OPSA blog

Prema mišljenju njemačke vlade, bilo bi potrebno da EADS, tvrtka roditelj Airbusa prekine šutnju u vezi s već pomicanim vremenskim rokovima za transportni zrakoplov A400M, a procjenjuje se da će zrakoplov kasniti 18 mjeseci.

Taj projekt vrijedan 20 milijarda eura zamišljen je tako da osigura transportne kapacitete za sedam europskih zemalja članica NATO-a. Proizvođač zrakoplova Airbus Military odgodio ga je na neodređeno vrijeme.

Otkako je u rujnu prvi put odgođen probni let, EADS odbija reći kad će zrakoplov koji već kasni 6-12 mjeseci, biti spreman, i tvrdi da sve ovisi o radu proizvođača motora.

OCCAR, agencija koja je 2003. naručila 180 tih zrakoplova, sad traži od EADS-a da bude transparentniji, vidi se iz izvještaja koji je njemačka vlada dostavila oporbenim političarima.

"Jasno je rečeno dobavljaču (Airbusu) da je detaljno objašnjenje stanja projekta neizbježan temelj za nastavak projekta", kaže se u izvještaju.

Njemačka je vlada tim izvještajem reagirala na upit oporbenih slobodnih demokrata. Avioni, njih 180, naručeni su 2003. i riječ je o najvećem europskom pojedinačnom ugovoru za nabavku oružja. U izvještaju se kaže da OCCAR ne očekuje da će prvi let biti izveden prije idućega ljeta. Bio je prvo predviđen za siječanj 2008., a onda je počeo niz odgoda.

Prije tri tjedna njemačko ministarstvo obrane objavilo je da očekuje odgodu od više od 12 mjeseci.

Povezano:
Predstavljen A400M vojni transportni zrakoplov, 26. lipnja 2008.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakratko je 26.i 27. studenog posjetio Afganistan. Tijekom posjeta se susreo s predjsednikom Karzaijem i zamjenikom zapovjednika ISAF-a generalom Jim Duttonom kako bi dobio najnovija saznanja o političkom i vojnom stanju u Afganistanu.


Foto: NATO

Susret s Karzaijem je iskorišten kako bi se razgovaralo o napretku u registraciji birača za predsjedničke i parlamentarne izbore koji će se održati iduće godine.

«Ovdje smo da pripremimo temelje kakobi Afganistan bio potpuno neovisna država s vrlo jakim sigurnosnim snagama i obučenom vojskom», rekao je Scheffer. Glavni je tajnik posjetio i Koordinacijski centar granice na Khyberu na afganistansko-pakistanskoj granici i iz prve ruke se upoznao sa suradnjom između Afganskih nacionalnih sigurnosnih snaga, ISAF-a i njihovih pakistanskih sigurnosnih kolega.

«Ovaj prostor predstavlja vrlo stvaran napredak u afganistansko-pakistanskoj sigurnosnoj suradnji kao životno važnu poveznicu između dviju zemalja, rekao je Scheffer poželjevši bolju suradnju kao temelj u njihovim vezama.

Scheffer je posjetio i američke trupe ISAf-a u Jalalabadu te podijelio ručak za Dan zahvale pa im je tom prilikom i zahvalio na predanosti i profesionalizmu. Glavni tajnik je nastavio turneju posjetivši francuske snage u Surobiju, a prije povratka u Bruxelles razgovarao je s posebnim izaslanikom Vijeća sigurnosti UN-a Kai Eideomo koordinacijskoj ulozi UN-ove misije u Afganistanu.

Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili je rekao u petak da Sjedinjene Države i dalje potiču Gruziju na ulazak u NATO, unatoč padu američke podrške pristupu Tbilisija.



Riječi su to koje je gruzijski šef države poručio nakon što je ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev izjavio kako je zadovoljan američkim najavama odustajanja od odluke da Ukrajina i Gruzija ubrzano dobiju status članica MAP-a. Medvjedev je prilikom posjeta Kubi rekao da je "zadovoljan što je razum prevladao". Međutim, Gruzijci žele spustiti loptu na zemlju. "Amerikanci nas potiču na ulazak u NATO više nego u travnju", rekao je Saakašvili novinarima.

"Nadamo se nekoj vrsti kompromisa koji će omogućiti Gruziji i Ukrajini da i dalje napreduju prema pristupu" Sjevernoatlantskom Savezu, rekao je. "Kako ćemo postići pristup, to je sporedno". Saakašvili smatra da NATO ne treba davati novi signal podrške Moskvi nakon slanja ruskih postrojbi u Gruzijii u kolovozu. Tbilisi se nada da će dobiti službeni status kandidata za pristup u NATO tijekom sastanka ministara vanjskih poslova Saveza 2. i 3. prosinca u Bruxellesu, ali američka državna tajnica Condoleezza Rice je u srijedu rekla da neće inzistirati na dodjeli tog statusa Gruziji i Ukrajini.

U međuvremenu gruzijski predsjednik na svjedočenju brani svoje odluke koje su dovele do kolovoškoga rata s Rusijom i ponovno za rat krivi Rusiju. Mihail Saakašvili prvi put svjedoči pred parlamentarnim odborom koje istražuje uzroke i tijek rata. Prema njegovim riječima, gruzijska odluka da 7. kolovoza napadne Južnu Osetiju bila je reakcija na, kako on kaže, rusku intervenciju u toj separatističkoj regiji.

Osim toga, Saakašvili još tvrdi da Gruzija nije od Washingtona ili druigh saveznika tražila odobrenje prije napada. Napad je Na napad je Rusija reagirala invazijom i okupacijom velikih dijelova Gruzije. Saakašvili je u petak na svjedočenju rekao da "Mi nismo ni od koga tražili zeleno svjetlo".

Glavni tajnik Sjevernoatlanskog saveza Jaap de Hoop Scheffer snažno je osudio niz terorističkih napada u Mombaiju u kojima je, prema posljednjim informacijama poginula najmanje 101 osoba.

- Najoštrije osuđujem besmislene i nasumične terorističke napade u Mombaiju. Napadati nevine ljude, turiste i pacijente u bolnicama bezočan je i kukavički čin. NATO kao dio međunarodne zajednice odlučan je u tome da neće štedjeti napore u borbi protiv terorizma, kojem ne bi trebalo biti mjesta u 21. stoljeću - stoji u Schefferovoj izjavi.

Prema vijestima indijske televizije, najmanje je 101 osoba poginula, a više od 300 je ranjeno u nizu terorističkih napada u Mumbaiju, a podaci govore da među žrtvama ima i stranih državljana.

Hrvatsko veleposlanstvo u u Indiji zasad nema podataka o tome da među taocima ili žrtvama sinoćnjih terorističkih napada u indijskome gradu Mumbaiju ima državljana Republike Hrvatske.

Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je dalo zeleno svjetlo za razmještanje policijsko-pravosudne misije Europske unije na Kosovu (EULEX), u okviru postojećeg mandata UN-a. Srbija i Kosovo su, iako nerado, pristali na suradnju s novom misijom EU-a.

Misija EU je trebala biti razmještena nedugo nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije 17. veljače ove godine, no odgođena je dijelom i zbog protivljenja Srbije, koju je podržala Rusija.

U priopćenju Vijeća sigurnosti UN-a, koje je jednoglasno prihvatilo svih 15 članica UN-a, članice su pozdravile izvješće glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona o misiji UNMIK-a te namjeru Beograda i Prištine da "surađuju s međunarodnom zajednicom".

Posebni izaslanik UN-a za Kosovo Lamberto Zannier, ocijenio je da će očitovanje Vijeća sigurnosti UN-a stvoriti uvjete za brzo razmještanje misije EULEX-a na Kosovu.

Priopćenje o EULEX-u, prvi je puta da se Vijeće sigurnosti UN-a uspjelo suglasiti oko pitanja vezanog uz Kosovo od proglašenje neovisnosti te bivše srbijanske pokrajine u veljači ove godine.

U svojim istupima na sjednici Vijeća ministri vanjskih poslova Srbije i Kosova sukobili su se oko pojedinosti budućeg djelovanja misije EULEX-a, no jasno su prihvatili njezino razmještanje. Skender Hiseni, ministar vanjskih poslova Kosova, odbacio je plan glavnog tajnika UN-a o statusno neutralnoj misiji EU-a, kao neprihvatljiv i u suprotnosti s Ustavom Kosova. "Kosovo podupire brzi razmještaj EULEX-a sukladno mandatu iz Deklaracije o neovisnosti, Ahtisarijeva plana, Ustava Kosova i poziva kosovskih institucija da se misija EU-a razmjesti na Kosovu".

Govoreći pred Vijećem sigurnosti UN-a, Hiseni je ponovio spremnost Prištine na suradnju sa SAD-om, NATO-om i EU-om, izbjegavši spominjanje Ujedinjenih naroda. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić kazao je kako "Srbija daje punu suglasnost za sporazum od šest točaka i uvjete razmještaja EULEX-a na Kosovu".

Naglasio je kako je ključno za pristanak Srbije bilo preuzimanje obaveze EU-a, koju je potvrdilo i Vijeće sigurnosti UN-a, da će EULEX biti "statusno neutralna misija" pod okriljem UN-a i u skladu sa Rezolucijom 1244.

Predstavnica SAD-a u UN-u Rosmary DiCarlo kazala je da Washington pozdravlja brzi razmještaj EULEX-a na cijelom teritoriju Kosova, te podržala teritorijalni integritet i suverenitet Kosova, uz isticanje kako je neovisnost Kosova "nepovratna".

Predstavnici Francuske i Velike Britanije pozdravili su razmještaj EULEX-a na Kosovu, u koordinaciji s misijom UNMIK-a. Rusija je pozdravila dogovor Beograda i UN-a o planu od šest točaka o restrukturiranju civilne misije na Kosovu.

Hrvatski veleposlanik pri UN-u Neven Jurica pozdravio je "odluku glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona o rekonfiguraciji UNMIK-a i razmještaju misije EULEX-a na cijelom teritoriju Kosova". Jurica je naglasio da je Hrvatska 24. studenoga potpisala sporazum s EU-om koji će joj omogućiti sudjelovanje u EULEX-u, i pružanje potpore "regionalnoj stabilnosti jugoistočne Europe".

Predsjedništvo BiH jučer je donijelo odluku o završetku sudjelovanja postrojba Oružanih snaga BiH u misiji potpore miru "Iračka sloboda".

- Postrojbe Oružanih snaga iz Iraka trebale bi se vratiti u BiH 15. prosinca - objavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

Bosanskohercegovački vojnici sudjelovali su u uništavanju minsko-eksplozivnih sredstava u Iraku, a od sredine ove godine ondje su bile raspoređene i postrojbe koje su osiguravale mir i stabilnost. Odluka o povlačenju je donesena u dogovoru s američkim vlastima.

Predsjedništvo BiH na istoj je sjednici prihvatilo i dokument Obrambena politika Bosne i Hercegovine, što je važan korak na putu te zemlje prema NATO-u.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija objavilo je da je turski parlament ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, čime je to dosad učinilo deset od 26 članica Sjevernoatlantskog saveza.

Ratifikaciju Protokola MVPEI drži dokazom dosadašnje uspješne suradnje Hrvatske s Turskom, te još jednom potvrdom hrvatskog doprinosa sigurnosti euroatlantskog područja. Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u trebao bi u zemljama članicama biti ratificiran do ranog proljeća 2009., prije summita na kojem će Hrvatska i Albanija postati punopravne članice.

Uz Tursku su Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku dosad ratificirale Bugarska, Latvija, Litva, Mađarska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Sjedinjene Države.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest o odluci norveškoga parlamenta o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku, priopćeno je u utorak iz ministarstva.

Norveška je tako postala deveta članica NATO-a koja je ratificirala taj protokol, stoji u priopćenju i dodaje da taj čin hrvatsko ministarstvo smatra dodatnim poticajem Hrvatskoj na putu u NATO, kao i potvrdom hrvatskog doprinosa stabilnosti regije i cijelog euroatlantskog prostora.

Ministar obrane Branko Vukelić, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić i zapovjednik Zapovjedništva HKoV-a Mladen Kruljac preuzeli su u ponedjeljak od karlovačke tvrtke HS Produkta prvih četrdeset serijski proizvedenih jurišnih pušake VHS 5.56 mm. Na prezentaciji i demonstraciji preciznosti u pojedinačnom i rafalnom gađanju na automatske pokretne i statične mete na karlovačkom vojnom strelištu "Jamadolu" najavili su da će stručnjaci tri tjedna provjeravati kvalitetu puške, a nakon toga jurišne puške odlaze u tvornicu gdje će ih ispitati po tzv. NATO panelima u ekstremnim uvjetima.

Ministar Vukelić je rekao kako očekuje da će sva ispitivanja završiti u prva tri mjeseca iduće godine te da će taj važan proizvod biti spreman za nabavu za OSRH. Najavio je kako očekuje da će Oružane snage već iduće godine nabaviti prve dvije tisuće jurišnih pušaka, a onda u nekoliko godina obnoviti naoružanje, tako da se cijeli OSRH opremi tom jurišnom puškom, osim u Hrvatskoj i u međunarodnim misijama. Također je kazao kako očekuje da će to biti proizvod kojim će se opremiti mnoge vojske u svijetu.

Taj je projekt važan za Ministarstvo obrane, ali i za Karlovac, Karlovačku županiju i Hrvatsku u cjelini jer je riječ o strateški važnoj proizvodnji, koja pridonosi i pozicioniranju Hrvatske u NATO-u, ali i gospodarstvu i otvaranju više stotina radnih mjesta, naveo je, dodavši kako je HS Produkt u razvoj jurišne puške uložio oko 100 milijuna kuna, a MORH ju je prošle godine sufinancirao s 4,5 milijuna kuna. Jurišna puška će se izvoziti preko državne tvrtke RH Alana, iako je zakonski moguće da taj posao rade i druge tvrtke, najavio je prvi čovjek MORH-a.

- Iduće godine bit ćemo članica NATO-a i to je prilika da se i taj i drugi hrvatski proizvodi pojave na vojnom tržištu - rekao je ministar.

Zbog smanjenja državnog proračuna, Vukelić je najavio da će se morati malo usporiti neki projekti modernizacije, međutim ne tako da bi na ikoji način bilo ugroženo funkcioniranje OS-a i njegove borbene spremnosti. Također, tvrdi ministar, neće doći u pitanje ni izvršavanje hrvatskih obveza u mirovnim misijama u svijetu.

Brigadni general Milan Knežević kazao je kako je cilj da OSRH sa zastarjelog kalibra 7,42 milimetra prijeđe na tzv. NATO-ov kalibar 5,56 milimetara. Do sada je vojska već ispitala prototipove u raznim uvjetima i puške su pokazale odlična svojstva, a ponajvažnija je "izvanredna preciznost gađanja", istaknuo je Knežević. Direktor HS Produkta Željko Pavlin podsjetio je da je ta tvrtka proizvođač najnagrađivanijeg pištolja u svijetu "HS 2000", a u proteklih je nekoliko godina izvezeno više od milijun komada, uglavnom u SAD.

NATO zasad ne razmatra mogućnost pomorske blokade somalijskih pirata, što traže udruge brodara, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.


Izvor: NATO

"NATO ne razmišlja o blokadi luka", rekao je novinarima naglasivši da za sada Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije preporučilo takvu akciju radi sprječavanja otmica u tom području.

"Danas to nije među opcijama", rekao je de Hoop Scheffer na pitanje o pozivu na blokadu somalskih obala kojeg su NATO-u uputili brodari okupljeni u Kuala Lumpuru.

Na traženje UN-a NATO je potkraj listopada uputio četiri ratna broda u Adenski zaljev i Somaliju, a 8. prosinca trebala bi ga zamijeniti Europska unija s pet ili šest brodova.

Brodovi iz Francuske, Španjolske, Rusije, Indije i Južne Koreje i američki brodovi Task Force 150 sudjeluju već u osiguranju te zone, vitalne za svjetsku trgovinu.

Somalski pirati i dalje traže otkupninu u iznosu od 25 milijuna dolara za oslobađanje otetog saudijskog supertankera Sirius Stara i 25 članova posade koji se na njemu nalaze, rekao je u ponedjeljak za France presse predstavnik pirata Mohamed Said.

Nizozemska podupire članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kada ispuni tražene uvjete, a nizozemski parlament trebao bi ubrzo ratificirati protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, izjavio je u ponedjeljak u Den Haagu nizozemski premijer Jan Peter Balkenende.


Izvor: Vlada

"Nizozemska podupire članstvo Hrvatske u EU i ona naravno mora ispuniti kriterije i uvjete, poput suradnje s Haškim sudom", izjavio je Balkenende nakon dvosatnog razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.
"Rekao sam premijeru da podupiremo Hrvatsku jer smo svjesni činjenice da će Hrvatska biti dio EU-a, a isto vrijedi i za NATO. U ovom trenutku u tijeku je postupak odobravanja protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku i premijeru sam rekao da ćemo učiniti sve što možemo da se proces završi vrlo brzo", rekao je Balkenende.

"Imamo punu potporu Nizozemske za članstvo u EU-u, naravno, oni očekuju da prođemo ove kvalifikacije kroz koje sada prolazimo i mi ćemo to i učiniti", rekao je hrvatski premijer Sanader.

Na upit je li tijekom sastanka bilo riječi o indikativnom rasporedu Europske komisije za dovršetak pristupnih pregovora s EU-om do kraja sljedeće godine, Balkenende je rekao da se nije govorilo o "konkretnim datumima i mjesecima, nego o procesu".

"Treba zatvoriti poglavlja i važno je da se promijene stvari u samoj Hrvatskoj, a vlasti su svjesne činjenice da je potrebno primjeniti sve te kriterije", rekao je Balkenende.

Oba premijera izrazila su zadovoljstvo današnjim sastankom na kojem je bilo riječi, osim o članstvu Hrvatske u EU i NATO-u, o bilateralnim odnosima, gospodarskoj situaciji u obje zemlje i stanju u jugoistočnoj Europi.
"Iznimno sam zadovoljan ovim razgovorom. Premijer Balkenende je čovjek koji od početka podržava Hrvatsku i nas dvojica se redovito viđamo na sastancima Europske pučke stranke. Balkenende je bio prvi nizozemski premijer koji je službeno posjetio Hrvatsku, što je bio iskaz partnerstva i prijateljstva i mislim da je Nizozemska jako puno učinila u potpori Hrvatskoj", rekao je premijer Sanader.

Hrvatski premijer je rekao da je upoznao nizozemskog kolegu i s francuskim prijedlogom za uklanjanje slovenske blokade u pristupnim pregovorima s EU-om.

"Obavijestio sam premijera Balkenendea o francuskom prijedlogu koji mi prihvaćamo. Ponovit ću i ovdje da Hrvatska nikada nije prejudicirala granicu sa Slovenijom. Mi predlažemo da se Hrvatska i Slovenija obrate Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, kao što smo prije godinu dana dogovorili (tadašnji slovenski premijer) Janez Janša i ja, a što su potvrdile i oporbe u obje zemlje. Tadašnji šef oporbe u Sloveniji Borut Pahor je danas premijer i očekujem da ćemo uskoro dobiti stajalište Slovenije tako da ovaj bilateralni problem ne ometa završetak pregovora s Europskom unijom", rekao je Sanader.

Hrvatskog premijera primila je u posjet i nizozemska kraljica Beatrix.
Sanader u ponedjeljak navečer iz Den Haaga odlazi u službeni posjet Švedskoj, zemlji koja će predsjedavati Europskom unijom u drugoj polovici sljedeće godine kada bi Hrvatska treba završiti pristupne pregovore.
Sanader će u utorak u Stockholmu razgovarati sa švedskim kolegom Frederikom Reinfeldtom i predsjednikom švedskog parlamenta Perom Westerbergerom. Sanader i Reinfeldt sudjelovat će i na tribini "EU proširenje - zajednički interesi Kraljevine Švedske i Republike Hrvatske".

U požeškom Središtu za temeljnu obuku danas je svečano prisegnuo prvi 241 dragovoljni ročnik, među kojima je i 28 žena, koji će kroz 14 tjedana, od kojih šest u Požegi, završiti temeljnu obuku.


Slika: Hrvatski vojnik

Nakon toga će u Đakovu nastaviti i specijalističku obuku za specijalnost strijelca, a neki od njih imat će mogućnost ostvariti i vojnu karijeru.
Prvoj generaciji mladih vojnika čestitali su ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Josip Lucić, koji je i izaslanik zapovjednika Oružanih snaga predsjednika RH Stjepana Mesića.

"Odlukom da postanete dragovoljni ročnici postali dio ponosne vojske pobjednika", rekao je ministar Vukelić, dodajući da je RH ustrajnim reformama koje su kao cilj imale ulazak u NATO omogućila takvu razinu obrambenog sustava u kojem je služenje vojnog roka stvar osobnog izbora.

"Ulazite u naše Oružane snage kojima je čovjek uvijek bio na prvom mjestu i najjači temelj. Školovani vojnik, dočasnik, čije je stalno stručno usavršavanje način djelovanje i gdje je samo najbolje dovoljno dobro," rekao je Vukelić, navodeći kako vjeruje da će jedan dio njih nakon odsluženja dragovoljnog vojnog roka prihvatiti izazov profesionalnog rada u Oružanim snagama.
General zbora Josip Lucić rekao je kako je svijet danas opterećen mnogim krizama i ratovima.

"Iz tog razloga želimo biti odgovorni prema građanima i očuvati vojne sposobnosti koje su garancija života. Hrvatska će vrlo brzo postati članica NATO-a i EU i mi težimo tim savezima kako bi dijeleći iste vrijednosti i načela dodatno osigurali budućnost mladih generacija", rekao je Lucić, zahvaljujući i roditeljima koji su podržali svoju djecu u njihovu izboru za dragovoljno služenje vojnog roka.

Uz roditelje svečanoj su prisezi u Požegi danas nazočili i mnogi gosti među kojima, kao izaslanik Sabora, zastupnik Franjo Lucić, glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Mareković, zapovjednik hrvatske kopnene vojske Mladen Kruljac, požeško-slavonski župan Rastislav Navratil, gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, požeški biskup Antun Škvorčević. Oni su nakon svečane prisege obišli radne i druge prostorije u kojima mladi vojnici borave i uče.

NATO neće zaboraviti obećanje dano Gruziji i Ukrajini da će se jednog dana pridružiti savezu, izjavila je zamjenica pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Aurelia Bouchez tijekom svog obraćanja mađarskom parlamentu. Istovremeno, nastavila je Bouchez, NATO-u je potrebna Rusija u isto vrijeme te dodala da se ne smije napraviti izbor: ili Rusija, ili proširenje.


Aurelia Bouchez

Bouchez je govorila u Mađarskoj zbog pripreme proslave desete godišnjice NATO članstva te zemlje, koja je 1999. ušla u Savez. Mađarska je ujedno i «contact point» zemlja Hrvatskoj za NATO Savez.

Bouchez je naglasila važnost NATO-ove vojne transformacije koja bi trebala rezultirati fleksibilnijim postrojbama, te upozorila da nema potrebe za odvojenim sagledavanjem NATO-ove i europske obrambene politike, te da se NATO i EU moraju usredotočiti na suradnju, a ne na rivalstvo.

Rusija je dozvolila Španjolskoj i Njemačkoj prijevoz opreme za NATO postrojbe u Afganistanu preko ruskog teritorija, bez obzira na tenzije Kremlja i Saveza, izvještava Associated Press.



Ruski predsjednik Dmitri Medvjedev potpisao je sporazum koji je omogućio opskrbu španjolskih trupa, a i Njemačka će moći upotrijebiti ruske željezničke puteve za opskrbu svojih trupa koje se većinom nalaze na sjeveru zemlje, oko Mazar-i-Sharifa. Upravo tamo se nalazi i velik broj hrvatskih mirovnjaka.

Ovaj potez Kremlja se ne tumači kao smanjivanje napetosti između Ruske Federacije i NATO Saveza, ali je ipak prvi korak naprijed, naročito nakon donošenja rezolucije na sastanku Parlamentarne skupštine NATO-a u Valenciji na kojoj su vlade i parlamenti država članica pozvani na povećanje suradnje s Moskovom.

Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je produženje mandata Europskih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (EUFOR) za još jednu godinu. U rezoluciji koju je jednoglasno odobrilo 15 članica, Vijeće ponovo izražava svoju podršku odredbama Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni prije 13 godina.

Vijeće odobrava državama članicama UN-a koje djeluju posredstvom Europske unije ili u suradnji s njom da na godinu dana produže nazočnost europskih snaga. Vijeće također odobrava državama članicama koje djeluju preko ili u suradnji s NATO-om da zadrže glavni stožer NATO-a u Bosni i Hercegovini. Operacija EUFOR Althea pokrenuta je 2004. godine kako bi na terenu zaijenila snage NATO-a, a 2007. godine svedena je sa oko 7000 vojnika na oko 2500 vojnika.

Bombaš samoubojica napao je u četvrtak NATO-ovu bazu na istoku Afganistana i ubio devet osoba, među kojima dvojicu policajaca, dok su devetorica pobunjenika ubijena u napadu na guvernera okruga.

Bombaš je napao bazu NATO-ovih Međunarodnih snaga za pomoć sigurnosti (ISAF) u okrugu Sabariju, u jugoistočnoj pokrajini Khostu, objavio je glasnogovornik međunarodnih snaga. Glasnogovornik koji je htio ostati anoniman rekao je da su u napadu ubijena dvojica policajaca i sedmero civila, a četrnaest osoba je ranjeno, među njima i dvojica ISAF-ovih vojnika čiju nacionalnost nije otkrio, a sumnja se da bi mogli biti Amerikanci koji čine većinu među stranim snagama u pokrajini Khost.

Glasnogovornik talibana Zabiullah Mujahid preuzeo je odgovornost za napad i rekao da je talibanski borac aktivirao eksploziv na sebi na ulazu u bazu, a nekolicina pobunjenika zapucala je iz lakog oružja "nanijevši teške gubitke američkim vojnicima". Majahid je u telefonskom pozivu s nepoznate lokacije ustvrdio da su talibanski borci preuzeli nadzor nad bazom nakon povlačenja ISAF-ovih vojnika. Usto, devetorica talibana ubijena su u napadu na konvoj guvernera okruga Gilan u pokrajini Ghazni, u središtu zemlje, gdje su se pobunjenici snažno učvrstili, rekao je Ismail Jahangir, glasnogovornik guvernera te pokrajine. "Snage sigurnosti nisu pretrpjele nikakav gubitak", dodao je.

Talibani su pokrenuli smrtonosnu pobunu pošto ih je međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a svrgnula s vlasti koncem 2001. Od početka ove godine u sukobima u Afganistanu ubijeno je više od 4.000 ljudi, većinom pobunjenika.

Izaslanstvo hrvatskih Oružanih snaga, predvođeno načelnikom glavnog stožera generalom zbora Josipom Lucićem sudjelovao je u srijedu i četvrtak na sastanku Vojnog odbora NATO-a prvi put u statusu zemlje pozvane u članstvo u Savezu.


Čelnik NATO-ovoj Vojnog odbora admiral Giampaolo di Paola
Izvor: NATO

Najviši vojni dužnosnici zemalja članica NATO-a i partnerskih zemalja okupili su se u Bruxellesu na jesenskom sastanku. Šefovi glavnih stožera NATO-a sastaju se triput godišnje.

U protekla dva dana hrvatsko izaslanstvo je sudjelovalo na nizu sastanaka, između ostaloga i na sastanku posvećenom pripremama za summit Saveza koji će se održati u proljeće sljedeće godine i na kojem bi Hrvatska trebala sudjelovati kao punopravna članica te na sastanku Vojnog odbora na kojem su se razmatrale buduće pozicije hrvatskih časnika u strukturama NATO zapovjedništava.

Također je sudjelovalo na sastanku Vojnog odbora NATO-a u formatu 26+2 (Hrvatska i Albanija), na kojem se razgovaralo o operacijama NATO-a u svijetu, na sastanku s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Schefferom, zatim na sastancima s partnerskim zemljama i zemljama Mediteranskog dijaloga te na sastanku Vojnog odbora s Ukrajinom.
"Republika Hrvatska je i ovom prilikom zapažena kao vjerodostojna i pouzdana zemlja partner i buduća članica NATO-a.

Ulazak RH u NATO je proces koji se intenzivno odvija već nekoliko godina a uspješno provedene društvene reforme i napose reforma Oružanih snaga RH omogućit će na idućem samitu prijem u punopravno članstvo", istaknuo je u pisanoj izjavi načelnik glavnog stožera, general Josip Lucić.

"Tijekom zadnjih godina OSRH su provele dvije velike obrambene reforme u cilju prilagođavanja oružanih snaga suvremenom sigurnosnom okružju i budućim izazovima. Istodobno s provedbom promjena OSRH su uspjele pripremiti respektabilan broj časnika, dočasnika i vojnika za sudjelovanje u mirovnim operacijama pod okriljem NATO-a, EU i UN-a. I ovom prilikom istaknut je hvale vrijedan doprinos RH operaciji ISAF u Afganistanu. Osim stalnog povećanja doprinosa OSRH u očuvanju mira u svijetu, približavanjem članstvu u NATO intenzivirani su i ostali oblici suradnje s NATO-om. Najviši vojni dužnosnici OSRH susreli su se sa strateškim zapovjednicima NATO-a i dobili priznanje za postignute rezultate i snažnu potporu za pristupanje RH Savezu. Njihovi susreti stvorili su brojna poznanstva koja značajno ubrzavaju procese u pristupnom razdoblju. Istodobno, na razini ekspertnih timova, NATO i OSRH usuglašavali su brojne tehničke, administrativne i sigurnosne preduvjete za djelovanje RH kao punopravne članice Saveza. Unatoč značajnim postignućima na putu u NATO, tijekom preostalog pristupnog razdoblja očekuje nas još intenzivniji rad koji će se nastaviti i po prijemu u punopravno članstvo", kaže se u izjavi.

U izaslanstvu koje je predvodio Načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić bili su general pukovnik Mladen Kruljac, general bojnik Drago Lovrić, general bojnik Jozo Miličević, brigadir Blago Dujmović i pukovnica Gordana Garašić.

NATO škola u mjestu Oberammergau, blizu Garmisch-Partenkirchena u Bavarskoj, naročito je aktivna krajem godine. U prvom dijelu prosinca održat će se tri vrlo zanimljiva događaja. Od 3. do 5. prosinca, škola će, u suradnji s Međunarodnim institutom za humanitarno pravo u San Remu održati radionicu o pravnim pitanjima tijekom oružanih borbi i ljudskim pravima u međunarodnim operacijama potpore miru. Od 15. do 19. prosinca škola i Visoki međunarodni institut kriminalističke znanosti održavaju seminar pod nazivom "Šerijatski zakon i vojne operacije", što je vrlo zanimljivima tema pošto je šerijat važan politički i vojni aspekt operacije u Afganistanu. Već tradicionalno, škola 21. i 22. siječnja održava Oberammergau simpozij NATO partnerstva. Prijavu za taj simpozij možete ispuniti do 9.12. na web stranici Škole www.natoschool.nato.int.

NATO škola u Oberammergauu otvorena je 1953. Škola vodi tečajeve, obuku i seminare kao potpora NATO-ovim trenutačnim i razvojnim strategijama i politikama. To uključuje suradnju i dijalog s vojnim i civilnim osobljem iz država koje nisu članice Saveza. Kroz školu je prošlo preko 152 tisuće časnika i civila, a dodatno su školu pohađali studenti iz programa Partnerstva za mir te Mediteranskog dijaloga. Postoji 80 različitih tečajeva, od temeljne NATO orijentacije, preko multinacionalnih jedinica, zaštitu okolišta, elektronskog ratovanja, zapovjedništva i kontrole, psiholoških operacija, logističkih operacija pa do mobilizacije, oružja za masovno uništenje, mirotvornih misija, upravljanja krizama i odnosima s javnošću.
U školi djeluje 185 vojnih službenika iz 25 nacija, a financiraju je Njemačka i SAD.

NATO, Europska unija i drugi bi u koordinaciji s Rusijom trebali pokrenuti i kopnene operacije protiv baza somalijskih pirata, rekao je u srijedu ruski veleposlanik pri NATO-u Dimitrij Rogozin. On smatra da je ocjena ruskih stručnjaka da s obzirom na geostrateški položaj Somalije samo mornarička akcija, pa i s velikom flotom brodova moćnih država, neće biti dovoljna da se poraze pirati.

- Tako da je na NATO-u, EU-u i drugima kojima je to povjereno da provedu ne pomorsku nego kopneno-pomorsku operaciju kako bi izbrisali baze pirata na terenu - rekao je ruski diplomat.
- Jer svi znamo da oni svoje baze imaju na kopnu a te bi akcije, naravno, trebalo koordinirati s Rusijom - rekao je Rogozin ali nije pojasnio predviđa li uključivanje Rusije u neke takve operacije.

Rogozin je rekao da, zbog zategnutijih odnosa Moskve s NATO-om nakon intervencije Moskve u kolovozu u Gruziji, nije odano odgovarajuće priznanje za ruski doprinos u naporima u borbi protiv somalijskih pirata. On je kao primjer naveo izjavu NATO-a u kojoj se hvali hrabrost posade britanskog ratnog broda u odbijanju napada pirata na trgovački brod ali se ne spominje uloga ruskog ratnog broda u izgredu.

- Možda su trebali, barem zbog objektivnosti, pokazivanja nepristranosti, reći i neku riječ o ruskom sudjelovanju - zaključio je Rogozin.

Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a vratilo se s godišnjeg zasjedanja parlamentarne skupštine u Valenciji gdje je s drugim izaslanstvima razgovaralo o energetskoj sigurnosti, globalnoj financijskoj krizi, stanju u Afganistanu te odnosima NATO-ove parlamentarne skupštine i ruskog izaslanstva, izjavio je voditelj izaslanstva Krešimir Ćosić.

Na konferenciji za novinare Ćosić je rekao kako su članovi hrvatskoga izaslanstva s parlamentarcima iz zemalja članica NATO-a razgovarali i o ubrzavanju procesa ratifikacije protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku te kako očekuje skoru ratifikaciju u zemljama NATO-a.

Prema Ćosićevim riječima, Hrvatska očekuje da predsjednik Sabora Luka Bebić održi govor pred Parlamentarnom skupštinom NATO-a u svibnju 2009. u Oslu, a da Hrvatska dotad već bude punopravna članica.

Izaslanstva su u Valenciji, "na najvećem svjetskom sigurnosnom forumu", razgovarala o pitanju energetske sigurnosti, rekao je Ćosić.
Zbog krize na Kavkazu i spora Rusije i Zapada oko postavljanja američkoga proturaketnoga štita na europskome tlu, na godišnjem su zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a izaslanstva razgovarala i s izaslanstvom ruske Dume.



Mišljenja o odnosu s Rusijom kretala su se od sugestije da se nastave kao i dosad, do traženja potpune suspenzije odnosa s ruskim parlamentarcima. Prema Ćosićevim riječima, "prevladala je sredina, suradnja se nastavlja, ali u reduciranoj formi".

Na sastanku u Valenciji sudionici su odlučili da će se političkome aspektu mirovne misije ISAF-a u Afganistanu ubuduće pridavati veća pozornost.
U toj su zemlji dogodine predsjednički izbori koji su velik izazov, rekao je Ćosić. Stanje sigurnosti u Afganistanu ne zadovoljava, rekao je i dodao kako je ondje sada osamdeset tisuća vojnika ISAF-a, a jača i uloga pripadnika europskih policijskih snaga EUPOL-a u sklopu kojih će odsad djelovati i hrvatski pripadnici mirovnih snaga.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer udanas je izjavio kako će Atlantski savez, unatoč protivljenju Moskve, i dalje podupirati zemlje s područja bivšega Sovjetskog Saveza koje od njih zatraže pomoć.

"NATO će i dalje surađivati sa svim zemljama koje bi se željele pridružiti Savezu s područja Balkana, istočne Europe i Kavkaza", izjavio je visoki dužnosnik tijekom godišnje Parlamentarne skupštine NATO-a koja se održava u Valenciji.

"Pojavljivanje neovisnih država na području bivšeg sovjetskog teritorija je realnost. Sposobnost tih država da odrede vlastitu budućnost ključan je test za novu Europu", izjavio je Jaap de Hoop Scheffer.

Moskva se oštro protivi pridruživanju Gruzije i Ukrajine NATO-u.

"I dalje ćemo podupirati zemlje" koje se žele pridružiti Savezu, rekao je glavni tajnik Saveza, dodajući kako ne namjeravaju ukloniti svoje kriterije i ne misle da to trebaju učiniti.

Na pitanje o budućoj normalizaciji odnosa između NATO-a i Rusije Jaap de Hoop Scheffer je odgovorio kako je spreman posjetiti Moskvu, no u ovom su trenutku članice Saveza "jasno odlučile zamrznuti sastanke između svojeg povjerenstva i ruskih predstavnika".

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković održao je danas u Ratnoj školi "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu predavanje na temu "Temeljne strategijske odrednice vanjske politike Republike Hrvatske", priopćeno je iz ministarstva.

Ministar Jandroković kao temeljne odrednice hrvatske vanjske politike istaknuo je članstvo u Europskoj uniji, članstvo u NATO-u, vodeću ulogu Hrvatske u jugoistočnoj Europi te nastavak aktivnosti kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.

Rekavši kako međunarodni položaj Hrvatske nikad nije bio bolji, ministar Jandroković poručio je kako punopravno članstvo u NATO-u Hrvatska očekuje već početkom travnja iduće godine na summitu u Strasbourgu i Kehlu, a u povodu obilježavanja 60. godišnjice Saveza.

Ministar Jandroković naglasio je i kako je Hrvatska sve bliže i punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Istaknuo je da to potvrđuje i nedavno objavljeno Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske u pristupnim pregovorima, uz koje je dan i uvjetovani okvirni raspored za dovršetak pregovora s Europskom unijom do kraja 2009.

Uz uspjeh koji je ostvaren na putu u euroatlantske integracije, ministar Jandroković napomenuo je kako u segmentu vanjske politike koji se odnosi na susjedne države jugoistočne Europe Hrvatska ima ulogu predvodnika i primjera. Jednako vrijednom istaknuo je i činjenicu kako Hrvatska već godinu dana aktivno sudjeluje u svjetskoj politici kao nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Podsjetio je pritom kako se od 16 mirovnih misija u kojima Hrvatska danas sudjeluje, njih 13 provodi pod okriljem UN-a, što Hrvatsku pozicionira među najveće kontributore UN-a po broju misija.

Parlamentarna skupština NATO-a zasjeda u španjolskoj Valenciji, a za Hrvatsku je značajno što će jedna od tema 54. zasjedanja biti status ratifikacije Protokola o proširenju NATO-a na RH, koji se upravo odvija u parlamentima država članica Saveza, priopćio je u nedjelju Hrvatski sabor.

U radu 54. zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a koje završava u utorak sudjeluje i izaslanstvo Hrvatskog sabora u kojem su Krešimir Ćosić (HDZ), kao voditelj izaslanstva te Marin Jurjević (SDP) i Boris Klemenić (HSS) te veleposlanik RH pri NATO-u Igor Pokaz.

Kroz bilateralne i multilateralne kontakte hrvatskog izaslanstva, posebna će pozornost biti posvećena ubrzanju procesa ratifikacije, kako bi se on i formalno okončao do sljedećeg summit-a NATO-a u proljeće 2009. u Strasbourgu i Kehlu, navodi se u priopćenju.

U radu Odbora Parlamentarne skupštine NATO-a, razmatrano je trenutno stanje sigurnosti u Afganistanu te je naglašena povezanost između sigurnosnih prilika i uspostave normalnih životnih uvjeta u toj zemlji. Kvalitetno funkcioniranje državnih institucija, izgradnja demokracije i rad na obnovi gospodarstva, predstavljaju ključne uvjete za uspjeh operacije u Afganistanu, akže priopćenje. Znatno je uznapredovala izgradnje afganistanske vojske, koja sada broji oko 80 tisuća vojnika, te je na putu ostvarenja zacrtanog cilja od 120 tisuća pripadnika.

Također se raspravljalo i o formuliranju novog strateškog koncepta NATO-a, dokumenta koji će sadržavati temeljne smjernice za buduće djelovanje Saveza u novim, izmijenjenim okolnostima, a izrada kojeg ulazi u završnu fazu.

Europska povjerenica Benita Ferrero-Waldner kritizirala je u ponedjeljak plan Moskve da razmjesti rakete u Kalinjingradu, ruskoj enklavi okruženoj zemljama EU, ocjenjujući da taj "signal" nije "pozitivan" za europsku sigurnost.

"Namjera Rusije da rasporedi rakete Iskander u Kalinjingradu nije pozitivan signal za europsku sigurnost", izjavila je povjerenica za vanjske odnose EU-a Benita Ferrero-Waldner, u intervjuu ruskom dnevniku Gazeta.

"U najmanju ruku to se ne čini logičnim. Predsjednik Dmitrij Medvedev predlaže novi sustav europske sigurnosti i govori istodobno o raspoređivanju raketa što se može smatrati prijetnjom", nastavila je.

Upitana o prijedlozima ruskog predsjednika o osnivanju novog sustava sigurnosti, Ferrero-Waldner kazala je kako želi znati više.

"Koliko znam, ta inicijativa sadrži puno načela koji danas postoje u okviru OESS-a", kazala je.

"Važno je za nas shvatiti kako će taj novi sustav biti povezan s onima koji danas postoje: OESS-om i NATO-om", dodala je Ferrero-Waldner.

Posebno izdanje mjesečnog online magazina NATO-a Reviewa "The Balkans - qou vadis?" u pet video priloga analizira sigurnost u regiji. O Radovanu Karadžiću i njegovom uhićenju, uspješnosti i stanju sigurnosnih snaga u Bosni i Hercegovini govore glavni akteri rata i zbivanja u regiji u zadnjih 18 godina.

1. Karadžić - od Sarajeva do Haaga

NATO analizira kako je Kradžić uhićen, kako je to utjecalo na Bosnu i Hercegovinu te kako će njegovo suđenje i presuda utjecati na budućnost te države.

2. Bosna - novi model vojske?

Prikazuje neke od glavnih ljudi koji su se prihvatili nemoguće misije, od poslijeratne Bosne uspjeli su stvoriti mješane združene vojne snage.

3. Policijska reforma u BiH: nemogća misija?

Reforma policije traje mnogo dulje nego što se očekivalo i ide smijerom koji se nije očekivao.

4. Jamie Shea: Kosovo - prije i sada

Shea se prisjeća kako je Kosovo izgledalo prije 10 godina i kakvo je stanje danas u toj najmlađoj europskoj državi.

5. Intervju: Paddy Ashdown

Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH analizira što je u BiH učinjeno, što još treba napraviti i kako to najbolje provesti.

Video priloge možete pogledati na adresi:

The Balkans - qou vadis?

NATO Review je mjesečni online magazin koji se izdaje pod okriljem Glavnog tajnika NATO-a. NATO Review analizira atlanske probleme i dvoumice. Tekstovi nužno ne predstavljaju službeno mišljenje i politiku Sjevernoatlanskog saveza.

Ana Marija Vojković

NATO pozorno prati što se zbiva u Bosni i Hercegovini jer strahuje da bi pogoršanje političkih prilika u toj zemlji moglo ugroziti provedbu reforma koje su preduvjet za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, izjavio je u četvrtak u Sarajevu Claudio Bisogniero, zamjenik glavnog tajnika NATO-a.

Bisogniero je doputovao u dvodnevan službeni posjet BiH kako bi se sastao s najvišim dužnosnicima te zemlje i s visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom.

U izjavi novinarima nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH Bisogniero je istaknuo kako je NATO zabrinut pogoršanjem političkih prilika u BiH zadnjih mjeseci.

"Također smo zabrinuti retorikom podjela jer to može utjecati na konkretnu suradnju između BiH i NATO-a", kazao je visoki dužnosnik Saveza.

Podsjetio je kako je između BiH i NATO-a u rujnu potpisan Individualni partnerski akcijski plan (IPAP), a da će u veljači ili ožujku iduće godine biti procijenjeno što je učinjeno.

Bisogniero je upozorio na realnu opasnost da zbog sadašnjeg stanja dogovorene reforme budu usporene, što može utjecati i na želje BiH da što prije postane punopravnom članicom NATO-a.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je kako je opredjeljenje za punopravno članstvo u NATO-u jedna od rijetko bitnih stvari o kojoj u zemlji postoji puna suglasnost, pa se prilika za to ne smije propustiti.

"Mi ne određujemo rok (za članstvo). Naše je da što prije ispunimo uvjete", kazao je Radmanović, dodavši kako je spremnost za to prenesena i Bisognieru.

Radmanović je potvrdio kako se u BiH nadaju da bi 2009. NATO za tu zemlju mogao odobriti Akcijski plan za članstvo (MAP), što bi bio i posljednji važan korak prije poziva u punopravno članstvo.

Mađarska u potpunosti podupire Hrvatsku u pregovorima o ulasku u Europsku uniju, rekao je u četvrtak predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić nakon radnog sastanka s predsjednicom mađarske Nacionalne skupštine Katalin Szili u Muzeju Međimurja u Čakovcu.

Szili je izrazila nadu da će Hrvatska do kraja sljedeće godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja s Europskom unijom, a da će Unijinom punopravnom članicom postati već u prvoj polovici 2011. kad Mađarska preuzima ulogu predsjedatelja.

Razgovaralo se i o skoru dovršetku pregovora te usklađivanju hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Predsjednik Sabora Bebić istaknuo je da će pregovori biti gotovi do kraja iduće godine.

U razgovoru o punopravnu članstvu Hrvatske u NATO-u istaknuta je uloga Mađarske koja je prva ratificirala sporazum, odnosno protokol, između Hrvatske i NATO-a, a rezultat toga je sudjelovanje Hrvatske kao punopravne članice Saveza na jubilarnom summitu u travnju iduće godine.

Na sastanku su dogovorena i neki konkretni oblici suradnje, poput realizacije prometnog koridora 5C, koji je zajednički interes, a najavljena je i suradnja ministarstava obrane u razminiranju graničnog područja te zajednička prijava projekta rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura prema UNESCO-u, rekla je Szili.

Tijekom studenoga trebali bi se sastati parlamentarni odbori za gospodarstvo, a u proljeće iduće godine i parlamentarni odbori za vanjsku politiku.

Sastanak u Čakovcu nastavak je suradnje na temelju Memoranduma o suglasnosti o strategijskom partnerstvu između parlamenata dviju država, potpisana u Pečuhu 3. travnja prošle godine.

Zagreb posebno cijeni potporu Praga na hrvatskome putu u euroatlantske integracije, rekao je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković svome češkom kolegi Karelu Schwarzenbergu, i ocijenio da će razvoju odnosa Hrvatske i Češke poglavito pridonijeti češko predsjedanje Europskom unijom početkom 2009.

Bilateralni odnosi Češke i Hrvatske su vrlo dobri, prate ih redovite razmjene posjeta na visokoj i stručnoj razini, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Jandroković češkome ministru vanjskih poslova Schwarzenbergu, priopćeno je iz MVPEI-ja.

Jandroković, koji je upravo susretom sa Schwarzenbergom počeo dvodnevni posjet Češkoj, u četvrtak i danas razgovara s potpredsjednikom Senata Petrom Pithartom i predsjednikom Zastupničkog doma Češke Republike Miroslavom Vlčekom.

Godina 2009. ključna je za hrvatske pregovore u punopravno članstvo u EU, rekao je Jandroković i pozdravio Schwarzenbergovu najavu da će hrvatski pregovori biti jedan od najvažnijih prioriteta češkog predsjedanja Unijom u prvoj polovici te godine.

Češka je iznijela inicijativu tzv. "dobre komunikacijske veze" s Hrvatskom, navodi se u priopćenju.

Jandroković je izvijestio sugovornika o aktualnostima u procesu približavanja EU te naglasio da je završetak pristupnih pregovora za punopravno članstvo RH u EU u 2009. prioritet.

U tome posebno ohrabruje nedavno Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske prepoznato kao snažna potpora Hrvatskoj da nastavi s provođenjem potrebnih reformi, dodao je Jandroković.

Bilo je riječi i o ulasku Hrvatske u NATO i Jandroković je izrazio nadu da će češki parlament brzo ratificirati Protokol o pristupanju RH NATO-u.

Ministri su razmijenili mišljenja o stanju u regiji s posebnim osvrtom na aktualni razvoj prilika u Srbiji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Hrvatska podržava sve zemlje regije na putu u euroatlantske integracije i spremna je podijeliti svoja iskustva iz tih procesa, rekao je na tu temu Jandroković.

Otvaranje pregovora o pristupu Ukrajine i Gruzije NATO-u bilo bi "poput paljenja Reichstaga prije 65 godina", rekao je u četvrtak ruski veleposlanik pri NATO-u, upravo na dan kada ministri obrane zemalja članica Saveza razgovaraju o ukrajinskoj aspiraciji za članstvo.

Ministar obrane Ukrajine i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u četvrtak su u Tallinnu procjenjivali napredak Ukrajine u njezinoj težnji da postane članicom Saveza, no obećani ulazak čini se neizvjesnim, prenosi agencija Reuters.

"Pravo zemlje da slobodno bira svoj okvir sigurnosti je važno načelo i test za Europu", rekao je na sastanku glavni tajnik Saveza.

Rusija se snažno protivi ukrajinskoj želji za pristup zapadnom savezu, ali u samoj Ukrajini podrška je slaba jer ulazak, prema anketama, želi samo trećina Ukrajinaca.

"Bilo bi to kao paljenje Reichstaga prije 65 godina... NATO upravo ulazi u živo blato", rekao je ruski veleposlanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin za njemački list Die Welt od četvrtka, a prenosi AFP.

Aludirao je na 1933. kada su nacisti zapalili zgradu parlamenta, a taj zločin pripisali komunistima kako bi mogli početi njihov progon.

Rogozin je kritizirao i članstvo Albanije i Hrvatske u NATO-u.

"Čemu željeti Albaniju i Hrvatsku kao članice? NATO je rekao da je to političko pitanje. Temeljna pogreška je vjerovati da nova članica može prihvatiti idenitet Zapada", smatra Rogozin.

On drži da je "nedjelotvorno" Vijeće NATO-Rusija, čiji rad je zamrznut od rusko-gruzijskog rata u kolovozu te ocjenjuje: "To Vijeće je kost koju je NATO bacio Rusiji da prešutno odobrimo njegovo širenje".

Širenje NATO-a do samih ruskih granica uzrok je napetosti zadnjih mjeseci između Moskve i Saveza.

Same članice NATO-a podijeljene su oko aspirantica. Francuska i Njemačka otvoreno se protive da Ukrajina i Gruzija dobiju status kandidata za članstvo i drže da je rusko-gruzijski rat jasno pokazao kakve bi opasnosti takvo članstvo donijelo NATO-u.

Bivše komunističke zemlje, poput Estonije, koja je bila domaćin sastanka, a članicom NATO-a postala 2004., čvrsto zagovaraju ulazak i Ukrajine i Gruzije u Savez.

Slabi su izgledi da se Ukrajini u prosincu odobri članstvo u MAP (Akcijski plan za članstvo), piše Reuters i citira američkog analitičara Janusza Bugajskog iz Centra za strateške i međunarodne studije.

"Vrlo dvojim da će u Estoniji ili na ministarskom sastanku u prosincu ili čak na summitu NATO-a iduće godine Ukrajina dobiti pozivnicu za MAP, osim ako se nešto dramatično ne dogodi", rekao je Bugajski.

Kao glavni razlog naveo je političku nestabilnost Ukrajine.

Ukrajina je u krizi zadnjih godina tijekom kojih je organizirala više parlamentarnih izbora no ne uspijeva se stabilizirati, a sljedeći su se trebali održati krajem godine. U srijedu je predsjednik Viktor Juščenko prebacio izbore za početak iduće godine.

Britanci bi u Afganistan tijekom iduće godine mogli poslati dodatnih 2000 vojnika, kao odgovor na očekivani zahtjev SAD-a, pod mandatom novoga američkog predsjednika Baracka Obame, izvijestio je u petak BBC.

Britanska je vlada u četvrtak, nakon sastanka premijera Gordona Browna i afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija izvijestila kako se nije razgovaralo o povećanju broja britanskih vojnika u Afganistanu.

U priopćenju vlade ističe se kako je Britanija druga po doprinosu, kada je riječ o vojnicima u Afganistanu - ondje ih je trenutačno 8000 te smatra da bi se i druge NATO-ove članice mogle angažirati na način da u tu zemlju pošalju veći broj vojnika.

Iz britanskog ministarstva obrane izvijestili su kako još nisu primili zahtjev za dodatnim vojnim snagama. Nakon razgovora u Londonu, Karzai je kazao Brownu kako su poduzeti svi napori da bi se u Afganistanu "smanjilo nasilje", nakon što je afganistanski ministar vanjskih poslova pozvao Britance da onamo pošalju još vojnih trupa.

U intervjuu za BBC, nakon razgovora s Brownom, Karzai je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo zbog britanske pomoći u južnoj pokrajini Helmand. "Britanski su vojnici ondje patili i u Afganistanu žrtvovali svoje živote. Na tomu im je afganistanski iznimno zahvalan." Do danas su u Afganistanu na dužnosti poginula 124 pripadnika i pripadnice vojnih snaga.

Sljedeća godina mogla bi biti velika godina za Hrvatsku, godina u kojoj će ona ući u NATO i završiti pregovore s Europskom unijom, rekao je hrvatski predsjednik Vlade Ivo Sanader jučer u Zagrebu, nakon sastanka s EU povjerenikom za proširenjem Ollijem Rehnom.

"Godina 2009. mogla bi biti velika godina za Hrvatsku, kad će ona postati članicom NATO-a i završiti pregovore se EU... Učinit ćemo sve što je moguće da to postignemo", rekao je predsjednik Vlade Sanader na zajedničkoj konferenciji za novinare s povjerenikom Rehnom kojoj su bili nazočni i brojni članovi hrvatske Vlade s kojima se povjerenik prije toga susreo.

Rehn je naglasio da je došao kako bi ohrabrio Hrvatsku i prenio važnu poruku, sadržanu u prošlotjednom izvješću o napretku, da Hrvatska može završiti pregovore do kraja 2009. ako ispuni sve potrebne uvjete i završi svoj dio posla.

"Na temelju napretka koji je Hrvatska ostvarila, Europska komisija smatra da ona može završiti zadnju fazu pregovora do kraja 2009. ako ispuni sve potrebne uvjete", rekao je Rehn, ponovivši da to nije "bianco ček" i da se "pokazatelji mogu i mijenjati u svjetlu napretka koji Hrvatska postigne", ali uz ocjenu da je ispunjavanje uvjeta izvedivo. "Uvjeravam vas da vas Europska komisija podupire i želi vam uspjeh u tim izazovima", rekao je Rehn.

Predsjednik Vlade Sanader rekao je kako Hrvatska posebno cijeni što je EK izašla s uvjetovanom godinom završetka pregovora, najavom financijskog paketa za Hrvatsku i najavom o formiranju radne skupine za izradu hrvatskog pristupnog sporazuma u vremenima koja nisu sklona ni lagana ni za EU ni za Hrvatsku, zbog zamora od proširenja, problema oko Lisabonskog ugovora i velike europske i globalne financijske krize.

"U tim teškim okolnostima EK donosi odluku da je spremna 2009. završiti pregovore ako RH učini svoj dio posla", rekao je Sanader.

Dodao je da su zadaće i izazovi pred Hrvatskom prije svega nastaviti borbu protiv organiziranoga kriminala i korupcije, nastaviti s reformom pravosuđa i javne uprave, te privatizacijom brodogradilišta.

"Tvrdo pregovaram oko privatizacije brodogradilišta, ali je činjenica da to moramo napraviti", naglasio je premijer, dodajući da bi se to moralo učiniti kad i ne bi bilo pregovora s EU.

"Vidimo da postoje izgledi da uskoro postignemo dogovor o restrukturiranju brodogradilišta kako bi mogli ići dalje s poglavljem o tržišnom natjecanju koje uključuje i državne potpore... Provedba će sigurno tražiti vrijeme, ali je važno da postignemo sporazum kako bismo mogli dići dalje", rekao je Rehn. Dodao je da je europski cilj imati zdrav hrvatski brodogradilišni sektor koji bi bio konkurentan u EU, čiji će dio biti i hrvatska brodogradilišta. To nije nešto što se treba učiniti samo za Bruxelles, nego i zbog hrvatskih poreznih obveznika, naglasio je povjerenik, dodajući da Hrvatska u tom sektoru ima najvišu razinu državne pomoći po glavi stanovnika u Europi.

Međutim, među zadaćama koje Zagreb mora riješiti Rehn je kao "prvi i najvažniji prioritet" naveo pitanje reforme pravosuđa i borbe protiv organiziranoga kriminala i korupcije.

"Nedavna tragična ubojstva istaknula su važnost postizanja konkretnih rezultata", naglasio je povjerenik Rehn, dodajući da Komisija želi da hrvatske vlasti pokažu da su sposobne privesti počinitelje pravdi.

Na novinarsko pitanje o graničnom problemu Hrvatske i Slovenije zbog kojega je Ljubljana blokirala na nedavnoj međuvladinoj konferenciji otvaranje i zatvaranje nekoliko poglavlja pristupnih pregovora Hrvatske s EU, Rehn je ponovio kako "bilateralna pitanja treba rješavati na bilateralnoj razini", ali je isto tako, napominjući kako želi biti otvoren i pošten, naglasio da otvaranje i zatvaranje bilo kojeg poglavlja traži konsenzus svih zemalja članica.

Premijer Sanader izrazio je nadu da će se ta pitanja pomaknuti za vrijeme mandata nove Vlade slovenskoga premijera Boruta Pahora, kako bi se još za vrijeme trajanja francuskog predsjedanja EU-om, odnosno do kraja ove godine, što više poglavlja otvorilo i zatvorilo.

Povjerenik Rehn je rekao da je Europska komisija izradila zajednička stajališta za osam poglavlja koja bi mogla biti otvorena.

Što se tiče upravljanja pretpristupnim fondovima, europski povjerenik je naglasio da se na tom planu uočavaju "sustavna poboljšanja" i pozitivan napredak i na srednjoročnom i na dugoročnom planu, dok ima još izazova na onom kratkoročnom zbog čega je, kako je rekao, dao poticaj hrvatskim nadležnim tijelima da "danonoćno rade" kako bi se sredstva maksimalno iskoristila.

Njemački vojnici u sklopu mirovnih snaga (ISAF) u Afganistanu prošle su godine dobili milijun litara piva i vina njemačke proizvodnje, potvrđeno je jučer iz Berlina.

"Čini se da alkohol igra zabrinjavajuće veliku ulogu u logorskom životu", rekla je za dnevnik Bild oporbena političarka Elke Hoff.

No dužnosnici tvrde kako vojnici nisu bili pijani. Svaki vojnik prema pravilima smije popiti do jedne litre piva na dan.

"Da su alkohola pića pili samo vojnici, kojih je 3500, to bi iznosilo 0,77 litara na dan", rekao je glasnogovornik njemačkoga ministarstva obrane Thomas Raabe, naglasivši, ipak, kako je dio od 990 tisuća litara piva i 69 tisuća litara vina, podijeljen drugim postrojbama u sklopu NATO misije ISAF, pripadnicima njemačke policije i brojnim posjetiteljima.

Rusija ne bi trebala sprječavati punu integraciju bivših sovjetskih republika sa Zapadom, rekao je jučer američki ministar obrane Robert Gates i dodao da Moskvu ničime nije ugrožena.

Gates je to izjavio nakon susreta s estonskim premijerom Andrusom Ansipom koji je i dalje zabrinut zbog ruske invazije na Gruziju u kolovozu i masovnih cyber-napada prošle godine protiv te male baltičke zemlje, koja ima vrlo napete odnose s Moskvom.

"Rusija ne treba stvarati prepreke jednoj suverenoj zemlji koja se želi približiti zapadu", rekao je Gates i dodao da to ne "predstavlja nikakavu prijetnju sigurnosti Rusije.

Američki ministar će se danas u Tallinu sastati s ministrima obrane triju baltičkih zemalja i drugih zemalja članica NATO-a u sklopu neformalnog susreta s Ukrajinom radi razgovora o težnjama te također bivše sovjetske republike da se pridruži Savezu, čemu se Moskva žestoko opire.

SAD će biti pokrovitelj estonskog instituta za informatičku obranu

Ministar Gates najavio je jučer da će SAD sponzorirati novostvoreni institut za informatičku obranu u Estoniji.

Centar za kibernetičku obranu ustanovljen je ranije ove godine kao odgovor na masovni napad na estonske internet stranice 2007. godine koji je paralizirao bankovne transakcije obavljane putem interneta.

Odluka SAD-a da podrži Estoniju velika je pomoć baltičkoj državi od 1,3 milijuna stanovnika koja se boji ponovno osnažene Rusije. Gates je jučer pohvalio Estoniju za to što je podijelila lekciju o cyber-napadu sa saveznicima iz NATO-a i pomogla povećati opću sigurnost saveza.

Brat afganistanskog predsjednika preživio je u srijedu napad na jugu te zemlje suočene s najviše nasilja otkako su svrgnuti talibani koji ponovo jačaju pobunu protiv prozapadne vlade i primjenjuju nove taktike borbe protiv mirovnih snaga pod zapovjedništvom NATO-a.

"Polovica zgrada je uništena", rekao je Wali Karzai, predsjednik gradskog vijeća Kandahara (jug Afganistana), inače brat predsjednika Afganistana Hamida Karazija.

Wali Karzai prošao je bez ozljeda u jutrošnjem napadu na vladine zgrade u Kandaharu, na jugu Afganistana u kojem je, prema zadnjim podacima, ubijeno šest osoba, a više od 40 ranjeno.

Ukupno nasilje u Afganistanu ove je godine na najvišoj razini otkako su 2001. američke snage srušile talibanski režim. No talibani su pojačali napade na proameričku afganistansku vladu i na strane vojnike u sastavu mirovnih snaga kojima zapovijeda NATO što su i najavili ove godine.

Pritom NATO primjenjuje strategiju borbe kojoj su pribjegavali mudžahedini protiv sovjetskih snaga 80-ih godina i protiv britanske vlasti u Kabulu 1840,. objašnjava agencija Reuters.

Jedan od novih taktika su napadi na vojne konvoje koji opskrbljuju mirovne snage, a što je velik udarac jer američka vojska 75 posto potrepština za vojsku šalje u Afganistan preko susjednog Pakistana, od čega 40 posto goriva za vojsku.

Talibani su zapalili na desetke kamiona s gorivom na dvjema glavnim cestama kojima se oprema dovozi iz Pakistana, a u rujnu su ukrali četiri američka helikoptera vrijedna više od 13 milijuna dolara.

Ovoga su tjedna ukrali 13 kamiona koji su prevozili dva vozila Humvee, a ukrali su i tone hrane.

Stanje se dodatno zakompliciralo kada je Pakistan nakratko prekinuo suradnju sa Zapadom jer su u rujnu američke snage bombardirale pogranično područje Pakistana gdje se, vjeruju Amerikanci, kriju talibanska uporišta.

NATO je primoran stoga osigurati druge puteve opskrbe preko susjednih zemalja. Iran ne dolazi u obzir jer ga Zapad optužuje za netransparentan razvoj nuklearnog oružja i pomaganje pobune u Iraku.

Preostaje Rusija, koja se pak protivi širenju članica NATO-a na istok, a odnosi Zapada i Moskve pogoršali su se od ljeta, kada je Zapad osudio rusku intervenciju u prozapadno orijentiranoj Gruziji.

Rusija i NATO potpisali su u travnju sporazum o korištenju ruskog teritorija za dopremu nesmrtonosne opreme u Afganistan, a NATO o koridorima još pregovara s afganistanskim susjedima Turkmenistanom, Uzbekistanom i i Tadžikistanom.

NATO s Moskvom pregovara o sporazumu o zračnom prijevozu. Moskva javno ne želi izvještavati o tijeku pregovora, no ruski veleposlanik u Kabulu u rujnu je rekao da bi njegova vlada mogla zatvoriti zračni prostor NATO-u, ako savez ne prekine svoju "neprijateljsku" politiku prema Rusiji.

Reuters u svome tekstu dodaje da NATO-va mirovna misija u Afganistanu (ISAF) ne želi iznositi podatke o broju napada na svoje dostavne konvoje niti podatke o gubitcima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u govoru u ponedjeljak u Berlinu pozvala NATO da razradi novi strateški koncept za sigurnosna pitanja, inzistiranjem na nuklearnom razoružanju i civilnoj obnovi.

Ona je pozvala novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obamu da podrži taj pristup, kojeg želi iznijeti na 60. summitu NATO-a, čije je održavanje predviđeno u travnju na francusko-njemačkoj granici, na kojem bi trebao sudjelovati i predsjednik Obama.

"Smatram potrebnim dati mandat za novi strateški koncept za XXI. stoljeće na summmitu predviđenom za travanj, za politiku međusobno povezane sigurnosti" koji bi jasno govorila u kojem smjeru ide NATO", rekla je Merkel.

Ona drži da bi NATO trebao biti "jamac kolektivne sigurnosti" u širem smislu, a ne samo u vojnom.

Njemačka kancelarka je kao primjer navela akciju NATO-a u Afganistanu, kako smatra, dokazuje potrebu koncepta civilnog razvoja, osim vojne akcije.

Merkel je govorila u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Jaap de Hoop Scheffera na općoj skupštini nevladine organizacije koja promiče NATO, Asocijacije atlantskog sporazuma (ATA) koja se ove godine sastala u Berlinu.

Merkel je naglasila da je sadašnji strateški koncept NATO-a razrađen prije "velikih međunarodnih terorističkih akcija".

NATO se danas mora pitati "kako se može pojačati kontrola nad nuklearnim materijalom i kontrola", zaključila je kancelarka.

Članstvo u EU-u, NATO-u, liderska uloga Hrvatske u jugoistočnoj Europi te članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, temeljne su odrednice hrvatske vanjske politike, izjavio je danas u Zagrebu ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

Jandroković je u Preporodnoj dvorani HAZU-a održao predavanje na temu "Hrvatska - vanjskopolitički izazovi" i pritom kao prioritete hrvatske diplomacije naveo i razvoj odnosa sa SAD-om, Rusijom, Kinom, Indijom, kao i sudjelovanje u radu multilateralnih foruma i inicijativa koje se bave rješavanjem aktualnih svjetskih pitanja.

Po njegovim riječima, punopravno članstvo u NATO-u Hrvatska očekuje početkom travnja iduće godine na svečanosti obilježavanja 60. obljetnice osnutka NATO-a u Strasbourgu i Kehlu.

Podsjetio je da ratifikacija Protokola o pristupanju teče prema planu i dosad je uspješno provedena u osam članica NATO-a.

Vezano za EU, Jandroković je istaknuo da je Hrvatska sve bliže punopravnom članstvu u uniji 27 europskih zemalja, a posljednje Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske u pristupnim pregovorima ocijenio je "najpozitivnijim dosad".

Hrvatskoj je, uz uspjeh na putu u EU i NATO i zahvaljujući aktivnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom angažmanu, u jugoistočnoj Europi priznata uloga predvodnika, naglasio je šef hrvatske diplomacije.

Jandroković je izrazio uvjerenje da će 2009. godina, uz dovršetak hrvatskih pristupnih pregovora s EU i ulazak Hrvatske u NATO, biti i godina u kojoj će se ubrzati put jugoistoka Europe prema članstvu u EU.

Hrvatska smatra da je dijalog između EU-a i NATO-a o sigurnosnoj i obrambenoj politici snažan doprinos izgradnji sigurnosno-obrambene infrastrukture za odgovore na krizne situacije u svijetu, izjavio je danas u Bruxellesu državni tajnik u Ministarstvu obrane RH Gordan Čačić.

"Hrvatska smatra da je dijalog između EU-a i NATO-a o sigurnosnoj i obrambenoj politici snažan doprinos izgradnji sigurnosno-obrambene infrastrukture za odgovore na krizne situacije u svijetu i Hrvatska će u tom cilju nastaviti surađivati s obje organizacije", izjavio je Čačić nakon sastanka s Trojkom EU-a.

U Bruxellesu se u ponedjeljak sastali ministri obrane zemalja članica EU-a kako bi razgovarali o jačanju obrambenih i vojnih kapaciteta EU-a. Nakon toga sastanka ministarska Trojka EU-a izvijestila je predstavnike zemalja kandidata i europskih zemalja članica NATO-a, koje su izvan EU-a kako bi ih izvijestila o sadržaju rasprave.

"Hrvatska je snažno zainteresirana da uđe u sve aspekte europske sigurnosne i obrambene politike", rekao je Čačić, dodajući da je Hrvatska već ranije izrazila spremnost da sudjeluje u budućim europskim borbenim skupinama, a uključila se i s 15 izvidnika u vojnoj misiji EU-a u Čadu, što je prvi put da sudjeluje u nekoj operativnoj misiji EU-a.

Hrvatska sudjeluje na ovakvim sastancima od 2004. godine kada je dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Amerika ponovno stvara povijest. Nakon osam godina republikanske vlasti, na čelo najjače države na svijetu došao je, po prvi put u povijesti, crnac, demokrat Barack Obama. Oduševljenje koje se širi SAD-om nema granice. Slavi se na ulicama, po izbornim stožerima, a na značaj ovog doista povijesnog događaja koji daje na znanje da je sve moguće (pa i izabrati crnačkog predsjednika koji nije dio establishmenta), podsjetio je i poraženi republikanski kandidat za predsjednika John McCain na skupu u Phoenixu u Arizoni. Obama je zahvalio na toj gesti pred okupljenim mnoštvom u Chicagu u Illinoisu, te sažeo svoju pobjedu u svugdje prisutan slogan – Yes, we can (Mi to možemo)!

Od sredine siječnja Obama službeno postaje američkim predsjednikom. Od njega se očekuje mnogo. Uspoređuje ga se s Kennedyjem, Carterom, Trumanom, a na posljednjim skupovima u državama Missouri, Ohio, Florida i Pennsylvania Obama je obećao promijeniti Ameriku, ali i promijeniti svijet. Koliko ce se to odraziti na transatlantsku vezu?
Nema sumnje da je Europa zadovoljna izborom. U svojoj povijesti, europski je kontinent bolje komunicirao s demokratskim predsjednicima kao sto su bili Truman, Johnson i Clinton. Europljani su zadovoljni najavama smanjivanja trupa u Iraku, sto ce Obami ostati vrlo važan i vrlo težak zadatak njegovog predsjednikovanja. Realno je očekivati razočaranja sporošću tog djelovanja, ali Irak ce zasigurno vidjeti manje američkih vojnika na svom tlu.
Afganistan je, ipak, sasvim druga priča. Obama je već najavio okupljanje NATO članica s ciljem povećanja ne-američkih trupa u zajedničkim sigurnosnim operacijama. Obamin Washington ce tako, prema najavama, zahtijevati vise investicija u obnovu i procese stabilizacije, ali ce dati veću fleksibilnost NATO-ovim zapovjednicima na terenu. Sve je to u cilju uspješnog završetka operacije u Afganistanu kojeg mnogi žele vidjeti sto prije.

Velik će se naglasak stavljati na pregovaranja. Obama i njegov potpredsjednik Joe Biden smatraju da je dvojac Bush-Cheney bio previše rezerviran i arogantan prema onima koje nisu voljeli. Zbog toga ce Obama zaustaviti zatvaranja konzulata, naročito u Africi koja će, pomalo i prirodom stvari, biti u većem fokusu interesa, sto bi moglo značiti i vise napora pri rješavanju kriza u Darfuru, Somaliji, Kongu te drugim afričkim žarištima.
Tražit ce se nova partnerstva u Aziji, pri čemu ce se poseban naglasak stavljati na Sjevernu Koreju i nastavak suradnje s Japanom i Australijom. U cijelom svijetu će se tražiti način kretanja prema ne-nuklearnom svijetu.

Američki su mediji već izvijestili da će Obama održati obećanje dano prije ljeta u kojem je naglasio da se njegova vlada neće voditi usko stranačkim interesima, već će među svoje ministre staviti i pokojeg republikanca. Nije se dugo čekalo da se spomene mjesto ministra obrane kao ključnog republikanskog položaja u Obaminoj vladi. To se dovodi u vezu s bivšom Clintonovom vladom. Bill Clinton je u prvom mandatu imaju snažnu ljevičarsku zastupljenost, da bi u drugom mandatu uveo nekoliko republikanaca. Clinton je već tu negdje, uvijek se muva oko Obame, a posljednje ankete pokazuju da preko 70 posto demokrata želi vidjeti utjecaj bračnog para Clinton u Bijeloj kući.

Skeptici bi rekli, na zapadu ništa novo. Možda je to točno, s obzirom na prevelika očekivanja. Međutim, novostvorena atmosfera daleko je od krute republikanske retorike u Bijeloj kuci. Možda ce se taj novi dašak, barem u vanjskoj politici, pokazati kao vrijedan zalog za transatlantsku vezu.

Iz Columbia, Missouri, Vedran Obućina

NATO očekuje "još snažniju suradnju" nakon Obamina izbora za predsjednika, u ključnom trenutku za transatlanski savez, izjavio je u srijedu glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer.

"Današnji sigurnosni izazovi zahtijevaju još snažniju suradnju i solidarnost među saveznicima i veselim se ulozi koju će Sjedinjene Države u tom pogledu i dalje imati pod vodstvom novoizabranog predsjednika Obame", rekao je glavni tajnik NATO-saveza.

Obama je već rekao kako će iz Iraka u dogledno vrijeme povući američke postrojbe te pojačati američku prisutnost u Afganistanu, gdje se NATO bori protiv talibanskih pobunjenika.

Crnogorski premijer Milo Đukanović predao je danas glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu molbu Crne Gore za Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), javili su podgorički mediji.

Đukanović je nakon susreta sa Schefferom rekao da je optimist jer je glavni tajnik NATO-a "još jednom potvrdio da kod NATO-a, za razliku od Europske unije, ne postoji takozvani umor od proširenja".

Prema uobičajenoj proceduri glavni tajnik NATO-a Scheffer će crnogorsku molbu za MAP predočiti zemljama članicama koje odlučuju hoće li je prihvatiti.

Đukanović je u srijedu popodne u Bruxellesu razgovarao i s europskim povjerenikom za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom.

Sjedinjene Države će nastaviti sudjelovati u međunarodnoj mirovnoj misiji na Kosovu bez obzira na to tko će postati novi predsjednik, rekao je danas u Prištini glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

"Bez obzira na to tko će biti pobjednik izbora ne očekujem nikakve promjene politike Sjedinjenih Država prema Afganistanu i Kosovu", rekao je Scheffer nakon susreta s kosovskim dužnosnicima.

On je rekao kako će NATO koji predvodi Kosovske snage (KFOR) od oko 16.000 mirovnjaka ostati jamac sigurnosti Kosova te pomoći izgradnji civilne kontrole kosovskih snaga sigurnosti i njegova ministarstva obrane.

"Uloga KFOR-a nije se mijenjala ni nakon proglašenja neovisnosti Kosova. NATO nije uključen u pitanje priznanja neovisnosti Kosova, jer neke zemlje su priznale neovisnosti a neke još uvijek nisu. KFOR nastavlja biti na Kosovu na temelju Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti", rekao je Scheffer.

Scheffer je tijekom kratkog posjeta Kosovu razgovarao sa zapovjednikom KFOR-a talijanskim generalom Giuseppeom Emiliom Gayom, a sastao se i s premijerom Kosova Hashimom Thacijem i predstavnicima manjinskih zajednica.

Na stranicama Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), od sada možete čitati i intervjue koje je OPSA obavila s nekolicinom interesantnih sugovornika, o pitanjima vezanim uz NATO.

Objavljeni su intervjui do sada napravljeni za potrebe OPSA biltena NATO intervjui, i to sa: ROBERTOM A. BRADTKEOM, Veleposlanikom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj; NANUKOM JORJOLIANI, direktoricom NATO Informacijskog centra u Gruziji; SAVOM KENTEROM, predsjednikom Euro-Atlantskog kluba Crne Gore; KREŠIMIROM ĆOSIĆEM, Voditeljem Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a; PÉTEROM IMRE GYÖRKÖSOM, Veleposlanikom Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj; NICHOLASOM BURNSOM, bivšim američkim državnim podtajnikom za političke poslove.

Intervjue možete pogledati ovdje, a na istoj adresi uskoro se mogu očekivati i novi intervjui.

Podsjećamo kako se prijavom na stranicama OPSA-e mjesečni bilten NATO intervjui može primati putem e-pošte zajedno sa tjednim biltenom Euroatlantski tjednik.

Britanski premijer Gordon Brown kaže da pregovori s talibanima u vezi s ratom u Afganistanu nisu vjerojatni, kaže se u intervjuu koji je u nedjelju objavila televizija Al-Jazeera.

Brown je rekao kako će dijalog s talibanima, ne bi li oni prekinuli nasilje, "biti veoma veoma težak".

Britanski je premijer s novinarima razgovarao tijekom turneje po zemljama Perzijskoga zaljeva i rekao je kako afganistanski predsjednik Hamid Karzai želi stvoriti bolje društvo.

No prema Brownovim riječima, dok talibani ubijaju vojnike iz Britanije i ostalih zemalja NATO-a, teško će biti održati neki oblik razgovora.

Američki general John Craddock, zapovjednik NATO-a za Europu, u listopadu je izjavio kako mnogi afganistanski seljaci talibane smatraju djelotvornijima od Karzaijeve vlasti.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u petak zapovjednika Zapovjedništva za transformaciju NATO-a, generala zbora Jamesa Mattisa, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Predsjednik Mesić i general Mattis razgovarali su o napretku u ostvarivanju dvaju najvećih strateških ciljeva Hrvatske - ulasku u Europsku uniju i NATO, kaže se u priopćenju.

General Mattis istaknuo je uspjehe koji su u proteklih desetak godina postignuti na području razvoja obrambenog sustava, istaknuvši, prema priopćenju, kako Hrvatska i njezine oružane snage u potpunosti zaslužuju mjesto unutar NATO-a.

Tijekom susreta razmijenjena su mišljenja o situaciji u regiji, posebice u susjednoj Bosni i Hercegovini te na Kosovu, stoji na kraju priopćenja.

Ministar obrane Sjedinjenih Država Robert Gates u petak je izjavio da ne očekuje da će saveznici SAD-a iz NATO-a osigurati još vojnika za rat u Afganistanu.

Gates je rekao da će SAD u Afganistan, uz postojeće obveze, pokušati poslati još tri brigade iduće godine. No on je rekao da je dugoročnije rješenje predati afganistanskim snagama vođenje borbi te da bi bila "velika pogreška" kad bi se na sukob u Afganistanu gledalo kao na američki rat.

"Moje osobno gledište je da nije vjerojatno da ćemo dobiti znatno veći broj vojnika od naših saveznika i partnera", rekao je Gates.

SAD je podržao plan udvostručenja afganistanske vojske na 134.000 vojnika tijekom pet godina. "I lako je moguće da na tome neće stati", rekao je Gates.

Europska unija trebala bi dopustiti da se zemlje Zapadnog Balkana, osobito Hrvatska, priključe Uniji čak i prije usvajanja ugovora o reformi europskih institucija, izjavio je u petak češki ministar vanjskih poslova.

Francuska i Njemačka ustraju da ne može biti daljnjeg širenja 27-članog bloka sve dok sve zemlje članice ne ratificiraju Lisabonski ugovor.

Irsko odbijanje ugovora na referendumu u lipnju izazvalo je diplomatsku krizu unutar EU-a.

Češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, čija zemlja u siječnju preuzima predsjedanje EU-om, rekao je albanskim veleposlanicima u Tirani da će Češka biti zagovornikom daljnjeg širenja Unije prema jugoistoku Europe, jer vrlo dobro zna kako je članstvo u EU-u i NATO-u pomoglo Česima.

"Neki naši partneri misle da je nužno dovršiti proces ratifikacije Lisabonskog ugovora prije nego što EU proširi svoje granice. Prema našem mišljenju, to nije točno", naglasio je Schwarzenberger.

Dodao je da bi zemlje, koje nisu sudjelovale u pripremi Lisabonskog ugovora, mogle postati njegovim taocima.

"Posebno na umu imam Hrvatsku kao najizglednijeg kandidata za članstvo u EU-u ovoga trenutka. Čekanje da se dovrši proces ratifikacije Lisabonskog ugovora mogao bi oslabiti reforme u zemljama Zapadnog Balkana", smatra češki ministar.