OPSA blog

Novi zapovjednik NATO vođenih međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu (KFOR), talijanski general Giusseppe Emilio Gay, preuzeo je u jučer zapovjedništvo nad KFOR-om od francuskoga generala Xaviera de Marnhaca, sljedeću godinu dana.

Pod njegovim zapovjedništvom bit će oko 16.000 vojnika iz 35 zemalja.

Od ulaska mirovnih snaga na Kosovo 12. lipnja 1999. godine, general Gisusseppe Emilio Gay je 13. zapovjednik KFOR-a.

Svečanu primopredaju vodio je zapovjednik Združenih snaga NATO-a u Napulju, američki admiral Mark Fitzgerald. U sjedištu glavnog stožera KFOR-a u Prištini, primopredaji su nazočili civilni upravitelj UN-a na Kosovu Lamberto Zannier i najviši dužnosnici Kosova na čelu s predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom.

Primopredaji dužnosti nazočili su i međunarodni civilni predstavnik Pieter Feith i dužnosnici diplomatskih predstavništava akreditiranih na Kosovu.

Dosadašnji zapovjednik KFOR-a general Xavier De Marnhac zahvalio je vojnim i političkim strukturama, a posebice građanima Kosova, što su za njegova mandata pridonijeli očuvanju mira i sigurnosti.

Zapovjednik Združenih snaga NATO-a admiral Mark Fitzgerald visoko je ocijenio rad francuskoga generala Marnhaca u vrlo složenom razdoblju.

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu uručio je generalu Marnhacu odličje za uspješno rukovođenje KFOR-om.

U organizaciji Atlantskog vijeća Hrvatske, u Luci Šipanskoj na otoku Šipanu danas je počeo sedmodnevni međunarodni seminar na temu "NATO - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Skup je okupio ministre vanjskih poslova, diplomatske predstavnike i predstavnike NATO-a koji će, među ostalim, raspravljati o NATO-u i jugoistočnoj Europi, te pitanjima sigurnosti u regiji, kao i hrvatskoj perspektivi kada je u pitanju pristupanje NATO-u.

Otvarajući skup, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić među ostalim se osvrnuo na put Hrvatske prema članstvu u NATO savezu.

Podsjetio je da je nakon što je Hrvatska u travnju ove godine dobila pozivnicu i 9. srpnja potpisala Protokol, upućeno pismo članicama zemalja NATO-a vezano uz dinamiku ratifikacije u njihovim parlamentima.

Hrvatska zajedno s Albanijom očekuje da će zemlje koje imaju različite postupke u procesu ratifikacije početi taj proces i da će do proljeća 2009. biti ratificirano pristupanje Hrvatske i Albanije NATO savezu, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, dodavši kako će nakon toga Hrvatski parlament donijeti konačnu odluku o članstvu u NATO-u.

NATO je u danas odbacio ruske optužbe da pojačava svoju vojnopomorsku nazočnost u Crnome moru, priopćeno je kako pet ratnih brodova boravi na Crnom moru radi rutinskih vježba koje su planirane prije više od godinu dana o čemu je obaviještena i ruska strana.

"Nema pomorskog jačanja u Crnome moru kao što u glasilima tvrde ruske vlasti", rekla je glasnogovornica Sjevernoatlantskog saveza Carmen Romero.

"Riječ je o rutinskom razmještaju planiranom prije više od godinu dana", ističe se i u NATO-ovu priopćenju.

"Zahtjevi za prolaz kroz turske tjesnace Bospor i Dardanele predani su u lipnju, puno prije sadašnje krize u Gruziji s kojom nemaju nikakve veze", dodaje se u priopćenju.

Rusija je odlučila poduzeti "mjere opreza" zbog nazočnosti NATO-ovih pomorskih snaga u Crnome moru, kazao je jučer glasnogovornik ruskog premijera Vladimira Putina, Dmitrij Peskov.

Usto je jedan ruski general u srijedu upozorio NATO da poštuje Konvenciju iz Montreuxa potpisanu prije Drugog svjetskog rata kojom se ograničava broj i vrsta vojnih brodova koji mogu ploviti Crnim morem.

"Savez ni na koji način nije prekršio Konvenciju iz Montreuxa jer je zahtjev da se dopusti prolaz kroz turske tjesnace podnesen koncem lipnja", ustvrdila je Romero.

Kako navodi NATO, četiri njegova broda trenutačno su u Constanti, u Rumunjskoj gdje će sudjelovati u zajedničkim vježbama s rumunjskom i s bugarskom mornaricom. Nakon toga bi trebali stići u Varnu, u Bugarskoj i zatim napustiti Crno more.

Romero je dodala da je savez u stalnoj vezi s Turskom koja je zadužena da nadzire poštovanje Konvencije iz Montreuxa.

Rusko gubljenje utjecaja u 14 bivših republika koje su s Rusijom tvorile SSSR dosiže svoj vrhunac. Osnažena i samouvjerena, Ruska Federacija za sada nema planova za ponavljanje gruzijskog pokusa. Ali, to je samo zasada. Mnogi se boje da će Kremlj svoju energiju usmjeriti prema Ukrajini. I sam šef diplomacije predsjedateljice EU-a Francuske Bernard Kouchner smatra da će se i Ukrajina naći u opasnosti. A Ukrajina također ima posebne veze s NATO-om preko Vijeća NATO-Ukrajina koje se sastalo 27. kolovoza.


Izaslanik Jelisejev u Bruxellesu
Izvor: NATO

Na sastanku je svoje utiske dao zamjenik ministra vanjskih poslova i posebni izaslanik Ukrajine u Gruziji Konstjantin Jelisejev. Nakon svog posjeta u Bruxellesu je izrazio duboku zabrinutost stanjem u Gruziji i spremnost na doprinos rješavanju sukoba. Ukrajina je u potpunosti prihvatila Izjavu NATO ministara vanjskih poslova koja osuđuje Rusiju zbog napada na Gruziju, kao i osudu priznanja odmetnutih pokrajina Južne Osetije i Abhazije od strane Sjevernoatlantskog vijeća.

Kouchnerovu zabrinutost oko mogućnosti da Ukrajina bude slijedeća na ruskom popisu za odstrel dijele i njegovi kolege. Britanski ministar vanjskih poslova David Milinand otputovao je u Kijev gdje je prema njegovim riječima stvorena «koalicija protiv ruske agresije». No sam razgovor s pro-europskim Viktorom Juščenkom iz vida gubi činjenicu da je dvije trećine Ukrajinaca protiv ulaska zemlje u NATO i da, na kraju krajeva, ruska agresija možda neće ni biti potrebna. No, Rusija ovdje ima prostor za igranje drugačije igre; zemlju sa slabim predsjednikom i visoko fragmentiranim parlamentom treba samo malo jače pogurnuti pa da se na vlast vrati stara pro-ruska struja kakva je bila za vrijeme predsjednika Kučme. To Europska unija neće dozvoliti, a Kouchner iz istog razloga želi stvoriti koaliciju za obranu Ukrajine.

Posjet Jelisejeva NATO-u možda jest posjet predstavnika slabog predsjednika kojeg bi većina Ukrajinaca htjela vidjeti izvan predsjedničke palače. Ali, isto tako je to posjet predstavnika zemlje koja ne želi vidjeti opet ruske tenkove na svom teritoriju. Ovaj put su NATO i EU spremni. Čekamo iznenađenje iz Kremlja.

Euroatlantski tjednik, tjedni informacijski bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) ponovno izlazi nakon ljetne stanke. Do sada je izašlo 14 brojeva ovog tjednog informativnog biltena.

U rujnu će izaći i drugi informativni bilten OPSA-e, NATO intervjui, koji izlazi jednom mjesečno.

Kako bi se prijavili za primanje OPSA informativnih biltena dovoljno je u formular na upisati adresu elektronske pošte na koju želite primati bilten. Formular za prijavu nalazi se na Internet stranicama OPSA-e, ispod lijevog izbornika.

Starije brojeve OPSA biltena možete pronaći na javnom poslužitelju za objavu dokumenata Scribd.com. Pregled starijih brojeva OPSA biltena na Scribdu možete ostvariti i putem direktnih poveznica ispod ovog teksta (potreban javascript).

NATO intervjui broj 1
Euroatlantski tjednik br. 1
Euroatlantski tjednik br. 2
Euroatlantski tjednik br. 3
Euroatlantski tjednik br. 4-5
Euroatlantski tjednik br. 6
Euroatlantski tjednik br. 7
Euroatlantski tjednik br. 8-9
Euroatlantski tjednik br. 10
Euroatlantski tjednik br. 11
Euroatlantski tjednik br. 12

NATO je jučer ponovio stajalište kojim osuđuje odluku Rusije da prizna neovisnost odmetnutih gruzijskih pokrajina Južne Osetije i Abhazije, te je pozvao Moskvu da poništi tu odluku.

"Sjevernoatlantsko vijeće osuđuje odluku Ruske Federacije da prizna gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju i poziva Rusiju da poništi tu odluku", navodi se u stajalištu NATO-a donesenom na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Bruxellesu.

U stajalištu se navodi i kako su tom odlukom, koju je objavio ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u utorak nakon kratkog rata s Gruzijom oko Južne Osetije, prekršene rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o teritorijalnom integritetu Gruzije.

"Akcije Rusije dovele su u pitanje njezinu predanost miru i sigurnosti na Kavkazu", ističe se u stajalištu.

"Savezu je važna obnova Gruzije kao i njena sigurnost i stabilnost. NATO poziva Rusiju na poštivanje gruzijskog teritorijalnog integriteta i na ispunjavanje obveza preuzetih prema šest točaka sporazuma potpisanog od strane gruzijskog predsjednika Saakašvilija i ruskog Medvedeva", navodi se na kraju stajališta objavljenom na Internet stranici NATO-a.

Europska unija mora jasno izraziti potporu mogućem članstvu Ukrajine kako bi se izbjegla mogućnost da ta zemlja postane idućim ciljem Rusije", izjavio je jučer europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

"Ukrajina bi mogla biti sljedeći cilj političkih pritisaka Rusije, čija doktrina spram susjeda podsjeća na sukob između blokova", rekao je Rehn u Helsinkiju pred finskim veleposlanicima, govoreći o Hladnom ratu.

"Važno je s gledišta sigurnosti da EU pošalje jasan politički znak da je integracija Ukrajine u EU moguća ako ta zemlja nastavi ići prema zadanom cilju promicanja reformi sukladno europskim vrijednostima", dodao je.

Naglasio je kako rasprava o članstvu ukrajine trenutačno "nije aktualna", "ali ne smijemo reći ne Ukrajini".

Istodobno je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko ocijenio kako je rusko priznanje separatističkih republika Abhazije i Južne Osetije "prijetnja miru" u cijeloj regiji i i u Europi.

"Odluka ruskih čelnika je prijetnja miru i stabilnosti u cijeloj našoj regiji i u europskom prostoru, ugrožava postojeći svjetski poredak... i na protuzakonit način mijenja državne granice, upozorio je Juščenko u jučer objavljenom priopćenju.

"Ukrajina osuđuje rusko priznanje samoproglašenih područja i poziva rusko vodstvo da se vrati normama i načelima rješavanja sukoba koji su međunarodno prihvaćeni, rekao je Juščenko.

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijiski sloboda "Cenura Plus", uz podršku Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, provodi Projekt "Glasamo za informirane građane", kojem je jedan od ciljeva informirati građanke i građane o svim aspektima pristupanja Hrvatske NATO-u. Želja je udruge da u javnosti potaknu što širu javnu raspravu, kako bi se ova tema sagledala sa što više stajališta i građanima omogućilo informiranje i sudjelovanje u raspravi.

U skladu s navedenim ciljevima, udruga vodi TV emisiju CENZURA na području Splitsko-dalmatinske županije u kojoj će u petak 29.8. u 21 sat gostovati veleposlanik Hrvatske pri NATO-u Davor Božinović, a kako emisija ide uživo, moći će se postavljati i pitanja. Početkom rujna emisija će se emitirati i na Gradskoj televiziji u Zadru, na Slavonsko-brodskoj televiziji, na TV Atili u Blelovaru, te na internet televiziji SMART TV (www.smarttv.com).

Rusija planira zaustaviti posjete visokih dužnosnika i ratnih brodova NATO-a kao i zajedničke vojne vježbe sa Savezom, a također će zamrznuti pregovore o vojnoj suradnji, izjavio je u jučer ruski izaslanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin.

"Neće biti zajedničkih vojnih vježbi", kazao je Rogozin na konferenciji za novinare u Moskvi dodajući da će predstojeći posjet glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera ruskoj prijestolnici također biti odgođen.

Rogozin je naveo desetak područja u kojima će Rusija ograničiti, zaustaviti ili suspendirati svoju suradnju s NATO-a u daljnjem pogoršanju spora oko nedavnog rata u Gruziji. Među njima su privremeno zaustavljanje pregovora s NATO-om o pravnom okviru suradnje, prestanak slanja ruskih časnika na tečajeve obuke NATO-a, suspenzija vojnih razmjena, odgoda svih posjeta visokih dužnosnika i ratnih brodova NATO-a i zajedničke vojne vježbe.

"Neprimjerena reakcija" NATO-a na rat i njegovi "pokušaji da opravda ratne zločine (gruzijskog) režima" onemogućili su redovnu suradnju, navodi se u priopćenju ruskog izaslanstva pri NATO-u.

Rogozin je također rekao da trenutačna politička atmosfera u Europi podsjeća na napetosti koje su postojale uoči Prvog svjetskog rata.

On je izjavio u utorak za dnevnik RBK da je gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili potencijalni katalizator sukoba te da Rusija i Zapad trebaju svoje promijeniti svoje odnose i postaviti ih na pragmatičnije temelje.

"Općenito govoreći, sadašnja atmosfera podsjeća me na situaciju u Europi 1914. ... kada su se zbog jednog terorista sukobile vodeće svjetske sile", kazao je Rogozin za novine.

"Nadam se da Mihail Saakašvili neće ostati zapamćen u povijesti kao novi Gavrilo Princip", rekao je on.

Slika: Dmitrij Rogozin (desno) s optuženikom za ratne zločine Ratkom Mladićem (sredina) - 1996. godine, www.rogozin.ru

Predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u utorak zabrinutost zbog odluke Ruske Federacije da prizna samostalnost Južne Osetije i Abhazije, doznaje se iz službenog priopćenja.

"Takva odluka čini složenu situaciju u toj regiji još složenijom, a politika svršenog čina mogla bi stvoriti dojam kao da se žele izbjeći pregovori o budućem statusu Južne Osetije i Abhazije koji su bili predviđeni dogovorom predsjednika Medvedeva i predsjednika Sarkozyja", ističe se u priopćenju hrvatskog predsjednika.

Mesić podsjeća da formalno-pravni status nekadašnjih autonomnih oblasti u Sovjetskom Savezu ne daje pravno utemeljenje da se pravu na samoopredjeljenje dade prednost nad potrebom očuvanja teritorijalne cjelovitosti međunarodno priznatih država.

Prethodno priopćenje Predsjednika Mesića o zbivanjima u Gruziji pročitajte ovdje.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) u utorak je priopćilo da, vezano uz potpisivanje Odluke o priznanju neovisnosti Abhazije i Južne Osetije od strane predsjednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva, ostaje pri izjavi od 19. kolovoza nakon sastanka NATO-a u Bruxellesu kojom je dana puna potpora suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Gruzije.

"U toj je izjavi jasno iskazano kako Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u potpunosti podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Gruzije", ističe se iz MVPEI-a.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija svoja će stajališta i u buduće koordinirati i usuglašavati sa stajalištima zemalja članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza", stoji u priopćenju.

Američki predsjednik George W. Bush osudio je u utorak odluku predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva da pobunjene gruzijske pokrajine Abhaziju i Južnu Osetiju prizna kao neovisne države, priopćila je Bijela kuća.

"Ta odluka nije u skladu s brojnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN za koje je Rusija glasovala u prošlosti, a također nije u skladu sa sporazumom o primirju, sklopljenom uz posredovanje Francuske, koji je Medvedev potpisao 12. kolovoza 2008.", naglasio je predsjednik Bush u priopćenju.

Američki je predsjednik izrazio očekivanje da će "Rusija biti dorasla svojim međunarodnim obvezama, preispitati svoju neodgovornu odluku, i slijediti pristup zacrtan u sporazumu u primirju".

Teritorijalni integritet Gruzije i granice Gruzije moraju se poštovati, kao i one Rusije i bilo koje druge zemlje, istaknuo je Bush.

"Akcija Rusije samo povećava napetosti i komplicira diplomatske pregovore. U skladu s rezolucijama VS UN koje ostaju na snazi, Abhazija i Južna Osetija su unutar međunarodno priznatih granica Gruzije i tako mora ostati", zaključio je Bush u priopćenju.

Europska komisija podržava teritorijalnu cjelovitost Gruzije, objavljeno je u Bruxellesu u utorak nakon odluke ruske vlade da prizna neovisnost dviju odmetnutih gruzijskih pokrajina.

Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), koja okuplja 56 zemalja, nazvala je ruski potez kršenjem temeljnih načela OESS-a, dok su Francuska, predsjedateljica Europskom unijom i Sjedinjene Države izrazile žaljenje, a članice EU pojedinačnim izjavama osudile potez Moskve.

"Sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a podržavaju teritorijalnu cjelovitost i pun suverenitet Gruzije. To je naše stajalište i pri njemu ostajemo", rekao je glasnogovornik Europske komisije u Bruxellesu.

"Držimo to žalosnom odlukom i podsjećamo da podržavamo teritorijalnu cjelovitost Gruzije", izjavio je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Eric Chevalier.

Alexander Stubb, trenutačni predsjedatelj OESS-a rekao je da "Rusija slijediti načela OESS-a i poštovati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Gruzije. Rusija mora odmah povući svoje vojnike iz Gruzije i primijeniti sporazum o prekidu vatre", a međunarodna zajednica ne može prihvatiti jednostrano proglašenje tampon zona.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u posjetu Baltičkim zemljama, oštro je kritizirala odluku kao "apsolutno neprihvatljivu", te naglasila da će "Gruzija i Ukrajina postati članice NATO-a"-

Suradnja EU i Rusije mora biti uvjetovana poštivanjem ljudskih prava, demokratskih načela i međunarodnog prava, rekla je Merkel, ali je istaknula da ne želi prekinuti dijalog NATO-a i Rusije.

Američka državna tajnica Condoleezza Rice, koja je u posjetu palestinskom čelništvu na Zapadnoj obali, izrazila je "žaljenje" zbog odluke ruskog predsjednika.

Britanija je odbacila potez Moskve kao odluku protivnu rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, koja ne pridonosi miru na Kavkazu.

"Kategorički to odbacujemo i potvrđujemo gruzijski suverenitet i teritorijalnu cjelovitost", objavljeno je od strane britanskog Foreign Officea.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bild napisao je odmah na svome blogu da je rusko priznanje "svjesno i jasno kršenje međunarodnog prava i temeljnih načela o stabilnosti u Europi".

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je duboku zabrinutost događajima u Južnoj osetiji i Abhaziji koje su proglasile nezavisnost koju je priznala Ruska Federacija. U međuvremenu, NATO-ov posebni predstavnik Robert Simmons posjetio je Kavkaz i Srednju Aziju. Posjet je uslijedio nakon izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO članica na kojem se razgovaralo o stanju u Gruziji. Simmons je imao niz sastanaka s gruzijskim čelnicima, a posjetio je i predgrađa Tbilisija kako bi vidio koliko je sukob učinio štete na stanovništvo i infrastrukturu. Simmons je tom prilikom ponovio NATO-ovu potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije te očekivanja da će se Rusija povući te poštovati postignuti sporazum.

Simmons je također razgovarao o pomoći u obrambenom planiranju gruzijskog ministarstva obrane. NATO će političku potporu pružati preko novoosnovanog Vijeća NATO-Gruzija. Praktična pomoć će biti vidljiva u NATO-ovim sposobnostima za hitnu i humanitarnju pomoć, kao i pomoć u vraćanju ekonomske aktivnosti. Prema njegovim riječima, posjet je tek prvi u nizu koraka kojima će NATO pokazati da stoji uz Gruziju kao svog partnera.

Rusija je danas priznala nezavisnost odcijepljenih gruzijskih regija Južne Osetije i Abhazije.

Predsjednik Dmitrij Medvedev potpisao je odluke o priznavanju Južne Osetije i Abhazije nakon što su oba doma ruskog parlamenta zatražila u ponedjeljak od njega da to učini.

Medvedev je pozvao i druge zemlje da slijede njegov primjer.

"To nije lagan izbor, ali je jedina mogućnost da se sačuvaju životi ljudi", rekao je ruski predsjednik u svom obraćanju naciji.

"Poštujući slobodno izražavanje volje osetijskog i abhaskog naroda, vodeći se odredbama Povelje UN-a, Deklaracije iz 1970. godine o načelima međunarodnog prava koje se odnosi na prijateljske odnose među državama, ... i drugim temeljnim međunarodnim dokumentima, potpisao sam odredbe o priznavanju nezavisnosti Južne Osetije i nezavisnosti Abhazije", rekao je Medvedev.

Prema njegovim riječima, Rusija je pokazivala suzdržanost i strpljenje, više puta je pozivala na povratak za pregovarački stol i nije odstupala od svojih pozicija "čak i nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova".

"Međutim, naše uporno predlaganje gruzijskoj strani da se s Južnom Osetijom i Abhazijom postigne sporazum o neprimjenjivanju sile, ostali su bez odgovora. Nažalost, njih su ignorirali i u NATO-u, i čak u UN-u. Sada je jasno, u planove Tbilisija nije ulazilo mirno rješavanje sukoba", rekao je ruski predsjednik.

Iz NATO-a je u ponedjeljak opet istaknuto da će odnos s Rusijom ovisiti o poštivanju mirovnog plana za Gruziju, nakon što je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio prekidom odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom.

"Mjerilo naših odnosa bit će poštovanje mirovnog plana s ruske strane", rekla je Carmen Romero, ispred NATO-a.

"I dalje ćemo redovito pratiti stanje odnosa kako bismo vidjeli jesu li ispunjeni svi uvjeti", dodala je Romero.

"NATO želi sačuvati otvorene komunikacijske kanale s Rusijom. Nitko ne želi Rusiji zatvoriti vrata pred nosom, ali u ovom trenutku ne možemo se ponašati kao da se ništa nije dogodilo", objasnila je, preuzimajući dijelove izjave koju je savez dao nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica od 19. kolovoza.

Sjedinjene Države preispituju svoje cjelokupne odnose s Rusijom, priopćeno je u ponedjeljak iz Bijele kuće, s napomenom da Moskva i dalje ne poštuje ugovor o primirju s Gruzijom.

"Preispitujemo naše cjelokupne odnose s Rusijom", izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Tony Fratto.

Rusija "i dalje ne ispunjava obveze prema sporazumu o primirju" s Gruzijom jer je u toj zemlji još uvijek "snažno vojno prisutna", rekao je u ponedjeljak i glasnogovornik Pentagona Bryan Whitman.

Bijela kuća je ocijenila da sudbina pobunjenih gruzijskih pokrajina Južne Osetije i Abhazije ne može ovisiti o "odluci jedne zemlje", nakon glasovanja ruskog parlamenta o priznavanju njihove neovisnosti. Njihov budući status je "tema mirovnih pregovora i dijaloga među stranama" u kojemu će sudjelovati stanovnici tih regija, Gruzija i Ujedinjeni narodi, rekao je Tony Fratto.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija zemlja do kraja godine predsjedava EU-om, odlučio je "na zahtjev" više članica Unije sazvati europski summit u Bruxellesu koji će se posvetiti krizi u Gruziji i odnosima s Rusijom, izvijestilo je jučer francusko predsjedništvo EU-om.

"Izvanredna sjednica Europskog vijeća trebala bi se održati u ponedjeljak 1. rujna 2008. u Bruxellesu", stoji u priopćenju.

"Sjednica će biti posvećena krizi u Gruziji i o daljnjim koracima što će ih EU poduzeti, posebno kada je riječ o pomoći Gruziji i o budućim odnosima s Rusijom", navodi se priopćenju.

Izvanredni europski summit kojeg je sazvala Francuska za sljedeći ponedjeljak treba raspraviti rusko povlačenje iz Gruzije, rekao je danas francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner naglasivši da "problem treba riješiti putem politike".

"Treba utvrditi povlačenje ruskih postrojbi iz Gruzije i razgovarati o budućnosti, jer peta i šesta točka sporazuma Rusije i Gruzije govore o budućnosti", rekao je Kouchner za radio France Inter.

Peta točka sporazuma predviđa da se "ruske vojne snage trebaju povući na linije prije neprijateljstava i da će do pokretanja međunarodnog mehanizma, ruske mirovne snage uspostaviti dodatne mjere sigurnosti".

Šesta točka previđa "pokretanje međunarodnih razgovora o načinima sigurnosti i stabilnosti u Abhaziji i Južnoj Osetiji".

Rusija nije ispoštovala ugovor o primirju zaključen uz francusko posredovanje kojim se obvezala na povlačenje iz Gruzije i odmah mora povući svoje snage iz te zemlje, izjavila je jučer njemačka kancelarka Angela Merkel.

Veze s Moskvom mogle bi se unazaditi ako se te snage ne povuku, dodala je Merkel za njemačku državnu televiziju ZDF.

"Prema informacijama kojima za sada raspolažemo, Rusi se nisu povukli kako je dogovoreno", rekla je kancelarka.

Nešto ranije, Francuska je za 1. rujna sazvala summit EU koji će biti posvećen stanju u Gruziji.

Unatoč najnovijim napetostima s Rusijom zbog Gruzije, Merkel je poput Predsjednika Stjepana Mesića rekla da ne očekuje povratak Hladnoga rata. "Prilike su danas potpuno drukčije", dodala je.

Merkel je izjavila da Gruzija ima pravo ući u NATO, ali da ne očekuje službenu odluku o tome na idućem summitu NATO-a. U načelu, "Gruzija i Ukrajina će bit članice NATO-a", izjavila je Merkel.

Vijeće federacije, gornji dom ruskog parlamenta, izjasnio se danas za priznanje neovisnosti odmetnutih gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije i tu odluku sada treba potvrditi ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

Senatori su jednoglasno prihvatili deklaraciju kojom se na izvanrednom zasjedanju koje je prenosila televizija, ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva poziva da prizna neovisnosti dviju republika.

"Rusija je 15 godina poštivala teritorijalni integritet Gruzije", rekao je predsjednik Vijeća federacije Sergej Mironov na početku zasjedanja.

"Danas nakon agresije Gruzije na Južnu Osetiju, odnosi više nikada neće biti jednaki", dodao je i napad gruzijskih snaga na tu pokrajinu nazvao "genocidom".

Duma također treba izglasati sličan tekst na izvanrednom zasjedanju tijekom dana.

Frattini poziva Rusiju na oprez

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini je pozvao Rusiju na poseban oprez u vezi priznanja gruzijskih republika Abhazije i Južne Osetije.

Frattini je pozvao Rusiju da bude "posebno oprezna" zbog osjetljivosti sadašnje situacije u regiji, prema priopćenju talijanskog ministarstva.

Ministarstvo precizira da je talijanski ministar u ponedjeljak ujutro telefonski razgovarao s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom o stanju rusko-gruzijske krize.

Kanada će se zbog ruskih vojnih operacija u Gruziji konzultirati sa svojim saveznicima iz G8 i NATO-a u pogledu budućih odnosa s Moskvom, izvijestio je u nedjelju list La Presse.

"Službena Ottawa raspravlja o situaciji u Gruziji sa svojim saveznicima, među kojima su članice G8 i NATO-a. Konačnu odluku o prirodi budućih odnosa s Gruzijom donijet ćemo nakon konzultacija s njima s obzirom na činjenicu da dijelimo iste vrijednosti i stajališta", rekao je za La Presse neimenovani izvor iz kanadskog ministarstva vanjskih poslova.

"Očito je da su nas situacija u Gruziji i nedavni potezi Rusije iznimno uznemirili. Zbog toga smo prisiljeni preispitati prirodu svojih odnosa s Rusijom te ulogu Rusije kada je riječ o međunarodnim pitanjima."

Ottawa je osudila akcije Moskve od samog početka krize u Južnoj Osetiji, a u zadnjih je nekoliko dana ta osuda postala još oštrijom.

Nakon što su Kanađani optužili Moskvu da djeluje na način na koji se djelovalo u doba "sovjetske ere", kanadski premijer Stephen Harper u utorak je izjavio kako bi i razni ugovori potpisani ranije s Rusijom mogli biti kompromitirani zbog akcija Moskve u Gruziji.

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko pozvao je danas na ubrzavanje prijema svoje zemlje u NATO, u govoru prigodom 17. obljetnice nezavisnosti Ukrajine, posebno zbog aktualnog oružanog sukoba između susjedne Rusije i Gruzije, te ruske okupacije Gruzije.

"Moramo ubrzati naše djelovanje oko prijema u europski opći sustav sigurnosti i pojačati potencijal obrane naše zemlje", izjavio je Juščenko.

"Svi oni koji se brinu za Ukrajinu moraju to reći otvoreno: ulaz u euroatlantski sustav sigurnosti jedini je način zaštite života i blagostanja naših obitelji, naše djece i unučadi", nastavio je ukrajinski predsjednik na početku vojne paradu u Kijevu.

Tbilisi je 7. kolovoza pokrenuo ofenzivu na svoju odmetnutu pokrajinu Južnu Osetiju što je već 8. kolovoza izazvalo oštar odgovor ruske vojske.

Juščenko je tada stao na gruzijsku stranu u tom sukobu te je čak osobno posjetio Tbilisi izražavajući solidarnost s Gruzijom.

"Ukrajina će sve učiniti da ne dopusti eskalaciju sile u našem području", rekao je on danas.

"Ukrajina osuđuje svaki pokušaj remećenja aktualnog svjetskog poretka i njegovih demokratskih vrijednosti", dodao je on u očiglednoj kritici Rusije.

Gruzija i Ukrajina žele izaći iz zone utjecaja Moskve i pristupiti Sjevernoatlantskom savezu.

NATO je na summitu u Bukureštu potvrdio da će se otvoriti proces priključivanja dvaju zemalja Savezu, ali Akcijski plan za članstvo (MAP) još nije započeo zbog protivljenja nekih zemalja članica NATO-a.

Američki razarač USS Mc Faul, s teretom humanitarne pomoći, doplovio je u nedjelju u Batumi na jugozapadu Gruzije.

Ratni brod nalazi se na nekoliko stotina metara od luke Batumi koja tehnički ne može primiti plovila te veličine, objasnio je Valerian Imnaišvili, kapetan lučke uprave.

Isplovivši u srijedu navečer s Krete, razarač dužine 154 metara u petak je prošao kroz turske tjesnace Bospor i Dardanele u pravcu Crnog mora i gruzijskih obala.

U Gruziji bi mu se trebala pridružiti još dva plovila američke mornarice, brod Dallas, te krajem kolovoza USS Mount Whitney, admiralski brod VI. američke flote.

Brodovi će dopremiti tisuće pokrivača, dječju hranu kao i higijenske potrepštine, priopćeno je iz američkog State Departmenta.

Rusija je u subotu optužila NATO da se isporukama humanitarne pomoći Gruziji koristi kao izlikom kako bi okupio dodatne pomorske snage na Crnom moru.

NATO je objavio kako počinje "rutinske vježbe" u Crnom moru koje uključuje američke, njemačke, španjolske i poljske brodove, čime je u petak izazvao žestoki prosvjed ruskog glavnog stožera iako se za vježbe znalo prije rusko-gruzijskog sukoba.

"To su posjeti lukama i rutinske vježbe planirane već odavno", prije 18 mjeseci, kazala je u ime NATO-a Carmen Romero.

NATO je počeo rutinske vježbe na Crnom moru u kojima sudjeluju američki, njemački, španjolski i poljski brodovi, objavila je u petak glasnogovornica NATO-a, ističući kako vježbe nemaju nikakve veze s rusko-gruzijskim sukobom.

"To su posjeti lukama i rutinske vježbe planirane već odavno", prije 18 mjeseci, kazala je Carmen Romero.



Zahtjev za pravom prolaska Bosporskim tjesnacem Turskoj je bio predan potkraj lipnja, istaknula je.
Vježbe, koje uključuju posjete lukama u Bugarskoj i Rumunjskoj, počele su u petak za tri europska broda, a trebale bi trajati do 10. rujna. Američka fregata trebala bi im se pridružiti do kraja tjedna.
Cilj vježbi je "razmjena vojnog iskustva i poboljšanje interoperabilnosti i međusobnog razumijevanja", kazala je glasnogovornica.

Vrhovni stožer ruske vojske osudio je u petak nazočnost brodova NATO-a u Crnom moru blizu Gruzije, jer to ne pridonosi stabilizaciji stanja u regiji.

"Danas kada je sukob završio, ondje su vojni brodovi NATO-a. U koju svrhu? To pitanje postavljamo našim partnerima, ali po mišljenju Rusije, vrlo su dvojbene i potreba i korist takvih akcija", rekao je donačelnik vrhovnog stožera ruske vojske Anatolij Nogovicin.

"Jedna fregata španjolske mornarice i jedna fregata njemačke mornarice jučer (u četvrtak) su ušle u Crno more", rekao je Nogovocin i ocijenio da takve akcije "ne mogu ozbiljno pridonijeti stabilizaciji stanja u regiji".

Ruska okupacija dijela Gruzije i kršenja ljudskih prava na područjima koja nadzire "nisu prihvatljivi i ne mogu ostati nekažnjeni", upozorilo je u petak Vijeće Europe.

"Nezamislivo je da u 21. stoljeću, država članica Vijeća Europe okupira teritorij druge članice", ocijenila su dvojica izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Mađar Matyas Eorsi i Albanac Kastriot Islami, nakon posjeta Tbilisiju i Goriju od 18. do 21. kolovoza.

Dvojica izvjestitelja, koji pripremaju izvješće za iduću sjednicu Skupštine potkraj rujna, smatraju da "Rusija mora u cijelosti poštivati mirovni sporazum i odmah povući svoje snage na položaje na kojima su bile prije sukoba."

"Osim toga, Rusija mora odmah prestati s neodgovornim uništavanjem gospodarske infrastrukture Gruzije, što se ne može opravdati", poručili su.

Pozivaju također Rusiju da "zaustavi pljačke, kršenja ljudskih prava i etnička čišćenja na područjima koja nadzire".

EU odobrila 5 milijuna eura pomoći Gruziji

Europska unija odobrila je u petak dodatnih 5 milijuna eura za humanitarnu pomoć Gruziji.

Unija je 10. kolovoza već dala milijun eura toj zemlji pogođenoj ratom.

Povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć Louis Michel požalio se na otežan pristup humanitarnim radnicima i apelirao na ruske vlasti da im dopuste slobodan dolazak do civila kojima je potrebna pomoć.

Novcem će se osigurati hrana, smještaj, zdravstvena skrb i druge potrepštine civilima zahvaćenim sukobom u Gruziji, uključujući i izbjeglice koje su iz Južne Osetije prebjegle u Rusiju.

Dijelom novca financirat će se kampanja kojom će se ukazati na opasnosti od pješačkih mina.

Ruska vojska počela se u petak povlačiti iz Gorija obećavši da će taj strateški grad napustiti do 17 sati po mjesnom vremenu, objavio je tajnik gruzijskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, Aleksandar Lomaja.

"Ruski general Vjačeslav Borisov rekao mi je da će Rusi napustiti Gori do 17 sati i da će biti u Djavi, u Južnoj Osetiji, u 20 sati", javio je telefonom Lomaja iz Gorija.

"Mogu potvrditi da su Rusi već uklonili dvije nadzorne točke u Goriju i da je 13 oklopnih vozila napustilo grad", dodao je.

Izvjestitelj France pressea s terena javio je da se konvoj ruskih vojnih vozila sa stotinama vojnika iz okolice Gorija uputio prema Južnoj Osetiji.

Konvoj od desetak tenkova, kamiona i dva oklopna transportera kreće se prema Chinvaliju, glavnom gradu Južne Osetije.

"Taj konvoj kreće se prema Chinvaliju. Do 22 sata sve ruske snage napustit će regiju", rekao je novinarima ruski pukovnik Andrej Bobrun.

Moskva je obećala da će završiti povlačenje iz Gruzije do petka navečer, ali da će zadržati 500 vojnika u tampon zoni oko separatističke regije Južne Osetije, gdje će ostati raspoređene ruske mirovne snage.

Rusija je obećala da će dovršiti djelomično povlačenje vojnika iz Gruzije u petak, ali je rekla da će neodređeni broj "mirovnjaka" ostati u toj zemlji, što je razljutilo Zapad.

Zapovjednik NATO snaga u Europi John Craddock, koji boravi u posjetu Gruziji, izjavio je da je to povlačenje zasad "premalo i presporo".

"Ako se kreću, onda se kreću puževim korakom", kazao je general Craddock novinarima u zračnoj luci u Tbilisiju gdje je čekao dolazak američkog vojnog zrakoplova s humanitarnom pomoći.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da će se vojne postrojbe, koje su potpora ruskim mirovnjacima, povući do kraja petka u Južnu Osetiju. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev dao je slično obećanje ranije ovog tjedna.

Nema suradnje NATO-a i Rusije

"Ne mogu zamisliti da se u sadašnjim okolnostima uključimo u vojnu suradnju s Rusima dok se ne riješi stanje u Gruziji", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Gordon Johndroe.

"Rusija krši vlastite obveze" iz mirovnog sporazuma u kojemu je posredovala Francuska, rekao je Johndroe.

Sporazum predviđa povlačenje ruskih snaga na položaje prije gruzijske ofenzive 7. kolovoza.

Ističući da se ruske snage moraju odmah povući, Johndroe je dodao da je predsjednik George Bush rekao da Sjedinjene Države žele da Rusija poštuje sporazum o povlačenju svojih postrojbi i završetak opsade u Gruziji.

Zona razdvajanja prema Rusima uključuje i vitalne prometnice

Zona razdvajanja u Gruziji u kojoj Rusija namjerava zadržati vojnu nazočnost presijeca glavnu autocestu koja povezuje istok sa zapadom zemlje, ključnu za gruzijsko gospodarstvo, prema službenom zemljovidu koji je Reuters u četvrtak dobio na uvid.

Rusija je obećala da će povući većinu tenkova i vojnika koje je poslala u Gruziju početkom mjeseca, ali nakon toga namjerava zadržati 500 vojnika u "zoni odgovornosti" duboko u gruzijskom teritoriju.

Ruski dužnosnici napominju da je zona u načelu određena dogovorom Rusije i Gruzije prije nedavnog sukoba, ali nikada nije zaživjela u praksi.

"Južna granica tzv. zone odgovornosti prelazi preko autoceste na dva mjesta, u blizini sela Agara i Šavešebija", rekao je gruzijski ministar za reintegraciju Temur Iakobašvili.

"Rusi žele uspostaviti svoju tzv. zonu odgovornosti u blizini Gorija, ali to je kršenje svih sporazuma."

Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili poručio je da to neće dopustiti.

"Neće biti nikakvih zona razdvajanja. Nikada nećemo živjeti s bilo kakvim zonama razdvajanja. Nikada nećemo dopustiti takvo nešto", rekao je.

Ruski dužnosnici, međutim, tvrde da imaju zakonsko pravo razmjestiti snage u zoni odgovornosti bude li to potrebno za ispunjenje njihovih mirovnih obveza u Južnoj Osetiji.

"To je posve legitimno određeno ranijim sporazumima. To nije naša nova odluka", rekao je zamjenik načelnika ruskog glavnog stožer Anatolij Nogovicin.

Iakobašvili je kazao da je sporazum o "zoni odgovornosti" potpisan 2001. predviđao da se područje podijeli između ruskih i gruzijskih mirovnih snaga.

No Nogovicin je u četvrtak kazao da gruzijskim mirovnim snagama sada neće biti dopušten pristup toj zoni. "Gruzija, koja je de facto prekršila svoj mirovni status, više nema pravo na mirovnu ulogu unutar te zone odgovornosti", rekao je.

Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili optužio je Rusiju da želi "prevariti svjetsku javnost" glede povlačenja svojih postrojbi iz Gruzije, u intervjuu objavljenom u četvrtak na Internet stranici informativnog kanala France 24.

"Rusi žele prevariti svjetsku javnost. Tvrde da poštuju obećanja dana Nicolasu Sarkozyju glede povlačenja iz Gruzije dok se zapravo povlače iz velikih urbanih zona poput Gorija kako bi se regrupirali na strateškim mjestima", rekao je Saakašvili u intervjuu danom u srijedu navečer.

"Zauzeli su primjerice Akhalgori, sjeverozapadno od Tbilisija, koji dobiva stratešku važnost. Kopaju blizu glavne gruzijske luke Poti te grade utvrde. Nastavljaju uništavati civilnu infrastrukturu u čitavoj zemlji", dodao je Saakašvili.

U intervjuu Saakašvili uspoređuje rusku vojnu intervenciju na Gruziju sa onom izvršenom 1968. na tadašnju Čehoslovačku, a koje se upravo obilježava obljetnica.

Video snimku intervjua možete pogledati na Internet stranici France 24.

Pristup Hrvatske Europskoj uniji predstavljat će prioritet Češke tijekom njezina predsjedanja Europskom unijom u prvom semestru 2009., rekao je u četvrtak u Pragu češki premijer Mirek Topolanek.

"Najbrži pristup Hrvatske EU je naš prioritet u sklopu češkog predsjedanja od 1. siječnja 2009.", rekao je Topolanek a prenosi France presse.

"Namjeravamo usko surađivati sa Slovačkom", dodao je šef češke vlade na konferenciji za novinare sa svojim slovačkim kolegom Robertom Ficom koji je došao u Prag na komemoraciju 40. obljetnice okupacije bivše Čehoslovačke 1968.

Topolanek je inzistirao da se radi o zajedničkom interesu.

Češka će naslijediti Francusku kao predsjedavajuća EU s 1. siječnjom 2009. ali još se nije definitivno izjasnila o Lisabonskom sporazumu.

Vlada koja očekuje mišljenje Ustavnog suda da bi nastavila proces ratifikacije, kani podastrijeti tekst parlamentu nakon lokalnih izbora predviđenih za sredinu listopada.

Europska komisija će o napretku Hrvatske sastaviti izvješće na jesen 2008.

Rusija je odlučila do daljnjega zalediti svoju vojnu suradnju s NATO-om, priopćila je u četvrtak jedna od glasnogovornica NATO-a, Carmen Romero.

"Vojnim kanalima smo primili diplomatsku notu Rusa kojom navode da su odlučili prekinuti vojne operacije međunarodne suradnje između Rusije i zemalja NATO-a", priopćila je glasnogovornica.

Norveško ministarstvo obrane već je u srijedu obznanilo to zaleđivanje suradnje između Rusije i NATO-a pozivajući se na diplomatske kontakte Osla i Moskve.

Članice NATO-a su upozorile u utorak Rusiju da održi obećanje o povlačenju svojih postrojbi iz Gruzije i odlučile obustaviti sastanke tijela za suradnju, Vijeća NATO-Rusija, sve dok to ne ispuni.

Američki State Department je ocijenio u četvrtak da je žalosno što je Rusija odlučila obustaviti vojnu suradnju s NATO-om.

"Rusi su naveli tajništvu NATO-a da žele prekinuti kontakte na vojnoj razini", rekao je glasnogovornik Robert Wood i dodao da je to žalosno.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, s iznimnom pozornošću prati zbivanja u Gruziji, kao i reperkusije tih zbivanja na široj međunarodnoj sceni. Predsjednik ponavlja svoje načelno stajalište o potrebi prekidanja svih vojnih operacija i vraćanju na put traženja političkoga rješenja te u tome kontekstu u potpunosti podržava sporazum u šest točaka što su ga postigli predsjednici Rusije i Francuske, Medvedev i Sarkozy, pozivajući na njegovu potpunu i dosljednu primjenu priopćeno je iz Ureda Predsjednika Republike.

Predsjednik Mesić smatra kako je u ovome trenutku bitno izbjeći – na svim stranama – bilo kakve poteze koji bi vodili prema daljem zaoštravanju. Optužbe i protuoptužbe ne vode ničemu, a umjesto prekidanja kontakata trebalo bi raditi na njihovome intenziviranju, kako bi se u izravnom dijalogu obnovilo narušeno povjerenje i stvari vratilo na teren političkih pregovora, navodi se u priopćenju.

U današnjem svijetu obnavljanje hladnoga rata ne samo da nije moguće, nego nije ni zamislivo, pa su neutemeljene i sve usporedbe sadašnjega zaoštravanja s događajima iz vremena blokovske konfrontacije. Ipak, predsjednik Republike Hrvatske upozorava da određene tendencije koje vode prema novim podjelama ne odgovaraju duhu vremena u kojemu živimo i naglašava da se globalni problemi s kojima smo svi suočeni, od terorizma, preko nerazvijenosti, pa do klimatskih promjena i njihovih posljedica, mogu rješavati samo kroz suradnju svih subjekata međunarodne politike, navodi se na kraju priopćenja.

Europski tisak je na nož dočekao zajedničku izjavu NATO-a kojim se osuđuje ruska aktivnost u Gruziji. Prema vodećim komentatorima, NATO je bio preslab u svom obraćanju svijetu i nailazi na podijeljena mišljenja. Tako poljska Rzeczpospolita smatra da je dobro što je Scheffer uputio snažne riječi prema Moskvi kao osoba koja nije ni s Baltika ni iz Poljske, pa prema tome nije prirodno rusofoban. Međutim, Poljaci smatraju da samo snažan ton ne može riješiti stanje u Gruziji: „Ako Zapad ne može pronaći učinkoviti način da pristili Ruse na povlačenje, njegov će ugled dramatično patiti. Jer same riječi, pa i one najsnažnije, ovdje nisu dovoljne“, zaključuje poljski list.



Austrijski dnevnik Die Presse optužuje Bruxelles za „solanizaciju“ i „schröderizaciju“ NATO-a. Rusi su i prije napada na Gruziju dali do znanja da ne drže mnogo do Vijeća NATO-Rusija, pa se prekid rada tog vijeća može dovesti u odnos s jednako slabim potezima kojima se služi Predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Die Presse se pita koliko će trebati NATO-u da se počne „schröderizirati“ odnosno postati bliskijim Moskvi kao bivši njemački kancelar Gerhard Schröder koji je listu Der Spiegel dao intervju u kojem je izjavio kako Rusija ne predstavlja ni najmanju prijetnju te da je zemlja krivo shvaćena na Zapadu.

Čak je i poslovično umjereni švedski list Dagens Nyheter usporedio NATO s UN-ovim Vijećem sigurnosti i zaključio da, ukoliko NATO ne bude počeo hitnije reagirati, budućnost Saveza se sastoji oko debatnog kruga jer je očito da se u Bruxellesu nisu svi složili oko odnosa prema Rusiji. Estonski list Postimees se pita što bi NATO učinio ako Rusija danas napadne Estoniju i druge baltičke zemlje. Prema izjavi iz SAD-a, tvrdi Postimees, 70 tisuća stanovnika Južne Osetije nije razlog da se započne treći svjetski rat. List se pita kako velika mora biti zemlja da bi opravdala intervenciju savezničkih snaga.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u srijedu je doputovao u Kabul gdje je odao počast desetorici francuskih vojnika koji su u ponedjeljak poginuli u napadu na međunarodne snage u Afganistanu.
Sarkozy, koji je u Kabul doputovao s ministrom vanjskih poslova Bernardom Kouchnerom i ministrom obrane Herveom Morinom, još je u utorak naglasio da će Francuska nastaviti svoju misiju u Afganistanu. Nakon što je odao počast poginulima, Sarkozy se sastao s vojnicima iz 8. padobranske pukovnije pomorskog pješaštva (RPIMa) i posjetio bolnicu u kojoj se nalaze francuski vojnici ranjeni u napadu. Tijekom boravka u Kabulu Sarkozy bi se trebao sastati i s francuskim generalom Michelom Stollsteinerom koji vodi ISAF na području Kabula te s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem.


Izvor: AP

Francuske snage u Afganistanu su prisutne od ljeta 2002., a otada su u napadima ili nesrećama život izgubila 24 francuska vojnika. Trenutačno je u Afganistanu razmješteno oko tri tisuće francuskih vojnika. Većina ih je u Kabulu i u pokrajini Kapisi.

Stanje u Afganistanu je očito daleko od idealnog. To priznaje i NATO-ov zapovjednik u Afganistanu general David McKiernan koji je izjavio kako se pobunjenici koriste svojom kontrolom graničnog područja s Pakistanom kako bi poveli napade na međunarodne snage. Ove godine su ti napadi došli do svog vrhunca i militantna skloništa u tzv. sjverozapadnom graničnom području Pakistana se šire. SAD i NATO su stoga vrlo zainteresirani za novu pakistansku vladu i njezinu moć nad pobunjenicima u tom području. Ni Musharraf koji je bio blizak SAD-u, ali istovremeno autokratski raspoložen vladar, nije imao posvemašnju kontrolu u dvije pakistanske granične pokrajine.

Kiernan je također izjavio kako su u to područje pristigli i novi borci iz Čečenije, Turske i Bliskog istoka, a događa se da među teroriste dođe i pokoji Europljanin. Neki upadaju u zemlju preko Irana, ali većina se služi međunarodnim zračnim letovima iz južne pakistanske luke Karachi kako bi dosegli sjeverozapadne kampove za obuku. Talibanski sustav obučavanja očito nije izašao iz mode u sjevernom Pakistanu.

Izbjegavajte sukobe s Rusijom

Sjedinjene Države upozorile su Gruziju neka učini sve da izbjegne sukob s Rusijom, rekao je američki diplomat u utorak dok Washington traži da Moskve što brže povuče svoje snage iz bivše sovjetske republike.

"Naša poruka gruzijskim kolegama bila je dosljedna. Pod svaku cijenu izbjegnite izravan vojni sukob s Rusijom. Ne možete pobijediti. To jednostavno nije moguće", rekao je Matt Bryza, američki diplomat koji je otputovao u Gruziju nakon izbijanja krize 7. kolovoza.

"Rusija je 30 puta veća od Gruzije, njezina vojska nekoliko puta veća", rekao je Bryza.

Ruski vojni odgovor na gruzijski pokušaj da pod svoj suverenitet vrati odmetnutu gruzijsku pokrajinu Južnu Osetiju, Washington je osudio i nazvao pretjeranim.

Povlačenje ruskih vojnih snaga

U utorak je glasnogovornik Pentagona Bryan Whitman izjavio da nisu vidjeli znakova ozbiljnog povlačenja ruske vojske iz Gruzije.

Dmitrij Medvedev je obećao kako će se ruska vojska najkasnije do 22. kolovoza povući na položaje koje je držala do sukoba.

Washington je zatražio da se povlačenje odvija brže. Glasnogovornik Bijele kuće poručio je također da Rusi moraju odmah vratiti bilo kakvu američku vojnu opremu ako su je zaplijenili, a za sada je poznata informacija kako su Rusi zaplijenili vozila američkih marinaca koja su se u Gruziji nalazila radi vojne vježbe koja nije održana.

Tampon zone umjesto potpunog povlačenja

Očevici javljaju da su manja povlačenja ruskih vojnika zabilježena, a isto je javio i Reutersov dopisnik, međutim, Gruziju za sada puno više zabrinjava ostanak ruskih vojnika u takozvanim tampon zonama razgraničenja odmetnutih pokrajina od ostatka Gruzije.

"Vrijeme će pokazati. Ovisi o tome kako će se razvijati politički proces", rekao je Anatolij Nogovicin, zamjenik zapovjednika glavnog stožera ruske vojske, odgovarajući na pitanje novinara koliko će dugo ruske postrojbe ostati u takvim zonama.

Ruski brodovi napadali Gruziju iz Ukrajine

Da se ruske snage povlače znaju dobro u Ukrajini. Naime, Rusija je izvijestila Ukrajinu da će se dva njezina ratna broda, koja su sudjelovala u operacijama protiv Gruzije, vratiti u ukrajinsku luku na Crnom moru u sljedeća dva dana, objavilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo obrane.

Ukrajina, koja je poduprla Gruziju u sukobu s Rusijom oko Južne Osetije, ljuta je što je Rusija u sukobima koristila brodove iz crnomorske flote, smještene na ukrajinskom poluotoku Krim prema sporazumu kojeg su potpisale te dvije bivše sovjetske republike.

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko uveo je prošloga tjedna stroža pravila izlaska ruskih brodova iz baze, što je dodatno raspirilo napetosti u odnosima s Rusijom.

Visoki ruski dužnosnik tada je izjavio da ih se ukrajinska pravila ne tiču i da zapovjedi mogu dobivati jedino od Kremlja.

Ipak, zamjenik zapovjednika glavnog stožera ukrajinske vojske Ihor Tomanenko potvrdio je da će ruski dostavni brod uploviti u krimsku luku Sevastopolj u srijedu, a ratni brod u četvrtak.

Ukrajinsko ministarstvo pravosuđa prošloga je tjedna objavilo kako ne može spriječiti povratak ruskih brodova u bazu, ali i dodalo da se ugovor o najmu luke iz 1997. godine ne odnosi na brodove koji odlaze u rat.

Ukrajina je bazu u Sevastopolju iznajmila Rusiji do 2017. godine, a predsjednik Viktor Juščenko, koji svoju zemlju želi priključiti NATO-u, najavio je da Kijev ne namjerava produžiti ugovor.

Gruzijsko-ruski sukob za sad donosi veliku ekonomsku štetu i Rusiji, sukob je zabrinuo ulagače te izazvao najveći pad vrijednosnica na ruskim burzama u zadnje dvije godine. Također je uzdrmao naftna tržišta jer kroz Gruziju prolazi važan naftovod.

Rusija će priznati neovisnost Abhazije i Južne Osetije?

Najnovija vijest iz gornjeg doma ruskog parlamenta ipak će iznimno doprinijeti uzburkanju situacije u Gruziji. Naime, Vijeće Federacije (gornji dom ruskog parlamenta) raspravljat će o priznavanju neovisnosti Abhazije i Južne Osetije na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak, prenijela je ruska agencija Ria Novosti.

"Sastat ćemo se 25. kolovoza na izvanrednoj sjednici o tom pitanju", rekla je za rusku agenciju potpredsjednica Vijeća Federacije Svetlana Orlova.

Vijeće Federacije "spremno je priznati" neovisnost gruzijskih pobunjenih pokrajina Abhazije i Južne Osetije, izjavio je u srijedu predsjednik senata Sergej Mironov, kako je prenijela agencija Interfax.

"Vijeće Federacije spremno je priznati status neovisnosti Južne Osetije i Abhazije ako narodi tih republika to žele i ako to odluči ruski predsjednik" Dmitrij Medvedev, kazao je Mironov u Vladikavkazu, u Sjevernoj Osetiji, na jugu Rusije.

Dopredsjednik abhaskoga parlamenta Vjačeslav Cugba rekao je u srijedu da gruzijska pokrajina Abhazija namjerava od Rusije tražiti službeno priznanje neovisnosti.

Abhaski parlament trebao bi danas poslijepodne raspravljati o zahtjevu predsjednika samoproglašene republike Sergeja Bagapša.

Hrvatski Caritas uputio je 100.000 kuna za žurnu pomoć ratom stradalomu stanovništvu Gruzije te je, u sklopu svojih aktivnosti poticanja međunarodne solidarnosti, omogućio i hrvatskim građanima da svojim novčanim prilozima pomognu stanovnicima Gruzije.

U današnjem priopćenju Hrvatskoga Caritasa navode se brojevi donacijskoga telefona - 060 9010 (cijena poziva 6,10 kuna) te žiro računa - 2340009-1100080340, poziv na broj: 288

Sve informacije o pomoći Gruziji građani mogu dobiti na internet stranici: www.caritas.hr.

Hrvatski Caritas ističe da su kolone prognanika ostavile svoje domove u potrazi za sigurnošću te da ih je velika većina stigla u glavni gruzijski grad Tbilisi.

Dodaje se kako Hrvatski Caritas u izravnom kontaktu s Caritasom Gruzije podržava projekt pomoći prognanicima u Tbilisiju. Prognanicima se pruža pomoć u hrani (kroz pučke kuhinje koje vodi Caritas), prvoj zdravstvenoj i higijenskoj pomoći, lijekovima i krevetima te u psihosocijalnoj pomoći i potpori ratom traumatiziranim osobama.

Rusija je otkazala svoje sudjelovanje u vojnim vježbama koje su se trebale održati na Baltiku u okviru partnerstva s NATO-om i objavila da neće moći primiti američku fregatu u rujnu na Dalekom istoku kao što je bilo planirano, izjavio je u utorak glasnogovornik ruske mornarice Igor Digalo.

Ruska mornarica "neće sudjelovati u vježbama Open Spirit 2008. na Baltičkome moru" i "diplomatskim putem je o tome izvijestila litavsku stranu", domaćina manevara koji se održavaju u okviru NATO-ova programa Partnerstvo za mir, rekao je glasnogovornik, a prenio je njegov ured za tisak.

Vježbe Open Spirit koje se održavaju od 1997. trebale bi koncem kolovoza pružiti pomoć baltičkim državama u pronalaženju i uklanjanju mina i streljiva koji su u Baltičkome moru ostali iz dvaju svjetskih ratova, dodaje agencija Ria Novosti.

Sjedinjene Države i nekoliko zapadnoeuropskih zemalja odustale su od sudjelovanja u pomorskim manevrima s Rusijom zbog ruske vojne intervencije u Gruziji.

Ruska mornarica je u utorak priopćila da je otkazala rujanski posjet američke fregate luci na ruskom Dalekom istoku, na Kamčatki, objavio je Reuters pozivajući se na novinsku agenciju Ria Novosti.

Rusija je u utorak objavila da je izjava NATO-a o sukobu u Gruziji pristrana te je optužila Sjevernoatlantski savez da pokušava očuvati "kriminalni režim" u Tbilisiju.

"NATO od agresora pokušava učiniti žrtvu, sačuvati kriminalni režim u raspadanju i naoružati sadašnje gruzijsko vodstvo", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenosi Reuters. On je ponovio da Rusija nije namjeravala zauzeti Gruziju. Dodao je da će se ruske snage povući iz te bivše sovjetske republike u roku tri do četiri dana, no to će ovisiti o tome kojom brzinom će se gruzijska vojska povlačiti u svoje baze, navodi Reuters.

Njemačka novinska agencija dpa prenosi kako je Lavrov rekao da bi odluka NATO-a o reviziji odnosa s Rusijom mogla imati ozbiljne posljedice na buduće odnose. Osobito je bio oštar prema Sjedinjenim Državama optuživši ih za licemjerje zbog pružanja potpore Gruziji.

Rusija se snažno protivi članstvu Gruzije u NATO-u koje podupiru SAD, no usporavaju ga neke najvažnije europske sile, poput Francuske i Njemačke, navodi dpa. Iz Bruxellesa se javio i poslovično anti-NATO-ovski raspoložen veleposlanik Rogozin. Rusija neće surađivati s NATO-om koji "štiti zločince", rekao je u utorak u Bruxellesu predstavnik Rusije u NATO-u Dmitrij Rogozin aludirajući na gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija.

"Ako NATO želi surađivati sa kriminalcima, ne možemo ga spriječiti, niti možemo surađivati s organizacijom koja radi sa kriminalcima", rekao je novinarima i dodao kako bi mu bilo draže da su Hitler i Sadam Husein postali članovi NATO-a nego Mihail Saakašvili", kojeg optužuje za "etničko čiščenje".

Rogozin je to izjavio nakon izvanrednog sastanka 26 članica NATO-a koje su u utorak usvojile izjavu kojom Moskvu upozoravaju da s njom neće moći održavati redovite kontakte sve dok se ruske postrojbe potpuno ne povuku iz Gruzije i da "ozbiljno razmatraju" posljedice ruske vojne intervencije.

Mnogi se ovih dana, pa i u Gruziji, pitaju zašto NATO nije reagirao na vrijeme i spriječio sukobe u toj kavkaskoj republici. Postavila su se pitanja nije li NATO ipak preslab za takve poteze. Stvarnost je ipak malo drugačija od velikih šahovskih ploča gdje se potezi povlače bez posebnih pravila. Neke zemlje to pokušavaju, ali nailaze na zid odbijanja. NATO ne može riješiti problem u Gruziji; ne zato jer je nemoćan savez, već zato jer nema mandat da to učini niti traži izravnu ulogu u medijaciji između Rusije i Gruzije. Međutim, kako je danas izjavio glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer, Gruzija je u Intenzivnom dijalogu, ona je partner, ona je prijatelj. Stoga će NATO poduprijeti sve pokušaje koje ovih dana poduzimaju Europska unija i njezino francusko predsjedništvo u spriječavanju ruskog predsjednika i nadasve ruskog premijera da igraju šah bez pravila.



Vrhunac ruske ironije je nazivanje ratnih postrojbi mirovnim snagama. I Scheffer je prepoznao tu situaciju, pa je na izazovno pitanje ruskog novinara o gruzijskim upadima u Južnu Osetiju odgovorio kako morska blokada i bombardiranje stambenih objekata nisu operacije čuvanja mira ni po normama Ujedinjenih nacija, ali ni bilo koje druge teorije. Izjavio je to nakon sastanka ministara vanjskih poslova na Sjevernoatlantskom vijeću kojem su osim 26 članica i Gruzije sudjelovale i Albanija i Hrvatska. Sastanak je završio usvajanjem snažnim tonom obojene izjave u kojem ministri izražavaju veliku zabrinutost oko situacije. Pozdravlja se sporazum o prekidu vatre, ali se naglašava da se vojne akcije moraju u potpunosti zaustaviti, a ruske postrojbe povući na pozicije od 6. kolovoza kad su borbe i započele. Mora se provesti i međunarodna rasprava o sigurnosti i stabilnosti u Abhaziji i Južnoj Osetiji, dvije odmetnute gruzijske provincije.

Scheffer je i nakon sastanka ponovio veliku zabrinutost humanitarnom situacijom pa se traže sve strane da u potpunosti poštuju međunarodno humanitarno pravo i mogućnost prolaska pomoći u sve potrebne dijelove zemlje. Ministrica vanjskih poslova SAD-a Condoleeza Rice oštrim je tonom upravljala razgovorom i kasnijom konferencijom za tisak te je posebno istakla da „NATO i dalje podupire suverenitet i demokraciju Gruzije i žestoko odbija rusku želju da umanji tu demokraciju i oslabi Gruziju“. Gruzija će i dalje biti na putu prema MAP-u u skladu s Bukureštanskom deklaracijom, ali novost je u tome što će se stvoriti novo Vijeće NATO-Gruzija putem kojeg će se Gruziji pružiti veća pomoć u ostvarivanju potrebnih preduvjeta za ulazak u Akcijski plan za članstvo. Tako je Gruziji garantiran ulazak u NATO. Rice je u Bruxellesu također izjavila da NATO neće dozvoliti stvaranje nove linije podjele u Europi u kojoj bi Ukrajina i Gruzija ostali izvan dosega Saveza. Svaka zemlja koja želi ući u Savez može ukoliko ostvari potrebne preduvjete, prema politici otvorenih vrata koju Savez provodi, dodala je Rice.

Odnosi NATO-a i Rusije zasigurno će biti pod utjecajem ove krize. Sastanak Vijeća NATO-Rusija će se dogoditi uskoro, najavio je Scheffer, ali su očito potrebne dodatne pripreme za taj susret jer niti jedna strana ne želi prebrzo doći oči u oči s problemom oko kojega postoji fundamentalna razlika. Današnja izjava optužuje Rusiju za namjerno uništavanje civilne infrastrukture, nekonzistentnost borbenih snaga s mirovnim snagama, nepoštivanje Helsinške deklaracije, Rimske deklaracije i Osnivačkog ugovora Vijeća NATO-Rusija. Savez ozbiljno razmatra implikacije ruskih poteza na sam rad tog Vijeća i smatra da ono ne može nastaviti s radom kao dosad sve dokle Moskva doista pokaže na terenu da predsjednik Medvjedev govori istinu o povlačenju. Ovakvo oštro priopćenje zahtjevalo je četiri sata rada ministara i očit je presedan novog NATO-a u odnosima s Ruskom Federacijom.

NATO-a je danas pozvao Rusiju na poštivanje mirovnog sporazuma s Gruzijom i na povlačenje vojnika iz te zemlje, ali su članice NATO-a ipak bile suzdržane glede američkog zahtjeva da Savez razmotri suspenziju redovitih ministarskih sastanaka s Moskvom.

Izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a, na kojemu prvi put sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, počeo je u Bruxellesu danas ujutro bez znakova ruskog povlačenja iz Gruzije unatoč izjavi Moskve da je postupno povlačenje u tijeku.

Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband rekao je da je prioritet sastanka dati potporu Gruziji i osigurati da se Rusija pridržava sporazuma o okončanju sukoba.

"Rusija treba poštivati obveze koje je preuzeo predsjednik (Dmitrij) Medvedev... Sila ne može biti temelj za nove demarkacijske linije oko Rusije", kazao je Miliband novinarima prije sastanka.

Međutim, on je bio oprezan glede američkog poziva NATO-u da razmotri suspenziju redovnih ministarskih sastanaka s Rusijom.

"Ja ne vjerujem da je izoliranje Rusije pravi odgovor na njezino loše ponašanje. Mislim da je pravi odgovor praktičan angažman", kazao je.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da je NATO-ov angažman u toj regiji "vrlo ograničen". Nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen izjavio je da ne podržava prekid kontakata s Rusijom, ali da NATO treba poslati snažnu poruku Moskvi.

Ministri vanjskih poslova NATO-a na izvanrednom sastanku koji će se održati sutra dat će potporu Gruziji i ponoviti svoje obećanje o njezinom budućem članstvu u Savezu, a Rusiju će kritizirati zbog vojne intervencije u toj zemlji i pozvat će Moskvu na poštivanje mirovnog sporazuma, izjavila je danas glasnogovornica NATO-a.

Washington je sazvao za utorak izvanredni sastanak 26 ministara vanjskih poslova NATO-a kako bi razmotrili veze s Moskvom i pomoć Gruziji.

Mjeseci napetosti između Gruzije i Rusije kulminirali su 7. kolovoza kada je Tbilisi pokrenuo napad s ciljem vraćanja odmetnute regije Južne Osetije pod svoju kontrolu. Rusija je odgovorila velikom protuofenzivom.

Glasnogovornica NATO-a Carmen Romero rekla je da će ministri dati "vrlo jasnu poruku solidarnosti s Gruzijom", unatoč nekim izvješćima da su članice NATO-a podijeljene glede odgovora na rusku intervenciju.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u nedjelju u Tbilisiju da će Gruzija "biti članica NATO-a" i da je njezina cjelovitost neupitna te time dala potporu toj bivšoj sovjetskoj republici u oružanom sukobu s Rusijom koja se od ponedjeljka mora početi povlačiti iz Gruzije.

Na zajedničkoj konferenciji za tisak nakon sastanka s domaćinom, predsjednikom Mihailom Saakašvilijem, Merkel je rekla da je teritorijalna cjelovitost Gruzije neupitna i da se njezine granice moraju poštovati.

Porukom o početku procesa za ulazak Gruzije u NATO, Merkel je naznačila da je Njemačka, dosad nesklona preuranjenom ulasku bivše sovjetske republike u zapadni savez, spremna promijeniti stajalište, piše agencija dpa.

"To će (prijedlog da NATO uruči službeni poziv Gruziji za početak procesa MAP), svakako biti na dnevnom redu u prosincu", rekla je Merkel.

"Gruzija će biti članica NATO-a, ako to ona želi, a ona to želi", citira agencija AFP kancelarkinu izjavu novinarima.

Pitanje pristupa Gruzije Akcijskom planu (MAP), a to znači dobivanje statusa kandidata, bit će na dnevnom redu u prosincu na sastanku zemalja članica Saveza.

Moskva, koja je agresijom na Gruziju odgovorila na pokušaj Tbilisija da opet uspostavi suverenitet nad svojom odmetnutom pokrajinom Južnom Osetijom, protivi se širenju NATO-a do granica s Rusijom.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare Saakašvili je zatražio da međunarodne organizacije nadziru povlačenje ruskih vojnika iz Gruzije.

"Treba nam trenutačno povlačenje, treba nam provjera povlačenja i prekida vatre, najbolje iz Europske unije i OESS-a", rekao je Saakašvili.

U Gruziji Ima oko 2.000 ruskih tenkova, rekao je Saakašvili i naglasio kako u njegovoj zemlji "ne smije biti ruskih snaga".

Usprkos brojnim obećanjima službene Moskve o povlačenju ruskih vojnih snaga iz Gruzije informacije sa terena koje dojavljuju novinari govore uglavnom suprotno. Tako novinar agencije France Presse izvještava o kretanju konvoja ruskih tenkova iz grada Gorija prema glavnom gradu Tbilisiju.

Službena Moskva demantirala je ovu informaciju. Međutim kako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prethodno demantirao i ulazak u grad Goriju za koji se pokazalo kako su ga ruske snage nepobitno zauzele takvi demantiji nemaju više nikakvog kredibiliteta.

U ovome trenutku teško je prognozirati kako će se situacija u Gruziji dalje razvijati, sve opcije su definitivno otvorene. Ipak izjave bivšeg njemačkog premijera Gerharda Schroedera sada predsjednika njemačko-ruskog konzorcija koji gradi veliki plinovod ispod Baltičkog mora, kako do povratka na status quo ante "ne dolazi u obzir" ne navode na brzo rješenje cjelokupne situacije. U svojoj izjavi bivši njemački premijer također poziva EU na strateško povezivanje s Moskvom, ali i za cijeli sukob u Gruziji proziva prozapadnu vlast u Tbilisiju.

S druge strane američki predsjednik George W. Bush optužio je Rusiju da "tiranizira i zastrašuje" Gruziju, istaknuvši da je narod te bivše sovjetske republike izabrao slobodu te da ga Amerika "neće odbaciti".

Pripremajući se za odlazak na svoj ranč u Teksasu, Bush je u petak obećao da će ostati u kontaktu s ministrom obrane Robertom Gatesom i državnom tajnicom Condoleezzom Rice u vezi sukoba Moskve i Tbilisija oko separatističkih regija Južne Osetije i Abhazije.

"Tiraniziranje i zastrašivanje nisu prihvatljivi načini vođenja vanjske politike u 21. stoljeću", rekao je.

Potvrdio je i raniju Gatesovu tvrdnju da je ponašanje Moskve u Gruziji naštetilo njezinim odnosima s Washingtonom i njegovim zapadnim saveznicima.

NATO za utorak sazvao izvanrednu sjednicu o Rusiji

Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a u utorak će raspravljati o "posljedicama ruske agresije" u Gruziji na izvanrednoj sjednici u Bruxellesu, doznaje se od američkog State Departmenta.

Američka državna tajnica Condoleezza Rice rekla je da će NATO "raspravljati o posljedicama ruske agresije", objavio je glasnogovornik State Departmenta Robert Wood.

Ruske snage su 8. kolovoza ušle u Gruziju, nakon što je Tbilisi dan prije započeo ofenzivu za preuzimanje nadzora nad Južnom Osetijom, separatističkom republikom bliskom Moskvi.

NATO je sazvao izvanrednu sjednicu u Bruxellesu na zahtjev Washingtona. "Saveznici NATO-a će u utorak razgovarati o odnosima s Rusijom", rekao je Wood.

Odgovarajući na pitanje hoće li Washington preispitati članstvo Rusije u međunarodnim ustanovama i njezin mogući ulazak u WTO (Svjetsku trgovačku organizaciju) Wood je kazao da će SAD "na temelju ponašanja Rusije odlučiti je li Moskva ozbiljan partner tih ustanova ili nije".

"Ponašanje Rusije je povod za zabrinutost i saveznici će o tomu u utorak razgovarati u Bruxellesu", dodao je Wood.

Članice NATO-a su u utorak na susretu veleposlanika u Bruxellesu osudile rusku "pretjeranu i nesrazmjernu uporabu sile".

Glavni tajnik saveza Jaap de Hoop Scheffer pojasnio je kasnije novinarima da NATO nije promijenio stajalište o zahtjevu Gruzije za ulazak u NATO. "Gruzija je cijenjeni partner i prijatelj i jednom će biti članica saveza", kazao je.

Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jaap de Hoop Scheffer izjavio je da nije otklonjena mogućnost ulaska Gruzije u NATO i da će ta zemlja jednom biti njegova članica, bez obzira što se Rusija toga pribojava.

"Gruzija je cijenjeni partner i prijatelj koji će se jednog dana priključiti NATO-u", rekao je na tiskovnoj konferenciji u sjedištu NATO-a u Bruxellesu po završetku sjednice Sjevernoatlantskog vijeća.

"Deklaracija iz Bukurešta ostaje na snazi", dodao je misleći pri tomu na točku 23. Deklaracije NATO summita iz Bukurešta kojom je Gruziji obećan nastavak puta prema članstvu u NATO-u. Cjelokupnu Deklaraciju možete pročitati na stranicama OPSA-e ovdje.

Scheffer je na konferenciji ocijenio da je prekid ruske ofenzive na gruzijskom teritoriju "velika stvar, ali nije dovoljna".

"To je velika stvar, ali nije dovoljna", rekao je čelnik NATO-a u svezi s odlukom ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva da prekine rusku vojnu operaciju u Gruziji.

Upozorio je da je nužan povratak na "status quo ante" i da se sve nazočne snage moraju povući na položaje koje su zauzimale do početka sukoba 6. kolovoza.

Na današnjem sastanku Sjevernoatlantskog vijeća izražena je duboka zabrinutost eskalacijom nasilja u Gruziji kao i žalost za izgubljenim životima civila. Također Savez je osudio prekomjernu i nerazmjernu uporabu sile od strane ruskih vojnih snaga u Gruziji.

Tbilisi traži "vojnu pomoć" NATO-a

Gruzija je na današnjem sastanku Sjevernoatlantskog vijeća zatražila "vojnu pomoć" NATO-a radi zamjene svog radarskog sustava uništenog u ruskoj ofenzivi.

Na tiskovnoj konferenciji gruzijski veleposlanik pri savezu Revaz Eshdze potvrdno je odgovorio na novinarsko pitanje je li zatražio "vojnu pomoć" NATO-a.

"Za početak, imamo teškoća s našim radarskim sustavom koji je uništen i zatražili smo novu opremu", rekao je.

Gruzijski diplomat nije htio iznijeti potankosti o drugim zahtjevima za pomoć podnijetim na susretu s veleposlanicima 26 zemalja NATO-a, ali je istaknuo da očekuje "odgovor čim prije".

"Surađujemo s Vojnim vijećem NATO-a i razgovarali smo o svim mogućnostima, uključujući i vojnu pomoć", dodao je.

Rusija nastavlja bombardirati Gruziju

Nekoliko gruzijskih sela danas je još bilo na meti ruskih bombardera, premda je Moskva objavila da je prekinula vojne operacije, priopćilo je gruzijsko predsjedništvo.

"Tri sela se u ovom trenutku bombardiraju", rekla je glasnogovornica predsjedništva Nato Parchaladze.

Riječ je o selima Ruisi, Sakorsiko i Agara, gdje je pogođeno vozilo hitne pomoći, dodala je.

Nešto ranije u utorak ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je izjavio na državnoj televiziji da je "donio odluku" o prekidu ruske operacije kojom se "Gruziju htjelo natjerati na mir".

Slika: NATO

Ono čega su se mnogi pribojavali upravo se i dogodilo. U Gruziji se vodi novi rat! Ruske snage stupile su na tlo suverene države opravdavajući intervenciju pomaganjem ugroženim civilima i svojim vojnicima koji su boravili na tlu Južne Osetije. U međuvremenu ruske snage su počele redovito bombardirati vojarne gruzijske vojske i izvan područja odmetnutih pokrajina Južne Osetije, ali i u blizini Abhazije gdje do sada nije bilo sukoba.

NATO je u subotu opet pozvao na izravne pregovore kako bi se zaustavio sukob između Rusije i Gruzije, uz uvjet da se temelje na teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije, prema glasnogovornici Sjevernoatlantskog saveza.

"NATO je i dalje iznimno zabrinut, u to nema dvojbe, a njegov glavni tajnik (Jaap de Hoop Scheffer) još misli da sve strane moraju odmah prekinuti vojne operacije i pristupiti pregovorima", rekla je glasnogovornica u telefonskom razgovoru iz glavnog stožera NATO-a u Bruxellesu kako prenosi HINA.

"Pregovori na koje pozivamo, kao i drugi, mogu se temeljiti samo na teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije", rekla je.

Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u subotu da je Gruzija zadala "smrtni udarac" svojoj teritorijalnoj cjelovitosti i da će "teško" opet uspostaviti suverenitet u Južnoj Osetiji nakon napada na to područje.

Glavni tajnik NATO-a već je u dva navrata razgovarao s gruzijskim predsjednikom Mihailom Saakašvilijem i s visokim ruskim dužnosnicima. No nije razgovarao ni s premijerom Vladimirom Putinom ni s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, prema njegovoj glasnogovornici.

Cjelokupna međunarodna zajednica uvelike je iznenađena ovakvim razvojem događaja. Predsjednici triju baltičkih zemalja, Litve, Estonije, Latvije te Poljske pozvali su Europsku uniju i NATO u zajedničkoj izjavi da se usprotive ruskoj "imperijalističkoj politici".

"EU i NATO moraju preuzeti inicijativu i oduprijeti se širenju imperijalističke i revizionističke politike na istoku Europe", istaknuli su estonski predsjednik Toomas Hednrik Ilves, latvijski Valdis Zatlers, litavski Valdas Adamkus i poljski Lech Kaczynski u zajedničkom priopćenju, uz napomenu da oni "predvode nekadašnje porobljene europske narode i sadašnje članice Europske unije i atlantske organizacije".

"Ruska Federacija je prekoračila crvenu crtu u očuvanju mira i stabilizacije u zoni sukoba i u zaštiti ruskih građana izvan njezinih granica", dodali su predsjednici.

"Nakon jednostranih vojnih akcija ruskih snaga, mi, predsjednici, iskoristit ćemo sva raspoloživa sredstva kako agresija na malu europsku zemlju ne bi prošla nezapaženo i kako ne bi dala povoda pustim deklaracijama u kojima će se izjednačiti žrtve i agresori", upozorila su četvorica državnika.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ja nakon vijesti o rasplamsavanju sukoba u Gruziji prekinuo godišnji odmor te je sukobljene strane pozvao na mirno rješenje krize. "Ja sam zaprepašten eksplozijom nasilja u Južnoj Osetiji u posljednjih 24 sata", rekao je Stienmeier u petak. On je sukobljene strane pozvao da prekinu "spiralu nasilja i međusobnih prijetnji". Steinemeier, koji je prije nepuna tri tjedna predstavio plan za okončanje sukoba oko provincija Abhazije i Južne Osetije, potvrdio je da se nalazi u stalnom kontaktu s gruzijskim predsjednikom Mihailom Saakašvilijem i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.

Sjevernoatlantski savez i Europska unija pozvali su jučer na održavanje kriznih sastanaka visokih dužnosnika kako bi razmotrili odgovor na sukob u Gruziji, izjavili su diplomati.

Visoki dužnosnici 26 zemalja članica NATO-a održat će izvanredni sastanak u utorak ujutro u svom sjedištu u Bruxellesu, rekli su za njemačku agenciju DPA izvori u NATO-u.

Ministri vanjskih poslova 27 država članica EU-a sastat će se u srijedu na poziv francuske vlade koja trenutačno predsjedava Europskom unijom.

Obje organizacije već su priopćile da su "duboko zabrinute" zbog izbijanja sukoba između gruzijskih i ruskih vojnika u Južnoj Osetiji.

Četvero državljana hrvatske koji su se nalazili u Gruziji su evakuirani, a pripadnici mirovne misije koji se nalaze u odmetnutoj gruzijskoj pokrajini Abhaziji također će se evakuirati ukoliko se sukobi i na teritoriju te pokrajine rasplamsaju, najavili su hrvatski dužnosnici.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozvao je danas na trenutačno okončanje nasilja u Južnoj Osetiji i na pokretanje izravnih pregovora između dviju strana.

"Glavni tajnik NATO-a ozbiljno je zabrinut zbog događaja u gruzijskoj regiji Južnoj Osetiji", navodi se u priopćenju Sjevernoatlantskog saveza.

"Vrlo pažljivo pratimo situaciju i glavni tajnik NATO-a poziva sve strane na trenutačno okončanje oružanih sukoba i na izravne pregovore", stoji u priopćenju.

Uz NATO zabrinutost situacijom u odmetnutoj južnoj pokrajini Gruzije izjavio je u četvrtak i Javier Solana ispred Europske unije te pozvao na prekid sukoba i pregovore. Na prekid sukoba i početak pregovora pozvao je i glasnogovornik Bijele kuće Gordon Johndroe koji prati predsjednika Georgea W. Busha u Pekingu.

Istodobno porastu tenzija vode i informacije o direktnom uključenju Rusije u sukobe, "Rusija vodi rat na našem teritoriju" - riječi su kojima se gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili danas, vidno uzbuđen, obratio svjetskoj javnosti. Gruzijski predsjednik objavio je kako su na teritorij Južne Osetije ušla ruska oklopna vozila, a ranije je objavljeno da gruzijske gradove bombardiraju ruski zrakoplovi.

Južna Osetija odmetnuta je pokrajina Gruzije, kojoj podršku pruža Rusija. S druge strane gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili prozapadni je političar koji želi tješnje veze sa zapadnim zemljama kao i ulazak u NATO, čemu se Rusija oštro protivila.

U travnju Ministarstvo vanjskih poslova Gruzije optužilo je Rusiju da želi pripojiti gruzijske separatističke regije Abhaziju i Južnu Osetiju nakon što je Moskva objavila da će ojačati veze s tim regijama. Gruzija smatra da su potezi Rusije motivirani njezinom željom da spriječi pridruživanje Gruzije NATO-u. Gruzijski ministar tada je Rusiju optužio i za pripremanje invazije na Gruziju.

Talibani su u zadnje vrijeme pokrenuli seriju napada na lokalne policijske i vojne snage kao i na međunarodne snage koje pomažu u osiguranju mira u Afganistanu predvođene NATO-om (misija ISAF).

Pet vojnika NATO-a, jedan civil i pet afganistanskih policajca ubijeno je u atentatima na istoku i jugu Afganistana, doznaje se u petak od vojnih i policijskih izvora a prenose svjetski mediji.

"Četiri vojnika ISAF-a i jedan civil poginuli su u petak u eksploziji bombe u pokrajini Kunar", navodi ISAF u svojem priopćenju.

Ranije je ISAF objavio da je jedan vojnik NATO-a poginuo u pokrajini Khost, također u pograničnom dijelu s Pakistanom.

ISAF za sada nije precizirao identitet ni nacionalnost žrtava.

Pet afganistanskih policajaca je ubijeno i dvojica su ranjena u četvrtak navečer u eksploziji bombe pri prolasku njihova vozila u pokrajini Kandahara, uporišta talibana na jugu zemlje, rekao je jedan policijski dužnosnik medijima.

Afganistanski vojnici i vojnici NATO-a, uz zračnu potporu, ubili su više od 20 talibana sjeverozapadno od glavnog grada Kabula, priopćili su u četvrtak afganistanski dužnosnici. Potvrđeno je i da su afganistanski vojnici uz potporu zapadnih snaga u srijedu ubili 18 talibana u operaciji u južnoj pokrajini Urzugan.

Oko 149 stranih vojnika poginulo je od početka godine u Afganistanu, uglavnom u bombaškim napadima, navodi agencija France presse na temelju vojnih priopćenja.