daljnje korake", rekao je Steg.

Sastanak Sjevernotatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova nastavio se danas ujutro.

Pripadnici snaga NATO-saveza u Bosni i Hercegovini u utorak su ponovno pretražili kuću obitelji Radovana Karadžića na Palama tragajući za informacijama o osobama koje su mu pomagale u skrivanju jer vjeruju da iste osobe čine mrežu potpore i Ratku Mladiću, koji je još u bijegu.

"Vjerujemo da se mreže pomagača Karadžića i Mladića preklapaju i željeli smo o tome razgovarati s članovima Karadžićeve obitelji", izjavio je glasnogovornik stožera NATO-a u Sarajevu Derek Chappell.

Akcija koju su proveli pripadnici NATO-a izvedena je rano jutros, a osim premetačine, obavljeni su i razgovori s Karadžićevom suprugom Ljiljanom i kćeri Sonjom, koja se novinarima potužila da NATO zapravo samo pokušava omesti pripreme njezina oca za obranu na suđenju za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

"S nama su razgovarali o mreži potpore Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću. Također su nas ispitivali o tome s kim je moj otac bio u kontaktu tijekom rata i tijekom skrivanja i posjedovanja lažnog identiteta", rekla je Sonja Karadžić.

Radovan Karadžić uhićen je u Beogradu u srpnju ove godine, gdje je boravio pod lažnim imenom - Dragan Dabić.

Njegova obiteljska kuća i stan Sonje Karadžić-Jovićević na Palama prije toga su bili česta meta istražitelja koji su pokušavali prikupiti informacije o njegovu boravištu i osobama koje mu pomažu u skrivanju.

Bivši poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski potvrdio je u ponedjeljak da je ljetos dobio upit ministara vanjskih poslova zemalja NATO-saveza o tome je li zainteresiran za vodeću dužnost u NATO-u i da je odgovorio potvrdno.



Nakon imena Janeza Janše za nasljednika Nizozemca Jaap de Hoop Scheffera, pojavljuju se nova slavenska imena. Njemački tjednik "Der Spiegel" objavio je da su poljski političari Kwasniewski i bivši ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski među kandidatima za dužnost glavnog tajnika NATO-a. Kwasniewski je u izjavi za televizijsku postaju TVN24 potvrdio da će prihvatiti ponudu za dužnost glavnog tajnika NATO-a ako je bude.

"Od različitih međunarodnih dužnosti, ova me posebno impresionira", izjavio je, istodobno naglašavajući da ne traži tu dužnost niti se angažira u tom pogledu. Kwasniewski smatra da bi za Poljsku bio veliki uspjeh kad bi Poljak bio na čelu Sjeveroatlantskog saveza, a radovao bi se i kad bi to mjesto pripalo Sikorskom. Kwasniewski, lijevo orijentirani bivši predsjednik Poljske, pozvao je sadašnjega konzervativnog predsjednika Lecha Kaczynskog i liberalnog predsjednika Vlade Donalda Tuska da podupru poljskog kandidata, bez obzira na to tko on bio.

Ministri vanjskih poslova NATO-a u utorak će na sastanku u Bruxellesu razgovarati o nasljedniku glavnog tajnika Saveza Jaapa de Hoopa Scheffera. Ime idućega glavnog tajnika trebalo bi se objaviti na jubilarnom sastanku na vrhu NATO-a u travnju 2009.

Povezano:
Janša Schefferov nasljednik na mjestu glavnog tajnika NATO-a?, 1. prosinca 2008.

Njemačka Vlada ostaje pri svom stavu da Ukrajina i Gruzija još nisu spremne za ulazak u NATO, priopćeno je u ponedjeljak u Berlinu.



"Praksa da zemlje koje žele postati članice prvo djeluju unutar Akcijskog plana za pripremu članica (MAP) pokazala se ispravnom i njemačka Vlada pri tome želi i ostati", rekao je glasnogovornik njemačke Vlade Thomas Steg. On je istodobno ustvrdio da Ukrajina i Gruzija "još nisu zrele" za ulazak u MAP.
"Trenutačno, a ni u dogledno vrijeme ove zemlje nisu zrele za daljnje korake", rekao je Steg.Steg je ustvrdio da je jedan od uvjeta prijema tih zemalja u NATO savez smanjena opasnost od mogućih sukoba kao i široki konsenzus građana o tom pitanju. On je također ustvrdio da proces treba biti usklađen i s Rusijom.

"Iako zemlje koje nisu članice NATO saveza nemaju pravo veta na prijem novih članica, određeni koraci bi ipak trebali biti usklađeni u suradnji s Moskvom", rekao je Steg.

Po informacijama njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, američka državna tajnica Condoleezza Rice se u telefonskom razgovoru s njemačkim ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinemeierom zauzela za ubrzanje procesa primanja bivših sovjetskih republika u NATO. Međutim, ovaj potez njemačke diplomacije i nije nužno protivan američkim potezima. Izabrani američki predsjednik Barack Obama i njegov tim je već najavio kako bi mogli zauzdati brzinu kojom State Department gura dvije sporne zemlje u Savez.

"Mi smo svjesni pokušaja da se institucija MAP-a ignorira i zaobiđe", rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Jens Ploettner. On je istodobno istaknuo kako njemačka Vlada vjeruje da će po tom pitanju uskoro doći do "uklanjanja razlika u mišljenju".

Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je u ponedjeljak da je "načelno" za nastavak suradnje između NATO-a i Rusije, ali da joj se kontakti između vojnih dužnosnika čine "problematični".



"U načelu nemamo problema" s nastavkom suradnje između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije, rekla je šefica američke diplomacije na susretu s novinarima u Londonu.

"No ima nekih djelatnosti kao što su kontakti između vojnih dužnosnika koji mi se čine problematični u času kada su Rusi još nazočni na gruzijskom teritoriju, u pobunjenim republikama", dodala je Rice koja u utorak u Bruxellesu treba sudjelovati na sjednici ministara NATO-a posvećenoj stanju u Gruziji i u Ukrajini.
NATO u utorak treba s oprezom pristupiti nastavku suradnje s Rusijom koja je prekinuta zbog rusko-gruzijskog sukoba u kolovozu.

Diplomati NATO-a trebaju, kako se doznaje od diplomatskih izvora, odlučiti o djelomičnoj obnovi veza s Rusijom, a ne o potpunoj normalizaciji.

Bivši slovenski premijer Janez Janša mogući je kandidat za dužnost glavnog tajnika NATO-a, s koje nakon isteka mandata u svibnju iduće godine odlazi Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer, objavio je jučer slovenski tjednik "Reporter".

"Među ponudama koje je Janša zadnjih tjedana dobio iz međunarodnih organizacija najzanimljiviji je poziv da postane glavni tajnik NATO-a", tvrdi tjednik blizak strankama desnog centra i Janšinoj Slovenskoj demokratskoj stranci.

List, međutim, dodaje da sam Janša niječe da je kandidat za mjesto glavnog tajnika NATO-a te da i dalje kani politički djelovati u Sloveniji i voditi stranku kojoj je na čelu 15-ak godina.

Nagađanja da je Janša iz nekoliko međunarodnih organizacija dobio ponude da preuzme neke od istaknutih dužnosti pojavile su se zadnjih tjedana u nekoliko slovenskih medija. Janša ih je odbio komentirati, navodeći da će sve biti jasno nakon kongresa njegove stranke u svibnju iduće godine.

Potpredsjednik Janšine stranke i zastupnik u Europskom parlamentu Miha Brejc izjavio je u razgovoru za "Delo", koji je objavljen u subotu, da Janša ima više ponuda iz inozemstva, no kako se ipak nada da će ostati na čelu stranke koja bi njegovim odlaskom izgubila, jer nema druge "tako jake" ličnosti.

Svoje tvrdnje da je bivši slovenski premijer u igri za Schefferova nasljednika "Reporter" potkrjepljuje da se Janša pokazao kao odličan organizator u prvoj polovici ove godine kad je Slovenija predsjedala Europskom unijom.

Usto, navodi slovenski tjednik, Amerikanci su skloni da na vodeći politički položaj u NATO-u, koji je rezerviran za Europljane, dođe netko iz "novih članica EU-a", ali neke od njih, poput Poljske i Češke, ne bi dobile potporu Francuske i Njemačke jer su previše "proamerički" usmjerene.

List navodi da bi Janši zanimljiv bio i položaj slovenskog člana u Europskoj komisiji, no za takvo imenovanje potrebno je odobrenje nove slovenske Vlade i premijera Boruta Pahora, što je u sadašnjim prilikama dvojbeno.

Pahor, po tvrdnjama "Reportera", namjerava za slovenskog povjerenika u Europskoj komisiji predložiti bivšeg premijera Antona Ropa, sada člana Pahorovih Socijalnih demokrata (SD), a postoji i kombinacija da i u novoj Europskoj komisiji ostane Janez Potočnik. On je 2004. postao prvi povjerenik EU-a iz Slovenije, a zauzima mjesto povjerenika za znanost.

S druge strane, prihvati li Janša doista kandidaturu za neku od uglednih dužnosti, Pahor bi se tomu teško mogao otvoreno suprotstaviti, no glavno je pitanje za Janšu i njegovu stranku bi li to mjesto bilo sukladno s vođenjem najveće slovenske oporbene stranke, iznosi "Reporter".

Cijeli članak u slovenskom "Reporteru" pročitajte ovdje.
Slika: NATO

Hrvatska od danas preuzima jednomjesečno predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a, a prva sjednica Vijeća na kojoj će i formalno preuzeti tu dužnost zakazana je za utorak prijepodne, nakon čega će hrvatski veleposlanik pri UN-u Neven Jurica na tiskovnoj konferenciji predstaviti raspored rada za prosinac.

Vijeće sigurnosti UN-a za ponedjeljak 1. prosinca nema zakazanu sjednicu ili konzultacije, a veleposlanik Jurica održat će danas nekoliko bilateralnih sastanaka s veleposlanicima zemalja članica Vijeća, na kojima će biti riječi o programu i prioritetima rada u prosincu, saznaje se iz Stalne misije RH pri UN-u.

Tijekom predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a, Hrvatsku očekuje zgusnuti raspored rada, zbog brojnih mandata mirovnih misija UN-a koji dospijevaju na obnovu, a Vijeće će vjerojatno biti i pod pritiskom aktualne krize u DR Kongu.

U navedenom razdoblju, Vijeću sigurnosti UN bit će podneseno nekoliko izvješća o djelovanju misija i insititucija UN-a, uključujući i izvješća predsjednika i glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), posvećena provedbi strategije dovršetka rada Suda.

Jedno od prvih takvih izvješća najavljeno je za petak, kada bi Vijeće sigurnosti UN-a o stanju u BiH trebao izvijestiti Visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak.

Središnji događaj jednomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a, bit će tematska rasprava Vijeća zakazana za 9. prosinca, pod nazivom "Globalna sigurnost i međunarodni terorizam", čiji se odabir oslanja na hrvatsko predsjedanje Protuterorističkim odborom (CTC) Vijeća sigurnosti UN-a, od početka godine.

Na raspravi, kojoj su aktualnost dodatno povećali ovotjedni teroristički napadi u Mumbaiju, u Indiji, sudjelovat će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a nakon nje će vjerojatno biti objavljena predsjednička izjava Vijeća.

Vijeće sigurnosti UN-a tijekom prosinca očekuje i rasprava o stanju na Bliskom istoku, te o stanju u Burundiju. Vijeće sigurnosti pozorno će pratiti razvoj situacije u nekoliko zemalja, uključujući DR Kongo, Somaliju i Gvineju Bisao.

Povezano:
Hrvatska članica Vijeća sigurnosti UN-a, 2. siječnja 2008.

Nakon Cipra, Poljske i Moldove, ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u Bruxellesu nastavlja europsku turneju sudjelovanjem na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a, 2. i 3. prosinca, priopćilo je danas ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Nakon Bruxellesa, Jandroković će u srijedu potpisati "Konvenciju o kazetnom streljivu" u Oslu, a od četvrtka u Helsinkiju sudjelovati u radu dvodnevnog 16. sastanka Ministarskog vijeća OESS-a.

Prvog dana boravka u Bruxellesu Jandroković će sudjelovati na Radnom ručku ministara vanjskih poslova NATO-a i pozvanih zemalja s ministrima vanjskih poslova Mediteranskog dijaloga NATO-a, kao i na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a.

Drugog dana Jandroković nastavlja sudjelovanje na spomenutom sastanku, a prisustvovat će i sastancima Komisije NATO-Gruzija i Komisije NATO-Ukrajina, dodaje MVPEI.

U Oslu će Jandroković u ime Vlade RH potpisati "Konvenciju o kazetnom streljivu" (Convention on Cluster Munitions). Na svečanoj ceremoniji potpisivanja sudjelovat će predstavnici 107 zemalja koje su u svibnju 2008. godine u Dublinu prihvatile tekst Konvencije.

Nakon potpisivanja Jandroković će govoriti o ulozi Hrvatske u donošenju Konvencije.

MVPEI dodaje da će u Helsinkiju u četvrtak i petak Jandroković sudjelovati na 16. sastanku Ministarskog vijeća OESS-a. U glavnome gradu Finske će se 4. prosinca održati i sastanak Američko-jadranske povelje na kojem će potpisom zajedničke izjave u formi Dodatka (Addenduma) Povelji, ministri vanjskih poslova zemalja članica izraziti potporu pristupanju novih članica - Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Povezano:
BiH i Crna Gora pozvane u Jadransku povelju, 26. rujna 2008.

Srbija će od NATO-a zatražiti ukidanje kopnene i zračne zone sigurnosti kroz reviziju Kumanovskog sporazuma kojim je zaustavljeno bombardiranje tadašnje SRJ 1999., izjavio je za list "Blic" od nedjelje načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije Zdravko Ponoš.

On je za "Blic" rekao kako je "dobio signal i potvrdu NATO-a da je spreman krenuti u ekspertske razgovore" o toj temi, prenose beogradski elektronski mediji.

Povratak vojske čak ni na sjever Kosova, kako je dodao, u ovom trenutku nije predmet razgovora.

"Mi ćemo inzistirati na maksimalnoj relaksaciji režima u Kopnenoj zoni sigurnosti, odnosno na vraćanju punog suvereniteta u vojnom smislu s ove strane administrativne crte", rekao je Ponoš nakon razgovora u petak u Napulju sa zapovjednikom snaga NATO-saveza Marcom Fitzgeraldom, od kojega je, kako je dodao, dobio potporu za svoju inicijativu, prenosi B 92.

Ponoš očekuje da bi razgovori između Srbije i NATO-a mogli početi već za dva tjedna u Beogradu.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić istaknuo je u razgovoru za list "Politiku" od nedjelje, čije su dijelove agencije prenijele u petak, kako on kao šef države stoji iza potrebe izmjena spomenutog sporazuma.

"Nema nijednog razloga da se u ovom trenutku, kada je Srbija pokazala da je faktor stabilnosti u regiji, ne promijeni Kumanovski sporazum o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova i Metohije, potpisan 9. lipnja 1999.", rekao je on.

Povezano:
Srbijanski general Ponoš: Odluka NATO-a je pogrešna, 14. lipnja 2008.

Kosovski premijer Hashim Thaci ocijenio je kako je crnogorsko priznanje neovisnosti Kosova iz listopada bila ispravna odluka Podgorice donesena u pravom trenutku, dodajući kako ona odražava pro euroatlantsku politiku obje zemlje, objavila je u nedjelju podgorička novinska agencija MINA.

"Tim činom Crna Gora se dokazala kao respektabilan član obitelji država koje baštine demokraciju i slobodu", kazao je Thaci za MINA-u.

Upitan što crnogorsko priznanje donosi regiji glede odnosa Crne Gore, Kosova i Srbije, Thaci je kazao da je to stabilnost.

"Najprije i najvažnije, to donosi sigurnost i unaprijediti će suradnju u svim oblastima od interesa za obje zemlje. To će pomoći i Srbiji da razumije da je suradnja slobodnih i neovisnih država jedini način za kretanje svih zemalja zapadnog Balkana ka Europskoj uniji i NATO-u", ocijenio je on.

Kosovski premijer je najavio da će "u bliskoj budućnosti" biti otvoreno veleposlanstvo Kosova u Podgorici, te kako očekuje da će Crna Gora uskoro uspostaviti diplomatsko predstavništvo u Prištini.

Thaci je najavio i da će uskoro posjetiti Crnu Goru, dodajući kako datum posjeta još nije utvrđen.