OPSA blog

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai osudio je jutrošnji samoubilački napad u glavnome gradu u kojemu je, prema najnovijim podacima ubijeno 17 osoba.



Karzai je u priopćenju oštro osudio teroristički napad na prenoćišta u središtu Kabula u kojem su gosti uglavnom bili Indijci, ali stradao je jedan francuski i jedan talijanski državljanin.

"Ovi napadi na indijske državljane neće utjecati na odnos između Indije i Afganistana", rekao je Karzai, izrazivši duboko žaljenje zbog incidenta indijskome narodu i vladi. Uputio je izraze sućuti obiteljima poginulih i ozlijeđenih. straga o počiniteljima napada u tijeku je. Odgovornost za napad su, kako prenose agencije, preuzeli talibani, koji su izvijestili kako je pet bombaša samoubojica rano jutro počinilo napade na dva prenoćišta za strance.

Državni tajnik MORH-a Željko Goršić sastao se u četvrtak, 25. veljače s mons. Blaiseom Rebotierom direktorom Međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu.



Na sastanku je istaknut značaj hodočašća u Lourdes kojega pripadnici Oružanih snaga RH u organizaciji Vojnog ordinarijata pohode već sedamnaest godina. Sastanku su nazočili i vojni ordinarij Juraj Jezerinac i generalni tajnik Vojnog ordinarijata mons. Josip Šantić sa suradnicima te brigadni general Frane Tomičić. Državni tajnik Goršić iskazao je zahvalnost francuskom vojnom ordinarijatu koji je, osobito u godinama Domovinskog rata, tijekom prvih hodočašća hrvatskih vojnika, bio promotor OS RH, ali i Hrvatske kako u Francuskoj, tako i u cijeloj međunarodnoj zajednici. Također, istaknuta je vrijednost Lourdesa kao mjesta zajedništva, razumijevanja i susreta.

U sklopu posjeta Republici Hrvatskoj mons. Rabotier boravio je i na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski", gdje je u srijedu, 24. veljače održao predavanje o doprinosu hrvatskih vojnika i redarstvenika na lurdskim hodočašćima i jačanju ugleda hrvatske vojske. Predavanju su nazočili ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko Šundov sa suradnicima, vojni ordinarij monsinjor Juraj Jezerinac i generalni vikar mons. Josip Šantić. I ove godine po osamnaesti put zaredom pripadnici Hrvatske vojske i policije hodočastit će u Lourdes, od 18. do 25. svibnja 2010. godine. Hodočašće organizira Vojni ordinarijat u RH, a sve troškove puta i smještaja u Lourdes snose sami hodočasnici (pripadnici MORH-a i OS RH, MUP-a i Ministarstva branitelja).

Temeljem poziva predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, prof. dr. sc. Ive Josipovića, 25. veljače 2010. godine održan je radni sastanak u Uredu predsjednika Republike Hrvatske.



Sastanku su nazočili: načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Josip Lucić, zamjenik načelnika GS OS RH za operacije kontraadmiral Zdenko Simičić, zamjenik načelnika GS OS RH za planove i resurse general pukovnik Slavko Barić, ravnatelj Vojno-obavještajne agencije general pukovnik Darko Grdić, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane general bojnik Vlado Bagarić, ravnatelj Hrvatskog vojnog učilišta general bojnik Mirko Šundov i zapovjednik Zapovjedništva za potporu brigadni general Mate Ostović.
Tijekom sastanka razgovaralo se o aktualnom stanju u Oružanim snagama.

U mirovnu operaciju ISAF u Afganistanu 24. veljače 2010. godine ispraćen je 15. HRVCON na čelu sa zapovjednikom brigadirom Berislavom Jezidžićem. Ispraćaju su nazočili brigadni general Dragutin Repinc, brigadni general Tomo Medved i brigadir Vlado Šindler.



General Repinc srdačno ih je pozdravio i poručio kako vjeruje da će dostojno predstavljati Republiku Hrvatsku i njene Oružane snage te cjelokupno djelovanje u cilju provedbe zadaća u sklopu operacije ISAF.
Zapovjednik kontigenta, brigadir Jezidžić, naglasio je kako je osnovna zadaća 15. kontigenta OS RH u mirovnoj operaciji ISAF da kao i svi prethodnici profesionalno i kvalitetno obavljaju svoje zadaće i provedbom istih pokažu kako su nastali na čvrstim temeljima Oružanih snaga RH te da se profesionalno nose s izazovima koji ih čekaju. Izaslanstvo Oružanih snaga RH na čelu s generalom Repincom 15. kontigentu OS RH zaželio je puno uspjeha u radu te da se sretno vrate svojim domovima.

Uz bojkot oporbe, pobjednik predsjedničkih izbora Viktor Janukovič prisegnuo je u četvrtak za 4. predsjednika od 1991. kada je Ukrajina proglasila neovisnost i obećao je europsku nesvrstanost svoje zemlje opterećene golemim dugom, korupcijom i krizom, javljaju agencije.



Za 59-godišnjeg bivšeg mehaničara prisega je bila zadovoljština za poniženje od prije pet godina kada je masovnim prosvjedima bio smijenjen, podsjeća agencija Reuters. Britanska agencija dodaje da je s 3,5 posto glasova više od protukandidatkinje Julije Timošenko, Janukovič je postao prvi predsjednik Ukrajine s manje od 50 posto glasova birača.
U inauguracijskom govoru istaknuo je da će Ukrajina održavati dobre odnose i s Rusijom i Europskom unijom i Sjedinjenim Državama kako bi postigla "maksimalne rezultate".

"Izazovi koji stoje pred međunarodnom zajednicom nameću najveće moguće jedinstvo... Spremni smo sudjelovati u tom procesu kao europska nesvrstana zemlja", citira Janukoviča agencija AFP.
Janukovič je prisegnuo na skromnoj ceremoniji koju su bojkotirali brojni oporbeni zastupnici Bloka Timošenko i sama premijerka Julija Timošenko. Tijesan izborni rezultat odražava oštru podjelu Ukrajine na prorusko i rusofono stanovništvo nastanjeno u industrijskim područjima istoka i juga, te na prozapadne Ukrajince zapadnih i srednjih dijelova zemlje koji glasuju za Timošenko.

AFP ističe da je Janukovičev govor u opreci s politikom njegova prethodnika Viktora Juščenka koji je zagovarao pristup NATO-u.
Janukovič će to pitanje staviti u drugi plan, a poradit će na mogućim koncesijama Moskvi za rusku Crnomorsku flotu na ukrajinskom poluotoku Krimu. Prioritet će mu biti dogovoriti nove uvjete ugovora o dobavi ruskog plina za Ukrajinu što je dugogodišnji izvor trvenja Moskve i Kijeva. Janukovič i njegova Stranka regije najavili su da bi već početkom ožujka on mogao posjetiti Moskvu, piše Reuters.
Agencija dodaje da oko 46 milijuna Ukrajinaca teško živi u zemlji s 16,4 milijardi dolara duga Međunarodnom monetarnom fondu u obliku zajma, koja je k tomu opterećena korupcijom i recesijom.

Afganistanska zastava podignuta je u četvrtak u znak pobjede nad talibanima u Mardži, na jugu Afganistana, središtu ofenzive pokrenute 13. veljače uz 15 tisuća afganistanskih i stranih vojnika, prenosi AFP.



"To je povijesni trenutak, novi početak", rekao je general Larry Nicholson, zapovjednik američke mornarice na jugu Afganistana. Guverner pokrajine Helmand je podigao zastavu pred stotinama Afganistanaca i visokih vojnih dužnosnika. Svrha velike ofenzive Muštarak bila je preuzimanje nadzora nad Mardžom, bivšim talibanskim uporištem u pokrajini Helmandu.
Međunarodne snage su tu ofenzivu Muštarak predstavile kao najveću demonstraciju sile nakon pada talibana 2001. radi uspostave suvereniteta afganistanske vlade u toj regiji.

Albanija je preuzela još trojicu zatvorenika iz kontroverznog američkog zatvora za teroriste u Guantanamo Bayju, potvrdilo je kasno u srijedu albansko ministarstvo unutarnjih poslova.



Trojica muškaraca, Libijac, Tunižanin i Egipćanin, stigli su u Albaniju još u utorak. U zrakoplovu je s njima bio i jedan Palestinac, koji je iskrcan u Španjolskoj, kao prvi od petorice zatočenika iz Guantanama koliko će ih primiti ta zemlja. U Albaniji se sada nalazi ukupno 11 zatočenika iz tog američkog logora.
"Zahvalni smo i Albaniji i Španjolskoj što su pristale poduprti američke napore za zatvaranje centra u Guantanamo Bayju", izjavio je glasnogovornik State Departmenta. Transferiranje zatvorenika u treće zemlje dio je plana predsjednika Baracka Obame za zatvaranjem zloglasnog centra u Guantanamu. Tamo je još ostalo 188 zatvorenika.

Turski sud u srijedu je formalno optužio sedmoricu visokih vojnih časnika za pokušaj državnog udara prije nekoliko godina, javljaju agencije.



Za kovanje zavjere s ciljem rušenja islamističke vlade Stranke pravde i razvoja (AK) 2003. godine optužena su četvorica admirala, dva aktivna i dva umirovljena, jedan umirovljeni brigadni general i dvojica umirovljenih pukovnika, piše Reuters. Podizanju optužnice prethodila je u ponedjeljak policijska akcija bez presedana u kojoj je uhićeno više od 50 vojnih časnika. Protiv navedene sedmorice formalno je podignuta optužnica, još nekoliko drugih visokih časnika čeka na ispitivanje, a većina ih je puštena, dodaje AFP.

Vojni plan sastavljan 2003. godine pod kodnim nazivom "Malj", koji su prošli mjesec objavile turske novine, predviđao je postavljanje bombi po cijeloj zemlji kako bi se izazvao kaos što bi vojsci omogućilo da proglasi izvanredno stanje i svrgne vladajuću stranku. Vojska je tvrdila da je scenarij koji su otkrili istražitelji bio samo hipotetska vojna igra za obuku.

Uhićenja tako visokih vojnih dužnosnika u prošlosti su bila nezamisliva za moćni vojni vrh, koji je u posljednjih 50 godina svrgnuo četiri turske vlade. Ipak, njegova je moć umanjena zahvaljujući demokratskim reformama koje je zemlja poduzela nastojeći se približiti Europskoj uniji.
Cijeli je slučaj ponovo potaknuo velike napetosti u odnosima vladajuće stranke premijera Recepa Tayyipa Erdogana i svjetovnog vojnog vrha.

Američki ministar obrane Robert Gates u utorak je u govoru pred Sveučilištem za nacionalnu obranu (NDU) u Washingtonu ukazao na temeljne slabosti NATO-a i kritizirao "demilitarizaciju" Europe.



Govoreći o "krizi" u Savezu, Gates je kazao kako je Afganistan ukazao na temeljne slabosti u NATO-u koje mogu ugroziti njegovu održivost u suočavanju s budućim sigurnosnim prijetnjama. Ukazao je na veliki problem u slabom financiranju NATO-a, nazvavši ga "dugoročnim, vrlo ozbiljnim i sustavnim", koji su brojne američke administracije bezuspješno pokušale popraviti. "To je simptom dubljeg problema u kojem se vidi kako se percipiraju prijetnje NATO-u, procjenjuju potrebe obrane i određuju prioriteti potrošnje", kazao je Gates.

Gates je uputio i pohvale saveznicima u NATO-u, rekavši da su u posljednja tri mjeseca pokazali "neusporedivu razinu predanosti" ratnim naporima povećanjem broja vojnika u Afganistanu s 30.000 prošloga ljeta, na 50.000 ove godine. "Po svakom mjerilu to je izuzetan podvig", rekao je. NATO-ova proračunska stiska odražava veći kulturni i politički trend u Savezu, rekao je Gates. Nakon desetljeća uspjeha u sprečavanju izbijanja sukoba na europskom kontinentu, zemlje članica NATO su propustile modernizirati svoje vojske, oslanjajući se umjesto toga superiornu vojnu moć SAD-a. Afganistan je, međutim, pokazao da supersila ne može sama uspjeti u sukobu koji zahtijeva ne samo tradicionalne vojne snage, već i civilnu stručnost i jaku međunarodnu potporu.

"Demilitarizacija Europe, gdje veliki dio javnosti i političke klase ima averziju prema vojnoj sili i rizicima koji idu uz to, postaje smetnja postizanju stvarne sigurnosti i trajnog mira u 21. stoljeću", rekao je Gates na forumu o promjeni strateškog koncepta NATO-a, na Sveučilištu Nacionalne obrane u Washingtonu. Opasnost leži u tome da potencijalni budući protivnici mogu u NATO-u gledati "tigra od papira", istakao je.

"Sve to treba biti poziv na buđenje jer NATO treba ozbiljne, dalekosežne i hitne reforme za rješavanje krize koja je stvarana godinama", rekao je Gates. Dužnosnici NATO-a u Europi uvelike prihvaćaju Gatesove procjene problema. Zamjenik norveškog ministra obrane Espen Barth Eide rekao je za Associated Press da je "Gatesova kritika razumljiva", ali da povećanje sredstava iz europskih članica NATO-a ne treba očekivati.

"Nije vjerojatno da će proračuni za obranu u Europi rasti. Oni opadaju gotovo u svim zemljama", rekao je Eide. U Pragu je Michal Thim iz udruge za međunarodne odnose, nezavisnog češkog 'think-tanka', rekao da Gatesovi komentari nisu iznenađujući, piše Washington Post.
"Sjedinjene Države su zabrinute obrambenom politikom europskih saveznika već dugo vremena", rekao je Thim. On je protumačio Gatesove primjedbe kao dokaz da Obamina administracija gubi strpljenje s Europom.

Za Keesa Homana, bivšeg direktora nizozemskog vojnog koledža, a sada direktora Clingendael instituta, 'think-tanka' u Haagu, Gates je samo djelomično u pravu oko široke averzije prema ratu u Europi.
Europljani će se boriti kad vide da je to u njihovom vlastitom interesu, rekao je on. Problem je s Afganistanom da oko tog rata nema konsenzusa. "Ne postoji jedinstven pristup Afganistanu. Svatko ima svoj pogled", rekao je Holman.

Američki general David Petraeus, zapovjednik američkih snaga na Srednjem istoku i u srednjoj Aziji, doputovao je u ponedjeljak u Pakistan kako bi dao poticaj jačanju veza s tim glavnim saveznikom Sjedinjenih Država u regiji. Petraeus koji zapovijeda američkim snagama u Iraku i u Afganistanu, odmah po dolasku sastao se s premijerom Jusufom Razom Gilanijem i s načelnikom glavnog stožera pakistanske vojske, generalom Ašfakom Kajanijem, po priopćenju iz premijerova ureda.



"General Petraeus je pohvalio napore i žrtve pakistanskih sigurnosnih i vojnih snaga i naroda u borbi s terorizmom", ističe se u priopćenju.
Pakistanski premijer je tijekom susreta istaknuo potrebu jačanja veza Washingtona i Islamabada, po tekstu priopćenja.

"Dugoročne strateške veze SAD-a i Pakistana moraju se osnažiti kako bi se još više nadoknadio nedostatak povjerenja i potaknuo razvoj tješnje suradnje na svim poljima", rekao je premijer Gilani.

Posjet se događa nedugo nakon uhićenja mule Abdula Ganija Baradara, kojeg smatraju vojnim vođom afganistanskih talibana koji je, kako pišu američki mediji, uhvaćen u zajedničkoj operaciji američke i pakistanske obavještajne službe. Posjet američkog generala podudara se i s bombaškim napadom na vojni konvoj u dolini Svatu (sjeverozapad Pakistana) u kojemu je u ponedjeljak poginulo devet osoba, među kojima veći broj žena i djece. Pakistanska vojska od listopada vodi veliku ofenzivu protiv talibana, saveznika mreže al-Kaide, u plemenskom okrugu Južnom Vaziristanu, na sjeverozapadu zemlje, uz granicu s Afganistanom.

Američka državna tajnica Hillary Clinton pozvala je Rusiju na tješnju suradnju s NATO-om, istaknuvši da Sjevernoatlantski savez nije prijetnja Moskvi, već da s njom dijeli više zajedničkih obrambenih ciljeva.



"NATO ne sudjeluje u izazovima pred kojima se našla Rusija", istaknula je američka državna tajnica u govoru o promjenama NATO-a u 21. stoljeću.
"Želimo vezu NATO-a i Rusije koja će biti kooperativna, koja će donositi konkretne rezultate i još ih više zbližiti", rekla je, pošto je Kremlj početkom veljače objavio novu vojnu doktrinu po kojoj je NATO među većim prijetnjama ruskoj sigurnosti.

Clinton je ruske prijedloge o pripremi novog Europskog ugovora o sigurnosti i novog ugovora NATO-a i Rusije nazvala "konstruktivnim", ponovivši da se Washington protivi novim ugovorima.
Postojeće strukture poput OESS-a i Vijeća NATO-Rusija (NRC) potpuno zadovoljavaju, rekla je američka državna tajnica. "Želimo iskoristiti NRC za iskreni razgovor o pitanjima u kojima se ne slažemo", kazala je novinarima.

"U okviru NRC-a ćemo pobiti tvrdnju nove ruske vojne doktrine po kojoj su proširenje NATO-a i njegovo međunarodno djelovanje vojno opasni za Rusiju", dodala je. Ta doktrina zapravo ne odobrava približavanje ruskim granicama "vojne infrastrukture zemalja članica NATO-a putem širenja bloka". Govoreći o širenju Sjevernoatlantskog saveza Clinton je naglasila: "Zadovoljni smo zbog ulaska Albanije i Hrvatske u savez prošle godine. Nema sumnje da će NATO i dalje širom otvoriti vrata novim članicama".

Na pitanje misli li da bi Rusija jednom mogla ući u blok, Clinton je odgovorila da joj to "nije teško zamisliti".
"No mislim da Rusi to teško mogu zamisliti", kazala je.

Pad nizozemske vlade, što će spriječiti Nizozemsku da poveća broj vojne prisutnosti u Afganistanu ovog ljeta, jedinstvena je situacija, dok ostatak Saveza ostaje predana misiji ISAF, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, komentirajući događaje u Nizozemskoj. U javnosti se pokrenula rasprava da li će odluka o povlačenju dvije tisuće nizozemskih vojnika iz južnog Afganistana potaknuti i druge saveznike na povlačenje, u što Rasmussen ne vjeruje.



«Politička je situacija u Nizozemskoj toliko posebna da bi trebala biti izoliran politički događaj koji nema učinka na druge saveznike i partnere. Vjerujem snažnoj solidarnosti u Savezu», rekao je Rasmussen.

I doista, niti jedna druga vlada nije pokazala znakove da bi nizozemski slučaj mogao njima poslužiti kao izgovor za povlačenje trupa. Nizozemsko prisustvo u Afganistanu bilo je simbolički i strateški važno za NATO Savez. Kako je mirovna operacija u Afganistanu postajala predmet sve veće opozicije u Europi, prisutnost drugih trupa osim američkih ima poseban značaj. Nizozemci su, uz Dance, Kanađane i Britance, preuzeli najveći izazov. Njihova je baza bila u provinciji Uruzgan, jednoj od najnasilnijih u zemlji. Njihvo pristup izgradnje odnosa s lokalnim stanovništvom postao je uzoran model koji su prihvatile sve druge nacije.

Pad nizozemske vlade je stoga stigao u nezgodnom trenutku. Koalicijski partner premijera Jana Balenendea nije shvatio važnost prisustva u Afganistanu, pa je Balkenende morao zatražiti od kraljice Beatrix formiranje privremene vlade do izvanrednih izvora u proljeće. Nizozemske će se snage najvjerojatnije povući u kolovozu, jer tehnička vlada ne može produljiti njihov mandat.

Rassmussen je u intervjuu danom u ponedjeljak izrazio zadovoljstvo s novih 850 njemačkih vojnika, kao i francuskim trupama koje se bore zajedno s američkim na istoku Afganistana. Rasmussen je izrazio veliko žaljenje za 27 afganistanskih civila koji su pogreškom stradali u proviniciji Uruzgan i poslao izraze sućuti obiteljima poginulih. NATO je u Afganistanu da štiti stanovništvo od napada talibana koji su godinama terorizirali i masakrirali narod.

Afganistanske vlasti priopćile su u ponedjeljak da je NATO u nedjeljnom zračnom napadu u Afganistanu usmrtio 33 civila, među kojima četiri žene i jedno dijete, što predstavlja novu pogrešku koja je natjerala zapovjedništvo međunarodnih snaga da se ispriča.



Snage NATO-a priznale su napad i obećale istragu, ali je njihov glavni zapovjednik američki general Stanley McChrystal već izrazio "veliku žalost zbog gubitka nevinih života". Zrakoplovi ISAF-a ciljali su u nedjelju ujutro tri vozila u pokrajini Oruzgan, istaknuo je glasnogovornik afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova Zemarai Bašari.
U udaru je ubijeno "najmanje 33 civila, među kojima četiri žene i jedno dijete, a ranjeno je još 12 osoba", piše u priopćenju vijeća ministara kojim predsjedava šef države Hamid Karzai.

"Skupina osoba za koju se sumnjalo da se radi o pobunjenicima koji bi napali postrojbu afganistanskih snaga i ISAF-a, poslužila je kao meta zrakoplovima i neki su ubijeni", priopćio je ISAF u ponedjeljak.
"Kad su zajedničke snage stigle na lice mjesta i otkrile žene i djecu, ranjene su prebacile u medicinske centre", nastavlja se u priopćenju NATO-a. "ISAF je naredio hitnu istragu".

General McChrystal, piše u priopćenju, izrazio je "veliku žalost zbog gubitka nevinih života" i razgovarao u nedjelju navečer s Karzaijem kako bi mu izrazio "svoju bol i žaljenje". Ako se potvrdi smrt tih civila, bila bi to nova tragična greška međunarodnih snaga, koje predsjednik Karzai redovito optužuje da ubijaju previše civila u svojim operacijama.

Nekoliko bivših čelnika turske vojske privela je policija u ponedjeljak u okviru istraga vođenih u Turskoj radi razotkrivanja zavjere oko organiziranja vojnog udara i rušenja islamsko-konzervativne vlade, objavile su tv postaje.



Bivši šef zračnih snaga Ibrahim Firtina, umirovljeni general s četiri zvjezdice, njegov nekadašnji kolega Ozden Ornek, bivši zapovjednik mornarice, i Ergin Saygun, bivši drugi čovjek glavnog stožera, privedeni su u Ankari i Istanbulu, ističu informativne postaje NTV i CNN-Turk.
I drugi visoki vojni časnici nalaze se među desetak umirovljenih i aktivnih vojnih dužnosnika koje je uhitila policija. Generali Firtina i Ornek saslušani su kao osumnjičeni u prosincu u Istanbulu u okviru različitih istraga o zavjereničkoj mreži "Ergenekon".

Ta je mreža navodno imala za cilj unijeti kaos u Tursku kako bi se stvorili uvjeti za vojni državni udar protiv vlade Stranke pravde i razvoja, proizašle iz islamističkog pokreta i na vlasti od 2002. Uhićenja tako visokih vojnih dužnosnika u prošlosti su bila nezamisliva za moćni vojni establišment, koji je u posljednjih 50 godina svrgnuo četiri turske vlade. Ipak, njegova je moć umanjena zahvaljujući demokratskim reformama koje je zemlja poduzela nastojeći se približiti Europskoj uniji.

General David Petraeus, zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku (CENTCOM), izjavio je u nedjelju da sadašnja vojna ofenziva u regiji Mardži u Afganistanu predstavlja "početnu salvu" u kampanji za pobjedu nad talibanskim snagama u zemlji, koja će trajati 12 do 18 mjeseci.



Petraeus je objasnio da je SAD proveo posljednju godinu pripremajući strategiju koja uključuje dodatne postrojbe pod zapovjedništvom novog čelnika, te kako prodor u talibansko uporište na jugu zemlje označava tek prvi korak novoga plana. Upućivanje 30.000 novih američkih vojnika, od kojih je 5.400 već stiglo u Afganistan, počelo je davati "rezultate" s operacijom u regiji Mardži, rekao je.

"To je samo početna operacija kampanje, koja će trajati 12 do 18 mjeseci", kazao je Petraeus u emisji TV mreže NBC "Meet the Press".
On je upozorio da će talibanske snage, koje je opisao kao opasne ali zbrkane, "uzvratiti" te da će američke snage imati gubitaka.

"Bit će teško", rekao je general govoreći o žrtavama.
"U više sam navrata govorio da je ta vrsta napora teška i da je uvijek teška", dodao je.
"Ja ne koristim riječi poput 'optimist' ili 'pesimist', ja koristim 'realist'. Mi smo u Afganistanu kako bi se osiguralo da on više ne može ponovno biti utočište za napade poput onoga izvedenog 11. rujna 2001.", naglasio je Petraeus.

Bivši američki državni tajnik Colin Powell, govoreći u emisiji CBS-a "Face the Nation," pohvalio je "sveobuhvatnu strategiju", s kojom je Obamina administracija pojačala pritisak na Al Kaidu i druge ekstremne skupine u Afganistanu. Powell je kazao kako se još ne može suditi o uspjehu ofenzive u kojoj američke i druge NATO-ove snage žele očistiti Mardžu od Talibana, kao i da će konačni uspjeh i operacije ovisiti o afganistanskoj vladi, da spriječi njihov povratak, jer američke i savezničke snage "ne mogu ostati zauvijek". Od početka operacije 13. veljače poginulo je 13 pripadnika NATO-a, uključujući osam američkih marinaca.

Viši civilni predstavnik NATO-a veleposlanik Mark Sedwill posjetio je glavnog direktora Nezavisnog ravnateljstva lokalne uprave (IDLG) u Afganistanu, gospodina Jelanija Popala. Njih dvojica raspravaljala su o potanjima subnacionalne uprave i posebice pripreme za civilnu fazu operacije Moštarak.



IDLG se priprema za inicijalne programe i projekte u pokrajini Mardža nakon kraja vojne faze operacije u provinciji Helmand na jugu Afganistana. Program pomoći je ključni aspekt povećanih i poboljšanih državnih usluga u područjima gdje se uspostavi sigurnost. Implementiranje programa bit će nadgledano i koordinirano od strane IDLG-a u konzultacijama s guvernerom i lokalnim stanovništvom u svakom okrugu.

Uspjeh operacije u Mardži neće se dogoditi kroz vojnu fazu, nego u mjesecima koji slijede, kad stanovništvo srednjeg Helmanda osjeti učinke sigurnosti, bolje vladavine, pravde i ekonomskih mogućnosti. Veleposlanik Sedwill je izrazio svoju punu potporu za te planove i pohvalio afganistansko vodstvo za pokazanu spremnost na pomoć.

Ivo Josipović danas je nešto iza 12 sati na Trgu sv. Marka svečano prisegnuo za trećeg hrvatskog predsjednika i time započeo petogodišnji mandat. Pred predsjednicom Ustavnoga suda Jasnom Omejec i sucima toga suda Josipović je svojom čašću prisegnuo da će dužnost predsjednika Republike obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana.



Prisegnuvši na Ustav RH, Josipović se obvezao da će se držati Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka RH, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Svečanu prisegu je, u pratnji supruge Tatjane i kćerke Lane, završio riječima "Tako mi Bog pomogao", a potom je prisegu i potpisao.

Sama svečanost počela je odmah nakon što je Grički top označio 12 sati i to himnom "Lijepa naša", koju su izveli akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" i dječji zbor "Zvjezdice".

Dosadašnji predsjednik Stjepan Mesić na inauguraciju je sa svojom suprugom Milkom došao kao posljednji uzvanik, a prije no što je zauzeo mjesto u prvome redu gledališta, zadnji je put kao vrhovni zapovjednik prošao kraj postrojenih vojnika Počasne zaštitne bojne u tzv. tihom prijavku. Svečanosti nazoči deset šefova država iz regije i srednje Europe, sedamdesetak državnih izaslanstava, te izaslanstva devet međunarodnih organizacija. Inauguraciji nazoči i premijerka Jadranka Kosor s članovima Vlade, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Lukom Bebićem, te predstavnici vjerskog, kulturnog i političkog života Hrvatske i brojni građani.

Josipović je mandat osvojio 10. siječnja u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Državu imamo, pravo i pravednost tek slijede

Novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas je u inauguracijskom govoru hrvatskim građanima poručio da budu hrabri u borbi za pravednije društvo, te im obećao da će biti predvodnik u borbi za pravdu i pravednost, vrijednosti koje Hrvatska tek treba pronaći.

"Ostvarili smo državu, ali su pravda i pravednost vrijednosti koje tek trebamo pronaći u njihovoj punini", kazao je Josipović pred brojnim državnim izaslanstvima, hrvatskim državnim vrhom i okupljenim građanima na Markovu trgu, gdje je na Ustav prisegnuo da će dužnost predsjednika Republike obnašati savjesno i marljivo.



Istaknuo je da Hrvatska danas ponovno pronalazi snagu, odgovornost i odlučnost nužne za istinsku pravednost i domoljublje, "pravednost koja ne čini iznimke i domoljublje koje ne počiva na osobnom interesu, koje ne ostaje samo na riječima, nego domoljublje koje se potvrđuje djelima i ogleda u rezultatima". Josipović naglašava da se te vrijednosti neće dostići tek zakonima, već je riječ "o tome da svatko od nas počne mijenjati sebe". "Jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost. Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu! Hrabrost je ta koja pobjeđuje nepravdu", ustvrdio je. Hrvatsku u 21. stoljeću vidi kao državu utemeljenu na vrijednostima odgovornosti, poštenja, povjerenja, poštovanja i načelima jednakih mogućnosti, nediskriminacije i vrednovanja kroz znanje i rad, u kojoj će građane, istaknuo je, poticati da te vrijednosti prihvate i žive, "a ne da se osjećaju gubitnicima ako to čine".

"Drugim riječima, inzistirat ću na sustavu u kojem će biti kristalno jasno da se korupcija i kriminal ne isplate. Imovina i društveni status stečeni na ovaj način neće biti dugoga vijeka", poručio je. Predsjednik vjeruje da će se Hrvatska u 21. stoljeću ujediniti u borbi protiv korupcije i kriminala, "tog karcinoma zdravog, pravednog i naprednog društva".

"Nije nam svejedno i nećemo više nijemo i nemoćno stajati dok prljavi novac kupuje hrvatsku imovinu i osvaja gospodarske resurse, omogućava lažne diplome, privilegije i nezasluženo bogatstvo", rekao je. U toj borbi, istaknuo je, uz sebe treba Vladu, Hrvatski sabor, političke stranke, ali prije svega hrvatske građane.

"Bit ćemo snaga koja mijenja izgled ove zemlje, ruši temelje nepravdi i stvara novu Hrvatsku", dodao je. Josipović se zauzeo za odlučno poticanje poduzetništva, jačanjem motivacije za domaća i inozemna ulaganja, a govoreći o razlozima sadašnje gospodarske krize izdvojio je korupciju i organizirani kriminal, posebno onaj gospodarski. Nedostatak gospodarske politike koja nije prepoznala kako valja više proizvoditi i izvoziti te prepoznati svoje komparativne prednosti, ističe Josipović, doveo je do žalosne činjenice da Hrvatska danas proizvodi manje nego što je proizvodila prije rata, a što se "mora promijeniti".

"Zajedno s Vladom, u čije ovlasti spada gospodarstvo, uz pomoć gospodarske diplomacije - zagovarajući optimalna rješenja, spreman sam predano raditi na gospodarskim reformama", rekao je Josipović.

U svom je govoru zahvalio svim časnim ljudima koji su se borili, a mnogi i poginuli, za slobodnu i pravednu Hrvatsku, a zahvalu na iznimnom doprinosu razvoju hrvatske demokracije uputio je i svom prethodniku, Stjepanu Mesiću. "Sjećam se i prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, pod čijim je vodstvom Hrvatska izborila svoju neovisnost", dodao je. Josipović je zahvalu uputio i svim dosadašnjim Vladama i sazivima Hrvatskoga sabora, uključujući i pregovarački tim, na velikim naporima koje su učinili da se ostvari "naš europski san", uvjeren da je Hrvatska pri kraju puta u Europsku uniju.

"Ali, EU je i izazov da se očuva vlastiti nacionalni identitet", upozorio je.

Od strateškog je značenja, naglasio je, i razvoj dobrosusjedskih odnosa sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom. "Miroljubiva politika nema alternativu, a sadašnja generacija političara jednostavno nema pravo probleme ostavljati generacijama koje dolaze", kazao je, dodavši da fokus vanjske politike na Europu i regiju podrazumijeva i svijest da Hrvatska treba prijatelje u cijelome svijetu.

Inauguraciji su nazočili mađarski predsjednik Laszlo Solyom, albanski Bamir Topi, slovenski Danilo Tuerk, poljski Lech Kaczynski, makedonski Đorge Ivanov, kosovski Fatmir Sejdiu, bugarski Georgi Parvanov, slovački Ivan Gašparovič, crnogorski Filip Vujanović, i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i brojna državna i izaslanstva međunarodnih organizacija.

Među uzvanicima bili su i premijerka Jadranka Kosor s članovima Vlade, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Lukom Bebićem, predstavnici političke, pravosudne i lokalne vlasti, vjerskog, kulturnog i društvenog života zemlje, te brojni građani. Inauguraciji su nazočili i bivši premijeri Ivo Sanader, Franjo Gregurić i Nikica Valentić te Goran Granić, potpredsjednik u vladi Ivice Račana.

Svečana inauguracija završena je zbornom izvedbom tri pjesme iz hrvatske zborske baštine - "Crn bel" Igora Kuljerića, "Voda zvira" Josipa Štolcera Slavenskog i "Zahvalnicom" Franje Dugana mlađeg.

Po završetku svečanosti predsjednik Ivo Josipović primao je brojne čestitke od uzvanika.

Talijani će početi s postupnim povlačenjem svojih vojnih snaga razmještenih u Afganistanu 2011., poštujući želje Afganistanaca i njihova predsjednika Hamida Karzaija, izjavio je u četvrtak talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini.

"Iduće godine moramo početi s postupnim povlačenjem vojnika, jer to od nas traže Afganistanci i njihov predsjednik Karzai", rekao je šef talijanske diplomacije za privatnu televiziju Canale 5.

Talijanski vojnici nisu sudjelovali u nedavnoj velikoj ofenzivi, koju su protiv talibana pokrenule NATO-ove snage, jer se operacija odvijala izvan zone koja je u nadležnosti talijanskih vojnika.

Talijani u Afganistanu imaju 2.800 razmještenih vojnika. Početkom prosinca 2009. dogovoreno je slanje u tu zemlju dodatnih tisuću talijanskih vojnika tijekom 2010., u skladu s potrebama NATO-a.

Ministar obrane Branko Vukelić danas je načelniku glavnog stožera talijanske ratne mornarice admiralu Paolu La Rosi oručio odličje "Red kneza Trpimira" za uspjehe i visoku razinu međusobne suradnje dviju jadranskih država i dviju mornarica, u skladu s odlukom hrvatskog predsjednika, objavljeno je danas na internetskoj stranici MORH-a.



Na istoj svečanosti u MORH-u admiral La Rosa je zapovjedniku HRM-a kontraadmiralu Anti Urliću uručio medalju časti kojom ga je odlikovao Glavni stožer Talijanskih oružanih snaga, navodi se na istoj stranici. Ministar Vukelić je u toj prigodi izrazio zadovoljstvo i zahvalnost na dosadašnjoj dobroj suradnji prijateljskih mornarica. Istaknuo je doprinos talijanske ratne mornarice u potpori ulaska Hravtske u krug zemalja koje se zalažu za nadzor mora pitem programa "Maritime Traffic Centra" (jačanje sigurnosti pomorskog prometa na Sredozemlju i Crnom moru). Naglasio je da je Hrvatska, zahvaljujući potpori Italije, postala susosnivač i jedna od prvih potpisnika tog sporazuma 2006. u Veneciji.

Admiral La Rosa je, zahvalivši na odličju, posebice zahvalio kontraadmiralu Urliću na prošlogodišnjem prijamu u HRM-u, kad je priređeno odavanje počasti na groblju Priorovo u Visu poginulim mornarima u Viškoj bitci (1866.). Time je prvi put u povijesti zapovjednik talijanske ratne mornarice položio vijenac na spomenik poginulima u pomorskoj bitci, tada suprotstavljenih strana u Jadranskom moru - austrougarske i talijanske mornarice. Kontraadmiral je na današnjoj svečanosti u MORH-u zahvalio na prepoznatu trudu u postizanju zajedničkih ciljeva dviju mornarica, a osobito na talijanskoj potpori HRM-u u vrijeme pristupa Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a.

Suradnja hrvatske i talijanske mornarice, kako se navodi, očituje se i u inicijativi ADRION (suradnja zemalja Jadranskog i Jonskog mora), projektu V-RMTC (virtualno regionalno središte za nadzor pomorskog prometa), međusobnu ukrcaju pripadnika mornarica te razmjeni informacija o plovidbi svih brodova Jadranskim morem.

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu i predsjednik vlade Hashim Thaci razgovarali su u srijedu na zajedničkom sastanku s dvoje američkih senatora, Georgeom V. Voinovichem i Jeanne Shaheen, zahvalivši im za stalnu podršku SAD-a neovisnosti Kosova.



U razgovoru s dvoje američkih senatora, u kojemu su kosovski dužnosnici izrazili zainteresiranost za posebne odnose Kosova s SAD-om, Thaci je potvrdio spremnost njegove vlade i za dobrosusjedne odnose i suradnju sa Srbijom. Prema Thacijevim riječima, Kosovo ipak ne može značajno utjecati na pojačanje suradnje sa Srbijom, budući službeni Beograd ne samo da nema volju za suradnjom već svim sredstvima sprječava sudjelovanje predstavnika Kosova u međunarodnim institucijama. Voinovich i Shaheen izrazili su odlučnost SAD da i dalje podržava Kosovo u njegovim nastojanjima oko euro-atlanskih integracija.

Američki senatori razgovarali su u srijedu i s novoizabranim načelnicima kosovskih općina s većinskim Srbima: Gračanice, Štrpca, Raniluka i Novog Brda. "Kosovo ima dobru perspektivu i o vama ovisi u kojoj mjeri želite živjeti s prošlošču ili da gledate u budućnost" rekao je Voinovich u razgovoru s njima.

Na Kosovu je u srijedu nizom priredbi u Prištini i drugim gradovima obilježena druga obljetnica proglašenja neovisnosti. Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008. Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu izjavio je u srijedu na svečanoj sjednici parlamenta kako je tijekom dvije godine postojanja kao neovisna država Kosovo uspjelo dokazati svijetu da je neovisnost donijela više mira i stabilnosti u regiji.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Chaterine Ashton izjavila je u četvrtak u Sarajevu kako Unija ima jasnu i nedvojbenu politiku u odnosu na BiH te da to mora ostati jedinstvena država unatoč činjenici da u njoj postoje različite zajednice.



"Ovo je jedna država sa različitim zajednicama i njezina je budućnost u Europskoj uniji", izjavila je Ashton nakon razgovora koje je vodila s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem. Ona je potvrdila da je EU spremna učiniti sve što može kako bi pomogla BiH na njezinom putu ka europskim integracijama a potvrdila je kako je jedan od važnijih koraka koje BiH mora napraviti i reforma Ustava. Ashton nije željela komentirati što bi točno u Ustavu BiH trebalo promijeniti, ali je naznačila kako je nužno da ta država uskladi svoj Ustav s međunarodnim standardima u oblasti poštivanja ljudskih prava.

Razgovore koje je vodila u Sarajevu Ashton je opisala kao "vrlo otvorene, izravne i jasne". Kazala je kako je bosanskohercegovačkim dužnosnicima jasno prenijela očekivanja EU te važnost nastavka provedbi reformi koje su nužan preduvjet za pridruživanje Uniji. Dolazak na područje Zapadnog Balkana neposredno nakon preuzimanja dužnosti u Europskoj komisiji Ashton je opisala kao dokaz koliko važnosti Bruxelles pridaje tom dijelu Europe te njegovoj stabilnosti. Potvrdila je i to kako za BiH neće biti dodatnih uvjeta kada je riječ o liberalizaciji viznog režima te da ona može stupiti na snagu čim se potvrdi da je BiH ispunila tehničke pretpostavke.

Tijekom boravka u BiH Chaterine Ashton sastala se i sa članovima Predsjedništva BiH te predsjednicima vlada Federacije BiH Mustafom Mujazinovićem i Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Afganistanska vojska optužila je u srijedu talibane da koriste civile kao ljudski štit kako bi se zaštitili i usporili napredovanje međunarodnih i afganistanskih vojnika uključenih prije pet dana u ofenzivu na jugu Afganistana.



"Uzeli su civile za taoce. Postavljaju žene i djecu na krovove kuća i pucaju" zaštićeni civilima, izjavio je general Mohaidin Gori, zapovjednik afganistanskih snaga u operaciji Muštarak. Ta taktika, kombinirana s postavljanjem bombi kućne izrade u okolici grada Mardže, u pokrajini Helmand, "usporila je napredovanje naših postrojbi", kazao je general Gori. "Talibanske mine i bojazan od civilnih žrtava otežavaju naše kretanje", kazao je afganistanski general.

"To je jedan od naših velikih problema, koriste civile za zaštitu", kazao je pukovnik Mohamad Sarvar, dužnosnik afganistanske vojne obavještajne službe. NATO-u kao i afganistanskoj vojsci jedan od prioriteta je smanjenje civilnih žrtava.

Oko 15 tisuća američkih, britanskih i afganistanskih vojnika za vikend je krenulo u najveću ofenzivu protiv glavnog uporišta talibana u južnoj pokrajini Helmandu, kojoj je cilj staviti pod kontrolu afganistanskih vlasti grad Mardžu i pridobiti mjesno stanovništvo početkom procesa obnove.

Muštarak je prva faza operacije širokih razmjera čiji je krajnji cilj dovođenje na vlast legitimnih afganistanskih vlasti u pokrajinu Helmand, glavno uporište ekstremista i područje, u svijetu poznato kao "glavno uzgajalište" opijuma, od čije prodaje veliku korist imaju upravo talibani.

Američke i pakistanske tajne službe potvrdile su zarobljavanje jednog od jačih talibanskih zapovjednika u združenoj operaciji u gradu Karachi, objavio je u ponedjeljak New York Times.



Označen kao jedna od najznačajnijih talibanskih figura od početka rata u Afganistanu prije osam godina te direktni suradnik talibanskog osnivača Muhammada Omara , mula Abdul Ghani Baradar je uhvaćen prije nekoliko dana u Karačiju i trenutno se nalazi u pakistanskom pritvoru dok američki dužnosnici provode ispitivanje.

Zarobljavanje mule Baradara zasigurno će podići moral više od 15 tisuća britanskih, američkih i afganistanskih vojnika uključenih u kopnenu i zračnu ofenzivu protiv talibana u središtu pokrajine Helmand . Baradar je bio bliski suradnik i vođe al-Qa'ide , Osame bin Ladena, prije napada na Sjedinjene Američke Države, 11. rujna 2001. godine kada su srušeni tornjevi blizanci Svjetskog trgovačkog centra.

Neimenovani američki vojni dužnosnik istaknuo je kako se nadaju da će Baradarovo zarobljavanje voditi i do drugih važnijih talibanskih vođa.
Times ističe kako je Baradar uhvaćen još u četvrtak, no Bijela je kuća odgodila objavljivanje kako se potencijalne informacije ne bi kompromitirale.
Iako nije poznato surađuje li Baradar s pakistanskim i američkim istražiteljima, poznato je kako su neke njegove informacije otkrile druge važnije figurne u talibanskoj hijerarhiji. Amerikanci se nadaju kako će ih Baradar odvesti do mule Omara, jednookog vođe talibana.

Talibani su demantirali Baradarovo hvatanje te naglašavaju kako se ne radi o ničem drugom već glasini. "Nije uhvaćen. Žele proširiti glasinu ne bi li skrenuli pažnju javnosti sa svojih poraza u Marjah u te uveli pomutnju" objasnio je za Reuters talibanski glasnogovornik Zabihula Mudžahid.

Kapetan korvete Silvio Amižić otputovao je 5. veljače u Northwood u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, kako bi zamijenio kapetana korvete Antuna Flegara na dužnosti operativnog analitičara u Zapovjedništvu operacije ATALANTA. Time HRM nastavlja aktivno sudjelovanje u prvoj pomorskoj operaciji Europske unije, pokrenutoj za zaštitu programa pomoći Somaliji u hrani te borbi protiv pirata u Adenskom zaljevu i somalskim vodama.



Kapetan korvete Amižić rođen je 24. kolovoza 1970. u Splitu. Diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te stekao titulu magistra ekonomskih znanosti (MBA) na Sveučilištu Stoke-om-Trent u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske i magistra vojnih i strateških znanosti školovanjem u Središtu visokih vojnih studija u Rimu. Završio je i temeljnu i naprednu časničku školu te Zapovjedno--stožernu školu "Blago Zadro" u Hrvatskoj.

Kapetan korvete Amižić sudionik je Domovinskog rata 1991. i 1992. kao pripadnik Minsko-protuminskog divizijuna Hrvatske ratne mornarice, a stalni je pripadnik HRM-a od 1998., gdje je bio na dužnosti zapovjednika podmornice "Velebit" i zapovjednog brodskog odreda na raketnoj topovnjači "Šibenik". Sada obnaša dužnost časnika za dugoročno planiranje i razvoj u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice.

Afganistanski grad Mardža i njegova okolica, uporište talibana gdje su afganistanske i međunarodne snage pokrenule ofanzivu prije tri dana, gotovo je u potpunosti pod nadzorom savezničkih postrojbi, izjavio je u ponedjeljak zapovjednik afganistanske vojske. "Sve zone oko Mardže i Nad Alija zauzele su zajedničke snage i pod njihovim su nadzorom", izjavio je novinarima general Aminulah Patiani, glavni zapovjednik afganistanskih snaga angažiranih u operaciji Muštarak (zajedno).



"Talibani su napustili zonu, ali prijetnja od eksplozivnih naprava kućne izrade ostaje", istaknuo je Patiani. Ofanziva, opisana od nekih vojnika NATO-a kao najopsežnija glede korištenog oružja i ljudstva u osam godina rata protiv talibana, pokrenuta je u noći s petka na subotu s oko 15.000 afganistanskih vojnika i međunarodnih snaga. U akciji je sudjelovalo oko 12,5 tisuća savezničkih vojnika, predvođenih američkim marincima, i 2,5 tisuće pripadnika afganistanskih snaga. Oni su u noći na subotu krenuli u ofenzivu na grad Mardžu, talibansko uporište u zloglasnoj pokrajini Helmandu, na jugu Afganistana. Dosad je akciji, koja je najavljivana tjednima unaprijed, ubijeno tridesetak talibanskih boraca i dvojica stranih vojnika. Otpor savezničkim snagama bio je minimalan.

Riječ je o najopsežnijoj akciji ovoga tipa otkad je američki predsjednik Barack Obama u prosincu prošle godine najavio slanje oko 30.000 dodatnih američkih vojnika u Afganistan tijekom 2010. godine. Svrha takvoga poteza bila je preokret ratnih zbivanja u Afganistanu u trenutku kada su se talibanski napadi intenzivirali. Muštarak je prva faza operacije širokih razmjera čiji je krajnji cilj dovođenje na vlast legitimnih afganistanskih vlasti u pokrajinu Helmand, glavno uporište ekstremista i područje, u svijetu poznato kao "glavno uzgajalište" opijuma, od čije prodaje veliku korist imaju upravo talibani.

U Afganistanu se uvode nove mjere, među kojima i zabrana uporabe teškog topništva, kako bi se izbjegle civilne žrtve nakon što je u najvećoj vojnoj operaciji ikad u južnom Afganistanu poginulo 12 mještana, rekao je u ponedjeljak afganistanski ministar unutarnjih poslova Mohamad Hamif Atmar.

Tisuće američkih, britanskih i afganistanskih vojnika za vikend su krenule u najveću ofenzivu protiv glavnog uporišta talibana u južnoj pokrajini Helmandu, kojoj je cilj staviti pod kontrolu afganistanskih vlasti grad Mardžu i pridobiti mjesno stanovništvo početkom procesa obnove. No, plan Afganistanaca i saveznika doživio je veliki udarac kad su dvije rakete američke vojske skrenule s kursa i pogodile kuću oko 600 metara udaljenu od namjeravanog cilja, ubivši 12 civila.

"Kako bi se izbjegli takvi incidenti, odlučili smo da se neće koristiti teško topništvo", rekao je Atmar na konferenciji za novinare u glavnom gradu Helmanda Laškargi na kojoj su bili i afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Vardak i zapovjednik snaga NATO-a u Afganistanu, američki general Stanley McChrystal. Atmar je rekao da će druge mjere uključivati konzultacije s vođama lokalnih zajednica o budućim operacijama. "Zbog sigurnosti naroda Mardže, pokrenut ćemo radijski program na kojem će moći na vrijeme dobiti informacije o tome što trebaju učiniti da sačuvaju živote", rekao je.

NATO je već prije objavio kako je prekinuo uporabu topničkog raketnog sustava visoke mobilnosti, iz kojeg su ispaljene dvije rakete, McChrystal je uputio javnu ispriku, a afganistanski predsjednik Hamid Karzai naredio pokretanje istrage.

Premijerka Jadranka Kosor sastala se u ponedjeljak s izaslanstvom američkog Kongresa, senatorom Georgeom V. Voinovichem i senatoricom Jeanne Shaheen i zahvalila na potpori SAD-a hrvatskom putu u euroatlantske integracije, doznaje se iz priopćenja vladinog Ureda za odnose s javnošću. Kosor je sugovornicima kazala da je Hrvatska ponosna članica NATO saveza i pouzdan partner koji pridonosi svjetskom miru i stabilnosti, a da završetak pregovora s EU-om očekuje tijekom 2010. godine.



Prema priopćenju, Kosor je američke senatore izvijestila i o hrvatsko-slovenskoj inicijativi za jugoistočnu Europu te o organizaciji konferencije na kojoj se očekuje sudjelovanje predsjednika država ili vlada europskog jugoistoka. Istaknula je odlučnost hrvatske vlade u pružanju političke i praktične pomoći zemljama jugoistočnog susjedstva na njihovom putu prema euroatlantskim integracijama i podsjetila na nedavnu odluku vlade da susjedima besplatno ustupi prijevode pravne stečevine Europske unije. Osvrnuvši se na BiH, kazala je da Hrvatska podupire jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu kao državu triju ravnopravnih, konstitutivnih naroda.

Senator Voinovich i senatorica Shaheen dali su punu potporu naporima Vlade RH te su naglasili kako su SAD iznimno zainteresirane za jačanje gospodarske suradnje te podizanje trajnog mira u regiji u čemu Hrvatska ima iznimno važnu ulogu. Senatori Voinovich i senatorica Shaheen pozdravili su napore Vlade RH oko završetka pregovora s EU, u borbi protiv korupcije i jačanju hrvatskog gospodarstva, ističe se u priopćenju.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Gordan Jandroković sudjelovao je u ponedjeljak, zajedno s hrvatskim ministrom obrane Brankom Vukelićem na radnom ručku s američkim senatorima Jeanneom Shaheenom i Georgeom Voinovichem te američkim veleposlanikom u RH Jamesom Foleyem, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Sugovornici su razmijenili mišljenja o aktualnom stanju bilateralnih odnosa Hrvatske i SAD-a, o suradnji dviju država u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda i u misiji ISAF u Afganistanu te o trenutačnoj političko-sigurnosnoj situaciji u regiji jugoistočne Europe. Jandroković i Vukelić zahvalili su senatorima Shaheenu i Voinovichu na pomoći pruženoj Hrvatskoj tijekom pregovaranja za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu te na potpori na putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, dodaje se u priopćenju.

Tijekom razgovora o stanju u regiji jugoistočne Europe, napomenuli su kako se Hrvatska, kao predvodnik i zemlja model u regiji, zauzima za daljnje jačanje odnosa sa susjedinim državama te davanje aktivnog doprinosa regionalnoj suradnji, uz pružanje snažne potpore integraciji zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju i NATO.

Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović razgovarao je u ponedjeljak u Moskvi sa zamjenicima ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Aleksandrom Viktorovičem Gruškom i Vladimirom Genadijevičem Titovim o multilateralnim i bilateralnim pitanjima, priopćio je MVPEI. Božinović i Gruško razgovarali su o multilateralnim organizacijama i sigurnosnim mehanizmima, s posebnim osvrtom na budućnost OESS-a, te odnosu Rusije i NATO-a, u čijem je članstvu i Hrvatska, precizira se u priopćenju. Božinović je ukazao na Afganistan kao na primjer uspješne suradnje Rusije i Sjevernoatlantskog saveza.



Sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Titovim, Božinović je razgovarao o bilateralnim odnosima, te razmijenio poglede na situaciju u jugoistočnoj Europi. Sugovornici su obostrano potvrdili vrlo dobre odnose dviju zemalja te razmotrili mogućnosti daljnjeg jačanja suradnje u području turizma i energetike. U priopćenju se podsjeća na planiranu privremenu suspenziju viznog režima za državljane Ruske Federacije, što će pridonijeti većem priljevu ruskih turista u Hrvatsku, i skorašnji posjet premijerke Jadranke Kosor Moskvi gdje će se sastati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. U priopćenju također stoji da će na inauguraciji novoizabranog predsjednika Ive Josipovića Rusiju predstavljati zamjenik predsjednika Dume Aleksandar Mihajlovič Babakov.

Božinović je u Moskvi polaznicima Diplomatske akademije pri Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije održao predavanje o hrvatskoj vanjskoj politici, te objasnio razloge ulaska Republike Hrvatske u NATO, kao i kompleksnost procesa pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, priopćio je MVPEI. Božinović je dao i pregled situacije u jugoistočnoj Europi, naglasivši važnost održavanja perspektive članstva u Europskoj uniji za sve zemlje regije. Ocijenio je bilateralnu suradnju uspješnom i u usponu, čemu posebnu dinamiku daju premijeri Vladimir Putin i Jadranka Kosor, stoji u priopćenju.

Najambicioznija dosad poduzeta ofenziva NATO-a protiv afganistanskih talibana ušla je u nedjelju u drugi dan, a njezini su zapovjednici izrazili zadovoljstvo njezinim dosadašnjim tijekom. Oko 12,5 tisuća savezničkih vojnika, predvođenih američkim marincima, i 2,5 tisuće afganistanskih snaga krenulo je u noći na subotu u ofenzivu na grad Mardžu, talibansko uporište u zloglasnoj pokrajini Helmandu, na jugu Afganistana.



Dosad je akciji ubijeno 27 talibanskih boraca i dvojica stranih vojnika, američki i britanski. Otpor savezničkim snagama zasad je minimalan. Zapovjednici NATO-a "jako su zadovoljni" odvijanjem operacije nazvane Muštarak (zajedno), izjavio je u Londonu general Gordon Messenger, glasnogovornik britanske vojske, koji je dodao da je to i stajalište američkih visokih dužnosnika. Međunarodne snage ušle su u Mardžu, osigurale strateške objekte i za sada su naišle samo na minimalan otpor, zaključio je general Messenger.

Glasnogovornik američkih marinaca Josh Diddams rekao je da se u Mardži pretražuje kuća po kuća, a talibani sporadično pružaju otpor iz "džepova" u gradu. Afganistanski ministar obrane Rahim Vardak izjavio je da je u području ostalo nekoliko stotina talibanskih boraca, a ostali su pobjegli prije početka operacije, najavljene tjednima unaprijed.

Riječ je o najopsežnijoj akciji ovoga tipa otkad je američki predsjednik Barack Obama u prosincu prošle godine najavio slanje oko 30.000 dodatnih američkih vojnika u Afganistan tijekom 2010. godine. Svrha takvoga poteza bila je preokret ratnih zbivanja u Afganistanu u trenutku kada su se talibanski napadi intenzivirali. Muštarak je prva faza operacije širokih razmjera čiji je krajnji cilj dovođenje na vlast legitimnih afganistanskih vlasti u pokrajinu Helmand, glavno uporište ekstremista i područje, u svijetu poznato kao "glavno uzgajalište" opijuma, od čije prodaje veliku korist imaju upravo talibani. U operaciji sudjeluju američki, britanski, kanadski, danski, estonski i afganistanski vojnici.

Nažalost, dvanaest civila ubijeno je u raketnim napadima NATO-ovih i afganistanskih vojnih snaga, u sklopu velike ofenzive na jugu Afganistana, gdje se nalazi talibansko uporište, izvijestili su u nedjelju iz NATO-a. "Dvije su rakete, čiji je cilj bilo talibansko uporište u Mardži, eksplodirale na oko 300 metara od željenog cilja, pri čemu je u regiji Nad Ali smrtno stradalo 12 civila", izvijestio je je NATO.

"Vojni zapovjednik ISAF-a, američki general Stanley McChrystal javno se ispričao afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiju za slučajno izazvanu nesreću", stoji u priopćenju. "Duboko žalimo što su, u sklopu naših zajedničkih vojnih napora, izgubljeni nedužni životi. Učinit ćemo sve što možemo da bismo u budućnost izbjegli slične incidente", stoji u McChrystalovu priopćenju.

I predsjednik Karzai izrazio je duboko žaljenje zbog incidenta te pozvao NATO da ubuduće bude oprezniji tijekom ofenzive kako bi se poštedjeli životi civila kao kolateralnih žrtava. Doznavši informaciju o pogibiji 12 civila, predsjednik je naredio da se provede istraga.

Američki, britanski i afganistanski vojnici počeli su veliku ofenzivu protiv talibana u pokrajini Helmand, javljaju agencije pozivajući se na iskaze svjedoka.



Operacija, koja za cilj ima protjerivanje talibana iz njihovog glavnog uporišta u gradu Mardžahu, bila je unaprijed najavljena, kako bi se upozorilo stanovništvo.

"Cilj ove operacije je jasan i ne treba ga skrivati...Cilj je, među ostalim pokazati da afganistanska vlada može uspostaviti vlast gdje god i kad god hoće", rekao je ranije glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"Uspjeh ove operacije neće biti u vojnom pomaku, bit će u tjednima i mjesecima koji dolaze, kada narod Helmanda osjeti dobrobiti sigurnosti, bolje vlasti i gospodarskih mogućnosti", dodao je Appathurai.

U ofenzivu je uključeno oko 4.500 savezničkih i 1.500 afganistanskih vojnika.

Ukrajinci bi Rusima mogli omogućiti korištenje luke Sevastopolj u kojoj je stacionirana Crnomorska flota i nakon dogovora o njezinu povlačenju odande tijekom 2017., kazao je u nedjelju za rusku televiziju novoizabrani predsjednik Viktor Janukovič.



Također je izjavio kako tijekom svog predstojećeg mandata namjerava poboljšati odnose s Rusijom kada je riječ o transportu plina te da se namjerava angažirati na oživljavanju ideje o plinskom konzorciju, koji bi Moskvi omogućio zajedničko upravljanje ukrajinskim plinom.

Ukrajina u potpunosti ovisi o ruskoj energiji sve dok Moskva drži svoju flotu u Sevastopolju, što je jedna od njezinih zadnjih baza u inozemstvu, vjerujući kako je to svojevrsno jamstvo da se Kijev neće pridružiti NATO-u, čega su se Ukrajinci pribojavali dok je predsjednik države bio prozapadnjački orijentiran predsjednik Viktor Juščenko.

"Moramo obnoviti prijateljsku strategiju odnosa s Rusijom i raditi na dobrobit obiju zemalja", rekao je Janukovič, dodavši kako nije isključio da će Crnomorskoj floti biti omogućeno korištenje luke Sevastopolj i nakon 2017.

Matthew Nimitz, UN-ov posrednik za grčko-makedonski spor oko imena, pregovarat će s dvjema zemljama o tom pitanju krajem veljače, objavilo je u petak makedonsko ministarstvo vanjskih poslova. Nimitz će 23. i 24. veljače razgovarati s makedonskim dužnosnicima u Skoplju te 26. veljače s grčkima u Ateni, objavilo je službeno Skoplje.

Nimitzu će razgovori u Ateni biti prvi s novom grčkom vladom koja je u listopadu preuzela dužnost. Posebni izaslanik UN-a želi pokrenuti novi krug pregovora o tom pitanju koje godinama opterećuje dvije susjedne zemlje.

Bugarski premijer Bojko Borisov izjasnio se u petak za sudjelovanje svoje zemlje u američkom projektu proturaketnog obrambenog štita ako to odobri Europska unija.



"Kao članica NATO-a, (Bugarska) će voditi računa o sigurnosti Europe i poduzet ćemo mjere" potrebne u tu svrhu, rekao je Borisov na konferenciji za novinare. O sudjelovanju Bugarske u američkom proturaketnom štitu protiv mogućih napada iz Irana, odlučivat će bugarski nacionalni parlament, no samo ako taj prijedlog odobri Europska unija, rekao je Borisov. "Kao članica NATO-a obvezni smo raditi za kolektivnu sigurnost", rekao je premijer.

Američki veleposlanik u Bugarskoj James Warlick izjavio je da su dvije zemlje počele neslužbeno razgovarati o tom pitanju. Bugarska prvotno nije bila uključena u projekt proturaketnog obrambenog štita osmišljen u doba administracije bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha. Novi sustav nastao je na temelju nove procjene iranske balističke prijetnje i trebao bi presretati rakete srednjeg i kratkog dometa.

Sabor je jutros počeo raspravu o izvješću o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) od 1. travnja do 30. rujna 2009. Vlada ističe da je riječ o razdoblju koje je obilježilo opće povećanje razine nesigurnosti i nestabilnosti u cijelom Afganistanu.



Ukupan broj hrvatskih pripadnika u toj mirovnoj operaciji povećao se na 295 pripadnika, a hrvatski kontingenti su djelovali u području tri regionalna zapovjedništva - Kabul, Sjever i Zapad. Od srpnja 2009. ugašena je komponenta medicinskog tima država Američko-jadranske povelje, jer je otvorena nova francuska vojna bolnica u Kabulu, navodi se u izvješću.

Vlada ističe i da su Nacionalnom timu za logističku potporu (NSE) potrebna nova vozila s balističkom zaštitom, budući da se postojeća brzo troše, usljed velikih temperaturnih oscilacija.

Zastupnici su u raspravi izrazili zadovoljstvo činjenicom da u sedam godina u Afganistanu nije poginuo ni teže ranjen ni jedan hrvatski vojnik, što Krešimir Ćosić (HDZ) tumači kao dokaz besprijekornog sustava obuke i kvalitetne personalne selekcije. "Nakon sedam godina u Afganistanu, trebamo biti ponosni na sve što su naši vojnici učinili za međunarodni mir u toj zahtjevnoj operaciji", rekao je Ćosić.

Ante Kotromanović (SDP) upozorio je, međutim, da bi obuka mogla doći u pitanje zbog nedostatnih financija. Podsjetio je da je dobar dio pripadnika kopnene vojske zbog nedostatka novca poslan na zimski godišnji odmor. Ocijenio je da bi Saboru izviješće o stanju Oružanih snaga, osim ministra obrane, trebao podnositi i načelnik glavnog stožera, kako bi se dobio bolji uvid u situaciju. Kotromanović smatra i da bi Hrvatska, po uzoru na druge članice NATO-a, morala dijeliti odličja vojnicima koji su se istaknuli u mirovnim misijama.

I Damir Kajin (IDS) sretan je što u Afganistanu nije poginuo ni jedan hrvatski vojnik, no upozorio je da su se krizna žarišta pojavila i na relativno mirnom sjeveru, gdje su smješteni i hrvatski vojnici. "Sumnjam da će vojna misija u Afganistanu uspjeti i čini mi se da će NATO tamo proći kao Rusija. Da mene netko pita, odmah bih povukao trupe iz Afganistana", rekao je Kajin, navodeći i da Hrvatska za sudjelovanje u misiji ISAF godišnje izdvoji 300 milijuna kuna.

Troškovi mirovnih misija zabrinjavaju i Miljenka Dorića (HNS), koji je izračunao da će ove godine Hrvatska za sudjelovanje u mirovnim misijama izdvojiti ukupno 400 milijuna kuna, milijun po vojniku. "Hrvatska je 14. po doprinosu u Afganistanu, ali nije na 14. mjestu i po gospodarskoj snazi. Dajemo znatno veći doprinos, nego što bi trebali dati kad uzmemo u obzir realne gospodarske mogućnosti", upozorio je Dorić.

Za usporedbu, je da za znanstvene novake Hrvatska godišnje izdvoji ukupno 200 milijuna kuna, a nelogičnim smatra i planirano povećanje izdvajanja za misije od 30 posto u 2011., dok druge članice NATO-a, uključujući i SAD, planiraju smanjenje izdataka.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen čestitao je u petak proruskom političaru Viktoru Janukoviču pobjedu na predsjedničkim izborima u Ukrajini i poručio da savez želi produbiti partnerstvo s Kijevom.



"U ime NATO-a srdačno čestitam Viktoru Janukoviču izbor za predsjednika Ukrajine", napisao je Rasmussen i dodao da su "Izbori bili slobodni, pravedni i demokratski te uzor za regiju". "NATO je odlučio produbiti strateško partnerstvo pomažući, ako je moguće, u reformi Ukrajine, a osobno se radujem što ću surađivati s predsjednikom Viktorom Janukovičem", napisao je Rasmussen.

Ukrajinci općenito žele ulazak svoje zemlje u Europsku uniju, no članstvu u NATO protivi se više od polovice birača te bivše sovjetske republike, uglavnom iz pokrajina s većinskim rusofonim i rusofilnim stanovništvom. Upravo su ti birači podržali Janukoviča koji je u nedjelju pobijedio premijerku Juliju Timošenko, a ona još nije priznala poraz.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u četvrtak je izjavio da bi Savez trebao igrati ulogu globalnoga sigurnosnog foruma na kojem bi se članice mogle konzultirati s partnerima o prijetnjama međunarodnoj stabilnosti.



Rasmussen je istaknuo da se 28 članica NATO-a može suprotstaviti izazovima, kao što su međunarodni terorizam, cyber napadi, širenje nuklearnog oružja, gusarstvo i klimatske promjene, samo zajedničkim djelovanjem s partnerima širom svijeta. AP podsjeća da su neke vlade zemalja članica NATO ranije kritizirale prijedloge o proširenju misije Sjevernoatlantskog saveza, ocjenjujući da bi se NATO mogao pretvoriti u "globalnog policajca". Vlade tih zemalja su isticale da bi se NATO trebao usmjeriti na obranu samo država članica, a ne ostatka svijeta. Rasmussen smatra da uspostava novog globalnog sigurnosnog foruma nije "pitanje izbora, već nužnost".

"NATO se mora aktivno angažirati tamo gdje dođe do prijetnje. U današnjem globaliziranom svijetu moramo shvatiti da obrana teritorija počinje izvan naših granica i da moramo djelovati u bliskoj suradnji s drugim igračima i partnerima na međunarodnoj sceni", zaključio je Rasmussen.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u četvrtak je ocijenio da je takozvani plan za integraciju sjevernog Kosova prijetnja stabilnosti u cijeloj regiji te da je neophodno da KFOR nastavi štititi kosovske Srbe i srpske vjerske objekte na Kosovu. U priopćenju iz Tadićeva ureda nakon sastanka sa zapovjednikom NATO snaga za Europu, admiralom Jamesom Stavridisom, navodi se kako Tadić smatra da su Srbi na Kosovu i dalje "najugroženiji narod na tlu Europe" te da je zato neophodno da KFOR nastavi štititi i kosovske Srbe i srpske manastire i crkve, bez obzira na odluku o smanjenju broja vojnika na Kosovu.



Tadić je, kako se navodi, s admiralom Stavridisom razgovarao o aktivnostima Srbije u programu Partnerstvo za mir i suradnji s KFOR-om u očuvanju mira i sigurnosti na Kosovu. Snage KFOR-a na Kosovu smanjene su od 1. veljače s 14.000 na 10.000 vojnika, pri čemu neće biti ugrožena stabilnost, stoji u priopćenju KFOR-a koje su prenijeli beogradski mediji.

Srbijanski mediji ovih dana izvješćuju o nacrtu plana Međunarodnog civilnog ureda u Prištini i kosovske vlade kojim bi se sjever Kosova, pretežito nastanjen Srbima, integrirao u kosovski politički sustav, a koji su, ističe se, srbijanski dužnosnici odbacili ocjenivši ga opasnim po regionalnu stabilnost. Plan se, kako se tumači, odnosi na četiri glavna područja: jačanje vladavine zakona na cijelom teritoriju Kosova, decentralizaciju i formiranje nove općine Sjeverna Mitrovica, pitanje općinske vlasti u tri sjeverne općine (Leposavić, Zvečane i Zubin Potok) te poboljšanje socio-ekonomske situacije na tom dijelu Kosova. Dodaje se da je postojanje plana potvrdio i šef Međunarodnog civilnog ureda na Kosovu Pieter Faith, te da strategija predviđa izravno vezivanje europske perspektive Srbije za smanjenje potpore "paralelnim strukturama" na sjeveru Kosova. To, kako preciziraju mediji, treba učiniti "uz rješenje po kojem će Beograd sačuvati obraz, ali i smanjiti i konačno obustaviti svoju potporu paralelnim strukturama, uz istodobno približavanje Srbije EU". Nacrt plana, kako je navedeno, zamišljen je kao dio procesa decentralizacije na Kosovu, s ciljem preuzimanja kontrole nad sjevernim djelom Kosovske Mitrovice, većinski nastanjene Srbima.

Međunarodna upravljačka skupina za Kosovo 8. veljače na sastanku u Beču poduprla je plan za integraciju sjevernog Kosova u prištinske institucije, koji je iznio Međunarodni civilni ured, te pozvala sve strane, uključujući i Srbiju, da imaju "konstruktivnu ulogu u tom značajnom procesu kako bi se osigurali bolji životni uvjeti na sjevernom Kosovu". Kako su prenijeli beogradski mediji, po ocjeni tog međunarodnog tijela, sačinjenog od država koje su priznale Kosovo, integracija svih zajednica u kosovsko društvo, "pogotovo cjelokupne zajednice kosovskih Srba, bit će ključni izazov kako bi se osigurala održiva budućnost i ojačala demokracija Kosova".

Bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright izjavila je u četvrtak u Moskvi da je iznenađena novom ruskom vojnom doktrinom u kojoj se NATO određuje kao najveća prijetnja ruskoj sigurnosti jer, kako je naglasila, NATO "nije prijetnja Rusiji".



Albright u višednevnom posjetu Rusiji predvodi skupinu stručnjaka zaduženih za izradu nove koncepcije NATO saveza. U Moskvi su razgovarali s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim i ruskim parlamentarcima a u četvrtak je Albright održala predavanje studentima Fakulteta za međunarodne odnose u Moskvi. Istaknula je da NATO savez "nije prijetnja Rusiji" jer je preusmjerio svoje hladnoratovske ciljeve u borbi s globalnim problemima kao što su terorizam i krijumčarenje droge.

Obnovljeni NATO je "organizacija samoobrane u koju se ujedinila skupina demokratskih država zbog dostizanja stabilnosti", rekla je Albright istaknuvši kako protivnik NATO-a nije Rusija, nego problemi koji destabiliziraju stanje u svijetu, poput međunarodnog terorizma, širenja nuklearnog oružja, trgovine narkoticima i gusarenje. Ponovila je da NATO nikada neće napasti Rusiju i da su američki planovi za postavljanje proturaketnog štita u Europi motivirani brigom zbog prijetnje iranskog režima. "Zato želimo iskoristiti proturaketnu obranu u Rumunjskoj radi zaštite od Irana", rekla je Albright izrazivši očekivanje da će Rusija u tome surađivati.

Ruski premijer Vladimir Putin u srijedu je u Helsinkiju odbacio zabrinutost oko planiranog plinovoda Sjeverni tok kojim bi se ruski plin do Europe dopremao preko Baltičkog mora i ustvrdio da je ta veza "sigurna i pouzdana".



Na regionalnom summitu baltičkih zemalja Putin je rekao da će "Sjeverni tok biti siguran i bez prekida isporuka", javlja agencija AP. Aludirao je na prekide u isporuci plina za Europsku uniju kakvih je zadnjih godina bilo zbog financijskog spora Rusije i Ukrajine, preko koje danas prolazi glavni plinovod za Europu. Putin je izrazio iznenađenje što projekt Sjeverni tok "izaziva emocije" i poručio da su "plinovodi pod morem dobri. Više od trećine plinovoda kojim se dobavlja ruski plin prolaze ispod mora. I sve dobro funkcionira, bez problema, bez emocija".

Plinovod Sjeverni tok, dug 1.198 km, prolazio bi Baltičkim morem, bio kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje i povezivao bi Viborg u Rusiji s Greisfwaldom u Njemačkoj. Aktivisti za zaštitu okoliša i neki vladini dužnosnici strahuju od posljedica koje bi izazvala gradnja u moru koje je među najonečišćenijima na svijetu. "U Baltiku je 40.000 tona kemijskog oružja", rekla je u Helsinkiju litavska predsjednica Dalia i dodala da je ondje vjerojatno i mnogo konvencionalnog oružja te da je "135 mina već neutralizirano" i pozvala međunarodne organizacije UN, EU, NATO i OESS u pomoć. Baltik je onečišćen otpadnim vodama koje treba reciklirati, ističe organizacija Greenpeace i dodaje da tom moru treba 30 godina da se obnovi, a švedski kralj Carl XVI Gustav upozorio je da su najveća pošast alge koje doslovce guše Baltik.

Zeleno svjetlo za projekt dale su sve uključene zemlje: Rusija, Finska, Švedska, Danska, Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Njemačka, te Norveška i Bjelorusija iz kojih se pritoke ulijevaju u Baltičko more, koje je male dubine i gotovo zatvoreno. Čeka se još pristanak neovisnog tijela iz Finske gdje su u srijedu političari baltičkih zemalja raspravljali o zaštiti tog mora najizloženijeg onečišćenju, javlja AFP.

Afganistan je spreman nahraniti tisuće ljudi ako pobjegnu pred velikim napadom snaga NATO-a, ali se dužnosnici nadaju da će sukobi biti ograničeni te da će civili moći ostati u svojim domovima i da će tamo biti sigurni.



NATO-ove snage, predvođene tisućama američkih marinaca, pripremaju se za napad na Mardžah, posljednje veliko talibansko uporište u afganistanskoj pokrajini Helmandu. Ta operacija, jedan od najvećih u osmogodišnjem ratu, bit će prvi veliki prikaz sile otkad je američki predsjednik Barack Obama naredio slanje još 30.000 vojnika u Afganistan u prosincu prošle godihne. Stotine civila već su napustile Mardžah, ali je NATO savjetovao seljanima da ostanu u svojim domovima i da ne bježe, tako da je većina stanovništva, oko 100.000 ljudi, ostala. "Po našim informacijama, oko 100 obitelji otišlo je s područja Mardžaha, a mi imamo dovoljno hrane za oko 6.000 obitelji", rekao je glasnogovornik afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija.

U planiranom napadu snaga NATO-a i afganistanskih snaga u središtu afganistanske pokrajine Helmand ginut će i vojnici NATO-a ali je to jedini način da se uspostavi vlast afganistanske vlade nad zemljom, rekao je glasnogovornik NATO-a u srijedu. Protivno uobičajenoj vojnoj doktrini čelnici međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF) najavili su svoj napad mnogo ranije kako bi upozorili afganistansko stanovništvo.

"Operacije će biti složene i trebamo očekivati žrtve među afganistanskim snagama i snagama NATO-a i ISAF-a", rekao je James Appathurai novinarima u Bruxellesu. "Ciljevi ove operacije su vrlo jasni i nema razloga skrivati ih... Cilj operacije je pokazati i da afganistanska vlada može uspostaviti svoju vlast kada god i gdje god hoće", rekao je glasnogovornik Appathurai..

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić priredio je danas oproštajni prijam za izaslanstva Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske na kojem je ocijenio da je, unatoč mnogim nagađanjima koja su se pojavila u javnosti, stanje u Oružanim snagama zadovoljavajuće te da su u deset godina njegova mandata u njima provedene teške i bolne reforme.



Nakon sastanka s ministrom obrane Brankom Vukelićem i načelnikom Glavnog stožera generalom Josipom Lucićem predsjednik Mesić rekao je izaslanstvu tog ministarstva i Oružanih snaga kako je predložio da takav sastanak održe i s novim predsjednikom kako bi dobio sve informacije.

Ocijenio je kako je iza njega, kao vrhovnog zapovjednika, razdoblje transformacije iz masovne vojske stvorene u Domovinskom ratu prema manjoj i profesionaliziranoj vojnoj organizaciji s kojom je Hrvatska ušla u NATO-savez, a bit će sposobna uključiti se u provedbu obrambene politike Europske unije.

"U početku mandata, moram priznati, nije bilo lako", rekao je, dodajući kako danas priznaje da se previše vremena potrošilo na utvrđivanje ustavnih i zakonskih ovlasti predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika.

"S jedne strane, bili smo opterećeni negativnim iskustvom proteklog vremena, a s druge strane neiskustvom prelaska iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav", ocijenio je.

"U navedenom razdoblju mogu reći bez lažne skromnosti da su postignuti značajni rezultati u transformaciji Oružanih snaga", rekao je predsjednik Mesić, posebice ističući smanjenje broja pripadnika naslijeđenog iz doba Domovinskog rata i neposrednog poraća, njihovo zbrinjavanje koje nije izazvalo socijalne nemire, restukturiranje vojne strukture, uključenje u mirovne misije NATO-saveza i UN-a te ulazak u NATO-savez u travnju prošle godine.

Predsjednik je podsjetio da "bez depolitizacije vojske ne bi bilo moguće provesti reforme koje su na kraju dovele do transformacije obrambenog sustava". Dodao je da njegova odluka o prestanku djelatne vojne službe za generale koji su se počeli baviti politikom na početku mandata nije bila laka, ali je bila nužna. "Bio je to korak koji sam morao poduzeti kako bih stabilizirao sustav", naglasio je.

Također je rekao kako ne smijemo zaboraviti da će se proces razvoja Oružanih snaga "odvijati u uvjetima posljedica ekonomske krize i naraslih obaveza koje predstavlja članstvo u NATO-savezu, a te će obaveze dodatno narasti našim ulaskom u Europsku uniju".

S obzirom na to da će se programi tehnološke modernizacije u sadašnjim okolnostima neizbježno usporiti, kao ključni cilj u idućih nekoliko godina treba postaviti ubrzavanje procesa pune profesionalizacije, jasno definiranje strategije, doktrine i zadaća Oružanih snaga, razvoj sustava školovanja i upravljanje osobljem te osiguravanje radnoga i životnog standarda profesionalnog sastava Oružanih snaga, rekao je predsjednik Mesić.

Predsjedniku su na dosadašnjem radu i njegovu doprinosu razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske zahvalili ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić.

Goleme lavine na afganistanskom prijevoju Salang, na planini Hindukušu, odnijele su najmanje 160 života, priopćio je u srijedu afganistanski dužnosnik.



"Od jučer smo izvukli ukupno 160 tijela", rekao je za agenciju France Presse Abdul Basir Salangi, guverner pokrajine Parvana u kojoj je prijevoj Salang, s istoimenim tunelom na koji se u utorak obrušilo najmanje 17 lavina u nizu i blokiralo mu izlaze.

Lavine su izvan tunela zatrpale i vozače i putnike automobila, autobusa i kamiona na toj jedinoj cesti koja tijekom cijele godine povezuje sjever i jug Afganistana. Tunel Salang nalazi se na 3400 metara nadmorske visine i dug je 2.6 kilometara. Njime na dan prolazi oko tisuću vozila. Afganistanske i koalicijske snage evakuirale su dosad oko 500 ozlijeđenih u lavinama.

Kina će nastaviti razmjenjivati informacije i iskustva s NATO-om oko izrade „novog sigurnosnog pogleda“, izjavio je u utorak službeni Beijing. „Kina je napravila neke kontakte s NATO-om tijekom posljednjih nekoliko godina, i nastavit će razmjene s NATO-om na odgovarajućim razinama temeljeno na novom sigurnosnom pogledu koji obuhvaća međusobno povjerenje, jednakost i međusobnu korist“ rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Ma Zhaoxu.



Reakcija iz Kine dolazi nakon što je glavni tajnik NATO-a Rasmussen pozvao Sjevernoatlantski savez da se okrene globalnom sigurnosnom forumu i produbljenim odnosima s Kinom, Indijom i drugim rastućim svjetskim silama. Rasmussen je na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu izjavio kako je došlo vrijeme da se NATO okrene sigurnosnim pitanjima diljem svijeta.

„NATO se kretao prema transformaciji posljednjih godina, i razmatra prihvaćanje novog strateškog koncepta“ rekao je Ma i izrazio nadu da će NATO-ova transformacija i prilagodba biti na dobrobit mira i stabilnosti u regiji i svijetu. Na konferenciji u Münchenu kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi je bio pozvan da sudjeluje i pripremi govor. Tako je Yang postao prvi visoki kineski diplomat koji je sudjelovao na transatlantskoj konferenciji, na kojoj su većinom sudjelovali predstavnici europskih i američkih država.

Želja Rusije da od Francuske kupi ratni brod iz klase Mistral "načelno je pozitivno prihvaćena" i sada je potrebno nastaviti pregovore o detaljima, priopćilo je u utorak francusko ministarstvo vanjskih poslova. "Rusija je u tri europske zemlje, među kojima je i Francuska, uputila zahtjev za nabavom ratnih brodova", kazao je glasnogovornik Quai d'Orsaya Bernard Valero.



Na upit da komentira negodovanje baltičkih država, ogradio se izjavom da "smo svi članovi istog saveza", aludirajući na NATO. Mistral, drugi najveći ratni brod u francuskoj floti, dug je 200 metara. Radi se o amfibijskom, jurišnom brodu koji može prevesti do 900 komandosa, helikoptere i tenkove, a opremljen je i bolnicom.

Baltičke države izrazile su u utorak zabrinutost ruskim planovima nabave naprednog francuskog ratnog broda rekavši da to može smanjiti njihovu sigurnost. Sjedinjene Države su u ponedjeljak rekle da istočnoeruopski saveznici NATO-a i Gruzija imaju dobar razlog biti uznemireni tom prodajom koju je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy branio u razgovorima s ministrom obrane SAD-a Robertom Gatesom. Tri bivše sovjetske baltičke republike, koje su članice NATO-a i Europske unije od 2004., zabrinute su zbog Rusije, a njihovi odnosi s Moskvom su u rasponu od pragmatičnih do zategnutih, kao u slučaju Estonije.

Rusija je od Francuske željela kupiti 21.300 tona težak nosač helikoptera kako bi modernizirala svoju opremu koja se tijekom petodnevnog rata s Gruzijom 2008. pokazala kao zastarjela. Francuska je u ponedjeljak objavila da je prihvatila prodaju broda Rusiji.

Latvijski ministar obrane Imants Liegis agenciji Reuters je rekao da je njegova država zahvalna Francuskoj na vojnoj suradnji i napomenuo da francuski zrakoplovi patroliraju nad Baltičkim morem. "No, istovremeno, Latvija je doista zabrinuta da bi to moglo negativno utjecati na sigurnosno stanje u regiji...", rekao je Reutersu na pitanje o sporazumu.

Ministrica obrane Litve Rasa Jukneviciene u izjavi Reutersu poslanoj putem elektronske pošte rekla je da se nada da će se o tom pitanju raspravljati na idućem sastanku ministara obrane Europske unije u Španjolskoj. "Odluka o izvozu napredne ofenzivne vojne opreme Rusiji pokazuje da Francuska ima posebno povjerenje u Rusiju", rekla je. "Ja pozivam Rusiju da ima isto povjerenje u NATO i prestane smatrati NATO sigurnosnom prijetnjom, kako ga je Rusija identificirala u svojoj novoj vojnoj doktrini", dodala je.

Estonski podtajnik za politička pitanja Harri Tiido rekao je da su razgovori o ratnom brodu vođeni netransparentno. "Drugo, ako se sporazum provede, vrlo vjerojatno neće doprinijeti sigurnosti, primjerice u našoj regiji u slučaju da će brod imati bazu u Baltičkom moru", dodao je.

Američki proturaketni štit "uperen je protiv Rusije" i razlike u stajalištima o tome priječe zaključenje rusko-američkih pregovora o smanjenju nuklearnog oružja te bi štit trebalo uključiti u pregovore, rekao je u utorak u Moskvi zapovjednik ruskog združenog stožera, general Nikolaj Makarov. "Razvoj i raspoređivanje proturaketnog obrambenog sustava upereno je protiv Ruske Federacije", citira agencija Interfax.



Unatoč izjavama nekih dužnosnika da će proturaketni štit štititi i "našu sigurnost, to nije istina" i "zbog toga je potpuno razumljivo da o tome imamo negativno stajalište", rekao je Makarov.

Američka agencija AP piše da su riječi generala Makarova najsnažnija dosad ruska kritika američkog projekta izgradnje proturaketnog štita u Europi. Francuska agencija AFP piše da je izjava slijedila pošto je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u petak potvrdio novu vojnu doktrinu Rusije prema kojoj je NATO među vodećim prijetnjama za njezinu sigurnost. Makarov je također rekao da bi planirani američki proturaketni štit morao biti dio rusko-američkih pregovora o sporazumu koji će naslijediti START I (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja), kojemu je valjanost istekla 5. prosinca).

Moskva i Washington najavljivali su da će novi sporazum potpisati do kraja 2009., no pregovori se odugovlače. Američki predsjednik Barack Obama nakratko je zadovoljio Rusiju odustajanjem od gradnje proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj Republici, čemu se Moskva oštro protivila.

Sve se to događa istodobno s posjetom NATO ekspertne skupine za novi strateški koncept Moskvi. Ovu skupinu od 12 dužnosnika predvodi bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, a u planu je sastanak s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovim i generalom Makarovim te predavanje studentima moskovskog Instituta za međunarodne odnose. Poljski bivši ministar vanjskih poslova Adam Rotfeld izjavio je kako sama činjenica da je ekspertna skupina za prvi svoj posjet izvan NATO zemalja izabrala upravo Rusiju pokazuje kakvu važnost NATO pridaje partnerstvu s Rusijom.

Nizozemska vlada razmotrit će mogućnost da produlji nazočnost svojih vojnika u Afganistanu i nakon 2010. godine, priopćilo je u utorak nizozemsko ministarstvo obrane. Nizozemska je naprije odlučila povući 2000 vojnika iz Afganistana do kraja 2010., ali je posljednjih mjeseci ostavila mogućnost da smanji misiju unatoč političkim podjelama glede tog pitanja.

"Na zahtjev NATO-saveza vlada će istražiti mogućnosti da vojnici ostanu dulje u Afganistanu", rekao je glasnogovornik ministarstva obrane. Odlazak iz Afganistana još je opcija, istaknuo je glasnogovornik, dodajući da će nastojati u kratkom roku donijeti odluku. "NATO je zatražio manji i privremeni doprinos snagama ISAF-a, izričito usmjeren na uvježbavanje afganistanskih snaga sigurnosti i predaju odgovornosti afganistanskim vlastima", rekao je.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u utorak kako odcjepljenje tog entiteta od Bosne i Hercegovine "sada nije na dnevnom redu", no najavio je da bi se, "ako se nastave pokušaji da se RS izgura iz BiH", i o tome mogao organizirati referendum. Na sjednici Narodne skupštine, koja u Banjoj Luci raspravlja o prijedlogu novog zakona o referendumu, Dodik je rekao zastupnicima da je riječ o dokumentu kojim se želi praktično osigurati pravo građana na očitovanje o važnim pitanjima te da će, prihvati li se zakon, prvo takvo očitovanje biti o odlukama koje donosi visoki predstavnik u BiH.



"Nije točno da je ovo put ka secesiji. To nije na dnevnom redu ove vlade", rekao je Dodik, dodajući kako nije isključeno da se "jednog dana" građani očituju i o tome. "Ako se nastavi s pokušajima da se RS istjera iz BiH stalnim omalovažavanjem, nećemo oklijevati da i o tome organiziramo referendum", rekao je Dodik, objašnjavajući kako misli na "stalne napade na RS iz Sarajeva". Također je rekao da je sada najvažnije onemogućiti visokog predstavnika Valentina Inzka da nameće zakone, pri čemu je ustvrdio kako mu to pravo nije dano ni Ustavom BiH ni bilo kojom odredbom Daytonskog sporazuma.

Bošnjački zastupnici u parlamentu RS osporili su ustavnost novog zakona o referendumu u tom entitetu te su u znak prosvjeda zbog rasprave o tom pitanju napustili sjednicu Narodne skupštine. Oporbene stranke sa srpskim predznakom, ponajprije Srpska demokratska stranka (SDS), tražile su da u novi zakon bude ugrađena i odrednica po kojoj je referendum obvezno organizirati kako bi se očitivalo o mogućem pristupanju BiH NATO-savezu i o ustavnim promjenama.

Dodik je pak takav zahtjev izrijekom odbio uz objašnjenje kako bi se o referendumskim pitanjima odlučivalo naknadno. Rekao je kako osobno podupire pridruživanje BiH NATO-savezu, no, dodao je, istodobno je sklon organiziranju referenduma i o tom pitanju.

Bošnjačke političke stranke najavile su da će, prihvati li parlament RS taj zakon, blokirati njegovu primjenu sa zahtjevom za zaštitu vitalnoga nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS. U tom slučaju o zakonu bi se morao očitovati entitetski Ustavni sud, što je postupak koji može trajati mjesecima.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev (slika lijevo) odobrio je u protekli petak Novu vojnu doktrinu po kojoj je širenje NATO-a prijetnja nacionalnoj sigurnosti i koja potvrđuje da je upotreba nuklearnog oružja opravdana u slučaju ugroženosti opstanka Rusije.

Doktrina definira širenje NATO-a na istočnu Europu i američke planove za postavljanje proturaketnog štita kao ugroze nacionalnoj sigurnosti, iako ističe da je vjerojatnost nuklearnog sukoba mala.

Dok ruskim konvencionalnim snagama nedostaje moderna oprema i prolazi kroz bolne reforme s ciljem profesionalizacije vojske, Moskva se oslanja na svoj nuklearni arsenal, stoji u dokumentu objavljenom na internetskim stranicama Kremlja.

Ipak, nove smjernice ne uključuju prošlogodišnju ideju šefa Ruskog vijeća sigurnosti Nikolaja Petruševa o uporabi nuklearnog oružja u regionalnim sukobima.

U Doktrini se ističe da je jedna od "glavnih vanjskih prijetnji" širenje NATO-a na istok prema ruskim granicama, kao i širenje oružja za masovno uništenje te države koje posjeduju nuklearno naoružanje.

Taj strateški dokument objavljen je u vrijeme dok Rusija i SAD nastavljaju pregovore o novom bilateralnom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.

Fogh-Rasmussen: Ruska doktrina ne odražava stvarnost

Glavni tajnik NATO-a je u subotu ocijenio da Nova ruska vojna doktrina koja širenje NATO-a određuje kao prijetnju ne odražava stvarnost i protivi se naporima da se poboljšaju odnosi između saveza i Moskve.

"Moram reći da ta nova Doktrina ne odražava stvaran svijet.... NATO nije neprijatelj Rusije", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh-Rasmussen agenciji Reuters na marginama konferencije o sigurnosti u Münchenu. "Ona ne odražava stvarnosti i u jasnom je proturječju sa svim našim nastojanjima da se poboljšaju odnosi između NATO-a i Rusije".

Ovo je 1601. blog post na OPSA blogu

Veleposlanik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin izjavio je, u razgovoru za beogradski dnevnik Blic od subote, da će se Srbija, bude li ustrajala na želji da uđe u NATO, morati odreći Kosova te da će nakon toga i Rusija preispitati svoje stajalište prema Kosovu.

Rogozin je istaknuo kako nisu sve zemlje članice NATO-a priznale neovisnost Kosova, navodeći tu Španjolsku, Grčku, Rumunjsku i Slovačku, te dodao da je i po međunarodnom pravu, i po statutu NATO-a, sadašnja situacija prepreka ulasku Srbije u Sjevernoatlantski savez.

"Kako se stajalište većine zemalja NATO-a neće mijenjati, to znači da Savez može primiti Srbiju u svoje redove samo u 'novim' granicama - bez Kosova. Beograd će morati službeno priznati suverenitet Prištine, što će naravno povući za sobom promjenu stajališta i Madrida i Moskve. Mi jednostavno nećemo imati argumenata, kako kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, da 'budemo veći Srbi od samih Srba'", objasnio je Rogozin.

Ruski diplomat izrazio je uvjerenost da pitanje ulaska Srbije u NATO svakako treba rješavati referendumom, te da prije njegova raspisivanja treba proučiti iskustvo neutralnih europskih zemalja - Austrije, Švicarske, Švedske koje su, kako je istaknuo, zadržale izvanblokovski status, iako su susjedi zemalja koje su u NATO-u.

"To im ne smeta da vode miran život i da mirno grade vlastite institucije sigurnosti, ne predajući Bruxellesu svoj nacionalni suverenitet", zaključio je Rogozin te preporučio da skupština Srbije i srbijanska javnost toj ideji posvete najveću pozornost.

Ovakvo tumačenje Rogozina nije došlo kao iznenađenje s obzirom na nedavnu izjavu Konstantina Kosačeva, predsjednika odbora za međunarodne odnose ruske Dume, koji je također naglasio kako Rusija nije za ulazak Srbije u NATO, kao i s obzirom na netom odobrenu novu vojnu doktrinu. Međutim, teško se je ne oteti dojmu da je nedavna tvrdnja Sergeja Lavrova na godišnjoj novinarskoj konferenciji, kako je odluka ulaska Srbije u NATO - nešto o čemu odlučuje samo "srpski narod" i u što se ne smije miješati nitko, zapravo poruka građanima Srbije i članicama NATO-a da je to odluka u koju se smije miješati jedino Rusija...

Ovo je 1600. blog post na OPSA blogu

Državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović sudjelovao je na 46. Münchenskoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu (Njemačka), od 5. do 7. veljače 2010. godine.

Teme ovogodišnje konferencije bile su budućnost europske i globalne sigurnosti, budućnost kontrole naoružanja i Sporazum o neširenju oružja za masovno uništenje, regionalna sigurnost na Bliskom istoku, startegije i misiije NATO-a u budućnosti, kao i o strategiji za Afganistan.

Münchenska konferencija o sigurnosti već desteljećima okuplja vodeće dužnosnike iz područja sigurnosti iz cijelog svijeta, a glavne teme vezane su za sadašnje i buduće globalne sigurnosne izazove.

Uz državnog tajnika Pjera Šimunovića, na 46. Münchenskoj konferenciji nazočio je i vojni predstavnik RH pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić.

Zapad odbacuje iranske izjave o rješavanju nuklearnog spora

Tvrdnje Irana da je blizu sporazuma o nuklearnom programu tek trebaju biti potkrijepljene konkretnim akcijama, ocijenili su dužnosnici zapadnih zemalja u subotu na Münchenskoj konferenciji.

Dužnosnici SAD-a i europskih zemalja odbacili su izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Manušera Motakija od petka da se Teheran "približava konačnom sporazumu". Motaki je izaslanicima izjavio da je Iran "ozbiljan" glede postizanja napretka istaknuvši da je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad ranije ovog tjedna sugerirao da će konačno pristati na izvoz znatne količine urana za obradu.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, čija se zemlja pridružila stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a u pregovorima s Teheranom je, međutim, odbacio Motakijeve izjave kao već poznate. On je rekao da je Iranu upućen razuman prijedlog za rješavanje spora.

"Ako nema nečeg više od onog što čuli jučer onda, nažalost, moramo reći da to nije nova transparentnost", rekao je Westerwelle. "Ne znači da je došlo do promjene. Takvo je stanje i s njime se moramo suočiti".

Motaki se iza zatvorenih vrata na marginama konferencije sastao sa čelnikom Međunarodne agencije za atomsku energiju Yukiyom Amanom no nije poznato je li ponudio išta novo u vezi s prijedlogom za rješavanje iranskog nuklearnog pitanja.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a James Jones govorio je o ustrajnom iranskom "prkošenju" zahtjevima zapada da zamrzne svoj programa obogaćivanja urana. On je rekao da pregovarači nastoje uvjeriti Iran da promijeni smjer. "Nismo vidjeli naznake da da je to sada spreman učiniti", rekao je.

Jones je naglasio da Iranu istječe vrijeme prije no što će Vijeće sigurnosti razmatrati nove sankcije.

Njemački ministar obrane Karl-Theodoo zu Guttenberg odbacio je Motakijeve izjave kao "očito dobivanje na vremenu".

Unatoč razgovorima o sankcijama Kina se nastavila opirati tom smjeru. U petak je kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi sudionicima konferencije rekao da Kina vjeruje u strpljenje i da su potrebni daljnji diplomatski napori.

EU-ova povjerenica za vanjske poslove Catherine Ashton rekla je da "se slaže s kineskim ministrom vanjskih poslova da mogućnosti dijaloga nisu iscrpljene, ali je za dijalog potrebno dvoje".

Manušer je izjavio u petak kako Iran vidi dobre izglede za zaključenje dogovora sa svjetskim silama o razmjeni svog slabo obogaćenog urana za visoko obogaćeno gorivo koje se može koristiti u reaktoru za proizvodnju medicinskih izotopa.

"Ja osobno vjerujem da smo stvorili pogodan teren za takve razmjene u ne tako dalekoj budućnosti", rekao je Motaki na konferenciji.

Westerwelle za "europsku vojsku" pod punim parlamentarnim nadzorom

Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle rekao je u subotu na sigurnosnoj konferenciji da je "dugoročni cilj osnivanje europske vojske pod punim parlamentarnim nadzorom", dok se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo za prevladavanje "blokovskog pristupa", prenose agencije.

"Dugoročni cilj je europska vojska pod punim parlamentarnim nadzorom", izjavio je Westerwelle.

"EU mora odigrati svoju političku ulogu kao svjetski čimbenik" i "reagirati suptilno i brzo" na međunarodne krize, naglasio je on. "Želimo odlučno europsko upravljanje krizom", dodao je Westerwelle, prenosi AFP.

Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov rekao je da Europa i SAD trebaju prevladati svoj "blokovski pristup" sigurnosti temeljen na NATO-u, te da bi se umjesto toga trebao prihvatiti ruski prijedlog stvaranja novog sigurnosnog sustava.

Rusija je pozvala na stvaranje novog sigurnosnog sporazuma kako bi se spriječilo da "jedna zemlja ojača svoju sigurnost nauštrb druge zemlje", prenosi agencija dpa.

Lavrov je kazao da se po završetku Hladnog rata pojavila mogućnost da Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u kojoj se nalaze i SAD i Rusija, postane glavna sigurnosna organizacija u Europi.

"Nažalost, ta je prilika propuštena, a izabrana je politika širenja NATO-a, čime je Europa podijeljena", rekao je Lavrov. Rusija je istovremeno otvorila novo poglavlje odnosa s NATO-om odobrenjem Nove vojne doktrine po kojoj je širenje NATO-a proglašeno prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Rusije!

Westerwelle je također kazao da je Lisabonski ugovor "otvorio novo poglavlje" Europske unije, "demokratskije i parlamentarnije" ali "ne predstavlja završetak već početak".

"Tim se ugovorom ocrtava politika sigurnosti i zajedničke obrane" te "njemačka savezna vlada želi nastaviti tim putom", istaknuo je on.

Westerwelle je govorio u prisustvu Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove Catherine Ashton koja je dosad bila rezervirana i suzdržana glede budućeg razvoja obrane u Europi.

Ashton: Europa mora povećati svoj utjecaj u svijetu

Europska unija mora spojiti svoju "tvrdu i meku silu" i preuzeti odgovornost i pred svojim vratima i u najudaljenijim točkama svijeta, rekla je u svom prvom velikom govoru o sigurnosnoj politici nova povjerenica EU-a za vanjsku politiku, Catherine Ashton.

Zadaća Catherine Ashton je da EU-u osigura veći utjecaj u globalnoj diplomaciji a njen govor na konferenciji predstavio je njenu viziju spajanja vojnih, diplomatskih i civilnih instrumenta Unije.

"Moramo mobilizirati sve naše poluge utjecaja, politička, gospodarska oruđa uz ona za nadziranje društvenih i vojnih kriza, u podršci jedinstvenoj političkoj strategiji", rekla je Ashton.

Ashton za zadaću ima okupiti sve članice EU-a u koherentnijem odgovoru na prijetnje kao što su terorizam, organizirani kriminal, nestašice energije i ilegalna imigracija.

"Mnoge od tih prijetnji su međusobno povezane. Moramo utvrditi veze i onda odrediti i provesti sveobuhvatne strategije", rekla je.

Ashton je u subotu također rekla da Europska unija želi da se elitnim svjetskim skupinama zemalja koje donose odluke pridruže i rastuće sile poput Kine, Indije i Turske.

Kina, Indija, Južna Afrika, Brazil, Meksiko i Turska su "veliki politički i sigurnosni protagonisti sa sve većim političkim utjecajem", naglasila je Ashton i pozvala da se ta činjenica brzo usvoji. "Europski odgovor trebao bi biti velikodušniji u davanju mjesta za glavnim stolovima globalne politike, od početak kada se formiraju strategije, ne samo kada su potrebna sredstva za njihovu provedbu". Istovremeno bi te zemlje zauzvrat trebale dati "pošten doprinos" svjetskoj sigurnosti i miru, istaknula je.

Rasmussen za partnerstvo NATO-a s Kinom i Indijom

NATO mora pokrenuti sigurnosno partnerstvo s rastućim silama kao što su Kina, Indija i Pakistan ako želi biti u stanju svojim članicama jamčiti sigurnost, rekao je čelnik NATO-a u nedjelju na konferenciji o sigurnosti.

Prijetnje Europi i Sjevernoj Americi dolaze iz mnogih dijelova svijeta, a NATO će moći odgovoriti na njih na primjeren način samo ako bude u stanju stvoriti "snažniju i sveobuhvatniju koaliciju za sigurnost u čijem će središtu biti Sjevernoatlantski savez", rekao je glavni tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen.

"Kakva bi bila šteta ako Kina, Indija, Pakistan i druge zemlje razviju bliže veze s NATO-om? Biti će samo koristi u smislu povjerenja i suradnje", rekao je Rasmussen.

Zamisao koju je Rasmussen predstavio jest uspostava trajnog sustava u kojem bi glavni svjetski protagonisti mogli raspravljati o sigurnosnim problemima i strategijama. Inicijativa bi čak mogla voditi i zajedničkoj obuci ili planiranju.

"Uz nekoliko iznimaka, razni dijelovi međunarodne zajednice koji provode mirovne operacije još uvijek ne vježbaju zajedno, mi zapravo ni ne planiramo zajedno, nismo združeni na terenu... Za prekid te rascjepkanosti bit će potrebna prava kulturna revolucija", kazao je Rasmussen.

On je također rekao da postoji "područje daljnjeg ruskog angažmana" u misiji NATO-a u Afganistanu sugerirajući da bi Rusija, primjerice mogla za afganistanske snage osigurati helikoptere, obuku i zamjenske dijelove za njih.

Istovremeno, rekao je, savez će morati izmijeniti svoje sustave obrane kako bi se nosili s "asimetričnim" prijetnjama poput terorizam, gusarstva i kibernetičkog ratovanja.

"Pristupi iz prošlih doba više ne funkcioniraju: statične vojske teških oklopa neće dojmiti teroriste, gusare i hackere", ocijenio je.

Ovo je 1599. blog post na OPSA blogu

Silvio Berlusconi primio je u subotu poslijepodne u Rimu američkog ministra obrane Roberta Gatesa (slika) kojega je talijanski premijer "izvijestio o rezultatima svog ovotjednog putovanja na Bliski istok", priopćila je talijanska vlada u subotu navečer.

Tijekom razgovora, dvojica čelnika su se "dotaknula glavnih međunarodnih tema", a Gates je "izložio stanje u Afganistanu i u ovoj prigodi ponovno je zahvalio premijeru Berlusconiju na znatnom povećanju talijanske vojne sastavnice u toj zemlji", po priopćenju.

Američki ministar obrane "izrazio je i zahvalnost za pomoć koju je Italija pružila stradalima u potresu na Haitiju".

U nedjelju ujutro Gates se sastao s talijanskim kolegom Ignaziom La Russom.

Berlusconi je u srijedu, tijekom posjeta Izraelu, pružio bezuvjetnu potporu Izraelu i pozvao na "djelotvorne sankcije" protiv Irana kojeg se sumnjiči da želi proizvesti nuklearno oružje.

Nakon Berlusconijevih izjava u Jeruzalemu, iranska državna televizija ga je nazvala slugom "izraelskih gospodara" i kritizirala je njegovo "ozbiljno upletanje u iranske unutarnje stvari".

Ovo je 1598. blog post na OPSA blogu

Sjedinjene Države nastavit će snažno podupirati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine, no očekuju da se unutar te zemlje postigne suglasnost o reformama koje je nužno provesti kako bi se ubrzalo njezino približavanje euroatlantskim integracijama, istaknuli su protekli petak u Sarajevu američki senatori John MCain i Joseph Lieberman.

Dvojica istaknutih američkih senatora predvodila su izaslanstvo američkog Kongresa koje se u Sarajevu sastalo s članovima predsjedništva BiH te s ministrom obrane Selmom Cikotićem i zapovjednicima oružanih snaga BiH.

"SAD vjeruju da su europska perspektiva i euroatlantske integracije jedini siguran put za BiH no mislimo također kako je važno ne gubiti vrijeme na tom putu", kazao je McCain na konferenciji za novinstvo.

Kazao je kako je temeljna poruka što su je prenijeli bosanskohercegovačkim političarima bila ta da trebaju napokon sami postići dogovor o otvorenim pitanjima, bez obzira na približavanje izbora najavljenih za listopad.

McCain je potvrdio kako je međunarodna zajednica razočarana činjenicom da pregovori o reformama što su ih prošle godine vodili zamjenik američke državne tajnice James Steinberg i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt nisu uspjeli, no dodao je kako je tim prije veća odgovornost domaćih političara da sami postignu dogovor.

Senator Lieberman konstatirao je kako je jasno da Daytonski sporazum, iako je zaustavio rat, nije dokument koji je dovoljan da jamči budućnost BiH kao mirne i jedinstvene države.

"Etničke podjele moraju se prevladati a država ojačati kako bi se došlo do članstva u Europskoj uniji", kazao je Lieberman.

Po njegovoj ocjeni, skorašnji izbori predstavljat će važnu priliku za građane BiH da odluče o svojoj budućnosti odnosno hoće li zemlja ostati podijeljena ili će napredovati prema EU i NATO-u.

Lieberman je međutim trakođer istaknuo kako se mora promijeniti razlišljanje po kojemu do okončanja tih izbora nije moguće ništa učiniti.

Ovo je 1597. blog post na OPSA blogu

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, uoči odlaska s dužnosti, dao je intervju za hrvatsku redakciju Deutsche Wellea, koji je objavljen u protekli petak.

Govoreći o BiH, Mesić je rekao da je Daytonskim sporazumom samo zaustavljen rat, ali da nisu uspostavljeni mehanizmi funkcioniranja države, tako da danas postoje dva entiteta.

"U jednom se guraju Bošnjaci i Hrvati, a u drugom imate režim koji misli da će se međunarodna zajednica umoriti i da će taj umor omogućiti režimu premijera Republike Srpske Milorada Dodika referendum da odcijepi taj entitet i pripoji ga Srbiji", rekao je Mesić istaknuvši da to svijet mora spriječiti te da BiH mora opstati kao i druge europske zemlje.

Na pitanje jesu li RS i Milorad Dodik svojevrsni tumor koji razara BiH, Mesić je rekao da je to činjenica i da "treba odstraniti one koji razaraju BiH. Ako Dodik kaže da ne priznaje BiH i Sarajevo kao glavni grad i da može referendumom odlučiti o nekom drugačijem statusu Republike Srpske, onda on nema što tražiti u politici".

"Milorad Dodik mora dobiti poruku da mu se neće dozvoliti promjena granice. Ja nisam rekao da šaljem vojsku. To je podvala mojih kritičara koji ne razumiju što govorim ili jednostavno podmeću. Rekao sam - ako bi došlo do odcjepljenja Republike Srpske, ja bih presjekao koridor. To je moje mišljenje. Hoće li ga presjeći UN, NATO - ne znam, ali nešto se mora dogoditi da ne dođe do rata. Govorim o preventivi, a ne o ratu", rekao je Mesić.

Na pitanje je li treći entitet, onaj hrvatski, rješenje za BiH, rekao je da bi to riješilo samo pitanje jedne trećine Hrvata. "To bi jednostavno bilo uništenje hrvatskog korpusa u BiH".

Što se tiče zatopljavanja odnosa sa Srbijom, Mesić smatra da Ivo Josipović može voditi onakvu politiku kakva je jedino moguća, "a to je da smo svi ravnopravni u ovom prostoru, da se ne miješamo jedni drugima u unutarnju politiku, a da priznajemo realitete u kojima se danas nalazimo".

Upitan bi li Ivi Josipoviću savjetovao posjet Kosovu, Mesić je odgovorio niječno.

"Sada treba predsjednik Kosova doći u Hrvatsku, jer sam je posjetio Kosovo. Ne samo na inauguraciju, nego i u državni posjet".

Ovo je 1596. blog post na OPSA blogu

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić jučer je u Puli, komentirajući stanje u Hrvatskoj vojsci iz koje su, po pisanju medija, zbog nedostatka novca sve gardijske brigade i operativni sastav poslani kući, ustvrdio kako u vojsci sve funkcionira u najboljemu mogućem redu.

"Vojska je u standardu NATO-saveza i nema nijednog prigovora ili bilo kakve opasnosti da bi došlo do njezinog poremećaja u funkcioniranju", istaknuo je Mesić, koji se u Puli danas sastao s istarskim političarima i gospodarstvenicima u povodu završetka desetogodišnjega predsjedničkog mandata.

Sisak: I. Josipović o stanju u Oružanim snagama

Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović jučer je u Sisku, odgovarajući na pitanje novinara o "problemu s financiranjem gardijskih brigada" i o obnovi u Oružanim snagama, izjavio da je zbog krize i gospodarskih problema već ove godine u državnom proračunu smanjen novac za vojsku.

"Zbog toga će se planovi modernizacije Oružanih snaga nešto odužiti i usporiti, ali treba uložiti svaki napor da to smanjenje i kašnjenje ne bude trajno, da je riječ o procesu kojem je vidljiv kraj", rekao je Ivo Josipović.

Podsjetio je da je Hrvatska ulaskom u NATO "preuzela obavezu smanjenja vojnih snaga po NATO-ovim standardima, ali i obavezu da tehnološki vojsku dovede na razinu koja je potrebna da bi bila uspješna u operacijama i u obrambenim planovima tog saveza".

Josipović je podsjetio na "obveze Hrvatske da obnovi oklopne transportere za kopnenu vojsku, patrolne brodove za kontrolu hrvatskih teritorijalnih voda i obnovi zračne snage". "To je posao koji nas čeka i pri tome se mora voditi računa o financijskim mogućnostima jer znamo da je danas primarni cilj izaći iz krize u koju smo ušli i zaštititi standard naših građana", rekao je.

Najavio je da će "inzistirati i tražiti podršku vlade da se objavi registar hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu jer je to nedvojbena želja" branitelja i braniteljskih udruga, pri čemu je dodao da potporu branitelja za to ima.

"Mislim da je to pravedno i pošteno, ali to ne znači da ljude koji nisu bili s puškom u ruci treba skidati s popisa, ali se na tom popisu moraju razlikovati oni koji su nosili pušku u ruci i glavu u torbi", rekao je Josipović.

Ovo je 1595. blog post na OPSA blogu

Operacije ISAF-a u Afganistanu te KFOR-a na Kosovu, pitanje obrambenih resursa i obrambena transformacija Sjevernoatlantskoga saveza bile su glavne teme neformalnog sastanka ministara obrana NATO-a u Istanbulu, na kojem je hrvatsko izaslanstvo u četvrtak i petak predvodio ministar obrane Branko Vukelić, priopćeno je u petak iz Ministarstva obrane.

Po priopćenju, raskorak između predviđenih resursa i planiranih investicija zahtijevao je raspravu o određivanju prioriteta Saveza, a istodobno se raspravljalo i o obrambenoj transformaciji Saveza.

Operacija KFOR, u kojoj sudjeluju pripadnici hrvatskih oružanih snaga, ocijenjena je kao "uspješna priča" te je istaknuto kako će se daljnje smanjivanje snaga NATO-a na Kosovu nastaviti postupno kroz jasno precizirane faze, a uvažavajući procjene s terena.

Saveznici su također raspravljali o postignutom napretku i predstojećim aktivnostima u 2010. u operaciji ISAF u kojoj Hrvatska sudjeluje s 300 pripadnika oružanih snaga, te o pitanju prijenosa odgovornosti na afganistanske vlasti, u skladu sa zaključcima londonske konferencije održane krajem siječnja.

U hrvatskom izaslanstvu uz ministra obrane Branka Vukelića bili su i hrvatski veleposlanik pri NATO-u Igor Pokaz, vojni predstavnik Hrvatske pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić, državni tajnik Pjer Šimunović, načelnik Službe za odnose s javnošću i informiranje Goran Grošinić te načelnik Službe za NATO i PfP Zoran Drča, kaže se u MORH-ovu priopćenju.

RH podupire postupno smanjivanje snaga KFOR-a

„Republika Hrvatska podupire smanjenje NATO snaga na Kosovu u skladu s postignutim napretkom na području sigurnosti“, rekao je između ostalog ministar obrane RH Branko Vukelić sudjelujući na raspravi tijekom sastanka ministara obrana NATO-a.

Vukelić je istovremeno naglasio kako daljnje smanjenje snaga mora pratiti razvoj situacije na području operacije te je istaknuo kako RH daje svoj doprinos misiji KFOR sudjelovanjem dva transportna helikoptera i 20 vojnika.

Inače u misiji KFOR trenutačno je raspoređeno deset tisuća vojnika u usporedbi s petnaest tisuća vojnika koliko ih je NATO imao na Kosovu 2009. godine.

Što se tiče uspostave kosovskih snaga sigurnosti RH pozdravlja napredak, obzirom da su te snage ključne za izgradnju održive sigurnosti i stabilnosti, što je pretpostavka za trajno preuzimanje odgovornosti kosovskih vlasti za svoju sigurnost.

SAD će saveznicima u Afganistanu ponuditi višak oklopnih kamiona

SAD su u petak najavile kako će svojim saveznicima u Afganistanu ponuditi višak oklopnih kamiona, radare koji vide pod zemljom i drugu opremu kako bi pomogli u boljoj zaštiti njihovih vojnika od cestovnih bombi, ali bi voljele kad bi savezničke zemlje poslale više vojnih i policijskih instruktora za obuku afganistanskih snaga, javile su agencije.

"Danas sam saveznicima rekao da će im SAD moći ponuditi više obavještajnih podataka, obuke i opreme, uključujući oklopne kamione, robote za čišćenje prometnica, nadzorne sustave i radare koji vide pod zemljom", rekao je američki ministar obrane Robert Gates na konferenciji za novinare drugog dana neformalnog sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a.

Amerikanci od saveznika traže da povećaju broj svojih vojnika u Afganistanu, a neke zemlje članice odluku o povećanju ljudstva uvjetovale su većom američkom pomoći u otklanjanju prijetnje tzv. improviziranih eksplozivnih naprava (IED), od kojih gine više vojnika međunarodnih snaga nego i od jednog drugog oružja kojim raspolažu talibani.

Iznimno važnu ulogu u tome imaju vozila MRAP (Mine Resistant Ambush Protected - vozilo otporno na mine i iznenadne napade). Riječ je o vozilima klasične kamionske konfiguracije - motor, kabina, tovarni dio - u kojima su konstruktori produžili kabinu na tovarni dio te tako dobili velik i dobro zaštićen, oklopljen, prostor.

Broj vojnika poginulih od improviziranih eksplozivnih naparava u Afganistanu je sve veći, pa se SAD povećale proizvodnju MRAP-ova do maksimuma. No, američki su dužnosnici već najavili da će sva ta vozila ići američkim vojnicima u Afganistanu i da se saveznicima neće nuditi robusnija verzija za vožnju svim podlogama već tek višak lakših oklopnih vozila i opreme za otkrivanje eksploziva iz Iraka koji se, zbog smanjenja broja američkih snaga u toj zemlji, više ne koriste.

"Višak MRAP-ova možemo ponuditi samo zbog smanjenja broja naših vojnika u Iraku", rekao je Gates, izrazivši uvjerenje kako će i ponuđena lakša vozila "sigurno davati bolju zaštitu od one koju naši saveznici imaju sad".

Gates je izjavio kako zakon nalaže da opremu najprije dobiju američki vojnici, a tek onda ostali, i dodao kako će "SAD učiniti sve što mogu, prema američkim zakonima, da što prije ponude višak MRAP-ova saveznicima, osobito onima koji rade u izrazito opasnim područjima".

Gates nije naveo o kojoj količini vozila i opreme je riječ, ali je rekao kako će oklopna vozila SAD zemljama partnerima ili prodati ili iznajmiti.

"Pozdravljam ponudu ministra Gatesa glede paketa opreme za zaštitu od improviziranih eksplozivnih naprava koja će pridonijeti boljoj zaštiti vojnika ISAF-a od te prijetnje", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Gates je ministrima obrane NATO-a uputio i poziv da u Afganistan pošalju do četiri tisuće instruktora i mentora kako bi pomogli tamošnjoj vojsci i policiji u pripremi da s vremenom preuzme nadzor nad sigurnošću zemlje.

"Trebat ćemo više, mnogo više", rekao je Rasmussen, govoreći o instruktorima.

"Trebamo još instruktora, i to odmah. Tražio sam od saveznika da ispune stari zahtjev za tisućama novih instruktora za afganistanske vojsku i policiju", rekao je glavni tajnik NATO-a, dodavši kako članice NATO-a nove instruktore mogu potražiti među svojim postojećim snagama u Afganistanu ili, bude li nužno, poslati potpuno nove ljude.

Ovo je 1594. blog post na OPSA blogu

Tijekom 2010. godine Afganistan će se početi "uspravljati na vlastite noge", rekao je danas glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen unoseći dozu optimizma u budućnost zemlje u kojoj Sjevernoatlantski savez od 2002. vodi rat protiv talibana.

Godina 2010. "biti će izazovna ... no također bit će to i godina u kojoj će Afganistan čim se uspravi na vlastite noge i stane skrbiti za vlastitu sigurnost početi poprimati svoje buduće obrise države u kojoj kojoj teroristi više neće nalaziti utočišta odakle bi prijetili svima nama", rekao je Rasmussen.

Zemlje članice NATO-a pripremaju se ove godine poslati gotovo 40.000 vojnika u Međunarodnu sigurnosnu misiju (ISAF) koja pod mandatom UN-a ima 85.000 vojnika. No u sklopu izlazne strategije za Afganistan, planiraju početi i povlačenje u srpnju 2011.

Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza govorio je u petak u Istanbulu na otvaranju neformalnog sastanka o Afganistanu koji je okupio ministre obrane zemalja članica, među njima i hrvatskog ministra Branka Vukelića.

Na sastanku sudjeluju i dužnosnici 15 nečlanica NATO-a kojih vojnici sudjeluju u misiji u Afganistanu. Afganistanski ministri obrane i unutarnjih poslova, predstavnici Europske unije i Ujedinjenih naroda također sudjeluju u radu skupa.

Na dnevnom redu sastanka u Istanbulu NATO također razmotra i napredak mirovne misije na Kosovu (KFOR), u kojoj je broj vojnika nedavno smanjen na desetak tisuća.

Ovo je 1593. blog post na OPSA blogu

Bosna i Hercegovina sigurno će postati članica NATO-a i jedino je pitanje koliko će trebati vremena za provedbu reformi koje tome prethode, izjavio je general John Bullard, zapovjednik stožera NATO-a u Sarajevu.

"Nije pitanje hoće li nego kada će BiH postati članica NATO-a", izjavio je američki general u intervjuu kojega je danas objavio sarajevski Dnevni avaz.

Zapovjednik stožera NATO-a u BiH podsjetio je kako su sve bitne političke strukture u toj državi jasno iskazale potporu pridruživanju savezu te da je na njima sada uspostaviti mehanizme koji će osigurati da BiH "jednim glasom komunicira s Bruxellesom".

Pridruživanju NATO-u za sada se glasno protive tek oporbene stranke u Republici Srpskoj dok je vladajuća Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika sklona raspisivanju referenduma o tom pitanju na entitetskoj razini.

Rasprave o ovome pojačane su u BiH uoči provedbe općih izborna najavljenih za listopad.

"Izbori ne smiju biti izgovor za onemogućavanje reformi. Ako bi se to dopustilo, BiH bi i naredne godine bila u istoj situaciji u kojoj je i danas", izjavio je Bullard.

Unatoč političkim napetostima koje vladaju u BiH, Bullard je ocijenio kako ne postoji izravna prijetnja njenoj sigurnosti jer je cijela zemlja na putu ka NATO-u i Europskoj uniji.

Pojašnjavajući što BiH u može i treba učiniti kako bi u dogledno vrijeme dobila Akcijski plan za članstvo (MAP) kao posljednji korak prije punopravnog članstva u NATO-u, američki je general kazao kako je to prije svega rješavanje pitanja vlasništva nad pokretnom i nepokretnom vojnom imovinom kao i viška naoružanja i streljiva koje je uglavnom zastarjelo.

Istaknuo je kako se to zastarjelo oružje i streljivo mora uništiti te da se ne smije dalje prodavati.

Komentirajući moguće povećanje udjela oružanih snaga BiH u operacijama poput one u Afganistanu, general Bullard je kazao kako bi NATO pozdravio takvu odluku te da se trenutačno razmatra nekoliko opcija kako to realizirati.

Podsjetio je i da je BiH odlučila donirati vladi Afganistana 60 haubica te oko 15 tisuća strojnica što je ocijenjeno "velikodušnom ponudom".

Ovo je 1592. blog post na OPSA blogu

Sedam europskih zemalja koje su naručile vojni transportni zrakoplov Airbus A400M, čija isporuka kasni, približile su se sklapanju dogovora o tome kako će pokriti dodatne troškove, ali još nisu sklopile konačan dogovor, kazali su u petak dužnosnici.

Ministri obrane Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Španjolske, Turske, Belgije i Luxembourga u četvrtak su se sastali na marginama NATO sastanka u Istanbulu kako bi odgovorili na zahtjeve proizvođača tog zrakoplova EADS-a, koji traži još najmanje 4,4 milijarde eura iznad previđenih 20 milijardi eura koliko je bilo predviđeno za taj zrakoplov.

"Veliki napredak je postignut u pregovorima", istaknuli su ministri u zajedničkom priopćenju.



Ministri "potvrđuju odluku da nastave s projektom A400M" ali traže i od EADS-a da "preuzme svoje odgovornosti za taj projekt i poštuje preuzete obveze".

Francuski ministar obrane Herve Morin u četvrtak je kazao da bi sporazum trebao biti postignut unutar "dva do tri tjedna", te dodao da je Francuska spremna platiti 400 milijuna eura EADS-u kao "kredit" koji će biti vraćen kada projekt bude realiziran.

Kada bi i drugi sudionici projekta, poput Njemačke i Španjolske, također dali kredit, Morin ocjenjuje da bi se moglo skupiti 1 do 1,5 milijardi eura koji bi se dodali iznosu od 2 milijarde eura na koje su se sudionici projekta već obvezali.




Francuska vlada želi nastaviti taj projekt jer tvrdi da o njemu ovisi 40.000 radnih mjesta u Europi.

Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Luxembourg, Belgija i Turska naručile su ukupno 180 zrakplova; Njemačka je naručila 60 a Francuska 55 zrakoplova.

Vezane vijesti: Predstavljen A400M vojni transportni zrakoplov; Projekt Airbus A400M ide dalje; Njemačka obaviještena o 18-mjesečnoj odgodi zrakoplova A400M

Ovo je 1591. blog post na OPSA blogu

Glavni zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu je u četvrtak izjavio da je stanje sigurnosti i dalje ozbiljno ali da se više ne pogoršava, ponudivši tako vedriju ocjenu od drugih dužnosnika vojske SAD-a i obavještajnih službi.

Ozbiljna upozorenja generala Stanleya McChrystala i drugih zapovjednika prošlog ljeta o pogoršavanju stanja navela su predsjednika SAD-a Baracka Obamu da zapovijedi slanje dodatnih 30.000 vojnika u borbu protiv pobunjenih talibana.

"Vjerujem da je stanje u Afganistanu ozbiljno. Sada ne govorim da se pogoršava. Mislio sam to i rekao prošlog ljeta i vjerujem da sam bio u pravu. Sada mislim drugačije", rekao je McChrystal novinarima u Istanbulu na marginama sastanka ministara obrana zemalja NATO-a.

"Nisam spreman reći da smo prebrodili problem", dodao je, "Ali mislim da smo ostvarili značajan napredak u stvaranju uvjeta 2009. i da ćemo u 2010. ostvariti pravi napredak".

Ovo je 1590. blog post na OPSA blogu

Direktor američke obavještajne službe Dennis Blair ocijenio je da stalne etničke napetosti u Bosni i Hercegovini predstavljaju najveći izazov po stabilnost Europe. On je, u pisanom dijelu svog svjedočenja pred senatskim Odborom za obavještajni rad, obavijestio senatore da animoziteti između Srba, Bošnjaka i Hrvata sve više rastu u Bosni i Hercegovini te da takva situacija može biti prijetnja po stabilnost te, kako je rečeno “krhke države.”

“Bosna i Herrcegovina je pod vodtstvom multietničke vlade čiji se čelnici redovito sukobljavaju oko toga kako bi država trebala izgledati. Bosanski Srbi žele imati veću autonomiju za svoju mini državu, što samo pojačava rastuće međuetničke tenzije. U isto vrijeme, Bošnjaci i Hrvati žele ukinuti podijeljenost zemljekako bi mogli napredovati ka učlanjenju u Europsku uniju” – napisao je gospodin Blair te dodao: “Iako se ne čini da su širenje nasilja i službeni raspad zemlje trenutačna opasnost, etničko pitanje ostaje dominantno u političkom procesu, a reforme su u zastoju zbog prijepora među tri vodeće etničke skupine”.

Za Kosovo je Dennis Blair napisao da je, zbog toga što između albanske većine i srpske manjine ostaju napetosti oko, još uvijek, podijeljenog sjevernog dijela, potrebno da se Sjedinjene Države i Europska unija posvete održavanju stabilnosti.

Osim toga, na istom je svjedočenju u Senatu direktor američke obavještajne službe izjavio je da je siguran da će Al-Qaida ponovno pokušati napasti Sjedinjene Države u sljedećih tri do šest mjeseci. S ovom su se ocjenom složili i director CIA-e, Leon Panetta, direktor FBI-a Robert Mueller i drugi obavještajni čelnici.

Ovim ocjenama su pridonijele i izjave koje saveznim istražiteljima daje Umar Farouk Abdulmuttallab, Nigerijac koji je eksplozivom skrivenim u donjem rublju htio srušiti američki putnički zrakoplov na Božić. Kako tvrde američke vlasti, članovi obitelji 23-godišnjeg Nigerijca uvjerili su ga da progovori.

Američki mediji javljaju da je FBI organizirao tajni put članova njegove obitelji iz Nigerije u Sjedinjene Države kako bi s njim razgovarali, a treba podsjetiti da je Abdulmuttallabov otac, koji ga je želio spriječiti da surađuje s Al-Qaidom, od samog početka vrlo kooperativan, zbog želje da zaštiti svog sina.

Ovo je 1589. blog post na OPSA blogu

Velika Britanija je u srijedu ocijenila da su njene oružane snage suočene s teškim odlukama u prilagodbi razdoblju štednje, dodajući da veća europska suradnja u području obrane može pomoći u prevladavanju problema povezanih s preopterećenim proračunima za vojsku.

Britanska vlada u dokumentu o budućnosti vojske priznaje da Britanija možda neće moći nastaviti sve svoje dosadašnje aktivnosti u obrani istodobno podržavajući operacije u Afganistanu i drugdje i ulažući u nove sustave.

"Mi ćemo u budućnosti morati raditi drukčije i izabrati područja kojima ćemo dati prednost. Pred nama su teške i važne odluke", napisao je ministar obrane Bob Ainsworth u dokumentu.

Predviđeni proračunski deficit, do mogućih 285 milijarda dolara, pred vladu je postavio pitanja može li si dopustiti nekoliko milijardi dolara vrijedne programe opremanja koji su potpisani, od zamjene britanske flote nuklearnih podmornica, preko dva nova nosača zrakoplova do novog modela borbenog zrakoplova.

Dokument kojemu je cilj bio stvoriti temelj za preispitivanje obrambene strategije ne daje preporuke za opremu, a Ainsworth je rekao da laburistička vlada ostaje pri odluci da zamijeni nuklearne podmornice i ustraje na gradnji novih nosača zrakoplova.

Ainsworth je govorio o potrebi "rebalansa" proračuna za obranu umjesto rezanja troškova. On je preporučio kao jedan od načina raspoloživih resursa veću međunarodnu suradnju.

NATO ostaje stup britanske sigurnosti, kaže se u dokumentu i naglašava važnost odnosa sa SAD-om.

"No, kao Europljani, moramo zajedno preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. Snažnija europska suradnja u obrani nudi mnoge mogućnosti, a svakako bi mogla preuzeti širu ulogu u rješavanju sukoba i izgradnji mira", kaže se u dokumentu i ističe da bi "snažna uloga EU-a u rješavanju kriza osnažila NATO".

Ovo je 1588. blog post na OPSA blogu

Njemačko-hrvatski bilateralni odnosi izvrsni su, a isto bi trebalo postići i na gospodarskoj razini, izjavile su njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor nakon susreta u srijedu u Berlinu a tom prilikom Merkel je pohvalila i politiku hrvatske vlade glede gospodarskih reformi.

"Htjela bi se gospođi premijerki srdačno zahvaliti za hrabru politiku i to u jeku gospodarske krize u Hrvatskoj koja ovu zemlju ipak postavlja na čvrste noge", rekla je njemačka kancelarka. Naglasila je da su potezi koje čini vlada Jadranke Kosor prije svega u korist Hrvatske.

"Bilo mi je važno čuti da Hrvatska to radi za sebe, da se bori protiv korupcije i birokracije te da poduzima neke druge važne korake poput privatizacije", rekla je Merkel i objasnila da su to potezi koje Hrvatska čini kako bi ispunila uvjete za prijem u EU ali i za boljitak vlastitih građana.

Njemačka je kancelarka pohvalila i "važne i hrabre" korake koje je premijerka Kosor učinila u procesu rješavanja graničnog prijepora sa Slovenijom.

"Mi ćemo i s naše strane Sloveniju ohrabriti da konstruktivno podrži ove korake", rekla je Merkel.

Njemačka kancelarka odbila je izraziti prognozu pristupa Hrvatske Europskoj uniji ali je izrazila svoj optimizam da bi se to moglo dogoditi uskoro.

"Ambicije zemalja koje bi rado bile članicama EU-a često se razmimoilaze s našim vremenskim predodžbama, ali vam mogu reći da u pitanju Hrvatske ta razlika sada više nije tako velika", zaključila je Merkel i dodala da je Hrvatska "na dobrom putu".

Merkel je istaknula ulogu Hrvatske i njezina vodstva kao ključnog čimbenika u savladavanju još uvijek prisutnih problema na području "zapadnog Balkana".

"Željela bih se gospođi Kosor posebno zahvaliti na uloženim naporima kako bi zajednički postigli rješenje za Bosnu i Hercegovinu i za to što se zauzima za dobre odnose između zemalja u regiji", rekla je Merkel.

Njemačka je kancelarka izrazila želju za produbljivanjem gospodarskih odnosa te je naglasila kako bi bilo dobro da se ti odnosi podignu na razinu političkih.

Predsjednica hrvatske vlade zahvalila je njemačkoj kancelarki na pozivu i ukazanoj počasti, na "srdačnom, prijateljskom i konstruktivnom razgovoru" te posebice na potpori Njemačke na putu Hrvatske u EU.

"Ono što je za nas iznimno važno jest potpora Njemačke ali i osobna potpora kancelarke Merkel na putu k završetku pregovora", rekla je Kosor. Hrvatska premijerka njemačku je kancelarku izvijestila o napretku Hrvatske u pregovorima s Europskom unijom.

"Ovo jest i mora biti godina u kojoj ćemo mi u Hrvatskoj obaviti svoj posao", rekla je Kosor.

Hrvatska premijerka je najavila kako je dogovoreno održavanje hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma, koji će se najvjerojatnije u lipnju održati u Zagrebu te je također istaknula potrebu produbljavanja gospodarskih odnosa i povećanje njemačkih investicija u Hrvatskoj.

Kosor je pozvala Angelu Merkel da uskoro posjeti Hrvatsku.

Predsjednica hrvatske vlade poslije podne se susrela i s predstavnicima ogranaka HDZ-a u Njemačkoj a nakon toga bi trebala obaviti razgovore s njemačkim ministrom gospodarstva Reinerom Bruederleom i predsjednikom odbora njemačkog gospodarstva za odnose s istočnom Europom Klausom Mangoldom.

Prije odlaska u Zagreb Kosor bi trebala održati govor u Zakladi Konrad Adenauer o temi "Iskustva Republike Hrvatske u prevladavanju svjetske financijske i gospodarske krize".

Kosor za FAZ: hrvatska vlada odlučna u borbi protiv korupcije

Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor dala je uoči posjeta Njemačkoj intervju uglednom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) u kojem je istaknula odlučnost svoje vlade da ustraje u borbi protiv korupcije.

"Prošle godine su doneseni zakoni koji su važni za borbu protiv korupcije. Ali onaj tko stoji na čelu vlade utječe na brzinu i postavlja prioritete", rekla je hrvatska premijerka za nadregionalni frankfurtski dnevnik.

Kosor je kazala da državno odvjetništvo i policija djeluju potpuno neovisno u svojoj borbi protiv korupcije ali je istodobno naglasila kako uspjeh ove borbe, koja je važna za daljnji napredak prema Europskoj uniji, ovisi o više čimbenika.

"Za uspjeh ove borbe je potrebna volja, snaga, inicijativa i novac", rekla je Kosor. Predsjednica hrvatske vlade obranila je uvođenje nekih nepopularnih gospodarskih poteza poput kriznog poreza ali je objasnila da su te mjere bile neminovne.

"Bez ovih mjera ne bismo bili u stanju isplatiti mirovine i plaće", rekla je Kosor. Kao jednu od najvažnijih zadaća na putu prema Europskoj uniji Kosor je, osim borbe protiv korupcije, navela i ustavne promjene te reforme uprave i pravosuđa.

Na pitanje o zahlađenju odnosa između Hrvatske i Srbije nakon izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o mogućoj vojnoj intervenciji u Bosni i Hercegovini, Kosor je odgovorila da bi prvo "trebalo promisliti o posljedicama prije nego što se nešto izrekne". Ona je istodobno objasnila da je hrvatski predsjednik samo htio naglasiti da dioba Bosne i Hercegovine za Hrvatsku ne dolazi u obzir što je i dalje hrvatsko stajalište.

"Mi Bosnu i Hercegovinu vidimo kao jedinstvenu zemlju s tri konstitutirajuća naroda", rekla je Jadranka Kosor.

U vezi odnosa sa Srbijom Kosor je naglasila da oni trebaju biti okrenuti ka budućnosti te navela primjer hrvatsko-slovenskog puta pri rješavanju sporova.

"Mislim da hrvatsko-slovenski sporazum o rješenju graničnog spora može čitavu jugoistočnu Europu ohrabriti na izgradnji mirne budućnosti", zaključila je predsjednica hrvatske vlade.

Ovo je 1587. blog post na OPSA blogu

Helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva prošloga su se tjedna vratili iz KFOR-a "otežani" za službena priznanja što su ih dobili njihovi piloti i putnici. Naime, pripadnici 2. hrvatskog kontingenta koji su proteklih mjeseci (od rujna 2009.) svoje zadaće obavljali u najmlađoj europskoj državi zavrijedili su Pismo pohvale što ga je potpisao francuski brigadni general Philippe Leonard. Isto priznanje posebno je dobio i zapovjednik kontingenta, bojnik Andreas Duvnjak, koji je i kapetan hrvatske transportne letjelice Mi 171-Sh. Prema Pismu, naši su zrakoplovci svoje zadaće obavljali izvanredno: "ispravno, sigurno i na vrijeme", i to u okolnostima "visokog operativnog tempa".

Dobivene pohvale nisu kurtoazne, niti ih se stječe lako. To nam je potvrdio i bojnik Duvnjak, s kojim smo razgovarali u bazi u Lučkom nedugo po povratku u Hrvatsku.

Dakako, prvi hrvatski kontingent i bojnik Michael Križanec prokrčili su put svojim nasljednicima. "S Michaelom sam bio u stalnom kontaktu i čuo se svaki put kad me nešto zanimalo", kaže Duvnjak. No, logično je da se kontingent nije mogao unaprijed pripremiti za svaku situaciju. "Što se tiče naravi naših zadaća, nije bilo nikakvih iznenađenja. Ali, nismo očekivali tempo koji nas je dočekao odmah po smještanju u bazu", prisjetio se bojnik Duvnjak. Naime, zbog raznih okolnosti, hrvatska postrojba se brzo našla u situaciji da je jedina bila odmah sposobna obavljati letačku transportnu potporu za potrebe Stožera KFOR-a. Uslijedio je niz zadaća, a ubrzo i izbori na Kosovu, što je značilo novi stupanj pripravnosti i petodnevni premještaj iz Campa Bondsteel kraj Uroševca u bazu Film City u Prištini. I brzina i učinkovitost premještaja bile su znakovite, barem u svjetlu fraze o "malim i brzo premjestivim postrojbama", koju posljednjih godina stalno slušamo.

Pripadnici kontingenta na neočekivane su zadaće odgovorili kako i trebaju odgovoriti hrvatski profesionalni vojnici: prihvatili su odgovornost i sve odradili kako treba. Pa i više od toga! Nisu popustili ni poslije, kad se intenzitet zadaća smanjio. U KFOR-u su to primijetili i nagradili pismima pohvale.

Baš kao i u misiji prvog kontingenta, helikopter Mi-171 Sh opet je dokazao da je pouzdana letjelica. Dakako i zaslugom naših tehničara. Helikopter nikada nije bio problem za normalan tijek zadaća.

Hrvatska postrojba svoj je uspjeh izgradila i na iskustvima 1. kontingenta, a sigurno je da će ono što je dobila i sama dati 3. kontingentu, koji je sada na Kosovu. KFOR se mijenja, broj vojnika se drastično smanjuje, što će značiti više posla za pripadnike hrvatskog kontingenta. Jer područje koje se pokriva ostaje isto. Tražit će se veća mobilnost. Preustroj će zahtijevati i nove procedure i oblike uvježbavanja. Dakle, hrvatsku ekipu čeka velik posao...

Nažalost, od bojnika Duvnjaka nismo mogli čuti nikakvu usporedbu našeg kontingenta s inozemnim kolegama. Pilot smatra da to ne bi bilo profesionalno, iako su Hrvati na Kosovu sudjelovali i u vježbama koje također imaju svrhu da jedni drugima pokažu koliko znaju i mogu. Pa, ima bojnik i pravo. Oni koji dobivaju pohvale od drugih zaista se ne trebaju hvaliti sami!

Izvor: Hrvatski vojnik, broj 277, siječanj 2010.

Ovo je 1586. blog post na OPSA blogu

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić sudjelovat će u danas i u petak na neformalnom sastanku ministara obrana zemalja članica NATO-a koji se održava u Istanbulu u Turskoj, priopćeno je u srijedu iz MORH-a.

Prema najavama glavnog tajnika NATO-a Fogha Rasmussena, misija ISAF, odnosno Afganistan, bit će središnja tema tog sastanka kao i poduzimanje daljnjih koraka vezanih uz zajedničku strategiju za Afganistan, s naglaskom na nastavak izgradnje sposobnosti i jačanja timova za obuku i mentoriranje afganistanske vojske i policije.

Na marginama ministarskog sastanka održat će se i sastanak skupine visokih dužnosnika na kojem će ispred Ministarstva obrane RH sudjelovati državni tajnik Mate Raboteg.

Uz ministra Vukelića neformalnom sastanku ministara obrana zemalja članica NATO-a nazočit će državni tajnik Pjer Šimunović, veleposlanik RH u misiji pri NATO-u Igor Pokaz te vojni predstavnik RH pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić, stoji u priopćenju.

Ovo je 1585. blog post na OPSA blogu

Nekoliko tisuća afganistanskih vojnika i vojnika NATO-a priprema se za operaciju širokih razmjera u južnoj afganistanskoj pokrajini Helmandu, uporištu pobune islamističkih ekstremista, koja traje više od osam godina, izvijestilo je u srijedu afganistansko ministarstvo obrane.

Ofenzivu će predvoditi afganistanske snage sigurnosti, izjavio je glasnogovornik ministarstva obrane Mohamad Zahir Azimi, koji je rekao kako će vojne snage biti sastavljene od "afganistanskih vojnika i policije te američkih marinaca i članova međunarodnih vojnih snaga NATO-a". Nije objavljen točan datum početka operacije.

Prethodnu ofenzivu su u istoj regiji, koja je poznata kao jedna od najopasnijih, prošle godine vodili marinci. "Ovaj će put ofenzivu voditi afganistanske vojne snage", rekao je novinarima glasnogovornik NATO-a Eric Tremblay.

Trenutačno je u Afganistanu razmješteno oko 113.000 stranih vojnih snaga koje se, zajedno s afganistanskim vojnicima bore protiv talibana. Tijekom godine ondje bi ih trebalo biti poslano još oko 40.000.

Ovo je 1584. blog post na OPSA blogu

Američka vojska izrađuje novu strategiju zračno-pomorske bitke kao odgovor na prijetnje poput stalnog vojnog jačanja Kine i iranskog posjedovanja naprednog oružja, izvješćuju u ponedjeljak mediji u SAD, pozivajući se na novu stratešku analizu Pentagona.

Ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica traže učinkovitije načina stalnog pristupa zapadnom Pacifiku i uzvraćanja na potencijalne prijetnje američkim bazama i osoblju, prema "Četverogodišnjoj reviziji obrane" (QDR), izvješću koje treba biti objavljeno kasnije u ponedjeljak.

Zajednički plan zrakoplovstva i mornarice kombinirao bi udare s velikih udaljenosti koje može izvoditi nova generacija bombardera, s novim krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama lansiranim s nosača zrakoplova. Ratna mornarica također sve više ulaže u razvoj podvodnih vozila bez ljudske posade, prema izvješću, koje citira Bloomberg News.

Plan bitke je među nizom novih inicijativa navedenih u reviziji vojne strategije SAD-a za iduće desetljeće ili dulje razdoblje. Novo izvješće daje najveći prioritet ratovima u Iraku i Afganistan, te borbi protiv terorizma drugdje, kao i pripremama za buduće prijetnje.

"To je uistinu ratni QDR. Po prvi puta on stavlja sadašnje sukobe na vrh financiranja, politike i prioritetnih programa", napisao je ministar obrane Robert Gates u popratnom pismu uz izvješće.

U izvješću se pridaje manji značaj, ali se ne odbacuje, dosadašnjoj doktrini da SAD mora biti sposoban istodobno voditi dva konvencionalna rata. Sada se u planiranje uključuju drugačiji scenariji, poput neregularnog rata, sukoba s pobunjenicima ili narkotrafikantima, pa čak i humanitarne katastrofe.

Ističe se potreba planiranja za široki spektar operacija, uključujući i sposobnost nanošenja poraza protiv "dvije sposobne države agresora".

Gates u pismu aludira na Kinu, govoreći o "programima vojne modernizacije u drugim zemljama", a u izvješću se ističe da Kina razvija "veliki broj" naprednih oružja, nove navalne podmornice, sustave protuzračne obrane dugog dometa, sposobnosti vođenje elektroničkog rata i drugo.

Kada je riječ o prijetnji Irana, govori se da ona dolazi od iranskih malih borbenih brodova u Perzijskom zaljevu, tihih podmornica i krstarećih projektila za napade na brodove.

Također se navodi da Iran osigurava bespilotne letjelice i ručne raketne bacače militantnim skupinama kao što je Hezbolah u Libanonu, te da od Rusije nastoji nabaviti proturaketni sustav S-300.

Pentagon ima oko 400,000 američkih vojnika stacioniranih u prekomorskim državama, uključujući i ratne zone.

Ovo je 1583. blog post na OPSA blogu

Američko ministarstvo obrane objavilo je u utorak da očekuje razmještaj 18.000 dodatnih američkih vojnika u Afganistanu do kraja proljeća, što je sporije od tempa koji je za slanje 30.000 pojačanja prvotno predvidjela Bijela kuća, izvijestila je u utorak TV mreža Fox News.

Razlog kasnijeg razmještaja pojačanja u Afganistanu je to što predsjednik Barack Obama nije želio skratiti vrijeme odmora postrojbi u SAD-u, navodi se u izvješću.

Do sada je 4.500 vojnika prebačeno u Afganistan, povrh 68.000 koliko ih je već u toj zemlji.

Pripadnici američke kopnene vojske imaju rotacije od godinu dana u ratnoj zoni i godinu dana kod kuće. Neimenovani visoki dužnosnik Pentagona kazao je kako bi jedini način da se razmjesti svih dodatnih 30.000 vojnika do 30. lipnja, bio da se dijelu njih skrati boravak kod kuće.

Obama je u govoru na vojnoj akademiji West Point u prosincu, najavio da će pojačanja biti u Afganistanu do 30. lipnja, no već je dan kasnije glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs produljio taj rok do kraja ljeta 2010.

Pentagon sada predviđa da će svih 30.000 vojnika moći prebaciti u Afganistan do kraja rujna.

Admiral Mike Mullen, zapovjednik američkog združenog stožera, u utorak je na saslušanju u Senatu rekao kako će idućih 12 do 18 mjeseci biti ključno da se zaustavi i preokrene zamah koji imaju pobunjenici u Afganistanu.

Buduća sigurnost Amerike "uvelike je ugrožena ako ne pobjedimo u ratovima koje vodimo" rekao je Mullen, ističući kako će "ishod današnjih sukoba oblikovati okružje globalne sigurnosti u desetljećima što dolaze".

Mullen je upozorio da su talibani napredovali puno dalje od svojih uporišta na jugu zemlje, te da sada imaju sve veći utjecaj u većini afganistanskih pokrajina.

Ovo je 1582. blog post na OPSA blogu

Američki predsjednik Barack Obama neće nazočiti godišnjem summitu EU-SAD koji će se održati u svibnju u Španjolskoj, potvrdio je u ponedjeljak pomoćnik državne tajnice za europske poslove Philip Gordon.

"Summit u Španjolskoj od početak nije bio na njegovom rasporedu", rekao je Gordon novinarima u Nacionalnom press klubu u Washingtonu. Istodobno je naglasio, da Obama ostaje predan izgradnji snažnih transatlantskih odnosa.

Dnevnik The Wall Street Journal izvijestio je u ponedjeljak kako je Bijela kuća odlučila da Obama ne putuje na godišnji summit EU-SAD na proljeće, u okviru smanjenja broja inozemnih putovanja, kojih je u 2009. imao rekordan broj.

Prošle je godine Obama šest puta posjetio Europu, tijekom svojih 10 inozemnih turneja koje su obuhvatile 21 zemlju, više nego ijedan predsjednik SAD u prvoj godini. "Predsjednik je u prvoj godini putovao u Europu vjerojatno više nego li ijedan predsjednik u prošlosti", rekao je Gordon.

Ove će godine predsjendik SAD-a putovati u zemlje koje nije posjetio te objediniti ta putovanja koliko se može, rekao je dužnosnik administracije za WSJ.

U prvoj je godini Obama morao uspostaviti odnose sa svjetskim čelnicima, a sada su ti odnosi uspostavljeni i "zahtjevi su nešto drugačiji", rekao je dužnosnik.

Dužnosnici EU izrazili su razočaranje s mogućim nedolaskom Obame. "Obično je slučaj da summiti jesu summiti, upravo zato što in nazoče šefovi država", kazala je glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen novinarima u Bruxellesu, prenosi WSJ na internetskoj stranici.

Španjolska, koja trenutačno predsjedava s EU, zakazala je godišnji summit EU-US summit za 24. svibnja.

The Wall Street Journal piše kako bi SAD mogao susret s čelnicima EU prebaciti za jesen, kada Obama planira posjetiti Portugal radi summita NATO-a, a postoji i mogućnost poziva Europljanima u Washington na proljeće.

Obama ove godine planira posjetiti Aziju na proljeće, Južnu Afriku tijekom ljeta i Portugal na jesen. Američki dužnosnici kažu kako je moguć i njegov odlazak u Europu na potpisivanje sporazuma o nuklearnom razoružanju s Rusijom.

Ovo je 1581. blog post na OPSA blogu

NATO treba najmanje 2.000 policajaca koji će uvježbavati sve brojniju afganistansku policiju, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Fogh Anders Rasmussen.

Glavni tajnik NATO-a procijenio je da nedostaje više od 100 ekipa za obuku afganistanskih policajaca.

Rasmussen je upozorio da je trenutačno potrebno toliko instruktora, no upozorio je da će za dvije godine potrebe opet porasti.

NATO je potvrdio svoju strategiju "afganizacije" na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu 28. siječnja u Londonu.

U policiji danas ima 80.000 ljudi, do listopada će ih biti 109.000, a godinu dana kasnije 134.000.

Instruktora za obuku afganistanske policije, koju financira Europska unija, nema dovoljno. Ima ih manje od 200, a bilo je predviđeno 400.

I za vojnu obuku nedostaje 21 ekipa instruktora, precizirao je Rasmussen.

Vladina vojska danas broji blizu 100 tisuća vojnika, u listopadu ove godine će ih imati 134.000, a u listopadu 2011. 171.000 tisuća.

Ovo je 1580. blog post na OPSA blogu

KFOR je priopćio kako je i formalno smanjio svoje snage na Kosovu na 10.000 vojnika, ističući da to neće ugroziti stabilnost u toj najmlađoj europskoj državi.

U priopćenju se navodi kako su novoformirane multinacionalne borbene grupe "moćno sredstvo" za sigurnost ljudi ukoliko ona bude ugrožena. „Sa novom, značajno efikasnijom i fleksibilnijom strukturom, 10.000 vojnika iz 32 zemlje, obezbjediti će sigurnost i stabilnost za stanovništvo Kosova".

"KFOR je prilagodio svoju strukturu i planove aktualnim sigurnosnim zahtjevima i kako bi u potpunosti iskoristio svoje ključne prednosti kao što su helikopteri i rezervne snage. Ova konfiguracija neće ugroziti stabilnost", tvrdi KFOR.

Sigurnost je, navodi se dalje, „pažljivo osmišljena tako da omogući snagama KFOR-a da nastave da uspješno obavljaju svoju misiju uz neznatne izmjene".

Krajnji rezultat ostaju isti: sigurno okruženje za sve ljude na Kosovu", ističe se u priopćenju i dodaje kako je prelazak KFOR-a na novu strukturu odraz povjerenja NATO-a i partnerskih zemalja u postignuti napredak.

Novim konceptom je smanjen broj trupa razmještenih na Kosovu, dok su zadržane 'Over-the-Horizon' rezervne snage u zemljama koje sudjeluju u KFOR-u, a koje su spremne da pruže podršku KFOR-u", piše u priopćenju.

"Novoformirane Multinacionalne borbene grupe su moćno sredstvo koje će biti upotrebljene ukoliko sigurnost ljudi bilo gdje na Kosovu bude ugrožena. Pored toga, KFOR će ostati u stalnom kontaktu sa lokalnim stanovništvom i institucijama uz pomoć mnogobrojnih timova za vezu i službenika na terenu".

NATO, podvlači se, ostaje posvećen miru, stabilnosti, prosperitetu i poštovanju ljudskih prava u regiji.

„NATO je donio odluku o re-konfiguraciji u srpnju 2009., na osnovu sveobuhvatne procjene sigurnosne situacije u regiji", zaključuje se u priopćenju KFOR-a.

Podsjećamo, na Kosovu se u sklopu misije KFOR nalaze i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske gdje je u siječnju upućen treći kontingent od 20 pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) s dva transportna helikoptera Mi-171-Sh, na razdoblje od četiri mjeseca.

Ovo je 1579. blog post na OPSA blogu

Odluka Srbije da uđe u NATO imala bi negativan utjecaj na odnose između Rusije i Srbije, rekao je predsjednik odbora za međunarodne odnose ruske Dume.

"Za nas bi takva odluka bila neshvatljiva i imala bi negativan utjecaj na odnose između Rusije i Srbije", ocijenio je Konstantin Kosačev ujedno potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u intervjuu u nedjeljnom izdanju beogradskih Večernjih novosti.

"Eventualna odluka Srbije da se pridruži NATO, značila bi da srpski narod prihvaća akcije NATO-a prema bivšoj Jugoslaviji i da prihvaća neovisnost Kosova", rekao je Kosačev.

On je naglasio kako odluku o ulasku Srbije u NATO treba donijeti srpski narod, kao i da "nitko ne smije pokušavati utjecati na takvu odluku".

"Ta odluka treba biti donijeta u demokratskoj proceduri, a ja mislim da je najdemokratskija procedura - referendum, u slučaju da to pitanje uopće postane aktualno", navodi Kosačev.

On je ujedno naglasio kako ulazak Srbije u EU ne bi promijenio odnose Beograda i Moskve.

"Iskustvo sa drugim istočnoevropskim zemljama koje su se pridružile EU pokazuje nam da se ništa dramatično ne događa ako se sve dobro pripremi i ako se postojeći sporazumi zamijene drugim sporazumima koji su kompatibilni s priključenjem EU", rekao je Kosačev.

Podsjetivši da Rusija ne priznaje jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, Kosačev je rekao kako smatra da bi se Vijeće Evrope trebalo baviti ljudskim pravima, demokracijom, izbornim sistemom i zaštitom nacionalnih manjina, koje su, po njegovim riječima, na Kosovu na vrlo
niskom nivou.

"Skupština bi se trebala vratiti na raspravu o standardima, a to bi moglo riješiti i pitanje statusa. Sve drugo je u čistoj suprotnosti sa rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a", napominje Kosačev.

Kosačev je dodao kako podržava obnovu pregovora i dijalog Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova, jer "Kosovo nema perspektivu za članstvo u UN ili Vijeću Evrope i neće ju niti imati".

"To nije normalna situacija, a može da traje i desetljećima, što nigdje ne vodi. Zato zaista podržavam obnovu pregovora i dijalog", zaključio je Kosačev.

Ovo je 1578. blog post na OPSA blogu

Sigurnost Europe "oslonac je američke vanjske politike" potvrdila je u potekli petak državna tajnica SAD-a Hillary Clinton u govoru u kojemu je željela umiriti Rusiju i pozvati NATO da se pripremi za "nove prijetnje".

Clinton je iznijela "središnja načela" Washingtona za oživljavanje Atlantskog saveza nekoliko mjeseci nakon reintegracije Francuske u zapovjedne strukture saveza.

Državna je tajnica ponovila da se SAD protivi neovisnosti dviju gruzijskih pokrajina, Abhazije i Južne Osetije, u ime "suvereniteta i teritorijalnog integriteta država" kao "temeljnog" načela.

No, Washington "ne kani stvarati podjele među susjedima i partnerima", rekla je Clinton u govoru koji je održala u Vojnoj školi u Parizu pred diplomatima i stručnjacima. "Europa je samo jedna", rekla je, "Europa, partner Sjedinjenih Država i Europa koja uključuje Rusiju".

Rekavši da će sporna proturaketna obrana "donijeti veću sigurnost kontinentu", Clinton je dodala da će se "ta sigurnost moći protegnuti i na Rusiju, odluči li Rusija surađivati s nama".

No, prije nego što obuhvati rusku ponudu novoga sporazuma o europskoj sigurnost koja će izazvati "dug i složen proces", Clinton je ocijenila da se cilj "nedjeljive sigurnosti" kontinenta može doseći "u kontekstu postojećih institucija, OESS-a i NATO-a".

NATO se mora razviti tako da se može suočiti s prijetnjama 21. stoljeća kao što su "nuklearni terorizam, kiberterorizam, klimatske promjene" te mreže organiziranoga kriminala koji se bavi "trgovinom oružjem, drogom i ljudima".

Prije predavanja Clinton se sastala s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o nizu tema, uključujući i mogućnost nametanja sankcija Iranu zbog njegova nuklearnog programa.

Ovo je 1577. blog post na OPSA blogu

Kina je prihvatila suradnju s međunarodnom pomorskom koalicijom koja patrolira Adenskim zaljevom i na području Indijskog oceana, nastojeći spriječiti napade gusara na brodove koji plove duž somalske obale, izjavio je u protekli četvrtak visoki dužnosnik norveškog ministarstva vanjskih poslova Carl Salicath.

To je rekao na konferenciji za novinare koja se, u povodu prve godišnjice osnivanje Kontaktne skupine za borbu protiv gusara duž somalske obale, održava u New Yorku.

Kazao je kako su se kineski predstavnici "o modalitetima suradnje" dogovorili s međunarodnom pomorskom koalicijom, koja patrolira duž obala Somalije kako bi odvratila potencijalne napade gusara. Koaliciju čini NATO-ova flotila, snage "Atalante" iz zemalja EU-a te Združene pomorske snage SAD-a.

"Kineski su izaslanici ovu odluku ocijenili iznimno važnom i s njima se u potupnosti slažem. To će patrole učiniti još učinkovitijima", kazao je Salicath. Norveški je diplomat izrazio nadu da će i druge zemlje koje čine pomorske snage u regiji slijediti kineski primjer.

Ovo je 1576. blog post na OPSA blogu