OPSA blog

Sjednica slovenskog parlamenta koja je neposredno uoči odlučivanja o ratifikaciji pristupnih protokola za uključivanje Albanije i Hrvatske u NATO savez bila prekinuta, mogla bi se nastaviti idućeg tjedna, objavio je u petak u izjavi za javnost predsjednik slovenskog parlamenta Pavle Gantar.

"Prekinutu sjednicu planiramo nastaviti idućeg tjedna. Prije toga, na izvanrednoj sjednici, održat će se rasprava o novom prijedlogu zaključnog računa proračuna za 2007. godinu", objavio je Gantar.

Sjednica na kojoj su trebali biti ratificirani pristupni protokoli za Albaniju i Hrvatsku prekinuta je u četvrtak kasno navečer nakon proceduralnog zapleta koji su izazvali zastupnici Slovenske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše, a ticala se upravo spomenutog proračuna.

Zbog nalaza državne revizije koja je u proračunu za 2007. godinu, kad je vladu vodio Janša, našla nepravilnosti, zastupnici parlamentarne većine prihvatili su rješenje revizije po kojoj je ta proračunska godina završila s deficitom, a ne sa suficitom. Janšini zastupnici na to su zaprijetili izlaskom iz dvorane, što je prijetilo gubitkom dvotrećinske većine zastupnika potrebne za ratifikaciju albanskog i hrvatskog pristupnog protokola, pa je sjednica uz slaganje najvećeg dijela zastupnika morala biti prekinuta.

Gantar je u petak najavio da nastavak sjednice postaje moguć pošto je vlada o zaključku revizije još jednom raspravljala i poslala novi prijedlog zaključnog računa u parlament. To bi trebalo "smiriti" stranku bivšeg premijera koji je jučerašnji postupak vlade i parlamentarne većine nazvao nerazumljivom "ideološkom osvetom" ljevice jer tvrdi da žele prikazati deficit u 2007. godini, koja je do sada vrijedila za financijski najuspješniju.

Kada će nastavak prekinute sjednice biti sazvan još nije sasvim jasno, no u petak su na kolegiju predsjednika parlamenta mogućnost novih zapleta najavili predstavnici Slovenske pučke stranke (SLS) i Slovenske nacionalne stranke (SNS) koji tvrde da zastupnici još jednom trebaju pogledati hrvatsku dokumentaciju koja je poslana NATO savezu jer su u njoj možda "zemljovidi" ili pak prikaz stanja na granici koje je promijenjena hrvatskim "jednostranim potezima".

Predsjednik SNS-a Zmago Jelinčič ustvrdio je da ne može vjerovati premijeru Borutu Pahoru koji je zajamčio da u hrvatskoj dokumentaciji nema mapa i prejudiciranja graničnog stanja i da svu dokumentaciju zastupnici trebaju još jednom pregledati iako su to već jednom, potkraj prošlog tjedna, učinili uz posebno odobrenje Pahora, ali tada ništa sumnjivo nisu otkrili. Treba pažljivo pregledati sve jer je te dokumentacije za 12.000 stranica, upozorio je Jelinčič.

Predsjednik parlamenta Pavle Gantar je izjavio da on o njihovu zahtjevu ne može odlučivati jer spomenuti dokumenti nisu u vlasništvu parlamenta niti mu stoje na raspolaganju. Jelinčič je zato zatražio da cjelokupnu dokumentaciju osigura slovenska vlada i da je zastupnici ponovo dobiju na uvid.

Granični spor između Slovenije i Hrvatske pravno je pitanje za koje postoje međunarodni zakoni koji ga reguliraju, rekao je u petak u Zagrebu izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

Riječ je o pravnom pitanju i ne smijemo zaboraviti da postoje međunarodni zakoni koji to pitanje reguliraju, a možda postoji i određeni politički interes koji se može riješiti, rekao je Swoboda u izjavi za novinare nakon sastanka.

Swoboda je ocijenio da će sljedeća dva tjedna biti kritična i izrazio opreznu nadu da će se pronaći smjernice prema rješenju.

Sve će strane nastaviti razgovarati, rekao je Swoboda i dodao kako će osobno pokušati pridonijeti razradi prijedloga europskog povjerenika za proširenje Ollija Rhena kako bi on bio prihvatljiv objema stranama.

Neovisno o tome koliko mogu pomoći međunarodno posredovanje i međunarodni sud, naglasio je izvjestitelj EP za RH, dvije se strane moraju dogovoriti o proceduri i pronaći se u smjernicama.

"Osobito se to odnosi na Hrvatsku koja, iako još nije članica EU, ima punu potporu jako mnogo zemalja članica i zastupnika u Europskom parlamentu" kazao je Swoboda.

Novinarima je rekao kako je premijera Sanadera izvijestio o tome da je njegovo izvješće o Hrvatskoj u Vanjskopolitičkom odboru EP prihvaćeno gotovo jednoglasno, pri čemu su za njega glasovali i neki eurozastupnici iz Slovenije koji su "izrazili simpatije prema Hrvatskoj", ocijenivši to dobrim znakom.

Hannes Swoboda rekao je kako se na unutarnjem planu u Hrvatskoj vidi snažan napredak u mnogim područjima. "Iako posao još nije dovršen, napredak je velik i zato je izvješće o Hrvatskoj pozitivno", naglasio je.

"Svi smo razočarani slovenskim neizglasavanjem ratifikacije pristupnog protokola Hrvatske u NATO", rekao je Swoboda i izrazio nadu da je riječ prije svega o tehničkom problemu koji će uskoro biti riješen pozitivnim glasovanjem o ratifikaciji u slovenskom parlamentu.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je kako je ovaj Swobodin posjet još važniji od prijašnjih, ne samo zato što je kao izvjestitelj EP za RH autor prijedloga Rezolucije o napretku Hrvatske o kojoj će se glasovati u EP, već i zbog situacije koja se dodatno zakomplicirala sinoćnjim neizglasavanjem ratifikacije za članstvo Hrvatske u NATO savezu u slovenskom parlamentu.

Očekujemo da će slovenski parlament u najbržem mogućem roku ponovno staviti Sporazum na dnevni red i da će ga ratificirati kako bi proces pristupa Hrvatske i Albanije NATO-u došao do kraja", kazao je hrvatski premijer.

Hrvatska očekuje da će proces ratifikacije u svim zemljama članicama NATO biti uskoro dovršen i da će ratifikacijski dokumenti biti deponirani na vrijeme kako bi Hrvatska i Albanija na summitu u Strasbourgu i Kehlu sudjelovale kao punopravne članice, rekao je Sanader.

Swobodu i voditelja delegacije EK u Hrvatskoj Vincenta Degerta koji je nazočio sastanku, Sanader je izvijestio da će Hrvatska učiniti sve što može kako bi, u skladu s ranije planiranim, ispunila sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja predviđenih tijekom mandata češkog predsjedništva, ocijenivši kako bi idealno bilo da se to učini do kraja ožujka.

"Slovenska blokada pregovora i neizglasanje ratifikacije pristupnog sporazuma NATO-u Hrvatsku neće omesti u tome da odradi svoj posao" kazao je Sanader dodavši kako Hrvatska zna što radi i kako je u stalnom kontaktu s partnerima EU i NATO-u.

Predsjednik hrvatske Vlade podsjetio je kako je prije točno osam dana slovenskom premijeru Borutu Pahoru poslana službena diplomatska nota u kojoj ga poziva da dođe u Hrvatsku, no na tu notu do danas nije stigao odgovor. Naglasio je kako treba vidjeti koji je izlaz iz ove situacije u kojoj postoje dvije blokade.

"Situacija sigurno nije dobra, ali to više nije problem Hrvatske već postaje problem EU i NATO", rekao je Sanader.

Hrvatski premijer spreman je, prema vlastitim riječima, razgovarati sa slovenskim kolegom i sve će učiniti da se blokada završi. No ponovio je kako Hrvatska neće prihvatiti situaciju u kojoj neka članica pokušava ucijeniti svojeg susjeda kako bi iskoristila situaciju u kojoj se nalazi, a to su pregovori.

"Kao što je Swoboda rekao, postoji pravo, postoje međunarodne i institucije UN i njihovi pravorijeci su pravno obvezujući. Taj instrument treba koristiti", osobito stoga što su se dvije zemlje o tome dogovorile na Bledskom sastanku Sanadera i ondašnjeg slovenskog premijera Janeza Janše.

Predsjednik RH Stjepan Mesić kazao je novinarima u petak, nakon proslave 65. obljetnice 11. korpusa Narodnooslobodilačke vojske u Rijeci, da su se u postupak ratifikacije protokola o ulasku Hrvatske, ali i Albanije, u NATO u slovenskom parlamentu umiješala tamošnja interna pitanja.

Problemi s njihovim proračunom pomiješali su se s ulaskom Hrvatske u NATO, rekao je Mesić. Izrazio je nadu da će slovenski parlament na sljedećoj sjednici usvojiti sve ono što se u Hrvatskoj očekuje, a da će svoje probleme rješavati demokratski ne smetajući euroatlantskim integracijama.

Na pitanje o potrebi inspekcijskog nadzora u svim veleposlanstvima Hrvatske u svijetu, Mesić je odgovorio kako je zatražio da državna revizija utvrdi stvarno stanje u veleposlanstvima. "Pojedini slučajevi koji dolaze u javnost zamagljuju stvar, a ne rješavaju problem te državna revizija treba dati konačan nalaz", ustvrdio je Predsjednik.

Milanović: Slovenija će uskoro ratificirati sporazum o ulasku Hrvatske u NATO

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izrazio je danas uvjerenje da će Slovenija zasigurno uskoro ratificirati sporazum o ulasku Hrvatske u NATO.

"Istina je da nas (Slovenci) malo 'zatežu' što je nekorektno s njihove strane, no, uskoro će i oni shvatiti da takvo ponašanje može dugoročno naškoditi hrvatsko-slovenskim odnosima jer je njihovo ponašanje već pomalo smiješno", rekao je Milanović jutros u Čakovcu gdje je nazočio izvještajno-tematskoj konvenciji SDP-a Međimurske županije.

Milanović je također rekao kako vjeruje da će se riješiti i hrvatsko-slovenski odnosi kada je u pitanju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no, ti će se problemi, prema njegovu mišljenju, riješiti sa zakašnjenjem.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je "snažnu želju" da sve zemlje članice ratificiraju pristupni protokol o širenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju kako bi te dvije zemlje mogle sudjelovati kao punopravne članice na sljedećem summitu saveza u travnju, izjavio je u petak glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"Glavni tajnik NATO-a danas je razgovarao sa slovenskom ministricom obrane o političkom procesu ratifikacije. Nije na glavnom tajniku da komentira politički proces u zemljama članicama, ali je izrazio snažnu želju da sve zemlje članice završe proces ratifikacije na vrijeme kako bi Hrvatske i Albanija mogle sudjelovati kao punopravne članice na summitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu u travnju", izjavio je za novinsku agenciju Appathurai zamoljen da komentira odgodu ratifikacije u slovenskom parlamentu.

Slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušič izjavila je nakon susreta sa Schefferom da je on "izrazio određenu zabrinutosti zbog svih procesa koji se događaju u Sloveniji u pogledu priključenja Hrvatske i Albanije NATO-u, ne samo u vezi s jučerašnjim događajima u Državnom zboru".

Prema ministrici obrane, NATO izražava zabrinutost hoće li Slovenija uspjeti pravodobno ratificirati protokol za Hrvatsku i Albaniju do travanjskog summita, kada se od nje, kao do sada vjerodostojne članice, međunarodne zajednice očekuje politička poruka potpore.

"Pitanje je hoće li do travnja biti moguće dovršiti neke procese doma, kako bi se poštovali predviđeni koraci, koji su predviđeni u našem zakonodavstvu, primjerice u pogledu prikupljanja potpisa za referendum a zatim i odluke hoće li biti referenduma. Ako dođe do referenduma onda svi rokovi otpadaju", rekla je za slovenske medije ministrica Jelušič, kako je prenosi slovenska agencija STA.

Slovenski parlament u četvrtak navečer zbog proceduralnog zapleta nije odlučivao o ratifikaciji pristupnih protokola za uključenje Albanije i Hrvatske u NATO.

Odlučeno je da se sjednica prekine pošto je opstrukcijom zaprijetila Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše zato što je parlament popodne odbio potvrditi zaključni račun državnog proračuna za 2007., u vrijeme kad je na vlasti bila vlada desnog centra koju je vodio Janša.

Slovenski mediji navode da će o nastavku prekinutog zasjedanja u petak odlučivati kolegij predsjednika parlamenta, ali da nastavak nije moguć prije idućeg tjedna jer će Janšina stranka nastaviti bojkotirati zasjedanje ako Pahorova vlada ne omogući da se zaključni račun proračuna za 2007. u parlamentu prihvati. Budući da je zaključni račun parlamentarna većina u četvrtak odbila prihvatiti, to znači da je potreban kompromis vlade i opozicije o toj temi, a do izmijenjene odluke koja bi zadovoljila Janšine zastupnike po poslovniku ne može doći ako se još jednom ne sastane parlamentarni odbor za financije.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest da je belgijski parlament ratificirao Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, priopćio je danas MVPEI.

Tim činom belgijski parlament postao je 19. od 26 članica NATO-a koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku.

Već prije to je učinjeno u Mađarskoj, Latviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Turskoj, Norveškoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Češkoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Kanadi i Njemačkoj.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija belgijsku ratifikaciju smatra značajnim korakom u cjelokupnom procesu pristupanja Hrvatske NATO-u, navodi se u priopćenju.

Slovenski premijer Borut Pahor izrazio je u četvrtak žaljenje postupkom oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše koja je zaprijetila bojkotiranjem zasjedanja na kojoj se trebalo odlučiti o ratifikaciji pristupnih protokola za ulazak u NATO budućih novih članica Hrvatske i Albanije zbog čega je sjednica morala do daljnjega biti odgođena.

"Ovdje se se radi o pitanju vjerodostojnosti Slovenije kao države. Albanija i Hrvatska pozvane su u članstvo lani, s time se složila naša tadašnja vlada, a okolnosti se u međuvremenu nisu promijenile - ovdje je sada riječ o ratifikaciji pristupnog protokola i ispunjenju obećanja", rekao je Pahor nakon prekinute sjednice u zgradi parlamenta novinarima.

Janša je, komentirajući odluku svoje stranke da blokira zasjedanje zbog toga što je Pahorova parlamentarna većina odbila verificirati državni proračun Janšine vlade iz 2007. zbog nepravilnosti koje je otkrila državna revizija, rekao da nije u pitanju vjerodostojnost najveće oporbene stranke nego vjerodostojnost sadašnje vlade lijevog centra koja je iz "ideoloških razloga" osporila zaključni račun državnog proračuna u kojemu je bivša vlada ostvarila suficit.

Slovenski mediji navode da će o nastavku prekinutog zasjedanja u petak odlučivati kolegij predsjednika parlamenta, ali da nastavak nije moguć prije idućeg tjedna jer će Janšina stranka nastaviti bojkotirati zasjedanje ako Pahorova vlada ne omogući da se zaključni račun proračuna za 2007. u parlamentu prihvati. Budući da je zaključni račun parlamentarna većina u četvrtak odbila prihvatiti, to znači da je potreban kompromis vlade i opozicije o toj temi, a do izmijenjene odluke koja bi zadovoljila Janšine zastupnike po poslovniku ne može doći ako se još jednom ne sastane parlamentarni odbor za financije.

Slovenski mediji ističu da je odluka Janšine stranke, bez čijih se zastupnika u parlamentu ne može ratificirtati pristupni protokol Hrvatske za ulazak u NATO s potrebnom dvotrećinskom većinom, za vladu došla kao iznenađenje i da nije riječ o uprizorenom protokolarnom zapletu iako Janša podržava premijera Boruta Pahora u njegovoj politici prema Hrvatskoj koja je kako dodaju obilježena "šumovima u komunikacijskom kanalu" zbog nemogućnosti da se dogovori sastanak premijera dviju država.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u četvrtak je izrazio nadu da će Sjevernoatlantski savez uskoro normalizirati odnose s Rusijom, javljaju ruski mediji.

"Kad se ispune uvjeti za obnovu normalnih odnosa s Rusijom u Vijeću NATO-Rusija, a ja se nadam da će to dogoditi uskoro, mislim da bi se bilo korisno poslužiti tim tijelom za uključenje Rusije u širu suradnju i izgradnju međusobna povjerenja", rekao je Scheffer tijekom seminara u Rejkjaviku.

Veleposlanici NATO-a i rusko izaslanstvo razgovarali su kako poboljšati suradnju u Afganistanu u ponedjeljak na prvome sastanku nakon šestomjesečna zamrzavanja takvih susreta kojima je NATO odgovorio na rusku vojnu intervenciju u Gruziji.

Vijeće NATO-Rusija glavni je forum za suradnju Saveza i Moskve, a sastanke je NATO prekinuo u kolovozu kad je osudio rusku vojnu akciju u Gruziji kao nerazmjeran odgovor. Obnovu sastanaka zagovarale su Njemačka, Francuska i Italija tvrdeći da NATO mora razgovarati s Rusijom.

Glavni tajnik NATO-a trebao bi se sastati s potpredsjednikom ruske vlade Sergejem Ivanovom na rubu Muenchenske konferencije o sigurnosti 7. i 8. veljače.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer zatražio je u četvrtak da se istraži "neprihvatljivo" curenje podataka iz internih dokumenata Saveza o borbi protiv krijumčara droge u Afganistanu, koje je objavio njemački tjednik Der Spiegel.

"Glavni tajnik smatra neprihvatljivim da povjerljivi dokumenti izlaze u javnost" i "zatražio je da odmah počne istraga koja se mora pomno provesti", rekao je njegov glasnogovornik James Appathurai.

Vrhovni zapovjednik u Europi američki general John Craddock potaknuo je živu raspravu u vojnom vrhu Saveza dopustivši ubijanje krijumčara opijuma u Afganistanu bez obzira na to jesu li povezani s talibanima pobunjenim protiv vlade u Kabulu, po pismu koje je u četvrtak objavio SpiegelOnline.

Pismo je poslano dvojici generala na visokom položaju u ISAF-u: Nijemcu Egonu Rammsu iz NATO-ova glavnog područnog stožera u Brunssumu i Amerikancu Davidu McKiernanu, zapovjedniku u Afganistanu, piše SpiegelOnline.

Oni su odbili izvršavati naputak koji drže protivnim međunarodnome pravu i propisima ISAF-a, snaga koje djeluju po UN-ovu mandatu, piše časopis.

James Appathurai je istaknuo da je general Craddock prenio tek jedno "razmišljanje" i kako je "normalno" da ono bude predmetom rasprave među vojnim dužnosnicima prije nego se napokon utvrde pravila borbe s krijumčarima.

Glasnogovornik generala Craddocka brigadir Derek Crotts izjavio je pak da "nije izdana nikakva naredba", s obzirom na to da rasprava još nije završila.

Glavni zapovjednik NATO-a američki general John Craddock izazvao je živu raspravu u sjedištu NATO-a kad je, po pismu koje je u četvrtak objavio "SpiegelOnline", dopustio likvidaciju krijumčara opijuma u Afganistanu.

U tom je pismu general Craddock ISAF-u, snagama koje su pod zapovjedništvom NATO-a, zapovjedio da počnu progon "svih krijumčara droge i njihovih pogona" te dopustio primjenu svih, pa i najekstremnijih, sredstava, odnosno čak i ubojstvo, prenio je tjednik Der Spiegel na svojoj internetskoj stranici.

"Više nije nužno prikupljati vojne obavještajne podatke ni dokazivati za svakog krijumčara ili pogon za proizvodnju droge u Afganistanu da ispunjavaju zahtjeve vojnog djelovanja", odnosno da su povezani s talibanima koji su se pobunili protiv vlade u Kabulu, napisao je general Craddock.

Pismo je naslovljeno na njemačkoga generala Egona Rammsa iz NATO-ova zapovjedništva u Brunssumu u Nizozemskoj i na zapovjednika međunarodnih snaga u Afganistanu američkoga generala Davida McKiernana, piše "SpiegelOnline".

Ta dvojica generala odbijaju provesti taj naputak, a ocjenjuju ga protivnim međunarodnome pravu i pravilnicima za provedbu operacija međunarodnih snaga NATO-saveza (ISAF), po časopisu.

General Craddock svoja je stajališta opravdao podsjetivši da su članice NATO-a u listopadu pristale u Afganistanu napasti krijumčare heroina koji financiraju talibane.

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai naglasio je da glavni stožer NATO-a u Europi "nije izdao zapovijed, nego 'naputak' koji su komentirali vojni dužnosnici". Drži kako je "posve normalno da se u zapovjednom lancu raspravlja o provedbi" odluke da se ISAF-u dopusti da djeluje protiv krijumčara droge koji podupiru talibane.

"Nitko nije zapovjedio niti zatražio nešto ilegalno", reagirao je glasnogovornik generala Craddocka pukovnik Derek Crotts, dodavši da se plan i pravila djelovanja ISAF-a u borbi protiv droge u Afganistanu "još proučava".

Zemlje NATO-a u listopadu su se dogovorile da će ISAF protiv krijumčara djelovati samo s onim vojnicima "kojima to dopuste njihove vlade".

Afganistan proizvodi 90 posto svjetskog opijuma, baze za proizvodnju heroina koji se prodaje u Europi i u srednjoj Aziji.

Kako ističu stručnjaci, talibani od trgovine heroinom zarađuju oko 365 milijuna eura.

Slovenski premijer Borut Pahor u četvrtak je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade izjavio da nije uspio stupiti u kontakt s hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom, jer “iz Zagreba nije bilo pozitivnog odgovora”, izvještava Jutarnji list.



Naglasio je ipak da je susret neophodan i da mora biti dobro pripremljen, kako bi se na njemu mogla ustanoviti jasna politička volja za rješavanje pitanje granice. Nakon toga, uvjeren je Pahor, problemi će brzo biti zaboravljeni. Slovenski Državni Zbor večeras je trebao glasovati o ratifikaciji protokola za ulazak Hrvatske u NATO, no prema informacijama iz Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, glasovanja večeras neće biti.

Naime, na današnjoj sjednici slovenskog parlamenta nije prihvaćen završni račun za 2007. godinu i SDS je odlučila prekinuti sudjelovanje u radu parlamenta. Njezini predstavnici tvrde da je ovo presedan u modernoj slovenskoj povijesti te da ne mogu glasati ni o Albaniji ni o Hrvatskoj tako dugo dok završni račun za 2007. ne bude prihvaćen.

Slovenski premijer Borut Pahor je pak rekao da sada treba političke mudrosti. Ukoliko se sjednica ne nastavi danas, tada bi ratifikacija hrvatskog ulaska u NATO bila na dnevnom redu krajem veljače.

Još u 19 sati raspravljalo se o Albaniji. Nakon što su sve parlamentarne stranke podržale ulazak Albanije u NATO, objašnjavajući da je taj korak važan za stabilnost jugoistočne Europe, Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše zatražila je pauzu. Stanka je potrajala pola sata, a nakon toga zastupnici su nastavili raspravljati, ali opet ne o Hrvatskoj, nego o proračunu.

Osim velike skupine novinara iz Hrvatske i Slovenije, te predstavnika međunarodnih novinskih agencija koji su se u Državnom Zboru okupili kako bi pratili glasovanje o ulasku Hrvatske u NATO, na galeriji glavne dvorane okupili su se i neki ambasadori zemalja članica NATO akreditirani u Sloveniji koji su s čuđenjem gledali u sati i pitali se u čemu je problem.

Naime, nakon što je u ponedjeljak vanjskopolitički odbor Državnog Zbora sa 16 glasova za i tri protiv podržao ulazak Hrvatske u NATO, bilo je gotovo sigurno da će Zbor na današnjoj sjednici podržati taj stav. Toj su se odluci protivile samo dvije stranke, Slovenska nacionalna stranka (SNS), čiji je čelnik, Zmago Jelinčič, i danas isticao kako je nedopustivo prihvatiti ulazak Hrvatske u NATO budući da je Zagreb u pristupnim dokumentima priložio neke koji preujudiciraju granicu između sa Slovenijom.

Jelinčić je optužio slovensku vladu da je sakrila dio dokumenata iz kojih se vidi da je Hrvatska prejudicirala granicu i rekao kako je vlada pod pritiskom jer da, ako ne glasa za hrvatski protokol, neće moći prodati svoje obveznice na međunarodnom tržištu, što će onda izazvati dodatne financijske probleme u zemlji.

Osim njega, glas protiv najavila je i Slovenska pučka stranka (SLS) Bojana Šrota koja je također zaključila da i u pristupu NATO-u postoje jednako sporni dokumenti kao i u slučaju pregovora o članstvu u Europskoj Uniji.

Slovenija je s ratifikacijom hrvatskog protokola imala ozbiljnih problema jer se to poklopilo s blokadom hrvatskih pregovora o članstvu u EU. Prema nekim informacijama, Ljubljana je bila nesklona podržati ulazak Zagreba u NATO, ali su nakon jasnih poruka iz Washingtona i vladina koalicija i SDS ipak to odlučile podržati. Naime, hrvatski angažman u Afganistanu je za SAD na vrhu prioriteta i administracija Bijele kuće nije bila spremna ni na kakvo odgađanje pristupa.

Hrvatska i Albanija očekuju da će ratifikacija protokola o pristupu NATO-u završiti u ožujku i da će na travanjskom susretu na vrhu postati punopravnim članicama toga vojno-političkog saveza, izjavili su u srijedu u Zagrebu hrvatski i albanski ministri obrane Branko Vukelić i Gazmend Oketu.

Dvojica dužnosnika zadovoljna su suradnjom u okviru Američko-jadranske povelje tijekom koje su se Hrvatska, Albanija i Makedonija pripremale za članstvo u NATO-u i spremne su pozitivna iskustva prenijeti na BiH i Crnu Goru koje su se priključile toj inicijativi (A5).

"Potrebno je nastaviti tu suradnju, uključiti sve susjede u regiji. Interes je da te zemlje pođu putem kojim su pošle Hrvatska i Albanija radi sigurnosti i stabilnosti cijele regije", rekao je Vukelić.

Najavio je da će se u početku ožujka u Zagrebu održati sastanak ministara obrane članica A5, susjednih zemalja i predstavnika EU-a, SAD-a i NATO-a, na kojem će se uoči summita Saveza u Strasbourgu i Kehlu razgovarati o sigurnosnim procesima u regiji.

Albanski ministar uvjeren je da će Hrvatska i Albanija nastaviti "u istom duhu suradnje" i nakon priključenja NATO-u i svoja iskustva prenijeti drugim zemljama u regiji.

"Naš primjer služit će svim zemljama - BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu - da se integriraju u NATO i europske strukture", rekao je Oketu.

Ministri su razgovarali o dosadašnjoj vojnoj suradnji koju ocjenjuju vrlo uspješnom, a posebice je bilo riječi o projektima opremanja i modernizacije.

Vukelić je pritom podsjetio na opremanje Hrvatske vojske novim oklopnim vozilima i izrazio spremnost za pomoć Albaniji kad se odluči za sličan projekt.

Također je najavio otvaranje triju centara u Hrvatskoj - za obuku ronilaca u Divuljama, vojnih pasa u Dugom Selu i vojnika za mirovne misije, koji bi bili regionalnog značaja kako se ne bi nepotrebno gomilali kapaciteti i troškovi za njihovu gradnju.

Strategija nacionalne sigurnosti bit će dovršena do kraja lipnja ove godine, dogovoreno je na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) održanoj u utorak na kojoj su ministri unutarnjih poslova i pravosuđa, Tomislav Karamarko i Ivan Šimonović, izvjestili državni vrh o aktivnostima vezanima uz sprječavanje organiziranoga kriminala i korupcije.

Premijer Sanader izjavio je novinarima nakon sjednice VNS-a da će strategija nacionalne sigurnosti biti dovršena do kraja lipnja ove godine. "To je naša obveza prema NATO-u i koordinaciju izrade strategije je preuzelo, sukladno odluci Vijeća, Ministarstvo obrane", rekao je Sanader.

Predsjednik Vlade, kao i predsjednik Republike Stjepan Mesić, te predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, izrazio je zadovoljstvo izvješćima mjerodavnih državnih institucija, a koje su djelovale na temelju zaključaka VNS-a s prethodne sjednice održane krajem listopada 2008. Sanader je pritom naglasio kako državni vrh očekuje "daljnji rad i jačanje" ministarstava.

"Sva tijela su iznijela svoja izvješća i s njima smo zadovoljni", rekao je predsjednik Mesić uputivši pohvalu svim nadležnim tijelima. "Njihova vodstva su sasvim sigurno obavila jedan velik posao i što se tiče sigurnosti i što se tiče funkcioniranja institucija", dodao je Mesić.

Iznimno zadovoljstvo izrazio je i predsjednik Hrvatskoga sabora istaknuvši kako je u kratkom vremenu napravljen velik pomak. "Mogu reći da sam iznimno zadovljan onim što se u posljednja dva do tri mjeseca postiglo, posebice po pitanju zakonske regulative u borbi protiv kriminala i korupcije, te suradnje policija na ovim prostorima. To je već donijelo rezultate, a vrlo brzo će oni biti još i vidljiviji", rekao je Bebić.

Premijer Sanader, govoreći o radu Ureda za sprječavanje pranja novca, rekao je kako je Ministarstvo financija dobilo zadatak da istraži europsku praksu i sukladno njoj donijet će se odluka o djelovanju Ureda. "Do tada Ured za sprječavanje pranja novca je unutar Ministarstva financija", rekao je Sanader.

Upitan hoće li tražiti konsenzus parlamentarnih stranaka po pitanju Rehnove inicijative da EU posreduje u rješavanju međugraničnih sporova između Hrvatske i Slovenije, premijer Sanader je rekao kako ta inicijativa "još službeno nije došla". "Čekamo da dobijemo i službeno o čemu je riječ, o sadržaju, pa ćemo se onda o tome izjasniti. Naravno da ćemo Predsjednik i ja, kao sukreatori vanjske politike, dogovoriti način na koji ćemo funkcionirati, ali sigurno da ćemo, sukladno našoj praksi, obavijestiti i parlamentarne stranke na sastanku o kojem ćemo se dogovoriti", rekao je Sanader.

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova na današnjoj su sjednici državni vrh izvjestili o izmjenama zakonske regulative kao i operativnom i preventivnom djelovanju ministarstava u što učinkovitijoj borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije.

Veleposlanici NATO-a i rusko izaslanstvo razgovarali su kako poboljšati suradnju u Afganistanu u ponedjeljak, na prvome sastanku nakon šestomjesečnog zamrzavanja takvih susreta kojima je NATO odgovorio na rusku vojnu intervenciju u Gruziji.



"Izgledi za brzu obnovu odnosa sada su potpuno otvoreni ... ne isključujem da će se to dogoditi u drugoj polovici veljače", rekao je za Reuters ruski veleposlanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin.

Glasnogovornica saveza Carmen Romero, kako prenosi agencija dpa, rekla je da su razgovori protekli "u vrlo pozitivnom ozračju" i da nije bilo međusobnih optuživanja.

Rekla je da je uključenje Rusije u osiguranje alternativnog dobavnog pravca za potrebe NATO-ovih vojnika u Afganistanu bila ključna tema sastanka.

Vijeće NATO-Rusija glavni je forum za suradnju Saveza i Moskve, a sastanke je NATO prekinuo u kolovozu kada je osudio rusku vojnu akciju u Gruziji kao nerazmjeran odgovor.

Obnovu sastanaka zagovarale su Njemačka, Francuska te Italija tvrdeći da NATO mora razgovarati s Rusijom.

NATO prvenstveno želi da mu Rusija pomogne osigurati alternativni dobavni pravac za Afganistan jer više od 75 posto potrepština za zapadne vojnike u toj zemlji stiže preko pakistanskog područja Kiber, kojim vladaju plemenski klanovi.

Tim pravcem dobavlja se i 40 posto goriva za NATO-ove vojnike u Afganistanu, no pošiljke često ne stižu na cilj jer konvoje napadaju islamistički borci kod okruga Pešavar i susjednog Kibera i zbog napada su vlasti nekoliko puta zatvorile tu strateški važnu dobavnu prometnicu.

Prošlog tjedna ruski predsjednik Dmitrij Medvedev najavio je da će Rusija surađivati s američkim predsjednikom Barackom Obamom na rješavanju krize u Afganistanu i omogućiti američkim vojnicima i postrojbama NATO-a siguran prolaz preko svojih južnih područja.

Dužnosnici su naznačili da bi se glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer trebao sastati s ruskim potpredsjednikom vlade Sergejem Ivanovim, na rubu Muenchenske konferencije o sigurnosti 7. i 8. veljače.

Dvije raketne topovnjače koje je Hrvatska kupila od Finske u ponedjeljak su na svečanosti u Pomorskoj bazi Lori u Splitu dobile imena "Vukovar" i "Dubrovnik" simbolizirajući, kako je rečeno, obranu Hrvatske u Domovinskom ratu u ta dva grada.


Izvor: MORH

Gradonačelnice Vukovara i Dubrovnika Zdenka Buljan i Dubravka Šuica zaželjele su brodovima, dajući im imena, sretnu plovidbu na ponos i čast Republike Hrvatske. Posada "Dubrovnika" za dar je dobila skulpturu sv. Vlaha, a "Vukovara" kristalnu golubicu mira.

Izaslanik predsjednika Stjepana Mesića, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Josip Lucić tom je prigodom rekao kako brodovi nose imena 'Vukovar' i 'Dubrovnik' jer smo odlučili čuvati vrijednosti Domovinskog rata. "Gradovi Vukovar i Dubrovnik su simboli graničnih utvrda koje su branile i obranile Hrvatsku", rekao je general Lucić, ističući da će se i ubuduće brodovima HRM-a davati imena gradova - heroja Domovinskog rata, primjerice Gospića.Po riječima generala Lucića, te će dvije raketne topovnjače omogućiti "dodatno podizanje borbene sposobnosti HRM-a te obučavanje naših posada u pomorstvu".

"Nabava ovih brodova je dio dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske", rekao je, dodajući kako u našim brodogradilištima namjeravamo izgraditi više brodova za potrebe HRM-a i Obalne straže.
Također je istaknuo da će ta dva broda pridonijeti sigurnosti pučanstva i gostiju na otocima i na obali, tako što će im pomagati i spašavati ih. Podsjetio je i da helikopteri Oružanih snaga na godinu izvedu više od 900 letova na pomaganju i spašavanju mještana i gostiju otoka.

Spominjući skorašnje učlanjivanje Hrvatske u NATO-savez, general Lucić je rekao da su Oružane snage Republike Hrvatske spremne za priključenje NATO-u, pri čemu je podsjetio da njihovi pripadnici već sudjeluju u mirovnim misijama pod okriljem NATO-saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda te dobivaju pozitivne ocjene za taj angažman.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ante Urlić je istaknuo da je nabavom tih dviju raketnih topovnjača HRM znatno ojačao svoje sposobnosti za protupovršinsku i protuzračnu borbu, a dobio je i novu sposobnost za protupodmorničku borbu. "Time smo dobili novu dimenziju u nadzoru našeg podmorja", ocijenio je admiral Urlić, dodajući kako mornarica može biti gospodar svojega mora samo ako posjeduje "sve mornaričke sposobnosti".

Državni tajnik Ministarstva obrane Mate Raboteg pozdravio je nazočne u ime ministra obrane Branka Vukelića, koji, iako najavljen, zbog obveza nije mogao doći na svečanost.

"Ovo je prvi put da je samostalna hrvatska država dobila nove raketne brodove borbene sposobnosti", istaknuo je Raboteg, dodajući, među ostalim, da je cjelokupna oprema tih dviju raketnih topovnjača u skladu sa standardima NATO-saveza. Kupnja i dopremanje tih dviju raketnih topovnjača stajali su oko 95 milijuna kuna, a pri njihovoj nabavi uštedjelo se gotovo devet milijuna eura jer se za takve brodove namjeravalo izdvojiti oko 21 miljun eura. Nakon svečanosti gosti su na topovnjačama isplovili u Kaštelanski zaljev.

Odbor za vanjsku politiku slovenskog parlamenta u ponedjeljak je ujutro velikom većinom glasova podupro Zakon o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za ulazak u NATO.



Za ratifikaciju toga dokumenta, o čemu će u četvrtak odlučivati parlament u plenarnom sastavu, glasovalo je 16 članova Odbora, a tri su bila protiv: predstavnici Slovenske nacionalne stranke i Slovenske pučke stranke i jedan nezavisni zastupnik. Odbor je odbio njihovo mišljenje da će to oslabiti slovenski položaj u vezi s granicom koju je Hrvatska, kako tvrde, "prejudicirala" dokumentima koje je dala NATO-u u tijeku pregovora.

Ratifikaciju su poduprli svi članovi Odbora iz stranaka vladajuće koalicije, a nakon rasprave iza zatvorenih vrata predsjednik toga odbora Ivo Vajgl potvrdio je da je za to da parlament potvrdi zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola glasovalo 16 članova odbora, a tri su glasovala protiv. "Tako visokom potporom dokazujemo da je članstvo Hrvatske u Savezu naš strateški interes. To će biti prilog našoj sigurnosti i time će se postići stabilnost cijele regije", rekao je nakon glasovanja Vajgl, član stranke Zares koja je dio koalicije premijera Boruta Pahora.

Isto tako, ocijenio je Vajgl, pozitivan ishod ratifikacije mogao bi biti konstruktivan prilog Slovenije dobrosusjedskim odnosima s Hrvatskom i poruka koja će ojačati mogućnost da se granični spor riješi posredovanjem koje je državama ponudila Europska komisija.

Dejan Levanič iz Socijalnih demokrata (SD), koje vodi premijer Borut Pahor, rekao je nakon glasovanja, koje je pokazalo uvjerljivu potporu ratifikaciji, da će ratifikacija, o kojoj se u parlamentu odlučuje na plenarnoj sjednici u četvrtak, "ojačati slovenski položaj u međunarodnim odnosima i odagnati kritike da smo slab susjed Hrvatskoj".

Bivši premijer Janez Janša, koji je također član odbora, izjavio je u ime Slovenske demokratske stranke koju vodi, da bi Slovenija postupila nevjerodostojno ako bi sada - na kraju procesa koji je cijelo vrijeme podupirala - odbila ulazak Hrvatske u NATO odbijanjem ratifikacije.

"Nevjerodostojno bi bilo s naše strane dati crveno svjetlo na kraju procesa u kojemu smo uvijek do sada davali zeleni signal", rekao je Janša.

Vjeruje se da pristankom Janše, koji vodi drugu najjaču stranku u parlamentu, Vlada premijera Pahora ima potrebnu dvotrećinsku većinu da parlament u četvrtak ratificira hrvatski pristupni protokol za NATO.

Janša je, među ostalim, odbijajući teze da bi Hrvatsku na putu u NATO trebalo zaustaviti zbog graničnog pitanja sa Slovenijom, rekao da je Međunarodni sud pravde (ICJ) 1996. rješavao granični spor između Njemačke, Nizozemske i Danske koje su u članstvu NATO-a te da su u članstvo primljene baltičke države koje također imaju međusobne granične sporove.

Predsjednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič najavio je da će njegova stranka, ako parlament ratificira hrvatski pristupni protokol, organizirati referendum za poništenje te odluke.

Premijer Borut Pahor već je odlučno izjavio da je protiv takva referenduma, a očekuje se da će još jednom pojasniti svoje stajalište popodne na početku parlamentarnog zasjedanja kad bude odgovarao na Jelinčičevo zastupničko pitanje koje se također odnosi na njegov zahtjev da se hrvatsko članstvo u NATO-u poveže s graničnim pitanjem.

Hrvatska će ući u Europsku uniju unatoč slovenskoj blokadi njezinih pristupnih pregovora s EU-om i to članstvo neće kupovati teritorijem, ponovio je u petak premijer Ivo Sanader novinarima nakon sjednice Ekonomskog vijeća.

Premijer je bio upitan da potvrdi imena trojke koja bi posredovala u hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu, po prijedlogu Europske komisije što ga je po navodima slovenskih medija iznio povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Kazao je kako je s Europskom komisijom dogovoreno da se neće otkrivati pojedinosti prijedloga za uklanjanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora dok traju konzultacije. "I ja ću se toga dogovora držati", rekao je Sanader.

"Mislim da je to fer i korektno prema Europskoj komisiji. To je bila i pretpostavka Ollija Rehna za dolazak u Zagreb", rekao je.

No i ovom ću zgodom ponoviti da će "Hrvatska ući u Europsku uniju unatoč slovenskoj blokadi, a to članstvo nećemo kupiti teritorijem", poručio je Sanader.

Ljubljana blokira nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om tvrdeći da Zagreb u svojim pristupnim dokumentima prejudicira granicu između dviju zemalja.

Komercijalna slovenska televizija prenijela je u četvrtak da bi u sporu dviju zemalja posredovalo troje stručnjaka: francuski pravnik Robert Badinter, finski mirovni posrednik Martti Ahtisaari i nemimenovana stručnjakinja za granice.

Sanader nije želio komentirati ni danas ponovljenu odbijenicu slovenskoga premijera Boruta Pahora da dođe na rukometnu utakmicu u Zagreb.

To je trebalo biti opuštanje i "ako postoji volja da se situacija relaksira, onda ćemo mi to realizirati", rekao je Sanader.

Sanader je ovaj tjedan dvaput pozvao Pahora na utakmicu u Zagreb, drugi put mu u šali poručivši da tijekom utakmice neće razgovarati o ozbiljnim pitanjima, no Pahor je u petak poziv ponovno odbio, obrazloživši da je spor preozbiljan da bi se rješavao utakmicom.

Miroslav Lajčak potvrdio je u petak kako će uskoro napustiti dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini jer je odlučio prihvatiti mjesto slovačkog ministra vanjskih poslova Slovačke.

"Dobio sam poziv koji nisam mogao odbiti", kazao je Lajčak novinarima u Sarajevu, dodavši kako je tu odluku donio u četvrtak pošto mu je slovački premijer Robert Fico ponudio dužnost šefa diplomacije.

Lajčak je objasnio kako u ponedjeljak putuje u Bratislavu gdje bi i službeno preuzeo dužnost slovačkog ministra vanjskih poslova, no odmah nakon toga vratio bi se u Sarajevo gdje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) idući tjedan treba odlučivati o njegovu nasljedniku na mjestu visokog predstavnika.

Slovački diplomat je, podsjetivši kako je na Balkanu proveo zadnjih deset godina, istaknuo da ga posebice zanima stanje u BiH te da kani učiniti sve kako ne bi bio otežan rad Ureda visokog predstavnika (OHR).

"Jasno mi je da će me neki optužiti da ostavljam BiH na cjedilu, no to nije istina", kazao je Lajčak koji je na dužnosti u Sarajevu od 1. srpnja 2007.

Najavio je kako će i na dužnosti slovačkog ministra vanjskih poslova činiti sve što je u njegovoj moći da pomogne BiH na putu k Europskoj uniji i NATO-u.

Lajčak nije želio nagađati tko bi ga mogao naslijediti na mjestu visokog predstavnika za BiH, istaknuvši kako su razgovori o tome tek počeli.

"Za to (imenovanje) nema rokova, no za dobro je svih da se to pitanje što prije riješi", kazao je Lajčak.

Stranice Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija www.opsa.hr privremeno su nedostupne od sredine ovoga tjedna zbog radova na serveru.

Iz istog razloga primatelji OPSA biltena putem automatske prijave na stranicama OPSA-e nisu tijekom tjedna primili redoviti tjedni bilten Euroatlantski tjednik. Isti će im biti dostavljen odmah po vraćanju stranica u normalni rad.

Također, OPSA trenutačno ne zaprima niti elektronsku poštu poslanu na službeni e-mail: opsa@opsa.hr, pa stoga pozivamo sve koji žele uputiti e-poštu našoj organizaciji da istu šalju na alternativnu adresu: opsa@email.t-com.hr.

Ispričavamo se svim posjetiteljima naših stranica radi poteškoća!

OPSA

Slovenski premijer Borut Pahor pozdravio je u petak inicijativu europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna kao naznaku da je Europska komisija spremna sudjelovati u rješavanju slovensko-hrvatskoga graničnog spora.

"Rehnova inicijativa jasno pokazuje da se slovensko-hrvatskim graničnim pitanjem mora baviti Europska komisija, onoliko koliko je to u njezinoj nadležnosti, želi li da se širenje EU-a na zapadni Balkan nastavi bez većih teškoća", rekao je Pahor, a prenijela Slovenska tiskovna agencija STA.

U vezi sa slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om i inicijativom da se do uključenja Hrvatske u EU riješi granično pitanje, Pahor je objasnio da je za Sloveniju bitno utvrditi početni položaj na granici kakav je bio 25. lipnja 1991. kad su Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost i načelno međusobno priznale tadašnju međurepubličku granicu kao međudržavnu.

"Svi akti koji su učinjeni nakon toga, a djelomice su sadržani i u hrvatskim zakonima koji su tijekom pregovora s EU-om poslani Europskoj komisiji na usklađivanje s europskom pravnom stečevinom (aquisom), ne mogu biti predmetom koji bismo, ako bismo se za to odlučili, predali trećoj, posredničkoj strani na odlučivanje", rekao je Pahor.

Ponovio je stajalište kojima je Slovenija u vezi s hrvatskim "prijepornim pristupnim dokumentima" objašnjavala blokadu hrvatskih pristupnih pregovora na dvjema prošlim pristupnim konferencijama, te zatražila da se "prijeporni" zakoni povuku ili izuzmu ako se o sporu bude odlučivalo arbitražom ili na međunarodnom tijelu.

"Mislim da je taj zahtjev Slovenije posve razumljiv. Da nismo dali svoje rezerve na nastavak pregovora Hrvatske s EU-om, ispalo bi da prešutno odobravamo odluke koje je donijela Hrvatska (na granici), a time bismo priznali prejudiciranje granice", rekao je Pahor.

Dodao je da je za strategiju odnosa s Hrvatskom zaduženo Ministarstvo vanjskih poslova koje radi na tezama deklaracije o odnosima s Hrvatskom, pri čemu će najvažnije biti granično pitanje.

"Na rješavanju toga pitanja bit će poseban naglasak. Kad deklaracija bude kvalitetno pripremljena, dat ćemo je na prosudbu predsjednicima političkih stranaka. Nakon toga će se procijeniti i odlučiti kad je pravo vrijeme da je parlament i prihvati", rekao je Pahor.

Govoreći o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za ulazak u NATO, što se očekuje u slovenskom parlamentu potkraj idućeg tjedna, Pahor se suprotstavio mišljenjima da bi glasovanje trebalo odgoditi i ratifikaciju usklađivati sa "slovenskim nacionalnim interesima" vezanim za granično pitanje, kako to traže neke manje stranke.

"Kao predsjednik Vlade zagovaram ratifikaciju, ne kao zagovornik hrvatskih, nego slovenskih interesa. Ratifikacija protokola o ulasku Hrvatske u NATO u našem je interesu jer moramo ojačati vjerodostojnost Slovenije u međunarodnoj zajednici", rekao je Pahor, podsjetivši da je Slovenija za pozivnicu Hrvatskoj da uđe u NATO glasovala na lanjskom susretu na vrhu Saveza u Bukureštu.

Uz to, Pahor smatra da je ratifikacija potrebna i s obzirom na povećanu osjetljivost međunarodne zajednice da se riješi granični spor s Hrvatskom, što je, po njegovoj ocjeni, posljedica slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.

Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende potvrdio je na tiskovnoj konferenciji u petak da će 1.600 nizozemskih vojnika koji su trenutačno raspoređeni u Afganistanu napustiti tu zemlju 2010.

"Završit ćemo našu misiju u Oruzganu (pokrajina na jugu Afganistana) 2010.", rekao je Balkenende na tiskovnoj konferenciji u Den Haagu. "Ova zadaća koju trenutačno obavljamo u Oruzganu i koja se završava 2010. jako je teška", dodao je.

Nije isključio mogućnost da "nizozemski vojnici nakon tog roka preuzmu manju misiju". "Bude li potrebe, o tome možemo razgovarati, ali u ovom času nema zahtjeva", rekao je Balkenende.

U jesen 2007., u prigodi produljenja mandata snaga koje su u Oruzganu bile od ljeta 2006., nizozemska vlada je obećala domaćoj javnosti, podijeljenoj zbog tog pitanja, da će se njihovi vojnici vratiti kući do kraja 2010.

No nizozemska su glasila nedavno špekulirala o promjeni takva stajališta, osobito ako američki predsjednik Barack Obama zamoli Den Haag za pomoć.

Oko 1.600 nizozemskih vojnika razmješteno je u Afganistanu u okviru NATO-ovih Međunarodnih snaga za pomoć sigurnosti (ISAF), od kojih oko 1.200 u Oruzganu. Nizozemski vojnici raspoređeni su i u Kandaharu, na jugu, i u Kabulu.

Rusija bi mogla pomoći u opskrbi NATO-vih snaga ako taj savez obnovi kontakte s Moskvom koji su zamrznuti zbog rata u Gruziji, rekao je viši ruski izaslanik, izvijestila je agencija Interfax.

Veleposlanici iz 26 članica NATO-a i Rusije okupit će se u ponedjeljak na sastanku zajedničkog vijeća po prvi puta otkako je NATO suspendirao sastanke prosvjedujući zbog "nesrazmjerne" ruske uporabe sile protiv Gruzije prošloga kolovoza.

Dmitrij Rogozin, ruski veleposlanik pri NATO-u, po prvi puta je otvoreno uspostavio vezu između obnove veza i ustupanja prometnica preko Rusije za opskrbu NATO-vih snaga u Afganistanu.

"Ako naš zajednički posao u vijeću protekne dobro i ako se nakon neformalnog sastanka dogovorimo oko obnove aktivnosti, ne isključujem mogućnost da taj tranzit uspostavimo punim kapacitetom", prenio je Interfax Rogozinovu izjavu.

Rogozin je rekao da Rusija nema sporazuma s NATO-om o dopuštenju za prijevoz vojne opreme preko njenog tla ali je rekao i da postoje sporazumi o tranzitu nevojne robe koji još nisu u potpunosti provedeni.

Vijeće NATO-Rusija je glavni forum za suradnju Saveza i Moskve. Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a prošlog su se mjeseca složili s postupnom obnovom kontakata s Rusijom ali dužnosnici Saveza kažu da će za punu normalizaciju veza biti potrebne daljnje političke odluke članica.

Kad je riječ o mogućem posredovanju Europske komisije zbog blokade hrvatskih pristupnih pregovora, Sloveniji je vrlo bitna "vremenska dimenzija", odnosno da se prijepor riješi prije nego se Hrvatska uključi u EU, rekao je u četvrtak bivši slovenski premijer Janez Janša (slika).

"Inicijativu treba dobro odvagnuti jer je Hrvatskoj i prije bilo prihvatljivo posredovanje u sporu, kako bi se omogućio nastavak njezinih pristupnih pregovora. No za Sloveniju je vrlo bitna vremenska dimenzija, odnosno da se granično pitanje riješi prije nego se Hrvatska uključi u Europsku uniju", rekao je Janša za Slovenski radio pošto je premijer Borut Pahor zastupnicima parlamenta o Rehnovoj inicijativi govorio na zatvorenu sastanku parlamentarnog odbora za vanjsku politiku.

Po riječima Janeza Janše, koji nakon odlaska s dužnosti premijera u parlamentu vodi Slovensku demokratsku stranku (SDS) koja u parlamentu ima samo jednog zastupnika manje od Pahorovih Socijalnih demokrata (SD), Rehn bi kao povjerenik za širenje po naravi svoje dužnosti mogao biti naklonjeniji Hrvatskoj kao državi kandidatkinji koja se uključuje u EU, pa o svemu treba dobro promisliti.

Slovenski mediji u četvrtak nisu objavili nove pojedinosti o rezultatima Rehnove misije, osim pretpostavki da Europska komisija dvjema državama nudi posredništvo koje bi omogućilo da se granični prijepor riješi, a hrvatski pristupni pregovori nastave.

Prenosi se i izjava Rehnove glasnogovornice Krisztine Nagy da je Rehnov posjet Ljubljani i Zagrebu najavljen tako kasno jer u osjetljivim političkim pitanjima postoji i faza "tihe diplomacije" koja je došla do izražaja u tom slučaju.

Inače, parlamentarni odbor za vanjsku politiku odgodio je za ponedjeljak i raspravu o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za NATO. Tako je odlučeno zato što zbog rasprave o Rehnovoj inicijativi nije bilo vremena za "živu raspravu" koju su u vezi s ratifikacijom najavili u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i zato da se nekim zastupnicima ostavi vremena da se iz uvida u službene dokumente uvjere da Hrvatska tijekom pregovora s NATO-om nije "prejudicirala granicu", kako su sumnjali neki zastupnici manjih stranaka. Premijer Pahor izjavio je da podupire ratifikaciju te da je za nju pravo vrijeme, kako bi Slovenija ratifikacijom pristupnog protokola pokazala da poštuje obveze, s obzirom na to da je na uključivanje Hrvatske u NATO pristala i bivša Janšina Vlada na summitu u Bukureštu prošle godine.

Tako će se rasprava o ratifikaciji protokola održati u ponedjeljak prije početka parlamentarne sjednice na kojoj bi protokol trebao biti ratificiran dvotrećinskom većinom.

Stare nesuglasice zbog međunarodnog pozicioniranja Finske ponovno su izbile na vidjelo sredinom tjedna pošto su ministri u medijima ponudili različita tumačenja finskih strategijskih ciljeva.

Ministar vanjske trgovine Paavo Vaeyrynen izazvao je pozornost u utorak kada je u dnevniku Helsingin Sanomat objavljen njegov komentar u kojemu se zauzima za ponovno pozicioniranje Finske kao "neutralne sjevernoeuropske zemlje".

Ta bi pozicija Finskoj mogla koristiti pri kandidaturi za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u razdoblju 2013.-2014., smatra Vaeyrynen, navodeći primjer Austrije koja se, tvrdi on, predstavljajući se neutralnom državom uspjela izboriti za sadašnje članstvo u Vijeću sigurnosti.

Vaeyrynen je u članku neizravno kritizirao i politički smjer svoga kolege u vladi, ministra vanjskih poslova Alexandera Stubba, koja se oslanja na Ameriku i zagovara približavanje NATO-u.

Stubbova konzervativna Stranka okupljanja, zajedno s Vaeyrynenovom Strankom središta čini glavnu osovinu sadašnje vladajuće koalicije u Finskoj.

Švedski dnevnik Dagens Nyheter u četvrtak je objavio intervju sa Stubbom, u kojemu šef finske diplomacije komentira novu "Bijelu knjigu" o obrambenoj strategiji Finske i tvrdi da njegova zemlja neće predati zahtjev za članstvo u NATO-u prije 2011.

Finska će vlada "bijelu knjigu" u petak predstaviti u parlamentu. Finski mediji tvrde da Finska u "bijeloj knjizi" ponovno spominje pristup NATO-u kao moguću opciju.

Tvrdnjom da je Finska u opasnosti da bude prepoznata kao "najsjevernija baltička država" i kao zastupnica "novovrsne politike rubnih država koju iz nekog razloga propagiraju baltičke zemlje i Poljska s potporom Švedske", Vaeyrynen je naljutio susjednu Estoniju.

Estonski mediji tu su izjavu protumačili kao tvrdnju da su baltičke zemlje za Vaeyrynena manje vrijedne.

Finska je vlada prošle jeseni osnovala skupinu od 22 člana koja bi do kraja iduće godine trebala izraditi "novi identitet" Finske.

Skupinom, koja se dosad sastala samo jednom, predsjeda šef tvrtke Nokia Jorma Ollila.

Radna je skupina nastala kao rezultat dogovora Stranke središta, Konzervativaca, Zelenih i liberalne Švedske pučke stranke.

Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta odbio je u četvrtak ujutro prijedlog Slovenske pučke stranke (SLS) da se s dnevnog reda parlamentarne sjednice, koja počinje u ponedjeljak, skine odlučivanje o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za uključivanje u NATO-savez, a premijer Borut Pahor (slika) ustvrdio je kako nema nikakvog razloga za odgodu.

Kako je početku sjednice tog odbora izjavio slovenski premijer, Slovenija nema stvarnih ni političkih razloga da ne ratificirara hrvatski pristupni protokol za uključivanje u NATO.

"Takvi razlozi nisu postojali ni lani na summitu NATO-saveza u Bukureštu, kada je Hrvatskoj poslan poziv", rekao je Pahor, dodajući da će ratifikacijom Slovenija potvrditi svoju vjerodostojnost jer se na prošlogodišnjem sastanku na vrhu u Bukureštu s tom odlukom složila i vlada bivšeg premijera Janeza Janše.

Pahor, te ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar i ministrica obrane Ljubica Jelušič nisu prihvatili zahtjev manjih stranaka i skupina da se ratifikacija hrvatskoga pristupnog protokola odgodi zbog navodnog prejudiciranja granice u pregovorima Hrvatske s NATO-savezom ističući da je odlučivanje o pristupnoj dokumentaciji kandidatkinja za NATO u toj organizaciji po samoj prirodi različito od procesa odlučivanja o pristupnim dokumentima po pregovaračkim poglavljima, kako je to slučaj u Europskoj uniji.

Zato za odgodu ratifikacije i moguće rezerve nema razloga, ali vlada je zastupnicima koji to žele spremna omogućiti uvid u spomenute dokumente koje je Hrvatska dala prilikom pregovora s NATO-savezom, istaknuo je Pahor.

Vanjskopolitički odbor nastavlja rad, a premijer Borut Pahor u nastavku sjednice zatvorene za javnost objašnjava zastupnicima smisao inicijative koju je jučer u Ljubljani prilikom posjeta iznio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Riječ je, kako u četvrtak navode slovenski mediji pozivajući se na neslužbene informacije, o ponudi Europske komisije Sloveniji i Hrvatskoj da im pomogne u rješavanju graničnog spora budući da zbog njega Slovenija blokira nastavak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

U utorak 20. siječnja točno u podne po lokalnom vremenu Barack H. Obama je preuzeo funkciju Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Prema tradiciji i pravilima predsjedničku dužnost je preuzeo iako zbog kašnjenja ceremonije u tom momentu još nije položio svečanu prisegu.

Diljem svijeta čestitke, ali i poruke počele su se redati. Gotovo da nema državnika koji nije istaknuo potrebu tješnje suradnje sa SAD-om i novom administracijom Baracka Obame. Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila nadu da će suradnja SAD-a i Njemačke biti intenzivnija i usklađenija.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je kako "u trenutku kad predsjednik Obama započinje povijesni mandat, poziva Europu i SAD da prodube svoje transatlantske veze i zajedničke napore u uključivanju drugih u rješavanje velikih izazova današnjice. Moramo zajedno promicati obnovljenu politiku globalnog angažmana".

Kraljica Elizabeta II. i britanski premijer Gordon Brown poslali su čestitke novom američkom predsjedniku Baracku Obami, a diljem Britanije slavila se njegova inauguracija. Brown je napisao u pismu novom američkom predsjedniku da je "spreman tijesno surađivati s njegovom administracijom u mnogim međunarodnim izazovima s kojima smo suočeni".

Milijuni gledatelja diljem svijeta pratili su inauguracijsku svečanost, a u Zagrebu je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država organiziralo primanje uz televizijski prijenos inauguracije. Zajedno s našim američkim prijateljima i vodstvo OPSA-e je prisustvovalo prijenosu inauguracije.

Hrvatski premijer Ivo Sanader je uputio čestitke novom američkom predsjedniku Baracku Obami povodom njegove inauguracije, naglasivši da od njegove administracije očekuje nastavak dobre bilateralne suradnje Hrvatske i Sjedinjenih Država.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić poslao je pozdravnu poruku novoizabranu predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država s najboljim željama za uspjeh u obavljanju svojega odgovornog posla na dobrobit građana SAD-a i cijelog svijeta. U svojoj poruci predsjednik Mesić izrazio je uvjerenje u nastavak uspješna razvoja hrvatsko-američkih odnosa.

Očekivanja diljem svijeta su velika, sada od SAD-a s novim liderom na čelu mnogi očekuju promijene, rješavanje globalne financijske krize, ali i brojnih kriznih žarišta i sukoba. Brojni državnici, ali i analitičari pozivaju na tješnju transatlantsku suradnju, a posebno na jačanje NATO-a. Upravo stoga puno se očekuje od nadolazećeg travanjskog NATO summita na kojem će sudjelovati i Barack Obama, a kada će se i Hrvatska kao punopravni član pridružiti NATO-u.

U svom inauguracijskom govoru Barack Obama je najavio da "Amerika mora igrati svoju ulogu u uvođenju novog doba mira", postupno se povlačiti iz Iraka, stvarati mir u Afganistanu, naći multilateralni pristup globalnim izazovima nuklearne prijetnje i klimatskih promjena te odlučno poručiti teroristima da će biti poraženi.

"Sada je potrebno novo doba odgovornosti, priznanje svakoga Amerikanca da smo odgovorni prema sebi, svojoj zemlji i svijetu", naglasio je Brack Obama u inauguracijskom govoru.

Ne postoji niti jedna prepreka za dovršetak procesa ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u, ocijenio je u srijedu u Zagrebu premijer Ivo Sanader nakon sastanka Državnog odbora za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u.

"Ne vidimo nigdje nijedan politički problem ili prepreku koja bi bila na putu završetka procesa ratifikacije", rekao je Sanader u izjavi za novinare dodajući da Protokol još treba ratificirati osam zemalja.

Na čelu Državnog odbora za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u su predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Luka Bebić.

Ratifikacija Protokola o pristupanju NATO u parlamentima svih 26 zemalja članica Saveza uvjet je da Hrvatska stupi u punopravno članstvo na summitu NATO-a u travnju ove godine.

"Ono što je nekada bilo daleko sada je vrlo blizu", rekao je novinarima predsjednik Mesić misleći na članstvo RH u NATO-u. To je ostvarenje jednog od dva najveća prioriteta hrvatske vanjske politike i uspjeh hrvatske politike, istaknuo je.

Na pitanje novinara misli li da će Slovenija odugovlačiti s ratifikacijom, Sanader je izrazio uvjerenost da neće biti nikakvih problema i da će Slovenija ratificirati Protokol.

Što se tiče odnosa sa Slovenijom, premijer je rekao da će pozvati predsjednika slovenske vlade Boruta Pahora na rukometnu utakmicu, "pa ćemo malo voditi i rukometnu diplomaciju".

Ponovio je da su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje koje imaju mnogo toga zajedničkoga, te da su pitanja koja ih razdvajaju rješiva.

Po završetku ratifikacije Protokola o pristupanju RH NATO-u u svim zemljama članicama Saveza počinje procedura u Hrvatskoj. MVPEI će pripremiti zakon o ratifikaciji koji nakon toga ide u Vladu na usvajanje, a zatim se šalje u Sabor na glasovanje. Nakon toga Predsjednik Republike treba potpisati zakon, objasnio je predsjednik Sabora Luka Bebić.

To se treba učiniti prije summita u u francuskom gradu Strasbourgu i njemačkom gradu Kehlu, da bi Hrvatska mogla deponirati zakon o ratifikaciji kod države depozitara, a to su SAD, dodao je Sanader.

Da se taj zakon prihvati u Saboru, potrebna je obična većina, rekao je Bebić.

"Nadamo se da će sve stranke podržati (taj zakon) jer oko toga postoji konsenzus", dodao je Sanader.

Najavio je da će nazočiti summitu zajedno s predsjednikom Mesićem, a također je rekao da će se u Hrvatskom saboru održati svečana sjednica i koncert kojima će se obilježiti ulazak RH u članstvo NATO-a.

Prije toga će se u Bruxellesu podignuti hrvatska zastava, a tom će događaju nazočiti ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Hrvatska će također u jednoj prigodi podignuti zastavu NATO Saveza kao zemlja članica, rekao je Sanader.

Afganistanska je vlada u glavni stožer NATO-a poslala nacrt sporazuma koji bi Afganistancima omogućio veću slobodu glede budućeg razmještaja NATO-ovih snaga u zemlji, uključivo određen broj američkih vojnika, izvijestili su u utorak dužnosnici.

U skladu s tim nacrtom odredit će se pravila ponašanja vojnika koje u Afganistanu predvodi NATO te broj dodatnih vojnih snaga Saveza, a afganistanska će vlada odobriti i odrediti gdje će vojnici biti razmješteni.

Tim bi se sporazumom, t.j. pokušajem Afganistanaca da postignu veći nadzor nad međunarodnim vojnim operacijama, NATO-ovim vojnicima trebale onemogućiti premetačine afganistanskih domova.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji je u utorak razgovarao s generalom Davidom Petraeusom o nastojanjima da se spriječe pogibije civila te o ulozi afganistanskih vojnih snaga u američkim misijama, zastupnicima je rekao kako je njegova vlada poslala nacrt sporazuma NATO-u prije dva tjedna. Upozorio je da se borbe protiv militanata ne mogu dobiti bez potpore Afganistanaca

Tadžikistan pregovara sa SAD-om

Tadžikistan pregovara sa SAD-om i NATO-om o slanju humanitarne pomoći preko njegova teritorija prema Afganistanu, kazao je u srijedu šef tadžikistanske diplomacije Hamrohon Zafiri.

"Pregovaramo sa SAD-om i NATO-om. Tadžikistan ima velike mogućnosti, imamo pet do šest točaka na rijeci Pianj, na tadžikistansko-afganistanskoj granici", istaknuo je Zafiri novinarima.

On je dodao da se pregovarački proces bliži se kraju te da su Tadžikistanci dobili nekoliko prijedloga koje su im ponudili SAD i europske zemlje.

Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon trebao bi posjetiti Bruxelles u veljači.

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko pozvao je u utorak izabranog američkog predsjednika Baracka Obamu da nastavi pružati američku potporu težnjama Ukrajine za članstvom u NATO-u.

"Ukrajina cijeni potporu SAD-a našem strateškom procesu u svrhu članstva u NATO-u", rekao je Juščenko u priopćenju objavljenom uoči Obamine inauguracije.

"Nadamo se da će se nastaviti plodonosna suradnja s vašom vladom, a posebice na tom području", dodao je ukrajinski predsjednik.

Juščenko je pozvao Obamu da posjeti Ukrajinu "kada to bude moguće" i čestitao mu je u svoje ime i ime svog naroda na inauguraciji.

Njemačka vlada polaže velike nade u novog američkog predsjednika Baracka Obamu te izražava nadu da će buduća suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama biti intenzivnija i usklađenija, javili su u utorak njemački mediji.

"Nadam se da će naša suradnja biti zasnovana na spoznaji da se problemi mogu rješavati samo ako djelujemo zajednički a ne svaki za sebe", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel za javnu televizijsku postaju ARD te je zaključila da "ni jedna zemlja ne može sama riješiti svjetske probleme".

Njemačka kancelarka nada se da će se u svrhu prevladavanja globalne financijske krize SAD morati "odreći jednog dijela svog suvereniteta".

"Amerika se mora prilagoditi međunarodnim financijskim pravilima", naglasila je njemačka kancelarka.

Merkel je najavila "što skoriji" posjet Washingtonu te se nada da će novi američki predsjednik iskoristiti nazočnost na summitu NATO saveza u Strassburgu i Baden Badenu 3. i 4. travnja i za posjet Berlinu.

I njemački ministar vanjskih poslova, socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier, nakon inauguracije Baracka Obama očekuje "intenzivniju suradnju" s Washingtonom. On je naglasio da će najveća zadaća nove američke administracije i njezinih partnera u svijetu biti prevladavanje globalne financijske krize. No Steinmeier je, u razgovoru za dnevnik "Passauer Neue Presse" naglasio da, osim financija, Obamu i svjetsku zajednicu čeka čitav niz neriješenih pitanja.

"Nama je potrebna čvrsta suradnja između Amerike i Europe kako bi riješili nagomilane probleme: pitanje zaštite klime, opskrbe energentima, razoružanje ali i rješavanje konfliktinih pitanja poput Bliskog istoka, Afghanistana i Irana. Sve su to pitanja koja moramo zajednički riješiti", rekao je Steinmemeier.

Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskoga sabora Mario Zubović primio je u radni posjet portugalskog veleposlanika u Hrvatskoj koji je izrazio potporu svoje zemlje ulasku RH u Europsku uniju i NATO, priopćila je u utorak saborska Služba za odnose s javnošću.

Zubović i veleposlanik Paul Tiago Jeronimo da Silva razgovarali su o stanju pregovora koje Hrvatska vodi za članstvo u Europskoj uniji, o ratifikaciji Protokola o pristupanju RH NATO-u te o razmjeni posjeta vanjskopolitičkih odbora hrvatskoga i portugalskog parlamenta.

Da Silva je izrazio uvjerenost da će portugalski parlament uskoro ratificirati Protokol o pristupu RH NATO-u, navodi se u priopćenju.

Zubović je sugovorniku predstavio ulogu Hrvatskoga sabora u pregovorima, a posebice se osvrnuo na posao oko usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.

Portugal daje punu potporu pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kao i njezinu članstvu u NATO-u, rekao je veleposlanik da Silva, navodi se u priopćenju.

Zubović i portugalski veleposlanik dogovarali su se o razmjeni posjeta vanjskopolitičkih odbora hrvatskoga i portugalskog parlamenta i skupina prijateljstva.

Potpredsjednica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič razgovarala je u ponedjeljak u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom o ratifikaciji hrvatskog pristupa Savezu i o zadaćama koje stoje pred Hrvatskom.

"Vjerujemo da će posao ratifikacije pristupnog protokola biti završen do kraja ožujka kako je i planirano. Mi doista moramo zahvaliti glavnom tajniku Schefferu na njegovu osobnom trudu, jer on zajedno s našim premijerom prati taj proces i čini mi se da pomaže tamo gdje je potrebno, tako da vjerujem da će sve na vrijeme biti obavljeno i da ćemo u travnju postati članicom NATO-a", izjavila je Adlešič nakon susreta s glavnim tajnikom Sjevernoatlantskog saveza.

Adlešič je rekla da je na sastanku bilo riječi o vojnim i civilnim misijama NATO-a, posebice o ulozi hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, koji za svoj posao dobivaju velike pohvale te o donošenju novih strateških dokumenata u Hrvatskoj - strategiji upravljanja krizama i strategije nacionalne sigurnosti.

Glavni tajnik NATO-a izjavio je nešto prije sastanka s Đurđom Adlešič, u prigodi novogodišnjeg prijama za novinare, kako očekuje da će proces ratifikacije završiti na vrijeme i da će Hrvatska i Albanija sudjelovati na summitu Saveza početkom travnja kao punopravne članice.

"Ratifikacija je sada u tijeku a ja ću nastojati pomoći da sve preostale zemlje ratificiraju pristupni protokol tako da možemo pozdraviti Hrvatsku i Albaniju na summitu koji će se održati u Strasbourgu i Kehlu", rekao je Scheffer.

Potpredsjednica Vlade Adlešič posjetila je u sjedištu NATO-a i Euroatlantski koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije (EARDCC) te hrvatsku misiju pri NATO-u.

Slika: NATO

Slovenski parlament uvrstio je na redovitu sjednicu idućeg ponedjeljka glasovanje o ratifikaciji protokola po kojemu bi Hrvatska na travanjskom zasjedanju NATO saveza trebala postati njegovom članicom, ali je rezultat glasovanja neizvjestan zbog zahtjeva nacional-populističkih skupina da se to pitanje uvrsti u sklop "neriješenih graničnih pitanja sa susjednom državom", javljaju u ponedjeljak navečer slovenski mediji.

Slovenski premijer Pahor

S ratifikacijom se slaže vlada premijera Pahora, ali se odluka o tome na preporuku vlade donosi dvotrećinskom većinom do koje Pahorovoj koaliciji nedostaje 15 glasova, pa će biti bitno dobiti glasove Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše, koja ima 27 zastupnika.

Odgovarajući na tvrdnje nacionalističkog čelnika Zmage Jelinčiča i Slovenske pučke stranke koja zahtijeva odgodu glasovanja, Janša je već rekao da Hrvatska ispunjava uvjete za članstvo u NATO savezu i da je slovenske nacionalne interese u vezi s granicom moguće zaštititi tijekom hrvatskih pregovora za ulazak u Europsku uniju, iako bi se glasovanje moglo odgoditi ako bi se tako složili predsjednici svih parlamentarnih stranaka.

Predsjednik zastupničkog kluba Slovenske pučke stranke (SLS) Jakob Presečnik izjavio je u ponedjeljak da njegova stranka i dalje inzistira na odgodi.

"Predlažemo da se glasovanje o ratifikaciji odgodi sve dok se stranke ne upoznaju s dokumentima koje je Hrvatska poslala NATO savezu tijekom pregovora, te da se vidi nije li u tom postupku prejudicirala granicu sa Slovenijom", izjavio je u ponedjeljak Presečnik koji tumači da bi Hrvatska trebala dati izjavu da se "odriče aspiracija prema slovenskom moru i kopnu".

Slovenski dužnosnici u privatnim će razgovorima priznati da i Slovenija u nekim dokumentima "prejudicira" granicu i da je jedan od takvih dokumenata i interaktivni atlas slovenskog ministarstva okoliša i prostora koji su u ponedjeljak objavili neki hrvatski portali.

Na njemu je kao isključivo slovenski prikazan cijeli Piranski zaljev, a na slovenski teritorij postavljeni su i "sporni zaseoci" na lijevoj obali Dragonje. Štoviše, službena mapa slovenske Agencije za okoliš granicu u Piranskom zaljevu postavlja na samu obalu hrvatskog kopna uz Savudriju, a Sloveniji je u interaktivnoj mapi "dodijeljen" i velik dio hrvatskog akvatorija uz istarski poluotok.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ocijenilo je u ponedjeljak nekorektnim i pravno neutemeljenim te u suprotnosti s međunarodnim pravom zemljovid objavljen na internetskim stranicama slovenske Agencije za okoliš, koja je u sastavu Ministarstva za okoliš i prostor.

U vezi sa sjednicom slovenskog parlamenta o ratifikaciji hrvatskog prijema u NATO u četvrtak će se sastati i vanjskopolitički odbor parlamenta, koji bi trebao raspravljati o odnosima s Hrvatskom, nakon što je predsjednik SPS-a Jelinčič zatražio odgodu glasovanja tvrdeći da je Hrvatska i u dokumentaciji za NATO prejudicirala granicu. Slovenska televizija objavila je da je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova opovrgnulo tu Jelinčičevu tvrdnju, ali će se sjednica ipak održati.

Slovenska vlada odlučna je u namjeri da se granica s Hrvatskom odredi prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a u tom smislu najizglednije je da se sadašnji zaplet, nastao slovenskom blokadom pristupnih pregovora, riješi posredovanjem neke jake i utjecajne članice EU-a, najvjerojatnije Njemačke ili Francuske, javila je u ponedjeljak Slovenska javna televizija, pozivajući se na "svoje informacije".

Slovenska vlada odlučna je u namjeri da se granični spor riješi prije ulaska Hrvatske u EU, što znači da on više ne može biti "zaleđen", tvrdi Slovenska televizija koja se poziva na svoje izvore.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je, kako dodaje Slovenska televizija, da će premijer Borut Pahor ojačati slovensku poziciju o granici nizom susreta s europskim čelnicima, dok se Hrvatskoj poručuje da umjesto da lobira u EU prihvati bilateralne razgovore sa Slovenijom, kako bi se granični prijepor konačno riješio.

Slovenska televizija podsjeća da su se stranke u koalicijskoj vladi premijera Boruta Pahora prije izbora obvezale da će se zauzeti za bilateralan način rješavanja graničnog pitanja po modelu "parafiranog sporazuma" Drnovšek-Račan.

Međutim, sada je najizglednije, navodi Slovenska televizija, da se bilateralni susret s hrvatskom vladom na kojemu bi se našao "kompromis" oko buduće granične crte održi uz prisutnost neke od velikih europskih država putem mirenja kakvo je nedavno predložio predsjednik Danilo Tuerk.

Kada je riječ o posredovanju ili postupku mirenja s Hrvatskom u pogledu granice, tu bi ulogu mogle preuzeti Njemačka ili Francuska, ne isključuje se niti Vatikan, a moguće je da bi se toga prihvatio i Robert Badinter kao predsjednik arbitražnog suda OESS-a, tvrdi Slovenska televizija pozivajući se na "svoje informacije".

O odnosima s Hrvatskom, u vezi sa sjednicom slovenskog parlamenta koji bi idućeg ponedjeljka trebao glasovati o pristupnom protokolu Hrvatske za uključenje u NATO, u četvrtak će raspravljati i vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta. Naime nacionalistički čelnik Zmago Jelinčič izjavio je da bi odluku trebalo odgoditi budući da je Hrvatska i dokumentacijom koju je poslala NATO savezu "prejudicirala" granicu.

Slovenska televizija navodi da je slovensko ministarstvo vanjskih poslova opovrgnulo Jelinčičevu tvrdnju, ali da će se sjednica svejedno održati jer je za odgodu glasovanja o ratifikaciji i oporbena Slovenska pučka stranka.

NATO treba još 10.000 ljudi u Afganistanu za kontrolu ovogodišnjih predsjedničkih izbora, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik Sjevernoatlantskog Saveza Jaap de Hoop Scheffer pred belgijskim parlamentom.

"Za izbore su potrebni dodatni napori", rekao je de Hoop Scheffer koji je pred povjerenstvom za vanjske odnose i obranu Senata i belgijskim parlamentom rekao da bi tijekom četiri mjeseca trebalo 10.000 ljudi.

Datum afganistanskih predsjedničkih izbora još nije određen, a favorit je afganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji je na vlasti sedam godina, iako je de Hoop Scheffer kritizirao njegovu vladu zbog neučinkovitost u vezi korupcije i trgovine drogom.

Međunarodne mirovne snage u Afganistanu (ISAF), kojom zapovijeda NATO, imaju oko 52.000 ljudi.

Traženje privremenog pojačanja nije povezano s namjerom Washingtona da ove godine pošalje između 20.000 i 30.000 vojnika koji bi se trebali pridružiti 32.000 američkih vojnika već raspoređenih u Afganistanu.

Novi američki predsjednik Barack Obama najavio je promjenu prioriteta uz postupno povlačenje američkih postrojbi iz Iraka u korist Afganistana, zemlju koju je nazvao "frontom rata protiv terorizma".

Glavni tajnik NATO-a rekao je da neće biti jednostavno pronaći dodatne postrojbe u vrijeme financijske krize.

Prvi sastanak ovlaštenih pravnih zastupnika Makedonije i Grčke i predsjednice Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu Rosalyn Higgins, u svezi s postupkom koji je pred sudom Makedonija pokrenula protiv Grčke zbog onemogućavanja ulaska u NATO, održan je u ponedjeljak u Haagu.

Makedonija je u studenome prošle godine tužila Grčku pred ICJ-om zbog kršenja sporazuma dviju zemalja iz 1995. godine kojim se Grčka obvezala da Makedoniji neće sprečavati članstvo u NATO-u.

Grčka je lani zbog spora oko naziva Makedonije blokirala prijem te zemlje u Sjevernoatlantski savez.

Makedonsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u ponedjeljak u Haagu održan prvi radni sastanak dviju strana uz predsjedanje sutkinje Higgins i izrazilo očekivanje da će dinamika podnošenja podnesaka u postupku biti vrlo brzo utvrđena.

Na sudu u Haagu Makedoniju zastupa veleposlanik Nikola Dimitrovski i hrvatski profesor prava Budislav Vukas, kojega je Makedonija imenovala kao svoga ad hoc suca u 15-člano sudsko vijeće.

Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana prioritet je nove slovenske vlade, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.

On je za svoje prvo putovanje u inozemstvo na dužnosti šefa slovenske diplomacije izabrao Bosnu i Hercegovinu, a tijekom susreta s novinarima kazao je kako to nije ni malo slučajno jer je to dokaz opredjeljenosti vlade Boruta Pahora da joj vanjskopolitički prioritet bude regija zapadnog Balkana.

"Slovenija može još više učiniti za regiju i biti na neki način njezin odvjetnik unutar Europske unije i NATO-a. U svakom slučaju, radit će sa zemljama regije na zajedničkim projektima", kazao je Žbogar koji je u Sarajevu okupio i sve slovenske veleposlanike u regiji kako bi s njima razmotrio stanje i moguće korake u poboljšanju odnosa s državama zapadnog Balkana.

Ministar Žbogar rekao je ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svenu Alkalaju kako je Ljubljana u cijelosti spremna poduprijeti BiH na njezinu putu ka EU i NATO-u.

Izrazio je očekivanje kako će BiH još za češkog predsjedanja EU uspjeti podnijeti molbu za status kanadidata za članstvo u Uniji što će Slovenija svim silama poduprijeti.

Hrvatska je odlučna do kraja godine ispuniti sva mjerila i zaključiti pregovore o članstvu u Europskoj uniji unatoč slovenskoj blokadi, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković nakon radnog sastanka s finskom ministricom migracija i europskih poslova Astrid Thors.

"Nastavljamo provoditi reforme jednakim intenzitetom kao i dosad", rekao je Jandroković. Hrvatska je odlučna ispuniti sve potrebne kriterije i mjerila za sva pregovaračka poglavlja do kraja 2009., bez obzira na trenutačan zastoj zbog slovenske blokade, naglasio je Jandroković, dodavši da Hrvatska cijeni potporu koju joj u procesu europskih integracija pruža Finska.

Ministar je također istaknuo da su hrvatsko-finski bilateralni odnosi odlični te da ima još puno prostora za njihovo jačanje.

Osvnuvši se na gospodarsku suradnju, Jandroković je istaknuo da je u Hrvatskoj prošle godine boravilo 30 tisuća finskih turista. "Vjerujemo da će se ta brojka i ove godine održati, a nadamo se da bi mogla biti i veća", rekao je Jandroković.

Finska ministrica je ponovila potporu Hrvatskoj za članstvo u EU-u, naglasivši da je njezina zemlja iskusila koristi od članstva u Uniji.

"Sve europske zemlje trebaju dobiti priliku da postanu dijelom Europske unije na temelju mjerila koja trebaju ispuniti. U tom smo smislu mogli vidjeti napredak koji je postigla Hrvatska", rekla je Thors.

Također je istaknula važan doprinos Hrvatske u međunarodnoj politici, osobito sudjelovanjem u operacijama očuvanja mira diljem svijeta. "Hrvatska je od objekta međunarodne politike postala subjektom, a članstvom u EU-u Hrvatska će samo povećati svoje sudjelovanje na međunarodnoj sceni", rekla je finska ministrica Thors.

Hrvatski premijer Ivo Sanader telefonski je razgovarao u ponedjeljak ujutro s Jaapom de Hoop Schefferom, glavnim tajnikom NATO-a, o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu, priopćeno je iz Vlade.

Sanader i Scheffer u razgovoru su izmijenili informacije o tijeku procesa ratifikacije Protokola o pristupanju Republike Hrvatske NATO-u te o organizaciji susreta na vrhu NATO-a, koji će se održati 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu, na francusko-njemačkoj granici, navodi se u priopćenju.

Jaap de Hoop Scheffer je također izvijestio hrvatskog premijera o naporima koje osobno poduzima kako bi se što prije završio proces ratificiranja Protokola o pristupanju Republike Hrvatske NATO-u.

Predsjednik Vlade i glavni tajnik su razgovarali i o daljnjim koracima usmjerenima k završetku tog procesa i ulasku Hrvatske u punopravno članstvo u NATO-u, stoji u priopćenju.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer žestoko je iskritizirao afganistansku vladu u američkom dnevniku Washington Post, nazvavši je "nedjelotvornom".

"Temeljni problem Afganistana nije prevelik broj talibana već premalo dobrog upravljanja zemljom", napisao je Scheffer u pismu objavljenom u nedjeljnom Postu.

To je prvi put da NATO upućuje tako snažnu kritiku vladi u Kabulu, osuđujući korupciju administracije, ali ne spominjući pritom ime afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija.

"Afganistancima treba vlada koja zaslužuje njihovu lojalnost i povjerenje. Kad je budemo imali, to će oduzeti snagu pobuni", ocjenjuje glavni tajnik NATO-a.

Isto tako glavni tajnik NATO-a ocijenio je kako se i NATO snage u Afganistanu moraju reorganizirati, posebno u pogledu zemljopisnih restrikcija za djelovanje vojnika iz pojedinih zemalja prisutnih u toj zemlji u sklopu NATO vođene misije ISAF.

Cijelo pismo objavljeno u Postu pročitajte ovdje.

Hrvatski premijer Ivo Sanader i splitski gradonačelnik Ivan Kuret potpisali su jučer ugovor kojim se vojarna Sv. Križ-Dračevac, u vlasništvu Republike Hrvatske, daruje gradu Splitu.

Riječ je o površini od 14 hektara, vrijednoj 276 milijuna kuna, koja će se pretvoriti u poslovno i sajamsko središte te u tehnološki park (slika).

Darivanje vojarne Dračevac gradu Splitu velik je dan za taj grad jer dobiva novu šansu za razvoj, kazao je premijer Sanader. Pritom je naglasio kako nakon Spaladium Arene, koja je izgrađena za Svjetsko rukometno prvenstvo, Split sada u vlasništvo dobiva i vojarnu Dračevac.

Objasnio je kako je odlučeno vojarnu Dračevac darovati Splitu jer će Hrvatska u travnju ove godine postati punopravna članica NATO-a pa Hrvatskoj, u vojnom smislu, neće trebati toliko vojarni naslijeđenih iz bivše Jugoslavije, to jest one nisu više perspektivne.

"Po statutu NATO-a, čija će Hrvatska uskoro postati članica, ako netko napadne članicu NATO-a, napadnute su sve zemlje članice NATO-a. Pristupanjem u NATO mijenja se obrambena doktrina Hrvatske", istraknuo je premijer Sanader.

Objasnio je kako u državnom vlasništvu u vojarni Dračevac privremeno ostaje samo zgrada Općinskoga suda dok se za njega ne pronađe nova lokacija. "Reforma pravosuđa je naš prioritet pa smo zgradu Općinskoga suda zadržali u Dračevcu, ali s gradom Splitom pregovaramo o premještanju tog suda na novu lokaciju", kazao je premijer.

Sanader je rekao kako će se uskoro i umirovljenički dom u Duilovu također dati u vlasništvo gradu Splitu. Umirovljenički dom u Duilovu je hotelski kompleks u vlasništvu Ministarstva obrane, a prostire se na površini oko 26.000 metara četvornih.

Premijer je najavio da će se u Splitu utemeljiti sudačka akademija, te se traži lokacija za nju. "Svi će suci morati proći kroz sudačku akademiju u Splitu. Na taj će se način poboljšati procedura biranja sudaca, odnosno njihova neovisnost i profesionalnost", kazao je Sanader novinarima.

Komentirajući Svjetsko rukometno prvenstvo, rekao je kako je najvažnije da je Hrvatska pobijedila Južnu Koreju, čime je zadržala ulogu favorita. Dodao je kako je planirao biti na sinoćnjoj utakmici u Spaladium Areni, ali zbog pregovora s dužnosnicima Europske unije glede teškoća sa dobavom plina, koji su trajali do ponoći, nije mogao stići u Split na tu utakmicu.

Splitski gradonačelnik Ivan Kuret zahvalio je hrvatskoj Vladi što je vojarnu Sv. Križ-Dračevac dala u vlasništvo gradu Splitu. "To će pridonijeti razvoju grada. Ovim prostorom Split će postati sajamsko središte", rekao je Kuret.

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u četvrtak da njegova Vlada nema rezervi o pristupu Hrvatske NATO-u i da stoga očekuje kako će parlament na sjednici zakazanoj potkraj siječnja potrebnom dvotrećinskom većinom potvrditi pristupni protokol potreban za uključivanje Hrvatske u taj savez.

"Vlada želi da parlament hrvatski protokol ratificira potrebnom dvotrećinskom većinom. Nemamo nikakvih primjedaba zbog kojih bismo postupili drukčije od ostalih članica NATO-a", rekao je Pahor nakon Vladine redovite sjednice. Dodao je kako Slovenija za ulazak Hrvatske u NATO nema rezervi kao pri blokiranju hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.

Pahor je u svezi sa slovenskim aktivnostima u zauzimanju stajališta o granici s Hrvatskom rekao da Ministarstvo vanjskih poslova u kontaktu s premijerovim kabinetom priprema dokumentaciju na osnovi koje će izraditi prijedlog rezolucije o graničnim pitanjima s Hrvatskom.

Potvrdio je također da je danas telefonski razgovarao s češkim premijerom Mirekom Topolanekom o rješenju blokade hrvatskih pristupnih pregovora, ne iznoseći pojedinosti.

"Želim napredak u tom pitanju", rekao je Pahor, još jednom izrazivši žaljenje što je hrvatski premijer Ivo Sanader otklonio njegov prijedlog o zajedničkom bilateralnom susretu bez nazočnosti predstavnika EU-a.

Pahor je ujedno opovrgnuo vijesti nekih slovenskih medija da sprema opoziv Mihe Pogačnika, predsjednika slovenskog dijela Mješovitoga slovensko-hrvatskog povjerenstva za pripremu arbitražnog postupka.

"Pogačnik uživa moje povjerenje, s njime ću se i ubuduće savjetovati", rekao je Pahor.

Povjerenstvo koje vode Pogačnik sa slovenske, a Davorin Rudolf s hrvatske strane, trebalo bi se, po najavama, ponovno sastati 28. siječnja u Sloveniji.

"Nadam se da će povjerenstvo potkraj siječnja završiti svoj rad, te obavijestiti obje vlade gdje vidi mogućnosti za rješenje graničnog pitanja", rekao je Pahor.

Janša dopušta mogućnost odgode glasovanja o ulasku Hrvatske u NATO

Bivši slovenske premijer i predsjednik najjače oporbene stranke Janez Janša izjavio je u četvrtak da ne vidi razlog zašto Slovenija ne bi ratificirala pristupni protokol za učlanjenje Hrvatske u NATO, ali da se u načelu ne bi protivio da parlament odgodi izjašnjavanje o tome za nekoliko tjedana, kako to zahtijeva opozicijska Slovenska pučka stranka.

"Osobno mislim da se glasovanje može odgoditi i do travnja, ali ne vidim kako će to promijeniti situaciju", rekao je Janša u četvrtak na večer u emisiji "Trenja" komercijalne televizijske postaje POP-TV u kojoj su nastupili svi predsjednici parlamentarnih stranaka osim premijera Boruta Pahora koji vodi Socijalne demokrate (SD).

Predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Bojan Šrot je ustvrdio kako parlament treba odgoditi glasovanje o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola, predviđeno za slijedeći tjedan i to, kako je obrazložio, zbog "uvrjedljivih" izjava hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i odbijanja hrvatskog premijera Ive Sanadera da se sastane s Pahorom bez nazočnosti predstavnika EU-a kako bi razgovarali o slovenskoj blokadi hrvatskih pregovora s Europskom unijom.

Janša je na to rekao da su postupak učlanjenja u NATO i u EU različiti procesi, da Hrvatska ispunjava uvjete za NATO, dok će Slovenija "zaštititi" svoje nacionalne interese tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.

Janša je ipak dodao da je moguća odgoda glasovanja u slovenskom parlamentu od nekoliko tjedana ili duže, dok se ne susretnu predsjednici parlamentarnih stranaka s Pahorom. Rekao jer da će osobno glasovati za ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola za NATO, dok će ostalim zastupnicima svoje stranke u parlamentu prepustiti da glasuju po svojoj savjesti.

Godina 2009. bit će teška i u njoj neće biti dovoljne tek dobre želje i puke riječi, već će biti potrebna djela i odgovorna politika, rekao je u četvrtak u Zagrebu predsjednik RH Stjepan Mesić obraćajući se nazočnima na primanju u prigodi Božića i Nove godine za predstavnike diplomatskog zbora akreditirane u RH.

"Dobre nam želje nisu dovoljne. Da bismo godinu u koju smo ušli prebrodili sa što manje potresa, potreban je naš maksimalni angažman. Riječi više definitivno nisu dovoljne, trebamo djela, trebamo politiku koja će biti koncipirana dugoročno i koja će se voditi promišljeno djelotvorno i nadasve odgovorno", kazao je predsjednik Republike u govoru pred članovima diplomatskog zbora.

Napomenuo je kako smo suočeni sa slomom prevladavajućeg gospodarskog sustava.

"To je činjenica i što prije je priznamo, to ćemo prije smoći snage i sposobnosti za promjene", ustvrdio je predsjednik Mesić.

Pri tom bi svijetu mogao biti inspirativan politički koncept čovjeka koji će za nekoliko dana preuzeti kormilo najveće svjetske sile, rekao je predsjednik Mesić aludirajući na novog predsjednika SAD-a Baracka Obamu koji će uskoro preuzeti dužnost.

Hrvatski predsjednik upozorio je kako je nagli porast broja nezaposlenih širom svijeta predigra "ne samo za moguće već i vjerojatne nerede" i da u uvjetima siromaštva i neravnopravnosti "treba tražiti korijene mnogih zala s kojima se suočavamo ili ćemo se tek suočiti".

Spomenuvši bliskoistočnu krizu Mesić je rekao kako Hrvatska podupire posredničke napore Egipta i misiju glavnog tajnika UN-a napomenuvši kako jedini cilj mora biti prestanak ratovanja koji se može postići samo pregovaranjem i priznavanjem odnosno ostvarivanjem prava Izraela na život u miru i stabilnosti, ali i prava Palestinaca na vlastitu državu.

Govoreći o aktualnoj krizi u opskrbi plinom s kojom je suočena Europa, Mesić je rekao kako to otvara nekoliko pitanja, od toga što uopće u međudržavnim odnosima znače ugovori, potpisi i zadana riječ, do toga u kojoj je mjeri ujedinjena Europa sposobna i voljna ponašati se i djelovati doista europski.

Ustvrdio je kako će se očito morati potražiti nova rješenja i raditi na tome da se izbjegne vezivanje na energente iz samo jednoga izvora.

Govoreći o regiji, predsjednik Mesić kazao je da bi tu stanje moglo biti bolje.

"Umjesto da se beskorisno prepiremo oko stvari koje su u svojoj osnovi krajnje jasne i zato rješive, trebali bismo tražiti ono što nas povezuje. Hrvatska se tako ponašala do sada, a tako će i nastaviti. Ali, mi za takvu politiku trebamo partnere", naglasio je predsjednik RH.

Podsjetio je kako se Hrvatska približava ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta ulasku u NATO i EU.

"Oko datuma ne bih želio spekulirati. Manje je važno 'kad' a mnogo je važnije 'što' . Još nam preostaju ne mali zadaci na putu k ujedinjenoj Europi", kazao je.

Na kraju svog obraćanja predstavnicima diplomatskog zbora, Mesić je rekao kako će Hrvatska nastaviti predano raditi u Ujedinjenim narodima i nastaviti izgrađivati odnose i s državama na drugim kontinentima.

U ime diplomatskog zbora akreditiranog u RH govorio je apostolski nuncij Mario Roberto Cassari.

Rekao je kako su diplomati ti koji u velikoj mjeri unose nadu u izgradnju svijeta u kojem "dijalog tolerancija, mir, solidarnost i poštivanje temeljnih prava ljudske osobe postaju nezaobilaznim putovima prema čovječnim i pravednijim odnosima", kazavši kako su to i prioriteti diplomata na službi u Hrvatskoj.

"Mi, predstavnici mnogih zemalja našeg planeta, povlašteni smo svjedoci mnogovrsnog napretka, onoga već ostvarenog i onoga što se ostvaruje, na svim područjima ovdje u Hrvatskoj", u svrhu njezine još veće stabilnosti, uspjeha i međunarodnog ugleda, rekao je Cassari.

Hrvatska, čiji ugled na međunarodnom planu po riječima apostolskog nuncija neprestano raste, vrlo brzo će postići važne ciljeve.

"Ova bi godina trebala biti godina ulaska Hrvatske u NATO, a velikim se koracima približava pravedni i zasluženi ulazak Hrvatske u EU", rekao je Cassari, napomenuvši u ime kolega diplomata kako Hrvatska već dugo snažno potvrđuje svoje iznimne sposobnosti i istinsku demokratsku zrelost.

"Samo naprijed, s povjerenjem i hrabrošću", poručio je apostolski nuncij Cassari predsjedniku Mesiću i visokim hrvatskim dužnosnicima nazočnim na primanju poželjevši svima kao i hrvatskom narodu sve najbolje u novoj godini.

Međunarodnim priznanjem Hrvatske ostvaren je povijesni cilj u koji je svoje živote ugradio niz hrvatskih naraštaja, istaknuo je jučer premijer Ivo Sanader u povodu 17. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

Tim povodom premijer je u Banskim dvorima primio predstavnike braniteljskih udruga kojima je zahvalio jer su, kako je kazao, upravo branitelji dali najveći doprinos za neovisnu i međunarodno priznatu Hrvatsku.

"To ne znači da ćemo stvarati posebnu kastu, ali ni jedna vlast više neće minimizirati i omalovažavati ulogu branitelja", poručio je premijer.

Prije 17 godina, 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo 12 zemalja Europske unije, nekoliko dana prije Hrvatsku je priznao Vatikan, a nedugo nakon priznanja europskih zemalja Hrvatska je postala i članica Ujedinjenih naroda.

Premijer Sanader ističe da je Hrvatska sada u punom smislu afirmirala u svijetu i međunarodnoj zajednici kao zrela demokratska zemlja.

Da nije bilo tako danas Hrvatska ne bi bila članica Vijeća sigurnosti, ne bi bila na pragu NATO-a, ne bi bila u završnoj fazi pregovora s EU, rekao je Sanader.

Podsjetio je da je 16 godina kasnije Hrvatska ušla u Vijeće sigurnosti što smatra najvećim uspjehom koji jedna zemlja može ostvariti na međunarodnom planu.

"Taj luk od jasno i snažno izražene želje hrvatskog naroda za svojom neovisnom zemljom (...), kroz Domovinski rast, obnovu, međunarodnu afirmaciju zemlje završit će ulaskom u NATO i EU. Tada će taj luk biti zatvoren", rekao je premijer na početku današnje sjednice Vlade na kojoj se također prisjetio 17. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

Ističe kako sve to treba služiti ostvarenju dvaju ciljeva - učvršćenju međunarodnog položaja zemlje i ostvarenju dobrog životnog standarda svih hrvatskih građana. "To su ciljevi i hrvatske državne politike i hrvatske Vlade", kazao je.

Premijer Sanader izrazio je i duboko poštovanje prema prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, svima koji su pridonijeli ostvarenju hrvatske neovisnosti, posebno onima koji su dali najveću žrtvu, koji su dali svoje živote.

Poštovanje tim žrtvama članovi Vlade odali su i minutom šutnje.

U novom Euroatlantskom tjedniku, od ovog četvrtka, pročitajte više o plinskoj krizi, o kanadskoj ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u, putu Crne Gore prema euroatlantskim integracijama, putu glavnog tajnika NATO-a u Jordan i Izrael, kao i drugim interesantnim temama.

Bilten Euroatlantski tjednik besplatno primaju elektronskom poštom svi oni koji su se prijavili na stranicama www.opsa.hr, a osim toga, OPSA biltene možete čitati i na servisu Scribd.

Kanada je u utorak završila proces ratifikacije Protokola o pristupanju RH u NATO i razmatra mogućnost dodatne liberalizacije viznog režima s Hrvatskom, rekao je u srijedu u Zagrebu ministar nacionalne obrane Peter MacKay premijeru Ivi Sanaderu, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću.

Kako je priopćeno, Sanader i MacKay razgovarali su o temama međunarodne sigurnosti, skorom ulasku Hrvatske u NATO i budućem članstvu u Europskoj uniji te stanju u jugoistočnoj Europi i bilateralnoj suradnji.

Kanada je u utorak završila proces ratifikacije Protokola o pristupanju RH u NATO, rekao je MacKay i poručio da se njegova zemlja raduje skorom članstvu Hrvatske u savezu, a podržava i ulazak u EU.

Po njegovoj ocjeni Hrvatska je ostvarila povijesno postignuće i u vrlo kratkom roku od zemlje koja je primala strane mirovne snage postala država koja aktivno pridonosi međunarodnoj sigurnosti, čime je postala primjer drugim zemljama, zaključio je MacKay.

Sudjelovanjem u međunarodnoj mirovnoj misiji, hrvatski vojnici pridonose stabilizaciji i razvoju Afganistana.

Vlada premijera Stephena Harpera aktivno razmatra mogućnost dodatnih mjera u liberalizaciji viznog režima, rekao je McCay.

Već sada je liberaliziran vizni režim za pripadnike Oružanih snaga RH, rečeno je na sastanku.

Sanader je ocijenio da će ukidanje viza dodatno potaknuti bilateralnu suradnju na svim razinama.

U tom kontekstu razgovaralo se i o konkretnim mjerama za veću razmjenu studenata, dodaje se u tekstu.

Sanader je istaknuo važnost hrvatske zajednice u Kanadi, koja služi kao most suradnje te zahvalio na ratifikaciji Protokola o pristupanju RH u NATO.

U priopćenju se dodaje da je u razgovoru bilo riječi i o bilateralnoj gospodarskoj suradnji i novim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, te o stanju u susjednoj regiji jugoistočne Europe.

MacKay se prethodno sastao i sa ministrom Vukelićom kojom prilikom je pohvalio Hrvatske vojnike...

Glavni pregovarač u procesu pristupa Hrvatske Europskoj uniji Vladimir Drobnjak bio je u radnom posjetu Sloveniji u ožujku 2008., a ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković višekratno je o procesu pristupa razgovarao sa slovenskim kolegama, priopćeno je u srijedu iz Ureda glasnogovornika MVPEI-a čime Ministarstvo pobija navode slovenskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska već dugo u Sloveniju ne šalje pregovarače s EU-om.

Ministarstvo je tako reagiralo na jučerašnju izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara kako "Hrvatska već godinama u Sloveniju nije poslala u posjet nijednog od svojih pregovarača s Europskom unijom".

Podsjetivši na Drobnjakov prošlogodišnji posjet Sloveniji, Ministarstvo je u priopćenju naglasilo kako je glavni hrvatski pregovarač na taj posjet čekao gotovo 11 mjeseci nakon upućena zahtjeva.

"Prvi zahtjev za radni posjet Sloveniji glavnog pregovarača Drobnjaka upućen je u svibnju 2007., no na njega nikad nije dobiven odgovor. Isti zahtjev ponovno je upućen u jesen 2007., a pozitivan odgovor došao je tek u ožujku 2008., kad je posjet i ostvaren. Dakle, nije točan podatak kako Hrvatska već godinama u Sloveniju nije poslala ni jednog od svojih pregovarača", stoji u priopćenju MVPEI-a.

Ministarstvo podsjeća da je o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji bilo riječi u više navrata u tijeku susreta ministra Jandrokovića s tadašnjim slovenskim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom. "Među njima su najvažniji susreti u tijeku njegova službenog posjeta Republici Sloveniji na Brdu kod Kranja 8. srpnja 2008., kao i susreti na marginama 44. muenchenske konferencije o sigurnosnoj politici 9. veljače 2008., te na 4. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Republike Hrvatske 28. travnja 2008. u Luxembourgu", navodi se u priopćenju.

"Konačno, o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji ministar Jandroković razgovarao je i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom na marginama sastanka Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a 2. prosinca 2008. u Bruxellesu", kaže se na kraju priopćenja.

Kanada je u srijedu objavila kako je ratificirala pristupne protokole NATO-a za Albaniju i Hrvatsku i potvrdila svoju potporu politici "otvorenih vrata" Sjevernoatlantskog saveza.

"Kanada čvrsto podupire namjeru Albanije i Hrvatske da pristupe NATO-u, a to najjasnije potvrđuje ratificiranje protokola", izjavio je kanadski ministar vanjskih poslova Lawrence Cannon.

"To šalje jasnu poruku i poziv drugim zemljama kandidatkinjma da nastave integracijske i reformske napore ", dodao je.

Cannon i ministar obrane Peter MacKay su "ponovno potvrdili da Kanada podupire politiku otvorenih vrata NATO-a, koja svjedoči o volji Saveza da primi europske demokratske zemlje".

Na summitu u Bukureštu u travnju 2008. čelnici zemalja NATO-a su odlučili bez odgode pristupiti ratifificiranju protokola kako bi Albanija i Hrvatska mogle u statusu punopravnih članica sudjelovati na idućem summitu NATO-a u francuskom gradu Strasbourgu i obližnjem njemačkom gradu Kehlu u travnju 2009., podsjetila je Kanada.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar razgovarao je u srijedu u Ljubljani sa zamjenicom pomoćnika državne tajnice u State Departmentu Judy Garber koja boravi u posjetu Sloveniji, objavilo je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova.

Uz ostalo Žbogar i Garber "izmijenili su mišljenja o prilikama na zapadnom Balkanu", složivši se da je što brže uključenje te regije u euro-atlantske integracije, uz ispunjavanje uvjeta, u interesu cijele međunarodne zajednice", navelo je slovensko ministarstvo u priopćenju za javnost.

Judi Garber govorila je o različitim temama i američkoj politici i u susretu sa slovenskim novinarima u Američkom veleposlanstvu u Ljubljani.

Slovenska pučka stranka SLS (Slovenska ljudska stranka) tražit će odgodu točke dnevnog reda po kojoj je slovenski parlament potkraj ovog mjeseca trebao odlučivati o ratificiranju hrvatskoga pristupnog protokola za članstvo u NATO-u, javili su jučer slovenski mediji, pozivajući se na priopćenje iz stranke koje je potpisao Jakob Presečnik, predsjednik pučanskog kluba zastupnika u parlamentu.

Hrvatska, navodi u njemu Presečnik, "nezakonito okupira" slovensko more i teritorij te pokazuje "teritorijalne aspiracije" prema susjednoj državi. Zato ne bi smjela doći u priliku da postane članicom "tako važne međunarodne vojne organizacije" kao što je NATO ako se ne odrekne tih težnja ili ne pristane o tome razgovarati, navodi Presečnik.

Slovenska pučka stranka ima ponešto oštrije, specifično stajalište prema Hrvatskoj, a njezini su članovi i čelnici populističke udruge "25. lipnja 1991" Marjan Podobnik i Joško Joras.

Slovenski premijer Borut Pahor u utorak je izjavio da će svi članovi parlamenta koji pripadaju strankama njegove koalicije glasovati za ratifikaciju protokola o pristupu Hrvatske NATO-savezu, ali da će za ratifikaciju biti potrebna dvotrećinska većina koju njegova koalicija nema ako ne pridobije Jelinčičeve nacionaliste, Presečnikove pučane ili Slovensku demokratsku stranku (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.

Ministar nacionalne kanadske obrane Peter MacKay izjavio je u utorak navečer, nakon razgovora s hrvatskim kolegom Brankom Vukelićem, da će Kanada, kao što je to činila do sada, podupirati Hrvatsku i kao članicu NATO-a.

- Nema boljeg primjera od Hrvatske, jedne zemlje koja je u vrlo kratkom vremenu postigla da sudjeluje u promicanju mira i sigurnosti diljem svijeta - istaknuo je MacKay koji s izaslanstvom Ministarstva nacionalne obrane Kanade boravi u dvodnevnom službenom posjetu Ministarstvu obrane RH.

Izrazio je zahvalnost hrvatskim vojnicima koji zajedno s kanadskim sudjeluju u misiji u Afganistanu. Ocijenio je da su hrvatski vojnici "vrlo obučeni, vrlo profesionalni i jedni od najboljih vojnika koje znamo". MacKay je izrazio zadovoljstvo što se i hrvatski časnici obrazuju u kanadskim vojnim školama. Istaknuo je da je s ministrom Vukelićem razgovarao i o intenziviranju bilateralne suradnje kao što su npr. posjete brodova ratnih mornarica i razmjena informacija između obje zemlje.

Naglasivši da je prepoznat napredak Hrvatske, ministar nacionalne obrane Kanade zahvalio je na hrvatskom sudjelovanju u misijama diljem svijeta. MacKay je kazao da je Kanada zbog dobrih odnosa između dviju zemalja ubrzala proces ratifikacije pristupnoga protokola Hrvatske u NATO i koji je danas pohranjen u Washingtonu. "Time je Kanada u potpunosti završila proces ratifikacije pristupnoga protokola", istaknuo je.

Ministar Vukelić rekao je da Kanada daje punu potporu pristupu Hrvatske NATO-u, ali i pristupanju u EU. Istaknuo je da će obje zemlje nastaviti bilateralnu suradnju oko izobrazbe vojnih časnika te dodao da će ove godine četiri hrvatska časnika otići u izobrazbu u Kanadu. Vukelić je važnom ocijenio i suradnju između dviju zemalja vezanu uz protupožarnu zaštitu te akcije spašavanja u nepogodama.

Demokratkinja Hillary Clinton, kandidatkinja za novu američku državnu tajnicu, u utorak je na saslušanju pred Senatom koji treba potvrditi njezino imenovanje, najavila obnovu američkog vodstva u svijetu po konceptu "pametne sile", s odlučnom i pragmatičnom diplomacijom u prvom planu te vojnom moći u pozadini.

Clinton je naglasila da je važno voditi vanjsku politiku tako da stvara "više partnera, a manje neprijatelja" u svijetu, te da angažira Ujedinjene narode i druga međunarodna tijela kad je god to moguće.

- Amerika ne može riješiti većinu hitnih problema sama, a svijet ih ne može riješiti bez Amerike. Najbolji način da promičemo američke interese, smanjujemo globalne prijetnje i iskoristimo globalne mogućnost jest da oblikujemo i primjenjujemo globalna rješenja... Vjerujem da je američko vodstvo još potrebno - rekla je Clinton na saslušanju pred senatskim Odborom za vanjsku politiku.

Naglasila je kako novoizabrani predsjednik Barack Obama i ona vjeruju da se "vanjska politika mora temeljiti na braku načela i pragmatizma, a ne krute ideologije; na činjenicima i dokazima, a ne na osjećajima i predrasudama". SAD se u vanjskoj politici, po njezinim riječima, mora koristiti onim što se naziva "pametnom silom - cijelim rasponom sredstava koji su joj na raspolaganju - diplomatskim, gospodarskim, vojnim, političkim, pravnim i kulturnim, tako da primijeni pravo sredstvo ili kombinaciju sredstava za svaku situaciju".

S konceptom pametne sile "diplomacija će biti prethodnica naše vanjske politike", istaknula je Clinton i pozvala da se izdvaja više novca za State Department i američku agenciju za razvoj - USAID. Govoreći o brojnim izazovima s kojima je suočen SAD, Clinton je, među ostalim, naglasila da izabrani predsjednik Obama zagovara "sigurno i odgovorno" povlačenje američkih snaga iz Iraka, veće angažiranje u ratu u Afganistanu i u borbi protiv Al-Qaide. Također se zauzima za zaustavljanje sukoba u Gazi i postizanje trajna mirovnog rješenja na Bliskom istoku koje će jamčiti sigurnost Izraelu te sigurnost i gospodarski razvoj Palestincima u vlastitoj državi, dodala je.

Na pitanje o prijetnji Irana Clinton je kazala kako će "SAD učiniti sve da spriječi da Iran postane nuklearna sila".
Odbor za vanjsku politiku mogao bi o njezinu imenovanju glasovati već u četvrtak, a Senat do Obamine inauguracije idućeg utorka, 20. siječnja.

Talibani su u utorak rano ujutro izveli raketni napad na skladište kojim se služe snage NATO-a na sjeverozapadu Pakistana gdje je zapaljen jedan kamion, navela je policija.

- Pobunjenici su ispalili tri rakete na skladište NATO-a tijekom noći - rekao je jedan policijski dužnosnik i dodao da su pobunjenici pobjegli nakon razmjene vatre.

To je prvi napad nakon što je pakistanska vojska prošlog mjeseca izvela veliku operaciju protiv pobunjenika u tjesnacu Khyber, koji povezuje Pakistan i Afganistan, a izveden je blizu Peshawara. Na tom mjestu islamistički borci redovno napadaju kamione koji opskrbljuju međunarodne snage i američke postrojbe koje se bore protiv talibana u Afganistanu.

Slovačka čvrsto podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO, rekao je u utorak potpredsjednik slovačke Vlade Dušan Čaplovič koji je u Bratislavi razgovarao s potpredsjednicom hrvatske Vlade i ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadrankom Kosor.

Kako je priopćeno, u prijateljskom razgovoru govorilo se o pristupu Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u, pitanjima nacionalnih manjina te gospodarskoj suradnji dviju država, posebno u energetici.

Dvije su strane zaključile kako će današnji susret potaknuti bolju hrvatsko-slovačku energetsku suradnju te da će se ostvariti i zajednički projekti koji će osigurati energente za obje države.

U Hrvatskoj je pri kraju javna rasprava o Energetskoj strategiji, koja će osigurati energetsku neovisnost zemlje, rekla je Kosor, istaknuvši kako se intenzivno razgovara o novim dobavnim pravcima, kao što su sjevernoafričke zemlje Alžir i Libija, te o ponudi Katara za sudjelovanje u izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin. Cilj nam je neovisna i sigurna opskrba plinom, naglasila je potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, što će se, među ostalim, ostvariti i izgradnjom alternativnih dobavnih pravaca, poput priključka na Transjadranski plinovod, kojim će plin iz kaspijskog područja i Irana dotjecati u Italiju i zapadnu Europu.

U razgovoru je istaknuta i uzajamna briga za nacionalne manjine, a potpredsjednica Kosor je obećala pomoći slovačkoj nacionalnoj manjini u izgradnji Kulturnog doma Slovaka u Našicama.

Za boravka u Bratislavi Jadranka Kosor sastala se i s predsjednikom Hrvatskoga kulturnog saveza u Slovačkoj Jurjem Cvečkom.

Tisuće američkih vojnika koji bi trebali stići u južni Afganistan trebat će više helikoptera i druge opreme žele li suzbiti sve jače talibansko nasilje u kojem su nedavno poginula petorica američkih vojnika, rečeno je u subotu u Kabulu novom američkom potpredsjedniku Josephu Bidenu.

Biden i republikanski senator Lindsey Graham sastali su se u Kabulu s američkim generalom Davidom McKiernanom, zapovjednikom NATO-ovih snaga u Afganistanu, rekao je glasnogovornik američkih snaga Greg Julian. Trebali bi se sastati i s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijom.

- General McKiernan objasnio je aktualnu situaciju i govorio o vojnicima koji dolaze i potrebi za dodatnom opremom... poput helikoptera, inženjera, vojne policije, prijevoznih sredstava - rekao je Julian.

Biden je doputovao na turneju regijom prije nego za desetak dana preuzme dužnost. U petak je posjetio Pakistan gdje se sastao s predsjednik Asifom Ali Zardarijem i premijerom Yousafom Raza Gilani.

U Afganistanu se nalazi više od 32.000 američkih vojnika, u sklopu međunarodnih mirovnih snaga koje čini gotovo 70.000 vojnika iz 41 zemlje. Američka vojska objavila je da će 2009. u Afganistan poslati još 30.000 vojnika. U Afganistanu je prošle godine poginulo više od 290 stranih vojnika, od čega najmanje 150 američkih.

Predsjedništvo BiH u ponedjeljak je donijelo odluku o upućivanju bosanskohercegovačkih vojnika u misiju Snaga međunarodne sigurnosne pomoći (ISAF) u Afganistan, priopćeno je iz državnoga vrha BiH.

Deset časnika Oružanih snaga BiH vršit će operativne, administrativne i druge zadaće u zapovjedništvima u sastavu njemačke i danske vojske.

- Predsjedništvo BiH konstatira da je upućivanje Oružanih snaga BiH u misiju Snage međunarodne pomoći još jedan korak na putu euroatlantskih integracija i obvezuje sva tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, prije svih Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane, kao i Vijeće ministara BiH, da se maksimalno angažiraju na ispunjavanju svih uvjeta koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom za punopravno članstvo u NATO-u - navodi se u priopćenju.

Afganistanska vojska imat će više od 100.000 vojnika do kraja ove godine, najavio je vojni glasnogovornik u Kabulu. Vojnike će uvježbati međunarodne snage predvođene SAD-om, a zapovjednici NATO-a u Afganistanu zatražili su dodatno pojačanje kako bi se učinkovito borili protiv talibanskih pobunjenika.

Dosad su vojni časnici iz SAD-a, Francuske i Britanije uvježbali ukupno 85.000 afganistanskih vojnika od početka tog programa 2002.

- Imat ćemo do 30.000 novih vojnika, koje će uvježbati koalicijski vojni partneri tijekom 2009. - rekao je general Zahir Azimi, glasnogovornik afganistanskog ministarstva obrane.

- S tim novacima Afganistan će imati više od 100.000 vojnika do kraja godine - izjavio je on dodajući da će vojska dobiti modernu vojnu opremu koju će donirati koalicijske snage.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija primilo je obavijest o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku od strane Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Ovim činom Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske postalo je šesnaesta, od 26 članica NATO-a, koja je ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. Već prije to je učinjeno u Mađarskoj, Latviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Turskoj, Norveškoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Češkoj i Italiji.

Nakon blagdanske stanke, OPSA bilten Euroatlantski tjednik ponovno izlazi svaki tjedan. U novom 33. broju možete pročitati članak o tomu kako kineski novinar Xinghui Zhang vidi NATO, budućnost i potencijale Saveza iz perspektive današnje Kine. Članak je izvorno objavio magazin NATO Review, a za potrebe Euroatlantskog tjednika prevela i prilagodila ga je Ana Marija Vojković.

Novi broj Euroatlantskog tjednika donosi i druge interesantne članke poput onoga Darka Marinca o uspjehu hrvatskih proizvođača vojnih odora i izvoznom poduhvatu. O tomu kako se prije deset godina moglo prediktirati svjetsko okruženje u 2010. također pročitajte u Euroatlantskom tjedniku – naslovni članak.

Podsjećamo, Euroatlantski tjednik možete primati svaki tjedan putem e-pošte, prijava se vrši preko stranica Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), ispod lijevog izbornika na stranicama. Osim toga Euroatlantski tjednik možete čitati i na servisu Scribd.

Grčka je 1. siječnja, preuzela jednogodišnje predsjedanje Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) u godini koja će biti obilježena financijskom krizom, a na političkom planu nedavnom krizom u Gruziji.



Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis predstavit će 15. siječnja u sjedištu organizacije u Beču prioritete predsjedanja svoje zemlje koje je već naznačila.

"Posebnu pozornost (Atena) će posvetiti području Kavkaza i središnje Azije, poglavito nakon krize u Gruziji", izjavila je Bakoyannis u studenomu na forumu veleposlanika i tada najavila da planira niz posjeta Kavkazu čim preuzme mandat.

"Grčko predsjedništvo radit će naporno kako bi se našao način da OESS uzmogne nastaviti svoje aktivnosti u Gruziji u bilo kojem obliku koji bi svima bio prihvatljiv", povjerila je prošlog tjedna Bakoyannis azerskoj novinskoj agenciji Trend.

OESS je odlučio s 1. siječnjem povući misiju iz Gruzije jer se Rusija usprotivila produljenju mandata nakon 31. prosinca 2008.

Bakoyannis drži da kavkaska kriza "može biti prilika za uspostavu nove arhitekture sigurnosti na geopolitičkoj karti Europe koja će voditi računa o proširenju Europske unije, NATO-a i o strateškoj ulozi Rusije", s kojom Atena održava dobre odnose.

Bakoyannis želi poraditi i na zakonskom okviru OESS-a potrebnom kako bi mogao odgovoriti na pojačane potrebe za prisustvom OESS-a u Afganistanu, na Kosovu i u Gruziji.

Atena želi povećati proračun kako bi OESS, u čijem je sastavu 56 država iz Europe, Sjeverne Amerike i središnje Azije, "dobio sredstva za učinkovitiji rad", no to će biti teže izvedivo s obzirom na svjetsku financijsku krizu.

"Grčka će biti pošteni posrednik koji će sustavno raditi na jačanju uloge OESS-a u sprečavanju i upravljanju krizama", rekla je Bakoyannis.