OPSA blog

Sjedinjene Države vide Hrvatsku kao "neprijepornu 28. članicu Europske unije i vjernog saveznika u NATO-u", izjavio je jučer u Washingtonu državni tajnik za politička pitanja u MVPEI-u Davor Božinović, nakon sastanaka s visokim američkim dužnosnicima, održanih u sklopu redovitih političkih konzultacija SAD i Hrvatske.



"Postoji nova dinamika u razgovorima s Amerikom. Najmanje smo razgovarali o Hrvatskoj, koju Amerika vidi kao neprijepornu 28. članicu Europske unije i kao vjernog saveznika u NATO-u. U svim razgovorima je dominantna tema bila budućnost regije jugoistočne Europe", izjavio je Božinović nakon razgovora koje je vodio u State Departmentu, Bijeloj kući i Pentagonu.

"SAD će sigurno pratiti naš pregovarački proces s EU do okončanja. Mi smo izrazili zahvalnost na podršci i izrazili očekivanje da ćemo je uživati do kraja", dodao je. SAD se, po njegovim riječima, zauzima da regija jugoistočne Europe bude "stabilna, prosperitetna i što prije integrirana" u EU, za što i Hrvatska čini najviše što može, u smislu prijenosa iskustava o pregovorima susjednim zemljama.

"Svi ovdje procjenjuju hrvatsku ulogu nezaobilaznom i ključnom za proširenja EU i NATO-a na ostatak jugoistočne Europe", istaknuo je. Državni tajnik Božinović u Washingtonu se sastao s pomoćnikom američke državne tajnice za Bliski istok Jeffreyem Feltmanom, s kojim je razgovarao o stanju u toj regiji, mirovnom procesu, Iranu i drugim pitanjima.

Božinović se u Bijeloj kući sastao s direktorom Nacionalnog vijeća sigurnosti za srednju i istočnu Europu Jeffreyem Hovenierom i posebnim savjetnikom predsjednika Baracka Obame za europska pitanja Taylorom Rugglesom. Na tim je sastancima potvrđeno da je "nedavni sastanak Biden-Kosor bio jako značajan i da je održan u pravo vrijeme za Hrvatsku". Naglasio je da se na sastanku govorilo i o stanju u BiH, izborima u listopadu i potrebi da BiH ostvari napredak s ustavnim promjenama, kako bi mogla pregovarati o članstvu u NATO-u i EU. U Pentagonu je Božinović razgovarao sa zamjenikom pomoćnika ministra obrane za Afganistan, Pakistan i srednju Aziju, Davidom Samuelom Sedneyom.

"Dobili smo pohvale za hrvatski kontigent u Afganistanu i ocjene da su Hrvati među najboljim saveznicima na teškom terenu kao što je Afganistan", kazao je Božinović. Hrvatska je posebno pohvaljena, jer gotovo 50 posto njezina kontinenta sudjeluje u instruiranju afganistanskih snaga sigurnosti, što je jedna od središnjih zadaća međunarodne misije, rekao je. Božinović je istaknuo da Hrvatska u Afganistanu ima šest OMLT-timova za obuku Afganistanaca, u čemu je među vodećima u misiji ISAF-a, što SAD iznimno cijeni. Također je istaknuo američku pomoć u opremi za hrvatske snage u Afganistanu.

U planu je i sastanak s pomoćnikom ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja Alexandroam Vershnowom i pomoćnikom državne tajnice SAD za Europu i srednju Aziju Philipom Gordonom.

Odbor za oružane snage američkog Senata u utorak je podržao imenovanje generala Davida Petraeusa za sljedećeg zapovjednika američkih i međunarodnih snaga u Afganistanu, nakon što je on na saslušanju rekao senatorima da će nepokolebljivo inzistirati na "timskom radu između svih elemenata američke vlade".



Obamina administracija traži brzu potvrdu Petraeusa kako bi zamijenio generala Stanleya McChrystala, koji je podnio ostavku prošlog tjedna, nakon što su on i njegovi suradnici u komentarima za časopis Rolling Stone kritizirali potpredsjednika Joea Bidena, posebnog Obaminog izaslanika za Afganistan i Pakistan Richard Holbrookea, veleposlanika SAD u Kabulu Karla Eikenberrya i druge visoke civilne dužnosnike. Pentagon je objavio da će general McChrystal biti umirovljen.

Nakon potvrde odbora, očekuje se da će Senat glasovati o Petraeusu već ovoga tjedna. U svojoj uvodnoj riječi na odboru, Petraeus je pohvalio McChrystala za strateška postignuća u Afganistanu u posljednjih godinu dana.

Senatori iz obje stranke pohvalili su Petraeusa u svojim istupima i naznačili da će njegovo imenovanje biti lako potvrđeno. Senator John McCain, najviše rangirani republikanac u odboru, nazvao je Petraeusa "američkim herojom" zbog njegove uloge u stabilizaciji rata u Iraku. Nekadašnji zapovjednik američkih snaga u Iraku, sada je na čelu Središnjeg zapovjedništva američkih snaga (CENTCOM), nadležnog za Bliski istok, uključujući ii ratove u Iraku i Afganistanu. Senatori su također iskoristili saslušanje kako bi preispitali strategiju Obamine administracije u Afganistanu, posebno najavu početka povlačenja američkih postrojbi iz te zemlje u srpnju 2011.

Petraeus je rekao da će nastaviti McChrystalovu strategiju po kojoj se nastoji izbjeći civilne smrti u Afganistanu, što je ključ američke protupobunjeničke strategije. Senatori su tražili da Petraeus kaže podržava li Obaminu politiku početka povlačenje američkih vojnika u srpnju 2011. Obama je rekao da će brzina i stupanj tog povlačenje ovisiti o uvjetima u Afganistanu.

"Ne samo da podržavam, ja se slažem s njom", odgovorio je Petraeus, dodajući kako vjeruje da će američke snage ostati u Afganistanu "prilično vremena".

Oporbeni republikanci su kritizirali Obamu zbog određivanja roka za povlačenje, rekavši kako se time Talibanima daje razlog za vjerovanje da je američka predanost ratu ograničena.

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković razgovarao je u utorak s izaslanstvom NATO C3 agencije o suradnji hrvatskih tvrtki s NATO-om.



Izaslanstvo, predvođeno glavnim direktorom Georgesom D'Hollanderom, boravi u Zagrebu u povodu potpisivanja Memoranduma o suradnji s Ministarstvom obrane. Po priopćenju, Plenković je s predstavnicima NATO C3 agencije razgovarao o poslovnim prilikama za hrvatske tvrtke kojima će Memorandum o suradnji olakšati daljnje poslovanje s NATO-om.

Trenutno je nekoliko hrvatskih informatičkih tvrtki u postupku upisa u registar agencije, zajedno s popisom roba i usluga koje nude, a koje će uskoro biti ponuđene na tržištu NATO zemalja. D'Hollander je izrazio nadu kako će i ostale hrvatske tvrtke slijediti taj primjer, a Plenković je zahvalio na pomoći NATO C3 agencije Hrvatskoj u procesu uvezivanja u mrežu razmjene podataka s ostalim NATO članicama, u okviru projekta kojeg je financirao NATO.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović održao je u ponedjeljak u Washingtonu predavanje na prestižnom američkom institutu German Marshall Fund na temu "Hrvatska i jugoistočna Europa na putu euroatlantskih integracija".



Božinović je ukazao na ključnu ulogu koju je širenje NATO-a i Europske unije imalo za čuvanje mira i ostvarivanje prosperiteta u Europi. Kazao je pritom kako NATO ostaje organizacija u kojoj je utjelovljeno, za svjetsku sigurnost neophodno, savezništvo Europe i SAD-a.

Upozorio je da u Europi još uvijek postoji prostor koji nije dio tog savezništva kao ni same Europske unije. Republika Hrvatska kao članica NATO-a i uskoro članica Unije ulaže velike napore da svoja dragocjena iskustva prenese svojim jugoistočnim susjedima i na njih djeluje pozitivnim primjerom. No, kako bi zahtjevne reforme bile provedene nužno je održavanje europske i euroatlantske perspektive za sve zemlje jugoistočne Europe, u čemu se stajališta Hrvatske u SAD potpuno podudaraju, ocijenio je Božinović.

Nazočne je upoznao i s djelovanjem hrvatskog kontingenta u NATO misiji ISAF u Afganistanu, što je izazvalo veliku pažnju budući da je stabilizacija Afganistana na samom vrhu prioriteta američke vanjske politike.

Državni tajnik Božinović također se sastao sa senatorom Markom Begichem s kojim je razmijenio mišljenja o sigurnosnoj situaciji u Afganistanu i nastavku djelovanja savezničkih snaga nakon odlaska generala Stanleya McCrystala. Senator Begich ukazao je na važnu ulogu hrvatskih vojnika u Afganistanu.

Američki predsjednik Barack Obama čestitao je Hrvatskoj Dan državnosti, ističući pritom prijateljske odnose i trajne veze dviju zemalja, objavila je jučer navečer Bijela kuća.



"Pridružujem se Amerikancima u slanju čestitki svima koji slave hrvatski Dan državnosti. Otkako je Hrvatska proglasila neovisnost 1991., naše dvije zemlje su uživale bliske odnose i mi smo s ponosom podupirali hrvatski narod dok je zauzimao mjesto koje mu pripada u zajednici država", rekao je Obama u priopćenju koje je u ponedjeljak objavila Bijela kuća.

Američki je predsjednik kazao da uz izgradnju demokracije, "Hrvatska nastavlja pridonositi regionalnoj i globalnoj sigurnosti". Zajedničko članstvo u NATO-u, SAD i Hrvatsku čini saveznicima, no "naši odnosi čine nas prijateljima", naglasio je Obama, dodajući kako Amerikanci hrvatskog podrijetla "trebaju biti ponosni na trajne veze između naših dviju zemalja".

Dan državnosti Hrvatskoj je čestitala i američka državna tajnica Hillary Clinton.

Direktor CIA-e Leon Panetta izjavio je jučer kako s ratom u Afganistanu ima ozbiljnih problema, ali da misija NATO-a pod vodstvom SAD-a ostvaruje napredak.



"To je teže i sporije nego što je itko očekivao", rekao je Panetta, u rijetkom intervjuu koji je dao za za nedjeljnu emisiju "This Week", TV mreže ABC News. On je naveo probleme s upravljanjem, trgovinu drogom i pobunu talibana, kao glavne izazove za cilj koji je "osigurati da Al Kaida nikada ne nađe drugo sigurno utočište iz kojeg će napadati SAD".

"Pobjeda u Afganistanu je učiniti da zemlja bude stabilna, kako bi se osiguralo da u njoj ne bude utočišta za Al Kaidu ili talibane", rekao je Panetta. Govoreći o povećanom nasilju protiv američkih i NATO snaga u Kandaharu i pokrajini Helmand, Panetta je rekao da je "ključ uspjeha ili neuspjeha u tome hoće li Afganistanci prihvatiti" da osiguravaju i upravljaju vlastitom zemljom.

On je umanjio izglede za politički uspjeh procesa pomirenja u Afganistanu, rekavši da bi talibani i njihovi saveznici sudjelovali u tome samo ako su suočeni s porazom. Panetta je procijenio da nema više od 50 do 100 terorista Al Kaide u Afganistanu, i to uglavnom u Kandaharu. Na pitanje o Osami bin Ladenu, rekao je da se on u dobro čuvanim skrovištima negdje u plemenskim područjima Pakistana, blizu granice s Afganistanom.

"On očito ima ogromno osiguranje oko sebe", rekao je Panetta o vođi Al Kaide za kojim Amerikanci bezuspješno tragaju od terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.

Direktor CIA je izrazio nadu da će uz daljnje napore na ometanju operacija Al Kaide i likvidiranju njezinih čelnika u Afganistanu, "u konačnici biti moguće" iz skrovišta istjerati Bin Ladena i Ajmana al-Zavahirija, drugog čovjeka skupine. Panetta je priznao da američke obavještajne službe od 2000. godine nisu imale podatke o točnoj lokaciji Bin Ladena. Panetta je također naglasio da prijetnja od Al Kaide ostaje i dalje glavna briga SAD-a, navodeći da skupina koristi ljudi koji nemaju nikakav dosije o terorističkoj aktivnosti, kako bi prošli kroz sigurnosti sustav, te agente-spavače koji su već u SAD-a ili one koji se sami radikalizirali, poput vojnog psihijatra, bojnika Nidala Hasana, izvršitelja pokolja nad vojnicima u Fort Hoodu, u Teksasu 2009.

Govoreći o Iranu, Panetta je rekao da vlada u Teheranu i dalje razvija sposobnost za izradu atomske bombe, te kako SAD procjenjuje da ima "dovoljno nisko obogaćenenog uranija za dva komada nuklearnog oružja". Irancima, ako donesu takvu odluku, treba još godina do izrade nuklearnog oružja i druga godina za razvoj sustava za njegovu isporuku, dodao je.

Za drugu državu nuklearnog "otpadnika" - Sjevernu Koreju, Panetta je rekao da pitanje nasljednika čelnika Kim Jong Ila, vjerojatno stoji iza nedavnih vojnih poteza, kao što je navodno potapanje južnokorejske korvete Cheonan u ožujku.

"Mislim da bi to moglo biti dio toga, kako bi stvorio kredibilitet za svoga sina", rekao je Panetta o vjerojatnom nasljedniku. "Njegov sin je jako mlad i vrlo netestiran. Sin je odan svome ocu i Sjevernoj Koreji, ali nema neku vrst vjerodostojnosti kod vojske, jer nitko ne zna što će biti", kazao je Panetta.

Rekao je kako sumnja da će doći do daljnje eskalacije, napominjući da se režim u Pjojgjangu "na kraju, uvijek povuče s ruba, pa mislim da će to učiniti i sada". Sjeverna Koreja je u subotu objavila održavanje rijetkog političkog skupa, za koji analitičari smatraju da će oglasiti uspon Kim Jong Una, sina vladara Kim Jong Ila, kao novog čelnika te izolirane komunističke dikatature.

Državni mediji izvijestili su da će se delegati vladajuće Radničke partije Koreje sastati u rujnu kako bi izabrali novo stranačko vodstvo. Analitičari kažu da sastanak ima sva obilježja sličnog skupa iz 1980. na kojem je Kim Jong Il izabran u Politbiro kako bi zamijenio svog oca, Kim Il Sunga.

Nova australska premijerka Julia Gillard izjavila je u petak kako je u svom prvom telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Barackom Obamom izrazila spremnost Australije da nastavi svoj vojni angažman u Afganistanu te da se u tom smislu ništa neće promijeniti njezinim dolaskom na dužnost.



Neki su promatrači spekulirali o mogućnosti da premijerka Gillard zatraži ranije povlačenje australskih snaga iz Afganistana, koje broje 1500 ljudi, s obzirom na pad popularnosti vojnog angažmana u toj zemlji. Uvjerila sam predsjednika Obamu da će se moje stajalište u vezi Afganistana nadovezati na ono koje je zauzela australska vlada, kazala je premijerka u petak, manje od 24 sata nakon što je položila prisegu kao prva žena u Australiji koja je preuzela dužnost premijera. Potpuno podupirem postojeće raspoređivanje snaga i rekla sam predsjedniku Obami kako može očekivati nastavak australskih napora u Afganistanu, dodala je premijerka. Bijela kuća objavila je pak kako je Obama u razgovoru pozdravio poseban savez između SAD i Australije te zajedničke interese, vrijednosti i veze koje ga podupiru. Međunarodne snage u Afganistanu, predvođene SAD-om, bore se održati odgovarajuću snagu s obzirom da potpora skoro devetogodišnjem ratu postupno slabi diljem SAD-a i Europe. Australija je zemlja koja daje najveći broj snaga među zemljama koje nisu u NATO-u, no odbija bilo kakva daljnja povećanja snaga otkako je prije godinu dana povećala njihov broj za 450 vojnika. Premijerka Gillard bila je zamjenica bivšeg premijera Kevina Rudda prije nego je u četvrtak preuzela vodstvo vladajuće Laburističke stranke.

Američki predsjednik Barack Obama u u srijedu je razriješio generala Stanleya McChrystala s mjesta zapovjednika američkih snaga i snaga NATO-a u Afganistanu, izvijestila je TV mreža MSNBC News.



Predsjednik Obama na današnjem je sastanku u Bijeloj kući razriješio zapovjedništva generala McChrystala, izvijestio je MSNBC News, pozivajući se na izjave američkih dužnosnika u Pentagonu. U Bijeloj kući se u srijedu održava sjednica o strategiji u Afganistanu, koja je počela bez McChrystala, koji se prethodno nasamo sastao s predsjednikom Obamom. McChrystal je došao u Bijelu kuću na 30-minutni razgovor u četiri oka s Obama o svojim komentarima i potom je viđen kako odlazi u kombiju, ali ne i da se vraća na stratešku sjednicu o Afganistanu na kojoj se očekivalo njegovo sudjelovanje, izvijestio je MSNBC News. Povod smjene McChrystala su omalažavajući komentari njega i njegovih suradnika o najvišim dužnosnicima administracije, koji su objavljeni u članku Odbjegli general u novom broju magazina Rolling Stone. Obama je odlučio da general David Petraeus, sadašnji zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) nadležnog za Bliski istok, preuzme zapovjedništvo nad američkim snagama u Afganistanu, izvijestio je MSNBC News pozivajući se na iste izvore. Očekuje se skora izjava za medije predsjednika Obame o tim odlukama. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai izrazio je povjerenje u McChrystala tijekom video-konferencijskog razgovora u utorak navečer s Obamom, rekao je u srijedu u Kabulu njegov glasnogovornik Waheed Omar. Skandal s omalovažavajućim izjavama McChrystala i njegovih suradnika o visokim dužnosnicima administracije, izbio je u kritičnom trenutku rata u Afganistanu, uoči početka ofenzive međunarodnih snaga na Kandahar, glavno uporište Talibana.

Predsjednici država i vlada zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) prihvatili su u srijedu Istanbulsku deklaraciju kojom se obvezuju na regionalnu suradnju, a hrvatskom diplomatu Hidi Biščeviću produljen je mandat glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju, operativnog tijela SEECP-a.



Na konferenciji za novinare koju su održali predsjednici Turske kao dosadašnje jednogodišnje predsjedateljice, Crne Gore kao nove predsjedateljice i Srbije kao buduće, turski predsjednik Abdullah Gul naglasio je kao nadasve važan korak u posljednje vrijeme prihvaćanje Deklaracije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu. Na novinarsko pitanje o odsutnosti predstavnika Kosova, unatoč cilju o uključenju cijele regije u proces suradnje, Gul, uz kojega je sjedio Boris Tadić, predsjednik Srbije koja ne priznaje neovisno Kosovo, rekao je da je važno početi dijalog, a upravo se to čini ovdje. Potvrđujemo regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose na načelima Povelje SEECP-a, Povelje UN-a, Helsinškog dokumenta, OESS-a, Vijeća Europe, navodi se u deklaraciji i dodaje da čvrsto vjerujemo da zajedničko povijesno i kulturno naslijeđe te vrijednosti koje dijelimo i zajednički ciljevi pružaju potreban temelj za preobrazbu naše regije u područje mira, prijateljstva, stabilnosti i blagostanja. Podupiremo Odluku ministara vanjskih poslova SEECP-a od 22. lipnja da ponovno imenuju Hidu Bišćevića glavnim tajnikom Vijeća za regionalnu suradnju, navodi se u Istanbulskoj deklaraciji. Završni dokument skupa izražava se žaljenje zbog gubitaka života humanitaraca u napadu izraelske vojske krajem svibnja na humanitarnu flotilu koja se uputila u Gazu, a u zasebnoj izjavi osuđuju se zadnji teroristički napadi kurdske organizacije PKK. Perspektive integracije u Europsku uniju i NATO istaknute su kao bitni ciljevi, navodi se u deklaraciji u kojoj se pozdravljaju ostvareni napretci pojedinih zemalja. Sastanak je poslije podne nastavljen skupom šefova država jugoistočne Europe Kulturni koridori čiji su suorganizatori UNESCO i Vijeće Europe. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je u srijedu ranije održao govor, sastao se s bugarskim predsjednikom Georgijem Parvanovim, a trebao bi se sastati i s povjerenikom EU-a za proširenje Štefanom Fueleom.

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak da je zapovjednik snaga SAD i NATO u Afganistanu, general Stanley McChrystal iskazao loše rasuđivanje komentirajući članak u časopisu Rolling Stone koji uz portret generala donosi i njegove kritike na račun visokih dužnosnika administracije.



Mislim kako je jasno da članak u kojem se on pojavljuje, pokazuje loše rasuđivanje, rekao je Obama nakon sastanka sa svojim kabinetom. Na pitanje novinara hoće li razriješiti McChrystala, Obama je kazao da prije odluke želi s njime razgovarati. Koju god odluku da donesem u vezi generala McChrystala ili nekog drugog aspekta afganistanske politike, ona je u cijelosti određena time da osiguram strategiju koja opravdava ogromnu hrabrost i žrtvovanje koje naši vojnici pokazuju tamo, i da u konačnici ovu zemlju učinim sigurnom, dodao je Obama. McChrystal je pozvan da u srijedu dođe u Washington kako bi objasnio pogrdne komentare koje su on i njegovi suradnici, prema spornom članku, izrekli o potpredsjedniku SAD-a Joe Bidenu, savjetniku za nacionalnu sigurnost Jamesu Jonesu, veleposlaniku SAD u Afganistanu Karlu Eikenberryju te o posebnom izaslaniku za Afganistan i Pakistan Richardu Holbrookeu. Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs opisao je ranije da je Obama bio bijesan zbog komentara McChrystala i njegovih suradnika. Ministar obrane Robert Gates rekao je u utorak da je McChrystal napravio značajnu grešku. Također je rekao da je McChrystal nazvao Bidena i druge dužnosnike spomenute u članku pod naslovom Odbjegli general, i ispričao im se. McChrystal je objavio i priopćenje u kojem se ispričao zbog svojih komentara, ističući svoje ogromno poštovanje i divljenje za predsjednika Obamu i njegov tim za nacionalnu sigurnost. Mnogi politički analitičari u Washingtonu ocjenjuju da je McChrystal napravio prekršaj za razrješenje, ali postavljaju pitanje može li si Obama priuštiti njegovu smjenu u tako važnom trenutku u ratu u Afganistanu, uoči ključne ofenzive na Kandahar. Govorim kao netko tko silno cijeni generala McChrystala. Zemlja ni ne zna koliko je on za nju učinio. No, to je prekršaj za razrješenje, izjavio je Eliot Cohen, koji je bio savjetnik bivše državne tajnice Condoleezze Rice. Da je to jasno prekršaj za otkaz izjavio je isto i Peter Feaver, bivši dužnosnik Bijele kuće u vrijeme Georgea W. Busha. Stanley McChrystal je većinu vojne karijere proveo u snagama za specijalne operacije, kao i većina njegovih suradnika, gdje su imali malo iskustva s novinarima ili političarima, navodi Post, objašnjavajući njihovu neuobičajenu otvorenost prema novinaru Rolling Stonea. General asketskog izgleda, koji je zaradio nadimak Mula McChrystal otkako je zabranio alkohol u sjedištu misije ISAF-a u Kabulu, prije godinu dana je preuzeo zapovijedanje savezničkim snagama u Afganistanu. Povjerena mu je provedba protuterorističke strategije koja naglasak stavlja na zaštitu civilnog stanovništva, s ciljem da se marginaliziraju i poraze pobunjenici. Ta strategija uključuje i velika američka pojačanja, čemu su se protivili Biden i neki drugi dužnosnici. The Los Angeles Times od srijede piše kako je McChrystal u godinu dana stvorio vrlo bliske odnose s predsjednikom Hamidom Karzaijem, nepostojanim afganistanskim čelnikom. Poput McChrystala, i Karzai ima tegobne odnose s posebnim izaslanikom Holbrookeom i veleposlanikom Eikenberryjem, što je generala učinilo ključnom vezom prema afganistanskoj vladi. zvješća o tome da su Holbrooke i Biden vikali na Karzaija u odvojenim prilikama, vrijeđa kulturni senzibiltet mnogih Afganistanaca, posebno Karzaijevih sunarodnjaka Paštuna, navodi list. Preko svog glasnogovornika, Karzai je izrazio snažnu potporu za generala u nevoljama, opisujući ga kao čovjeka jedinstvenog integriteta. I obični Afganistanci izražavaju priznanje McChrystalovom zauzimanju da očuvanje života civila bude najvažnija misija zapadnih snaga, navodi LA Times u opisu 55-godišnjeg generala.

NATO je stao iza svoga zapovjednika u Afganistanu, američkog generala Stanleyja McChrystala, unatoč njegova nesretna intervjua glazbenom časopisu Rolling Stoneu u kojem je navodno iskritizirao najviše američke dužnosnike.



Članak u Rolling Stoneu je stvarno nesretan, ali je ipak je to samo članak. Mi smo usred rata, a glavni tajnik ima potpuno povjerenje u generala McChrystala kao zapovjednika i njegovo strategiju, rekao je u priopćenju glasnogovornik NATO-a u utorak. McChrystalov intervju Rolling Stoneu treba izaći ovoga tjedna, ali su njegovi dijelovi već procurili u washingtonskim medijima. U njima se navodi da je McChrystal izravno kritizirao američkog potpredsjednika Joea Bidena, posebnog američkog izaslanika za Afganistan Richarda Holbrookea i američkog veleposlanika u toj zemlji Karla Eikenberryja. U utorak ujutro McChrystal se ispričao za intervju. Bila je to greška proizašla iz progrešne procjene koja se nikada nije trebala dogoditi, izjavio je.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen zauzeo se u ponedjeljak za strateško partnerstvo između Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije kako bi se uštedilo pri korištenju sredstava.



Postoji način da se učini više s manjim, izgrađujući pravo strateško partnerstvo s Europskom unijom, kaže se u govoru koji bi Rasmussen trebao izgovoriti u Bruxellesu, a ranije je podijeljen novinarima. NATO i EU su dvije od najvažnijih institucija svijeta koje imaju komplementarne ovlasti. I nijedno drugo strateško partnerstvo ne nudi toliko prednosti - istodobno operativnih i financijskih, ocijenio je Rasmussen. Zauzeo se za veću suradnju na institucionalnoj razini i među vodstvima dviju institucija, posebice u Afganistanu.

Dvojica glavnih kandidata za dužnost iračkog premijera su pesimistično ocijenili izglede za brzo sastavljanje nove vlade, na što užurbano pozivaju Sjedinjene Države.



Politička stabilnost Iraka nužna je da Washington provede najavljeno smanjenje svojih vojnika sa sadašnjih 88.000 na 50.000 nakon 1. rujna.

Nov saziv iračkog parlamenta održao je u ponedjeljak svečanu prvu sjednicu nakon izbora 7. ožujka no nastavlja se potpuna blokada u pokušajima za sastavljanje vlade jer nijedna stranka nije sposobna sama sastaviti vladu. Irački blok koji vodi bivši premijer Ijad Alavi osvojio je 91 zastupničko mjesto u parlamentu od 325, a Savez pravne države (AED) dosadašnjeg premijera, šijita Nurija al-Malikija, ima 89 mjesta.

Nijedan od dvojice kandidata ne želi odustati od formiranja vlade iako je Alavi priznao: "Još smo uvijek daleko od sastavljanja kabineta".

Maliki, koji je u blagoj prednosti jer je uspio formirati prvi parlamentarni blok od 159 mjesta, ne uživa potporu svih šijita. Sve su se stranke izjasnile da bi buduću vladu morali činiti i suniti i šijiti i Kurdi, a Washington je upozorio da bi isključenje sunita, koji su podržali Alavija, moglo zemlju gurnuti u novo sektaško nasilje.

Washington bi bio zadovoljan ako bi nova vlada bila formirana prije ramazana koji ove godine počinje sredinom kolovoza.

Nikakva politička odluka ne donosi se tijekom tog svetog mjeseca posta.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je Makedoniju da sa susjednom Grčkom brzo riješi spor oko imena kako bi mogla pristupiti NATO-u.



"Želio bih vidjeti vašu zemlju kao članicu našeg Saveza čim prije bude moguće", izjavio je Rasmussen novinarima nakon razgovora s makedonskim premijerom. Čim taj spor koji traje 19 godina bude riješen, Makedonija će odmah biti pozvana pridružiti se NATO-u, rekao je Rasmussen.

Grčka od 1991. blokira međunarodno priznanje susjedne države pod imenom Makedonija jer to ime drži dijelom grčke kulturne baštine. Makedonija je u Ujedinjene narode primljena 1993. pod privremenim nazivom "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija". Svi posrednički napori UN-a da se pronađe rješenje za taj prijepor dosad nisu uspjeli i Atena osim ulaska Makedoniji u NATO priječi i pokretanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Makedonija je krajem 2005. stekla status kandidata za članstvo u EU.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović i glavni pregovarač Republike Hrvatske s Europskom unijom Vladimir Drobnjak održali su u četvrtak radne konzultacije s Martenom Kokkom, glavnim državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Estonije.



Božinović i Kokk suglasili su se u ocjeni vrlo dobrih odnosa dviju zemalja, te su detaljno razmotrili daljnje mogućnosti širenja i unaprjeđenja bilateralne suradnje. Drobnjak je izvijestio o trenutnoj situaciji, prioritetima ali i naporima koje hrvatska strana ulaže kako bi se, do kraja španjolskog predsjedanja Europskom unijom, otvorila preostala tri poglavlja. Istaknuo je pritom spremnost Hrvatske da dovrši cjelokupne pregovore do kraja ove godine, stoji u priopćenju. Kokk je naglasio kako Estonija u potpunosti podupire pristupanje Hrvatske u članstvo Europske unije i njezin što brži napredak u pregovorima. Također je naglasio spremnost Estonije za razmjenom iskustava nakon pristupanja Hrvatske, s posebnim naglaskom na načine korištenja sredstava Europske unije, navodi se u priopćenju.

Državni tajnici razmijenili su i stajališta o regiji jugoistočne Europe, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Božinović je naglasio kako je zemljama jugoistočne Europe potrebno dati jasnu euroatlantsku perspektivu, a Hrvatska će im svojim iskustvom nastaviti pomagati na tom putu. Božinović je također izrazio želju da jugoistočna Europa ostane visoko prisutna na dnevnom redu NATO-a. U tom svjetlu, Hrvatska pozdravlja uvjetovanu odluku o uključivanju BiH u Akcijski plan za članstvo. Obje strane istaknule su i važnost usvajanja Novog strategijskog koncepta NATO-a, kojim se želi poboljšati sposobnost Saveza za suočavanje s izazovima 21. stoljeća.

Glede globalne financijske krize Božinović je naglasio kako je zahvaljujući odgovornoj fiskalnoj i monetarnoj politici Hrvatska uspjela obuzdati njezine učinke te podsjetio kako je prošle godine hrvatska vlada konsolidirala javnu potrošnju, a ove godine donijela čitav niz mjera u svrhu gospodarskog oporavka i razvoja.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović sudjelovao je u srijedu u Budimpešti na sastanku političkih direktora zemalja članica NATO-a središnje i istočne Europe, kojem je nazočila i direktorica za sigurnost State Departmenta Nancy McEldowney.



Sudionici sastanka, koji je nastavak procesa započetog u Pragu pod predsjedanjem američkog predsjednika Baracka Obame, u nazočnosti, među ostalima, i predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor, razmijenili su mišljenja o jačanju europske sigurnosti, suradnji u okviru NATO-a i OESS-a te o novim globalnim sigurnosnim izazovima, stoji u priopćenju.

Načelo kolektivne obrane i sposobnost rješavanja novih sigurnosnih izazova diljem svijeta komplementarni su stupovi na kojima NATO počiva, kazao je Božinović, izrazivši očekivanje da će to biti potvrđeno i novim strateškim konceptom NATO-a, u čijem stvaranju Hrvatska aktivno sudjeluje. Državni tajnik ocijenio je OESS moćnim oruđem za očuvanje europske sigurnosti, istaknuvši kako se i ta organizacija mora prilagoditi novim sigurnosnim izazovima, prvenstveno jačajući svoju sposobnost sprječavanja kriznih situacija. Izrazio je nadu da će pozitivno ozračje, stvoreno potpisivanjem novog sporazuma START, dati rezultate u traženju novih sigurnosnih rješenja na globalnoj razini, kaže se u priopćenju.

Ukazao je i na važnost sadržajnog dijaloga između Rusije i članica NATO-a u okviru Vijeća NATO-Rusija te naglasio kako su Hrvatskoj osobito važni odnosi između NATO-a i Europske unije.

Izrazio je nadu kako će se uskoro ostvariti napredak u pregovorima o Sporazumu o konvencionalnim snagama u Europi koji je sve od kraja Hladnog rata imao neizostavnu ulogu u čuvanju europske sigurnosti, te podržao američku inicijativu za poticanje pregovora. Nancy McEldowney izrazila je privrženost transatlantskoj suradnji, uključujući dijalog sa zemljama srednje i istočne Europe i ukazala na važnost konsenzusa svih 28 članica NATO o načelima na kojima Sjevernoatlantski savez počiva.

Održavanje Konferencije zapovjednika kopnenih vojski zemalja članica NATO-a, partnerskih zemalja i pridruženih organizacija, priznanje je Hrvatskoj i njezinim oružanim snagama, rekao je u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.



"Hrvatska je u ovih godinu dana članstva u NATO-u, i ne samo od tada nego još 2003. pokazala da sudjeluje u svim naporima međunarodne zajednice za očuvanje i održanje mira" rekao je Bebić u izjavi za novinare nakon što je održao govor sudionicima Konferencije.

Predsjednik Sabora podsjetio je da Hrvatska sudjeluje u mnogim akcijama, od ISAF-a do Golanske visoravni i drugdje, te da s pravom može reći da je u vrlo kratko vrijeme preoblikovala svoje oružane snage, pripremila, organizirala, sistematizirala i osposobila ih za sve potrebno za sudjelovanje u operacijama NATO-a, UN-a i EU-a, te da je od primateljice pomoći postala davateljica pomoći. U govoru sudionicima Konferencije predsjednik Sabora, kako je rekao u izjavi, podsjetio je na povijesnu tradiciju i tisućljetno postojanje Hrvatskog sabora, "demokratske institucije koja je još u desetom stoljeću birala hrvatske kraljeve".

Bebić je u ime Hrvatskog sabora obećao nastavak potpore hrvatskim oružanim snagama, osiguranje odgovarajućih sredstava i davanje punog obola hrvatskog parlamenta modernizaciji oružanih snaga RH.

Hrvatski je sabor jutros započeo raspravu o prijedlogu ustavnih promjena, za koji je predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks (HDZ) uvodno kazao kako će "omogućiti da se europski san Hrvatske pretvori u javu".



Šeks je istaknuo da je riječ o četvrtoj intervenciji u Ustav od njegova donošenja 1990., kojom će se, smatra, "u Ustavu zaokružiti svi strateški ciljevi hrvatske državne politike".

Podsjetio je da je Božićnim ustavom 1990. utrt put Hrvatske u suverenu i samostalnu državu, da je ustavnim promjenama 1997. zabranjeno udruživanje u nove balkanske asocijacije, a 2000. omogućen prelazak Hrvatske iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav. Dio ustavnih promjena 2001., Šeks je nazvao "nesretnom epizodom u kojoj je ukinuto aktualno Državno sudbeno vijeće i aktualni predsjednik Vrhovnog suda".

"Predložene ustavne promjene usuglašene su na Odboru za Ustav i u najvećem dijelu oživotvoruju Savez za Europu, u kojem sudjeluju sve stranke, i lijeve i desne provenijencije", rekao je.

Naglasio je da su izmjene važne za usklađivanje i donošenje preostalih zakona važnih za ulazak Hrvatske u EU, da definiraju ulogu Hrvatske kao članice NATO saveza, ali i da ispunjavaju i zadaće druge naravi, koje će poboljšati kvalitetu života hrvatskih građana. Najavio je i da će se Odbor za Ustav tijekom podnevne stanke očitovati o amandmanima na prijedlog ustavnih promjena, među kojima je i šest vladinih amandmana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u ponedjeljak su u Berlinu predstavili zajedničko stajalište kada je riječ o gospodarstvu i vođenju EU-a, složivši se oko važnih pitanja prije sastanka Vijeća Europe i sastanka G20.



"Očitije i više nego ikad prije, ovaj su put Njemačka i Francuska odlučile govoriti jednakim jezikom", rekao je Sarkozy, odbacivši nagađanja o zahlađenju odnosa između Berlina i Pariza.

Dvoje čelnika pred novinarima su govorili o stvaranju "gospodarske uprave 27" zemalja članica EU-a, koja bi se realizirala bez osnivanja novih institucija, kako je ranije želio Berlin.

Merkel je ocijenila vrlo važnim poslati Europi signal da unutar institucije ne želi postojanje članica prve i druge zone.

Složivši se u tomu s njemačkom kolegicom, Sarkozy je kazao kako EU ne treba novu instituciju koja bi koordinirala gospodarsku politiku, već smatra da treba dati prvenstvo pragmatizmu ujedinjenjem zemalja euro-zone, "u slučaju da to bude potrebno".

Dvoje čelnika zaključilo je da treba djelovati pragmatično i djelotvorno.

Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je jučer Južnu i Sjevernu Koreja da ne šire napetosti na poluotoku, nakon što je na zatvorenom sastanku saslušalo argumente dviju strana o incidetu s potapanjem južnokorejskog ratnog broda Cheonana u ožujku, za koji Seul okrivljuje sjevernog susjeda.



Vijeće sigurnosti uputilo je "snažan poziv stranama da se suzdrže od bilo kojeg postupka koje bi mogao povećati napetost u regiji", i da sačuvaju mir i stabilnost na Korejskom poluotoku, rekao je novinarima ovomjesečni predsjedavajući Vijeća, meksički veleposlanik Claude Heller.

Heller je kazao nakon brifinga da je Vijeće "ozbiljno zabrinuto" tim incidentom i "njegovim utjecajem na mir i stabilnost na Korejskom poluotoku".

Južnokorejski izaslanik pozvao je Vijeće da poduzme mjere protiv Sjeverne Koreje, iznoseći dokaze koji povezuju Pjongjang s potapanjem broda Cheonana.

"Nadamo se da će Vijeće sigurnosti poduzeti pravodobne i odgovarajuće mjere protiv provokacije Sjeverne Koreje", rekao je fizičar Yoon Duk-Yong, s korejskog Naprednog instituta za znanost i tehnologiju. Yoon i njegov tim su istragom utvrdili da je sjevernokorejska džepna podmornica 26. ožujka ispalila torpedo koji je potopio korvetu Cheonan, usmrtivši 46 mornara.

"Identificirali smo torpedo kao sjevernokorejski model CHT02D na temelju pronađenih komada torpeda, dijelova pogona, uključujući dva propelera, osovinu, kormilo i motor", kazao je Yoon.

Američki, britanski, australski, kanadski i švedski stručnjaci sudjelovali su u dvosatnoj prezentaciji dokaza Južne Koreje. Zamjenik sjevernokorejskog veleposlanika Pak Tok Hun odbacio je južnokorejske tvrnje kao "netočne", ističući da je njegova zemlja žrtva.

"Mi nemamo nikakve veze s tim. Mi smo samo žrtve", rekao je Pak novinarima prije susreta s Vijećem sigurnosti. Sjeverna Koreja je za utorak najavila rijetku konferenciju za tisak u sjedištu UN-a u New Yorku.

Veleposlanik Japana pri UN-u Yukio Takasu opisao je južnokorejska dokaze kao "krajnje uvjerljive", rekavši kako nema drugog objašnjenja za potonuće. On je ocijenio kako ima "vrlo malo sadržaja" u tvrdnjama Sjeverne Koreje da je žrtva cijelog slučaja.

Gerard Araud, francuski veleposlanik pri UN-u, južnokorejski je brifing ocijenio "vrlo uvjerljivim". Govoreći o prezentaciji Pak Tok Huna, Araud je rekao da ne postoji "ništa na sjevernokorejski strani, samo tvrdnje, optužbe, nema znanosti".

Seoul je 4. lipnja službeno zatražio od Vijeća sigurnosti UN da reagira na ono što je nazvao vojnom provokacijom Sjeverne Koreje.

Savez na čijem je čelu Rusija, a čini ga nekoliko zemalja iz bivšeg SSSR-a ne isključuje mogućnost vojne intervencije u Kirgistanu, čime bi se okončali krvavi međuetnički sukobi u toj središnjoj azijskoj državi, a ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je kako se stanje u Kirgistanu "ne može tolerirati" te da je "iznimno opasno" za cijelu regiju.



Tijekom hitno sazvanog i održanog sastanka Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), u ponedjeljak je u Moskvi izneseno da se "ne isključuje moguće pribjegavanje svim raspoloživim sredstvima kojima savez raspolaže, a riječ je o mogućoj intervenciji u Kirgistanu, čiji je cilj okončanje nastale situacije", izjavio je predsjednik Vijeća te organizacije Nikolaj Patrušev.

"Razgovarali smo o mjerama koje ćemo iznijeti predsjednicima zemalja članica" organizacije, čiji je član i Kirgistan, rekao je, ne navodeći imena država. Sastanak ODKG-a sazvao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Organizacija, koju neki stručnjaci smatraju azijskim NATO-om, a svrha mu je ojačati ruski utjecaj u regiji, osnovala je vlastite snage za hitne intervencije.

"Stanje u Kirgistanu ne može se tolerirati, ljudi umiru i prolijeva se krv u etničkim sukobima. To je za regiju iznimno teška situacija i zato ćemo učiniti sve što možemo kako bismo takvo stanje prekinuli", rekao je ruski predsjednik.

Sjedinjene Države zaprimile su prijedloge za pomoć u borbi protiv istjecanja nafte u Meksičkom zaljevu iz ukupno 17 zemalja, među kojima je i Hrvatska, priopćio je jučer američki State Department.

Ti su se prijedlozi odnosili na pomoć "u obliku opreme i ekspertize" i stigli su iz Kanade, Meksika, Južne Koreje, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Irske, Japana, Nizozemske, Norveške, Rumunjske, Rusije, Španjolske, Švedske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Britanije i Vijetnama.

Međunarodne organizacije koje su ponudile pomoć su Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska komisija, Međunarodna pomorska organizacija i UN.

State Department tvrdi da su "brojni prijedlozi za pomoć prihvaćeni", posebice meksička pomoć u obliku dva broda zadužena za prikupljanje nafte te meksičke i nizozemske plutajuće pregrade.

Kako je ranije priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatska je ponudila pomoć u saniranju i sprječavanju šteta od izlijevanja nafte putem svog Regionalnog središta za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa u Divuljama, ali su Amerikanci odlučili kako ta pomoć zasad nije potrebna.

Na ovaj način Hrvatska je pokazala da cijeni američku pomoć u napretku Hrvatske i potporu koju je Hrvatska zaprimila od SAD-a u modernizaciji vojske, demokratizaciji, pripremi za članstvo u NATO-u, ali i putu prema članstvu u EU.

Ovakva pomoć nešto je što uvijek treba očekivati u partnerskom odnosu euroatlantskih saveznika.

Britanski premijer David Cameron u ponedjeljak je izjavio kako je opasnost koja prijeti od Al-Qaide u Afganistanu i Pakistanu nešto manja, no postignuti napredak još uvijek može biti "upropašten" te da je Afganistanu i dalje potreban "politički napredak".

U govoru održanom pred članovima parlamenta, nakon povratka iz prošlotjednog posjeta Afganistanu, Cameron je izjavio kako su zajednički napori međunarodnih te afganistanskih i pakistanskih vojnih snaga donijeli značajan napredak.

"Obaviješten sam da je opasnost koja prijeti od Al-Qaide u Afganistanu i Pakistanu manja nego prije, no također mi je kazano da bi se, kad ondje ne bi bilo britanskih i drugih međunarodnih snaga, Al-Qaida vratila u Afganistan te bi se povećala prijetnja za Ujedinjeno Kraljevstvo", kazao je.

Cameron je istaknuo napredak koji je zamjetan u redovima afganistanske nacionalne vojske te da se u šestomjesečnom razdoblju, preciznije do ožujka 2010., afganistanskim vojnim snagama priključilo 17.000 novaka, što je za 20 posto više u odnosu na ranije razdoblje.

Unatoč tomu, afganistanska policija nije učinkovita i ne uspijeva pokriti sve afganistanske pokrajine. Uspješno djeluje u samo šest od 13 pokrajina. Cameron je istaknuo kako su napori da se pomogne afganistanskim snagama sigurnosti ključni za cjelokupnu strategiju djelovanja međunarodnih koalicijskih snaga, a glavni im je cilj protjerati talibane iz sela i gradova.

Američki State Department u ponedjeljak je objavio izvješće o trgovini ljudima za 2010. godinu, koje obuhvaća 177 zemalja uključujući i Hrvatsku, kojoj preporuča jačanje napora na identifikaciji žrtava trgovine ljudima, te agresivnije procesuiranje i strože kažnjavanje organizatora trgovine ljudima.

"Hrvatska je destinacija, izvor i tranzitna zemlja za muškarace, žene i djecu podvrgnute trgovini ljudima, posebno za prisilnu prostituciju i prisilni rad", kaže se u izvješću.

"Hrvatske žene i djevojke postaju žrtvama trgovine ljudima u zemlji, a žene i djevojke iz Srbije, BiH i drugih dijelova istočne Europe podvrgnute su prisilnoj prostituciji u Hrvatskoj i u zapadnoj Europi. Muškarci su, prema izvješćima, podvrgnuti prisilnom radu u poljoprivrednim djelatnostima a djeca se, uključujući Rome, prisiljavaju na prosjačenje i krađe", kaže se u izvješću.

State Department ocjenjuje da "hrvatska vlada u cijelosti ispunjava minimalne standarde za uklanjanje trgovine ljudima" te navodi da je godine 2009., vlada nastavila istrage i procesuiranja počinitelja trgovine ljudima, povećala minimalnu kaznu za osuđene krijumčare s jedne na dvije godine zatvora, te prvi puta naredila da trgovac plati odštetu žrtvi.

Također se ocjenjuje da "Hrvatska osigurava značajno financiranje nevladinim organizacijama koje pružaju zaštitu i utočište žrtvama trgovine ljudima", te nastavlja proaktivnu obuku za identifikaciju žrtava.

"Međutim, vlada je identificirala vrlo malo žrtava trgovine ljudima 2009., te propustila zaštiti neke žrtve-svjedoke", upozorava se u izvješću.

Među mjerama koje State Department preporuča Hrvatskoj su jačanje napora na proaktivnom identificiranju žrtava trgovine ljudima među ranjivim kategorijama stanovništva, posebno ženama u prostituciji i muškaracima migranatima u sektoru poljoprivrede. Također se preporuča jačanje partnerstva s nevladinim organizacijama kod identificiranja žrtava, te jače istraživanje trgovanja ljudima u visokom turizmu i drugim područjima prostitucije, agresivan sudski progon krijumčara kao i dalje pooštravanje kazni osuđenima za trgovinu ljudima.

State Department ističe kako Hrvatska treba osigurati odgovornu repatrijaciju inozemnih žrtava, poboljšati tretman u sudnici i zaštitu za žrtve koje svjedoče protiv svojih trgovaca, te osigurati da žrtve ne budu nehotice kažnjene za izvršenje nezakonitih djela kao izravne posljedice trgovine ljudima.

Preporuča se i jačanje svijesti kroz educiranje klijenata u trgovini seksom i educiranju šire javnosti o povezanosti prostitucije s trgovinom ljudima.

U izvješću se navodi da je hrvatska vlada općenito nastavila policijsko-pravosudne napore u borbi s trgovinom ljudima u 2009., godini, iako je procesuirala samo polovicu trgovaca ljudima u odnosu na prethodnu godinu.

"U 2009. je vlada istraživala 13 osumnjičenih za trgovanje ljudima, u uspredbi s 15 godine 2008., a sudila šestorici optuženih u odnosu na dvanaestoricu 2008. godine. Šest trgovaca ljudima je osuđeno na kazne od dvije do osam godina zatvora, a dvije presude uključuju prisilni rad", navodi State Department.

Američki geolozi otkrili su u Afganistanu ogromne rezerve minerala, među kojima bakra i litija, procijenjene na nekoliko milijarda dolara, piše u jučerašnjem izdanju američkog dnevnika New York Timesa (NYT).

Nalazišta, koja uključuju i željezo, zlato, niobij i kobalt, bila bi dovoljna da zemlju poharane ratom naprave jednom od prvih svjetskih izvoznika ruda, smatraju dužnosnici američke administracije koje citira NYT.

Rezerve litija u Afganistanu mogle bi se usporediti s bolivijskima, koje su najveće na svijetu, piše u New York Timesu.

Litij je inače neophodna sastavnica danas najnaprednijih komercijalnih baterija na punjenje koje se koriste za mobilne telefone, prijenosna računala, ali i za električne automobile.

Afganistan može postati "Saudijska Arabija litija", navodi se u internoj zabilješci Pentagona koju citira NYT.

Također, rezerve željeza i bakra mogle od Afganistana učiniti jednog od glavnih svjetskih proizvođača tih ruda.

Do otkrića je došla mala skupina geologa i dužnosnika Pentagona oslanjajući se na karte i podatke rudarskih stručnjaka načinjenih tijekom sovjetske okupacije Afganistana osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Afganistanski geolozi sklonili su te dokumente nakon povlačenja Sovjeta, prije nego su ih ponovno pokazali 2001. nakon pada talibana. Pentagon i američki geolozi proveli su nakon toga ispitivanja koristeći se sofisticarnim metodama i došli do zapanjujućih otkrića.

Ovakvo otkriće pomoći će u obnovi i stabilizaciji Afganistana.

Waheed Omar, glasnogovornik afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija rekao je kako je ovo najbolja vijest u Afganistanu nakon dosta godina. No, da bi se ovo podzemno bogatstvo počelo koristiti potrebno je dramatična promijena u stanju sigurnosti u zemlji, zaključio je Omar.

Ovo je 1775 blog post na OPSA blogu.

Ministri obrane zemalja članica NATO-a, među kojima i hrvatski ministar Branko Vukelić, razgovarali su u petak na sastanku u Bruxellesu o mirovnoj operaciji Sjevernoatlantskog saveza u Afganistanu, te ocijenili da nova saveznička strategija daje rezultate, priopćeno je iz MORH-a.



Mirovna operacija ISAF glavna je tema drugog dana sastanka ministara obrana zemalja NATO-a, pri čemu su u raspravi prevladale teme o prijenosu odgovornosti za sigurnost zemlje na afganistanska tijela vlasti te o doprinosu saveznika u uspostavi i uvježbavanju samoodrživih afganistanskih snaga sigurnosti. U uvodnu obraćanju predstavnicima zemalja davateljica snaga ISAF-a (46 država) glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je dosadašnju provedbu nove savezničke strategije uspješnom, priopćeno je iz MORH-a. Kako se navodi u priopćenju, Rasmussen je rekao da se opće stanje u Afganistanu razvija u pravom smjeru, ali da je i dalje potrebna puna pozornost saveznika. Dodao je da je vidljiv napredak postignut u prvih šest mjeseci ove godine. Ministar Vukelić je u izlaganju, pozdravivši nastojanja da se prenesu odgovornosti za sigurnost na afganistanske vlasti, ocijenio kako je temelj za uspješan prijenos odgovornosti izgradnja samoodrživih afganistanskih snaga sigurnosti. Vukelić je istaknuo kako su gotovo polovica hrvatskog kontingenta instruktori, odnosno mentori afganistanske vojske, a uskoro i policije, priopćeno je iz MORH-a.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen se u četvrtak založio za racionalizaciju Saveza i pozvao saveznike da ne pretjeraju s mjerama štednje na štetu sigurnosti.



Financijska kriza vrši ogroman pritisak na proračune obrane u svim zemljama NATO-a, rekao je Rasmussen u sklopu sastanka ministara obrane i konstatirao da su brojne zemlje pristupile smanjenjima potrošnje. Prema statistikama koje je u četvrtak objavio NATO, samo pet od 28 zemalja članica je 2009. poštivalo prag potrošnje za obranu, kojeg je Savez odredio na 2 posto njihovog brutto nacionalnog dohotka: Albanija (2 posto, 172 milijuna eura), Sjedinjene Države (4 posto, 574 milijardi dolara), Francuska (2,1 posto, 39 milijardi eura), Grčka (3,1 posto, 7 milijardi eura) i Velika Britanija (2,7 posto, 37 milijardi funti). Uz mjere štednje ipak moramo zadržati našu sposobnosti sprječavanja agresije, naglasio je Rasmussen nakon prve debate između saveznika o utjecaju ekonomske krize na obranu. Američki ministar obrane Robert Gates je ovog tjedna predložio saveznicima da učine rezove u vojnoj birokraciji, ali ne u programima naoružanja. Ministri obrane bi u četvrtak navečer trebali razmijeniti stajališta o reformi NATO-a, dok Savezu nedostaje nekoliko stotina milijuna dolara za zatvaranje proračuna 2010. U pismu koje je krajem travnja Rasmussenu uputilo devet zemalja (Njemačka, Danska, Sjedinjene Države, Francuska, Italija, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Češka) tražilo se veliko preuređenje NATO-a, njegovog sjedišta i agencija, kao i struktura zapovijedanja, rekao je jedan dužnosnik. Isti dužnosnik je primijetio da među saveznicima postoji konsenzus o potrebi racionalizacije i modernizacije.

Ministar obrane Branko Vukelić sudjelovao je u četvrtak u Bruxellesu na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a o određivanju obrambenih prioriteta, priopćio je MORH. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izvijestio je ministre obrane o učincima mjera koje se odnose na određivanje prioriteta i planiranje resursa, što je izravna potpora razvoju strateških sposobnosti te vođenju savezničkih misija i operacija. U drugom dijelu današnjeg sastanka ministri obrana NATO-a razgovarali su o misiji KFOR-a na Kosovu te nastavku planirana smanjenja broja vojnika na terenu u idućem razdoblju. Ministar Vukelić istaknuo je u raspravi da je Hrvatska zadovoljna poboljšanjem političkog i sigurnosnog stanja na Kosovu te da podupire postupno smanjenje broja pripadnika međunarodnih snaga KFOR-a. No pritom je naglasio kako je vojna nazočnost NATO-a na Kosovu i dalje potrebna radi mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

Europska unija je u srijedu odbacila optužbe američkog ministra obrane Roberta Gatesa koji je ocijenio da je oklijevanje Europe da primi Tursku u svoje okrilje pridonijelo pogoršanju tursko-izraelskih odnosa. EU-ovi su odnosi i s Turskom i Izraelom jako dobri i bilateralni odnosi između tih dviju zemalja nisu povezani s odnosima EU-a sa svakom od njih, rekla je glasnogovornica šefice diplomacije EU-a Catherine Ashton.



Ashton je dodala je kako napredak u pregovorima o pristupu ovise o reformskom napretku u Turskoj. Američki ministar obrane Robert Gates u srijedu je u Londonu ocijenio da pogoršanje tursko-izraelskih odnosa u tijeku protekle godine izaziva zabrinutost. Ako je išta točno u tvrdnji da Turska naginje Istoku, to je po njegovom mišljenju zato što je ta zemlja onamo gurnuta, a gurnuli su je neki u Europi koji Turskoj onemogućuju vezu sa Zapadom koju ona traži nadodao je Gates. Pregovori o pristupu Turske EU, pokrenuti 2005, stagniraju zbog sporosti nekih reforma u zemlji te zato što se neke zemlje, poput Francuske i Njemačke, protive pristupu Ankare i predlažu povlašteno partnerstvo. Tursko-izraelski odnosi ozbiljno su se pogoršali nakon izraelskog napada na pomorski konvoj s pomoći Gazi 31. svibnja, kad je ubijeno devet Turaka.

Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je s 12 glasova za, dva protiv i jednim suzdržanim prihvatilo rezoluciju s četvrtim krugom sankcija protiv Irana jer nastavlja nuklearni program, u kojoj se uvode mjere protiv tvrtaka i banaka povezanih s iranskom nuklearnom i raketnom industrijom, proširuje embargo na uvoz oružja i uvode inspekcije brodova.



Rezolucija je prihvaćena s 12 glasova za, dva protiv i jednim suzdržanim rekao je predsjedatelje VS-a meksički veleposlanik Claude Heller. Protiv rezolucije broj 1929, sročene na 10 stranica, glasovale su nestalne članice VS-a Brazil i Turska, a suzdržan je bio Libanon. Brazilski i turski predstavnici su prije glasovanja obrazložili zašto se protive sankcijama, istaknuvši da ne rješavaju problem, a da se zauzimaju za diplomatski pristup, koji je dao rezulata u njihovu potpisivanju Teheranske deklaracije s Iranom, o zamjeni dijela iranskog nuklearnog goriva. Sjednica je počela u 11,15 sati po newyorškom vremenu (17,15 CET), sat nakon predviđena početka, što sugerira da se do zadnjeg trenutka pregovaralo o konačnu tekstu. Vijeće sigurnosti pooštrilo je sankcije protiv iranskih tvrtaka povezanih s nuklearnim programom, za koji Zapad sumnja da je usmjeren proizvodnji atomske bombe. Rezolucija je rezultat petomjesečnih pregovora skupine P5+1, pet stalnih članica VS-a: SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina te Njemačka. Na sjednici na vlastit zahtjev sudjeluju njemački i iranski veleposlanici pri UN-u. Nove sankcije uključuju mjere protiv 40 iranskih tvrtaka povezanih s nuklearnom i raketnom industrijom, uključivo 15 tvrtaka povezanih s Revolucionarnom gardom i dvije banke. Očekuje se da će američki predsjednik Barack Obama dati posebnu izjavu nakon prihvaćene rezolucije o sankcijama Iranu.

Desetorica NATO-ovih vojnika izgubila su život u ponedjeljak u Afganistanu, priopćio je Sjevernoatlantski savez istog dana navečer. Petorica vojnika poginula su u eksploziji bombe kućne izrade na istoku Afganistana, jedan je ubijen u pucnjavi također na istoku zemlje, a jedan u eksploziji bombe na jugu. Nešto ranije, zapovjedništvo ISAF-a je objavilo da su trojica NATO-ovih vojnika, među kojima jedan Amerikanac, izgubila život u trima odvojenim napadima na jugu Afganistana. Afganistanske, američke i NATO-ove snage pripremaju najveću ofenzivu na talibane u južnoj pokrajini Kandaharu, talibanskom uporištu, a broj stranih vojnika u zemlji popet će se do kolovoza na 150.000.

Hrvatski i srbijanski ministar obrane Branko Vukelić i Dragan Šutanovac potpisali su u utorak u Zagrebu bilateralni sporazum o vojnoj suradnji ocijenivši da je to korak naprijed u normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije i stabilizaciji cijele regije.



Hrvatska i Srbija imaju otvorenih pitanja, ali ovaj i slični sporazumi pomoći će da se ona riješe rekao je Šutanovac novinarima nakon potpisivanja sporazuma u hrvatskom Ministarstvu obrane. Vukelić je istaknuo da se radi o uobičajenom sporazumu kakve je Hrvatska potpisala sa svim susjednim zemljama i ne očekuje kritike domaće javnosti. Sporazumom se uređuje suradnja dviju vojski na području obrazovanja, razmjene kadrova i vojne industrije. Obojica ministara istaknuli su da su vojni sektori dviju zemalja komplementarni i osim proizvodnje za vlastite potrebe mogli bi nastupiti na trećim tržištima. Šutanovac je rekao da je srbijanska vojna industrija protekle tri godine ostvarila velike rezultate i najavio da će ovoga ljeta potpisati ugovor vrijedan milijardu dolara. Dvojica ministara razgovarala su o hrvatskim iskustvima u mirovnim misijama, pri čemu je Šutanovac ocijenio da je Hrvatska po tome lider u regiji. Srbija ima vojnike u četiri mirovne misije - Liberiji, ČAD-u, Obali Bjelokosti i Kongu, a do kraja godine planira ih poslati u Libanon i na Cipar. Srbijanski ministar posebno je zahvalio na sudjelovanju hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji KFOR na Kosovo rekavši da je ona nužna. Na taj način Hrvatska doprinosi regionalnoj stabilnosti i pozvao je na ne smanjivanje broja vojnika. Rekavši da je u tijeku profesionalizacija srbijanske vojske, Šutanovac je iznio podatak da će do kraja godine imati 36.000 pripadnika sposobnih za sudjelovanje u više mirovnih misija. Upitan za moguće priključenje Srbije NATO-u, srbijanski ministar rekao je da je članstvo u Partnerstvu za mir, jednoj od faza koje su zemlje regije prošle na putu u NATO, zasad dovoljno.

Četrdeseta opća skupština Organizacije američkih država (OAS) posvećena kontroli oružja počela je u nedjelju navečer u Peruu, u vrijeme napetosti izazvanih iranskim nuklearnim pitanjem i nesuglasicama SAD-a i Brazila zbog Hondurasa. Američka državna tajnica Hillary Clinton doputovala je u Limu gdje će sudjelovati na prvom od dva dana rasprava šefova diplomacije 33 aktivnih članica Organizacije američkih država. Glavna tema skupštine je naoružanje. Peru, zemlja domaćin, osuđuje povećanje za 150 posto vojnih troškova u razdoblju od 2005.-2009. u odnosu na 2000.-2004. Zahtijeva transparentnost pri kupnji oružja. U nacrtu rezolucije ističe se važnost promicanja kontrole oružja u Latinskoj Americi, zoni neširenja nuklearnog naoružanja.

Grčka vojska smanjit će broj sudionika KFOR-a na Kosovu te u protugusarskim operacijama u vodama Somalije u okviru gospodarskih mjera, objavio je u četvrtak glavni stožer vojske.



Ta će smanjenja omogućiti zemlji opterećenoj velikim dugom da uštedi više od 23 milijuna eura. Više od 600 vojnika i članova osoblja za podršku postupno će biti povučeni iz KFOR-a i neće biti zamijenjeni, istaknuo je glasnogovornik glavnog stožera grčke vojske pukovnik Nikos Bonoras.

Grčka fregata koja pripada pomorskim snagama NATO-a u vodama Somalije upravo je završila svoju misiju i neće se vraćati, dodao je on. Druga grčka fregata osigurava odvojenu misiju za Europsku uniju u vodama Somalije.

U organizaciji Odjela za javnu diplomaciju NATO-a, na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski" započela je Četvrta godišnja NATO ISAF konferencija za odnose s javnošću na kojoj sudjeluje oko 70 predstavnika ministarstava obrane i ministarstava vanjskih poslova zemalja koje imaju svoje snage raspoređene u sklopu misije ISAF u Afganistanu kao i predstavnici afganistanske vlade, te predstavnici NATO-a.



Republika Hrvatska po prvi puta je domaćin ove konferencije na kojoj će se razgovarati o komuniciranju i odnosima s javnošću u NATO misiji ISAF u Afganistanu, a sukladno Strateškim komunikacijama NATO-a i preporukama s prošlih NATO ISAF konferencija. Konferenciju je, u ime Ministarstva obrane otvorio državni tajnik Pjer Šimunović, koji je naglasio važnost komunikacije s javnošću kako u samom Afganistanu tako i u zemljama čiji vojnici sudjeluju u misiji ISAF.

Naglasio je da će uskoro održati nekoliko važnih međunarodnih skupova vezanih za Afganistan te da nitko ne sumnja da će se međunarodna misija u Afganistanu završiti uspješno. Ova misija u Afganistanu je napor međunarodne zajednice a ne jedne ili nekoliko zemalja, naglasio je Šimunović dodavši da je trenutno jedan od prioriteta obuka i nadgledanja Afganistanskih snaga sigurnosti kako bi bile u mogućnosti samostalno djelovati.

Skup je potom nastavljen radnim dijelom kroz predavanja i radionice zatvorene za javnost.

Ukrajinski parlament izglasao je u četvrtak u prvom čitanju zakon koji toj bivšoj sovjetskoj republici daje status "nesvrstane" zemlje, čime okončava plan pristupa NATO-u, kao što je obećao predsjednik Viktor Janukovič.



Taj tekst pripremljen na inicijativu šefa države potvrdilo je 253 zastupnika od ukupno 450 zahvaljujući glasovima parlamentarne koalicije vjerne Janukoviču. Janukovič od svog izbora u veljači vodi politiku ubrzanog zbližavanja s Moskvom, koja se protivi mogućnosti da se Kijev pridruži Sjevernoatlantskom savezu.

"Predsjednik predlaže ukidanje pitanja pristupa NATO-u koje je podijelilo ukrajinsko društvo, uglavnom nesklono integraciji u euroatlantsku organizaciju", rekao je zastupnicima premijer Mykola Azarov.

Taj dokument utvrđuje temeljna načela državne politike, među kojima je zadržavanje politike nesvrstavanja Ukrajine, što znači njezino nesudjelovanje u vojno-političkim savezima. Tekst spominje nastavak "konstruktivne suradnje s NATO-om", ali ne spominje pristup.

Predsjednik Janukovič je više puta nagovijestio da neće podržati pristup Kijeva u NATO, ideju svog prozapadnog prethodnika Viktora Juščenka. Janukovič se poput svog prethodnika zalaže za ulazak Ukrajine u Europsku uniju. Obećavši da će naći ravnotežu između Istoka i Zapada, novi predsjednik je odbacio prijedlog Moskve da se pridruži Carinskoj uniji koju sačinjavaju Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Janukovič nije odgovorio na poziv svog ruskog kolege Dmitrija Medvedeva da se pridruži Moskvi u vojnom savezu s drugim bivšim sovjetskim republikama.

Medvedev je ponudu iznio tijekom posjeta Kijevu, rekavši da bi Ukrajina trebala postati članica ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO).

Izrael je u utorak počeo oslobađati i deportirati propalestinske aktiviste koje je bio uhitio u napadu na šest brodova s humanitarnom pomoći za Pojas Gaze, pošto su se identificirali izraelskim vlastima, javljaju agencije.



U utorak kasno popodne pedesetak aktivista prevezeno je u zračnu luku Ben Gurion pokraj Tel Aviva, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, a preostalih 610 koji se nisu htjeli identificirati, zadržani su u pritvoru na jugu Izraela, javlja agencija dpa.

Izraelski ministar unutarnjih poslova Yizhak Aharonovich upozorio je da će Izrael "u granicama zakona goniti svakoga tko bude digao ruku na izraelskog vojnika". Rekao je da su pravosudne vlasti već počele ispitivati svjedoke i da su već identificirale neke koji su navodno bili nasilni.

Identitet i državljanstvo devetero aktivista koji su izgubili život u sukobu s izraelskim vojnicima u ponedjeljak pred zoru na najvećem brodu u flotili još nisu objavljeni.

Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova napominje da je identifikacija poginulih otežana, jer preživjeli aktivisti ne žele surađivati s Izraelcima. Zbog izostanka identifikacije teško je utvrditi državljanstvo žrtava, rekao je. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen zatražio je u utorak od Izraela da "odmah" oslobodi civile i brodove koje drži nakon vojnog napada na međunarodno brodovlje na putu u Gazu u ponedjeljak, po priopćenju koje prenosi agencija France Presse.

"Pridružujem se pozivu UN-a i Europske unije za brzu, nepristranu, vjerodostojnu i jasnu istragu o izgredu" u kojemu je poginulo najmanje devet osoba, kazao je Rasmussen nakon izvanredne sjednice veleposlanika Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu održane na zahtjev Turske.

"Prije svega tražim da se odmah oslobode civili i brodovi koje drži Izrael", dodao je.

Pariz i Rim zatražili su oslobađanje zatočenih civila, među kojima je devetero Francuza i šestero Talijana, a Irska je osudila "neprihvatljivo" uhićenje sedmero svojih državljana. Organizacija Reporteri bez granica (RSF) zatražila je u utorak od izraelskih vlasti da joj predaju popis novinara uhićenih u napadu na brodovlje, da ih oslobode i da medijskim stručnjacima omoguće slobodan pristup Gazi.

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u utorak je, za službenog posjeta SAD-u, oštro kritizirao izraelski napad na brodove s dobrotvornom pomoći za Gazu, te nespremnost Obamine vlade da osudi napad u kojem je ubijeno najmanje devet civila.



Izraelski specijalci ukrcali su se noću na ponedjeljak ujutro na šest brodova sa 600 propalestinskih aktivista i 10.000 tona humanitarne pomoći, koja je nastojala probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze, a žrtve su pale na turskom brodu "Mavi Marmara", koji je vodio konvoj.

"Psihološki, taj je napad za Tursku poput napada 11. rujna 2001." na SAD, rekao je Davutoglu novinarima u Washingtonu prije odlaska u State Department na sastanak s državnom tajnicom Hillary Clinton, kako prenose američki mediji. Pokazao je novinarima zemljovid koji pokazuje da se napad dogodio 72 nautičke milje od izraelske obale, daleko od granice teritorijalnih voda koja je na 12 milja od obale. On je rekao kako "Izraelci vjeruju da su iznad svih zakona", ali da će ih Turska i međunarodna zajednica prizvati odgovornosti. Akcije izraelske vlade usporedio je s "gusarima kod somalske obale", te izvrgnuo ruglu izraelske tvrdnje da su neki na brodovlju bili povezani s Al-Kaidom.

Članovi Europskog parlamenta bili su na brodu, istaknuo je turski ministar, dodavši kako nije znao da se "Al-Kaida infiltrirala u Europarlament". Davutoglu je imao ranije planiran sastanak s Clinton kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, ali je kazao da je u ponedjeljak skrenuo svoj zrakoplov u New York, pošto je čuo za napad kako bi se mogao pridružiti raspravi u Ujedinjenim narodima.

Kazao je kako je deprimiran što je Vijeću sigurnosti UN-a trebalo 11 sati, do duboko u noć, da se postigne dogovor o predsjedničkoj izjavi, uglavnom zbog nastojanja SAD-a da ublaži osudu Izraela i bilo kakav izravan poziv na međunarodnu istragu. Naglasio je da Turska smatra kako glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu izjava pruža dovoljno ovlasti da naredi međunarodnu istragu izgreda. Budući da se izgred dogodio u međunarodnim vodama, Izrael nema pravo proglasiti da će provesti vlastitu istragu, dodao je.

"Nećemo šutjeti o tome. Očekujemo da će SAD pokazati solidarnost s nama. Nisam jako sretan jučerašnjim izjavama SAD-a", kazao je.

Bijela kuća i State Department u ponedjeljak su izrazili žaljenje zbog žrtava, naveli kako prikupljaju dodatne podatke o izgredu te izjavili kako očekuju da će Izrael provesti punu i vjerodostojnu istragu. Davutoglu je istaknuo da Izrael i Turska već dugo imaju bliske odnose te kako se planirao sastati s izraelskim premijerom Benyaminom Netanyahuom u utorak i razgovarati o ponovnu pokretanju neizravnih mirovnih pregovora sa Sirijom, ali je Netanyahu otkazao posjet Washingtonu i vratio se u Izrael zbog krize.

Da bi se prevladala kriza u odnosima između Ankare i Jeruzalema, Izrael se mora "jasno i formalno ispričati", prihvatiti neovisnu istragu, osloboditi odmahe sve putnike s brodova, vratiti tijela mrtvih i ukinuti blokadu Gaze, rekao je Davutoglu. Najavio je da će Turska, u suprotnom, tražiti daljnje akcije Vijeća sigurnosti UN-a, čija je nestalna članica.

Davutoglu je najavio i da će Turska zatražiti raspravu unutar NATO-a jer je "građane zemalja članica NATO-a napala zemlja koja nije članica NATO-a".

Talibani su s najmanje tri rakete gađali mjesto održavanja velike "mirovne džirge" u Kabulu u srijedu, baš u vrijeme kada je uvodni govor držao predsjednik države Hamid Karzai, ali nitko u napadu nije ozlijeđen.



Talibanske su rakete za oko 500 metara promašile veliki šator u kojem se održava tzv. mirovna džirge (plemenska skupština). Također, sigurnosne službe uspjele su zaustaviti nekoliko napadača samoubojica opasanih eksplozivom dovoljno daleko od šatora. Karzai je u trenutku eksplozija držao uvodni govor u kojem je predstavio novi mirovni plan za Afganistan. Nije ozlijeđen i govor nije prekinuo, ali je džirgu napustio odmah po završetku nastupa u konvoju oklopnih vozila i praćen borbenim helikopterima.

"Samo sjedite, ništa se neće dogoditi", rekao je izaslanicima Karzai, koji je preživio nekoliko pokušaja atentata. "Svi smo naviknuti na ovo".

Trodnevni skup, koji traje do petka, okupio je gotovo 1600 plemenskih starješina, parlamentarnih zastupnika, članova pokrajinskih vijeća te vjerskih čelnika, a posvećen je pomirbi s talibanima. Karzai je u govoru ponudio amnestiju na individualnoj osnovi onim talibanima koji se odreknu pobune i priznaju ustav. Kako bi ih ohrabrio, obećao im je obrazovanje i poslove na razvojnim projektima u njihovim zavičajima. Istaknuo je ipak da neće moći oprostiti onima koji su napadali civile. Želi također da se s UN-ova crnog popisa ukinu imena nekih talibanskih dužnosnika te da se drugima omogući utočište u prijateljskim muslimanskim zemljama.

Talibani džirgu bojkotiraju tvrdeći da joj je cilj zaštita interesa SAD-a i drugih članica NATO-a i na svojoj su internetskoj stranici preuzeli odgovornost za napad u srijedu.

Važnost integracije u NATO u jugoistočnoj Europi, razvoj zajedničke transatlantske vizije i budućnost regije teme su regionalne konferencije "NATO integracija u jugoistočnoj Europi - razvoj zajedničke transatlantske vizije i buduća perspektiva", koja se u ponedjeljak i utorak održava u Bitoli u Makedoniji, priopćio je jučer MORH.



Osim domaćina, makedonskog ministra obrane Zorana Konjanovskog, na konferenciji sudjeluju i ministri obrane Albanije Arben Imami, Hrvatske Branko Vukelić, Slovenije Ljubica Jelušič i Turske Vecdi Gonul te zamjenici ministara obrane Bosne i Hercegovine i Crne Gore, državni tajnik za obranu Republike Srbije, predstavnici Regionalnog središta za sigurnosnu suradnju RACVIAC-a i izaslanstva više od 11 zemalja u regiji i izvan nje.

Regionalna konferencija u Bitoli novi je doprinos jačanju stabilnosti, sigurnosti i promicanju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih pitanja sigurnosti, a potvrđuje se kao mjesto promicanja dijaloga i suradnje u obrani među zemljama u regiji.