OPSA blog

Američki State Department u četvrtak je objavio godišnje izvješće o terorizmu za 2008. u kojem bilježi trend smanjenja broja terorističkih napada i žrtava u svijetu, uz njihovo udvostručenje u Pakistanu, nukleranoj sili čija nestabilnost izaziva sve veću zabrinutost u Washingtonu.

Broj ubijenih u terorističkim napadima u svijetu u 2008. je pao na 15.765 prema 22.508 u 2007. godini. Broj napada je sa 14.506, prošle godine pao na 11.770.

U izvješću se ističe da Al Qaida ostaje najveća teroristička prijetnja SAD-u, unatoč postojećim naporima da se suzbiju njezine operacije u Afganistanu, Pakistanu, Iraku, Sjevernoj Africi, Somaliji i Jemenu.

U dijelu koji se odnosi na Europu, navodi se da u 2008. nije bilo većih terorističkih napada, te da su europske zemlje poboljšale kapacitete za suprotstavljanje terorističkoj prijetnji, spriječile više važnih terorističkih urota, te procesuirale i pritvarale osumnjičene za terorizam.

"Terorističke aktivnosti i prisustvo mreža za potporu terorista ostaju izvor ozbiljne zabrinutosti", ističe State Department, dodajući kako uhićenja u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Turskoj i drugim zemljama, ukazuju na razmjere izazova s kojima se suočavaju europske vlade i njihove snage sigurnosti.

Suradnja među europskim agencijama sigurnosti, te partnerstvo sa SAD-om u podjeli informacija, uhićenju članova terorističkih ćelija i presijecanju terorističkog financiranja ostaju ključni u naporima za suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma, naglašava se u izviješću.

Hrvatska

State Department navodi da su "hrvatske policijske institucije dobro surađivale s protuterorističkim inicijativama SAD-a te sudjelovale u obuci Međunarodne policijske akademije u Budimpešti, Programu antiterorističke pomoći i u U.S. Marshals programu.

Granica Hrvatske sa Srbijom i bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom i dalje predstavlja izazov za kontroliranje zbog dužine, ističe se u izvješću!
Hrvatska vlada povećala je doprinos NATO misiji ISAF-a u Afganistanu sa 200 na 300 vojnika. Te postrojbe služe kao vojna policija, sanitet, osiguranje snaga, te u sektoru veze i obuke, navodi se u dijelu izvješća koji se odnosi na Hrvatsku.

Bosna i Hercegovina

Za Bosnu i Hercegovinu se ističe dobra suradnja njezinih policijskih i obavještajnih službi sa SAD-om u antiterorističkim naporima, uz ocjenu da potkopavanje državnih institucija od strane srpskih dužnosnika "usporava napore da se poboljšaju operativni kapaciteti za borbu protiv terorizma i terorističkog financiranja".

Ukazuje se i na politizaciju pitanja terorizma u BiH, uključujući analize terorističke prijetnje i protuterorističkih operacija.

Navodi se kako su neki bivši članovi mudžahedinske brigade, kojima je oduzeto državljanstvo BiH, nastavili s podnošenjem žalbi na te odluke, za što još nema rješenja. Spominje se i uhićenje petočlane naoružane skupine povezane s ekstremistima, koju je vodio Rijad Rustempašić, uz konstataciju da se bez objašnjenja odustalo od njihovog kaznenog progona.

State Department ističe i uspješan angažman vojnih pirotehničara iz BiH u Iraku, zaključen u prosincu 2008.

Cijelokupni izvještaj pročitajte na stranicama State Departmenta, ovdje.

Pozivamo sve čitatelje OPSA bloga, naše prijatelje i partnere da nas od sada prate i na popularnom servisu Facebook.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) stalno traži načine za poboljšavanje komunikacije i širenje informacija o euroatlantskim integracijama. Upravo stoga naše aktivnosti na Internetu su brojne. Otvaranje računa na Facebooku prema tomu je posve logičan slijed događaja.

Već sada, u kratkom vremenu OPSA je skupila preko stotinu podržavatelja na Facebooku.

OPSA-u na Facebooku pronađite na ovoj adresi:
http://www.facebook.com/pages/Organizacija-za-promicanje-sjeverno-atlantskih-integracija-OPSA/94438544465

U mirovnoj misiji u Afganistanu provedena je korizmena akciji za potrebe domaćeg stanovništva koju je pokrenuo vojni kapelan Alajzije Kovaček. Na poziv vojnog kapelana naši vojnici su se odricali kroz korizmu da bi za Uskrs mogli obradovati najpotrebnije u Afganistanu gdje djeluju u mirovnoj misiji. Pismo vojnog kapelana pripadnicima 13. CROCON-ISAF-a prenosimo u cijelosti:



Kabul, 24. travnja 2009.

Provedba korizmeno-karitativno-humanitarne akcije za pomoć obiteljima lokalnog stanovništva

Pripremajući se za Uskrs, u korizmenom vremenu na osobit način željeli smo probuditi u sebi osjećaj ljubavi i potrebu suobličavanja Kristu raspetom i uskrsnulom! Uz duhovne čine mise, križnoga puta, molitve, posta i pokore – pokušali smo svoju ljubav uobličiti kroz pomoć onima koji se nalaze u potrebi! U duhu korizmenog obraćenja – odricanja od grijeha oholosti, samodostatnosti, sebičnosti, sa željom rasta u solidarnosti i ljubavi – pripadnici 13. CROCON – ISAF-a koji se nalaze u Kabulu, dragovoljno su sudjelovali u akciji i osigurali 50 obiteljskih paketa sa najosnovnijim živežnim namirnicama za najugroženije obitelji sela kroz koja patroliraju naši pripadnici. Paketi obiteljima su podijeljeni 27. ožujka.

U tom istom vremenu svi pripadnici hrvatskog kontingenta sudjelovali u prikupljanju pomoći za obitelj jednog našeg vojnika koji je na Sjeveru u nezgodi doživio frakturu obje potkoljenične kosti te je zbog liječenja morao odustati od daljnjeg sudjelovanja u misiji i vratiti se u domovinu.

“Dobro je činiti dobro”, jer takvima se onda i sami osjećamo!

Svim zapovjednicima koji su podržali ovu inicijativu i pripadnicima 13. CROCON – ISAF-a koji su u njoj sudjelovali ili će još sudjelovati - iskreno zahvaljujem i želim doživljaj Isusova blaženstva: “Blaženije je davati nego primati!” Iskustvo radosti i blizine Uskrsloga pratilo Vas u Vašem životu i svakidašnjem obavljanju Vaših zadaća - sa zahvalnošću i poštovanjem, iskreni pozdrav!

vojni kapelan, vlč. Alojz Kovaček

Generalnom vikaru Vojne biskupije vojni kapelan uputio je izvještaj o provedenoj akciji i pozdrave iz Afganistana. U izvještaju stoji između ostalog: “Prikupio sam fotografije o podjeli hrane u turskom kampu najsiromašnijima. Turski vojnici se ovdje inače brinu za humanitarnu i zdravstvenu pomoć domaćem stanovništvu. Rečeno nam je da je to najbolji način podjele jer kod podjela izvan kampa dođe do svađe i otimanja pa pomoć završi u krivim rukama.

Pozdravite oca biskupa. Uz imendan - pratio ga Božji blagoslov i zdravlje!

A Vama, dobro zdravlje, ustrajnost u radu i radost iskustva Uskrsloga u obavljanju svakidašnjih dužnosti! Lijep pozdrav iz konačno malo osunčanog Kabula!”

Alojz.

Britanski premijer Gordon Brown stigao je u ponedjeljak navečer iz Afganistana u Islamabad gdje će razgovarati s pakistanskim predsjednikom Asifom Alijem Zardarijem.



Brown je u Afganistanu razgovarao o novoj strategiji borbe protiv terorizma u dvjema susjednim zemljama. Brown je stigao u Pakistan u trenutku kad je vojska počela protunapad na sjeverozapadu zemlje na uporišta talibana bliskih Al-Kaidi.

Nakon kratka iznenadna posjeta Afganistanu, gdje je razgovarao s predsjednikom Hamidom Karzaiem, Brown je službeno najavio da odlazi u Islamabad na susret s pakistanskim predsjednikom, prenosi AFP.

Karzai je u Kabulu prvi put službeno najavio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 20. kolovoza. Brown je na konferenciji za novinare nakon susreta s Karzaijem naglasio da su granična područja između Pakistana i Afganistana rasadnik terorizma te da lanac nasilja povezuje ta područja s ulicama brojnih glavnih gradova u svijetu.

Izborna godina koja je u tijeku bit će ozbiljan ispit za sve, ocijenio je Brown i podsjetio da Velika Britanija nosi svoj dio tereta u Afganistanu s više od 8000 vojnika. Nekoliko zemalja NATO-a, među kojima i Velika Britanija, najavilo je pojačanja u tijeku drugih predsjedničkih izbora u Afganistanu. Na prvima je 2004. s 55 posto glasova pobijedio Hamid Karzai.

NATO je odlučio nastaviti borbu s gusarima u somalskim vodama, zbog sve češćih napada na trgovačke brodove u Adenskome zaljevu, rekla je u petak glasnogovornica te organizacije.



"NATO je odlučio nastaviti suzbijati djelovanje gusara u somalskim vodama u Adenskome zaljevu", rekla je glasnogovornica.Od prošlog mjeseca četiri broda NATO-ove "prve stalne pomorske skupine" sudjeluju u operaciji protiv gusara i prate trgovačke brodove, među kojima i one koji prevoze hranu u Somaliju.

Ti su brodovi idući tjedan trebali uploviti u luku Karachi u Pakistanu, a zatim u Singapur i Perth, na zapadu Australije, ali su zadnje dvije postaje upravo otkazane, dodala je. Brodovi će doploviti u Karachi 26. i 27. travnja, ali će se vratiti u Adenski zaljev gdje će do 6. lipnja sudjelovati u akcijama protiv gusara, rekla je.

U 2008. u somalskim vodama napadnuto je oko 140 brodova i broj gusarskih napada na tom području porastao je za gotovo 200 posto prema 2007., kako navodi Svjetski pomorski ured.

Napadi su deseterostruko porasli u prva tri mjeseca 2009., u odnosu na isto razdoblje 2008.

Američki i ruski pregovarači održali su u petak u Rimu "vrlo plodan" početni krug razgovora cilj kojih je dogovor o novom sporazumu o ograničenju nuklearnog naoružanja u sklopu širih nastojanja da se poboljšaju odnosi dviju zemalja.



Pomoćnica američke državne tajnice Rose Gottemoeller u izjavi za novinare u američkom veleposlanstvu u Rimu, gdje su razgovori održani, sastanak je ocijenila "vrlo plodnim", a njezin ruski kolega Anatolij Antonov najavio je da će Rusija učiniti sve kako bi do kraja godine pripremila nacrt novog sporazuma.
"Sigurni smo da će taj novi sporazum pridonijeti poboljšanju odnosa između SAD-a i Ruske Federacije", rekao je Antonov. "Sigurni smo da bi taj sporazum mogao učvrstiti povjerenje i predvidivost u svijetu. Nadam se da će on biti jak poticaj međunarodnim nastojanjima da se ukine nuklearno oružje u svijetu", dodao je.

Razgovori u Rimu zakazani su pošto su se američki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev u Londonu u početku travnja složili da treba obnoviti pregovore o sporazumu o razoružanju koji bi zamijenio Sporazum o smanjenju broja strateškog oružja (START-1), postignut još za Hladnog rata, primjena kojega istječe 5. prosinca.

Obje strane novi sporazum smatraju načinom da pokažu kako negdašnji hladnoratovski neprijatelji mogu surađivati unatoč dubokim nesporazumima zbog drugih pitanja, poput širenja NATO-a i načina rješavanja iranske nuklearne krize.
"Ovi će pregovori biti vrlo važni za nov početak izgradnje američko-ruskih odnosa i vraćanje uzajamna povjerenja kako bi se postigao napredak u mnogim područjima", rekla je Gottemoeller.

Nakon rimskog susreta prvi "pravi" pregovori održat će se u svibnju u SAD-u, rekao je Antonov.

Državni tajnik MORH-a Mate Raboteg primio je u petak, 24. travnja, u službeni posjet državnu tajnicu za međunardnu obranu i sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, barunicu Ann Taylor.



Tom prigodom državni tajnik Raboteg zahvalio se Velikoj Britaniji na pruženoj pomoći Hrvatskoj u procesu pristupanja NATO-u, istaknuvši kako je Velika Britanija zanačajan partner RH u međunarodnoj obrambenoj suradnji te izrazio nadu da će ta suradnja biti još intenzivnija sada kad je Hrvatska punopravna članica NATO-a. Također, upoznao je državnu tajnicu Taylor sa procesima i reformama provedenim u oružanim snagama u proteklom razdoblju, a sukladno strateškim dokumentima.

Državna tajnica Taylor izrazila je svoje čestitke i dobrodošlicu Republici Hrvatskoj u NATO savez, naglasivši kako je ulazak RH značajan za cijelu regiju. „Cijenimo profesionalizam koji su hrvatski vojnici pokazali sudjelovanjem u mirovnim misijama, te vas vidimo kao zemlju koja će sada zajedno sa britanskim snagama doprinijeti još većem miru i sigurnosti u svijetu“, rekla je državna tajnica Taylor.

Na sastanku je bilo govora i o smjernicama daljnje suradnje u kontekstu suradnje mornarica dvaju zemalja u misiji ESDP-a „Atlanta“, na području školovanja i izobrazbe hrvatskih časnika na visokim britanskim vojnim školama, suradnje između vojnih obrazovnih institucija i nastavku bilateralne suradnje kroz posjete visoke razine.

Uz državnog tajnika Rabotega, susretu su nazočili i državni tajnik Pjer Šimunović i načelnik Uprave za planiranje brigadni general Dragutin Repinc.

Filatelistička izložba pod nazivom „60 godina NATO-a“, koju organizira Atlansko vijeće Hrvatske i NATO Odjel za javnu diplomaciju, otvorena je u čevrtak, 23. travnja u galeriji „Zvonimir“ kao treća po redu u travnju organizirana izložba povodom primanja Republike Hrvatske u NATO. Pokrovitelj izložbe je ministar obrane Branko Vukelić.



Kroz filatelističke marke ova izložba prikazuje 60-godišnju povijest NATO saveza, a isto tako, kroz filateliju, prikazane su i sljedeće teme: „Europska Unija“, Vijeće Europe“, „UN“, „Hrvatski vojnik“, „Bljesak“, „Vojni žigovi“, „Policija u filateliji“, „Glavni gradovi Europe“, „Republika Hrvatska“, „Euro, itd. Na šezdesetak vitrina izlaže sedamnaest autora – članova Hrvatskoga filatelističkog saveza. Izložbu su prilikom otvaranja posjetili i predstavnici OPSA-e.

Jedan od izlagača prof. dr. Radovan Vukadinović, predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske, u svom je obraćanju ukazao na povijesni i umjetnički aspket izložbe, naglasivši kako sam ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza predstavlja najveći uspjeh hrvatske vanjske politike, dok se kroz filateliju, koja prikazuje povijest NATO-a kao povijest suvremenih međunarodnih odnosa, promiče popularizacija ideje euroatlantizma. U znak zahvalnosti za svu potporu Hrvatskoj na putu u NATO, profesor Vukadinović uručio je prigodnu medalju načelnici Odjela za javnu diplomaciju NATO-a Antonelli Cerasino i državnom tajniku MORH-a Pjeru Šimunoviću. Zahvalivši se na uručenoj medalji, Antonella Cerasino ovom je prigodom čestitala Hrvatskoj na ulasku u NATO, podsjetivši na obilježavanje 60. obljetnice NATO saveza i na njegovu ulogu u izgradnji novog europskog sigurnosnog sustava nakon 1945. godine. Također, istaknula je kako dalje nastavlja proces transformacije NATO saveza, kao i da pred svim članicama stoje novi sigurnosni izazovi, zajedničke aktivnosti i odgovornost za provedbu zajedničkih odluka.

U ime ministra obrane Branka Vukelića, izložbu je svečano otvorio državni tajnik Ministarstva obrane Pjer Šimunović zahvalivši se organizatorima – Atlanskom vijeću Hrvatske i NATO-ovom Odjelu za diplomaciju, kao i svim izlagačima iz Hrvatskog filatelističkog saveza.

Izložba je otvorena za javnost do 30. travnja, a može se razgledati u radno vrijeme galerije Zvonimir: pon-pet od 11 do 18 sati te subotom od 10 do 12 sati. Ulaz je slobodan.

Međunarodna zajednica obećala je u četvrtak u Bruxellesu Somaliji 213 milijuna dolara na donatorskoj konferenciji sazvanoj u pokušaju da se toj afričkoj zemlji vrati sigurnost, a Bruxelles upozorava da valja ukloniti uzroke, ne samo posljedice somalskog gusarstva koje ugrožava međunarodnu plovidbu, javile su agencije.



"Prikupljeno je oko 213 milijuna dolara" izravne novčane pomoći, rekao je u Bruxellesu europski povjerenik za pomoć u razvoju Louis Michel i dodao da je "cilj postignut" i da je "uspjeh velik".
Prikupljenim novcem treba izgraditi policijske i sigurnosne snage u Somaliji, zemlji na Rogu Afrike koja je u Građanskom ratu od 1991. Tim novcem također treba financirati i misiju održavanja mira koju vodi Afrička unija (Amisom).

Gusarstvo službeno nije bilo na dnevnom redu konferencije, ali su svi sugovornici u četvrtak spominjali to pitanje. Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, koja je obećala oko 60 milijuna dolara, pozvao je svijet da se ne bavi samo posljedicama gusarstva nego i njegovim uzrocima, inače se neće uspješno suprotstaviti toj pojavi. Dobro naoružani somalski gusari, uz dobru logistiku i financijske izvore, primili su desetke milijuna dolara otkupnine za otmice brodova, a 2008. oteli su više od 130 teretnih brodova, što je 200 posto više nego 2007., po Međunarodnom pomorskom uredu.

Zbog gusara, koji su samo jedna od brojnih nedaća u nemirnoj zemlji, somalsko je teritorijalno more najopasniji pomorski put na svijetu. No kako desetina svjetskoga pomorskog prometa prolazi kroz Adenski zaljev na putu prema Sueskom kanalu, to se odrazilo i na međunarodnu plovidbu rastom troškova plovidbe i osiguranja broda. Somalskim vodama odnedavna su u ophodnji ratni brodovi iz zemalja članica Europske unije i NATO-a, Irana, Južne Koreje, Kine, no napadi su se pojačali u 2009.

S druge strane, u samoj Somaliji trećina stanovnika, 3,2 milijuna, potpuno ovisi o dobrotvornoj pomoći koja se često dostavlja brodovima. U uvodnim riječima u četvrtak glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon upozorio je međunarodnu zajednicu da pomoć za uspostavu sigurnosti u Somaliji ne smiju ići na štetu dobrotvorne pomoći.

Ovaj tjedan u Afganistan je odletio transportni vojni zrakoplov Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ). To je prva letjelica HV-a koja je prevalila čak pet tisuća kilometara i ušla u zračni prostor djelovanja NATO-ovih snaga.

Radi se o zrakoplovu tipa AN-32B koji je osposobljen za tako duga putovanja. Na ovo najzahtjevnije dosadašnje putovanje HRZ-a kreću dvije posade, a s njima i trojica hrvatskih generala kao izaslanstvo OSRH.
Među posadom prvog hrvatskog vojnog leta u Afganistan tako će se naći zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO brigadni general Vlado Bagarić, brigadni general Nikola Škunca te brigadni general Slaven Zdilar.

Prema priopćenju Ministarstva obrane RH, od 20. do 25. svibnja hrvatska će posada upoznati afganistanski zračni prostor, procedure ulaska u zemlju te prilaze zračnim lukama. Bit će to prvi hrvatski let transportnim zrakoplovom u zonu NATO-ovih borbenih djelovanja, a zrakoplov HRZ-a je naravno dobio i dozvolu za prelet preko zemalja na putu prema Afganistanu.

Ruta letenja je Zagreb – Osijek – Incirlik (Republika Turska) – Baku (Azerbejdžan) – Mazar-e Sharif (Afganistan). Na putu za Afganistan planiran je odmor posade i noćenje u zračnoj luci Incirlik u Turskoj. Povratak u Republiku Hrvatsku planiran je 25. travnja istom rutom. Posade će letjeti po sedam sati na dan.

Po dolasku u Afganistan izaslanstvo OS RH planira izvršiti prelet iz Mazar-e Sharifa u Kabul gdje će posjetiti Zapovjedništvo 13. CROCON-a.

Ovim letom se testira letačka sposobnost transportnog aviona AN-32B te se vrši uvježbavanje dviju posada HRZ-a koje će u slučaju potrebe biti pripravne odletjeti u Afganistan i izvršiti zadaću.

Za ovu prvu takvu zadaću, posade HRZ-a uvježbavale su se u američkoj vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, gdje su pripremale proceduru slijetanja s taktičkim navigacijskim uređajem koji se nalazi i na kabulskom aerodromu.

Na zrakoplov su ugrađeni IC-mamci za odvraćanje projektila od zrakoplova te sustav TICAS koji upozorava na blizinu drugog zrakoplova. Na taj način AN-32B Hrvatskog ratnog zrakoplovstva potpuno odgovara NATO-ovim standardima letenja.

Tijekom dvodnevnog posjeta Glavnom zapovjedništvu NATO-a u Bruxellesu izaslanstvo MORH-a predvođeno državnim tajnikom Pjerom Šimunovićem, sudjelovalo je danas, 20. travnja na sastanku NATO-ovog Odbora za obrambeno planiranje u Bruxellesu. Uz državnog tajnika u izaslanstvu su i vojni predstavnik pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić, načelnik Uprave za planiranje brigadni general Dragutin Repinc i načelnik Službe za NATO i Partnerstvo za mir kapetan bojnog broda Robert Hranj.



Sudjelujući po prvi puta na sastanku u ovakvom formatu, Hrvatska se, kao najnovija članica NATO-a, uključila u proces obrambenog planiranja NATO-a. Na sastanku se raspravljalo o obrambenim i vojnim planovima Hrvatske, o razvoju, reformi i transformaciji Oružanih snaga, o sudjelovanju RH u operacijama, kao i o planovima modernizacije. Hrvatska je prepoznata i pohvaljena kao aktivna i odgovorna sudionica operacija NATO-a. Također, Hrvatskoj je dano priznanje za dosadašnje napore i rezultate u reformi obrambenog sustava i Oružanih snaga. Planovi transformacije i daljnjeg razvoja Oružanih snaga RH ocjenjeni su kao realni i utemeljeni.

Izaslanstvo MORH-a, tijekom posjeta NATO-u, sudjelovat će i na svečanosti podizanja zastave Republike Hrvatske u Zapovjedništvu JFC (Joint Forces Command) u Brunssumu (Nizozemska).

Policija je na istoku Afganistana zaplijenila tri tone morfija spremnog za preradu u heroin namijenjen izvozu, objavio je u utorak zamjenik ministra unutarnjih poslova general Mohamad Daud Daud.



Drogu je u pokrajini Nangarharu otkrila policija zadužena za borbu protiv narkotika u operaciji izvedenoj uz zračnu potporu NATO-a, objavio je general Daud.

"Zaplijenili smo 3.000 kg morfija koji je bio pripremljen za preradu u 2 tone heroina namijenjenog izvozu", rekao je Daud i dodao da je "identificirana mreža krijumčara te će akteri uskoro biti uhićeni".

Afganistanske vlasti redovito plijene velike količine hašiša i opijuma kojega je Afganistan prvi svjetski proizvođač, a zapljena 3 tona morfija najveća je ikada ostvarena, rekao je Daud.

Kabul optužuje talibane da su prodajom heroina ostvarili 100 milijuna američkih dolara u 2008. kojima financiraju svoju pobunu. Oko 90 posto cjelokupnog opijuma u svijetu proizvodi se u Afganistanu s polja maka kojim su zasijane površine na jugu i istoku zemlje, gdje su glavna talibanska uporišta.

Kazahstan je u utorak odbio sudjelovati u vojnim vježbama u Gruziji koje organizira NATO kako bi dao potporu Rusiji koja žestoko kritizira plan održavanja vježbi.



Rusija, koje je povela prošle godine kratak rat s Gruzijom i snažno se protivi njezinoj namjeri da postane članica NATO-a, prosvjedovala je protiv planova NATO-a da u svibnju održi niz vježbi blizu gruzijske prijestolnice Tbilisija.
Kazahstan je u utorak podržao rusko stajalište povukavši se iz vježbi. "Ne, mi nećemo sudjelovati. Prezauzeti smo. Da, to je naša konačna odluka", rekao je novinarima ministra obrane Danila Akhmetov.

NATO je rekao da ne razumije zašto je Moskva uznemirena već dugo planiranim vježbama koje uključuju 13.000 vojnika iz 19 zemalja od 6. svibnja do 1. lipnja. Ovaj je tjedan Rusija zaprijetila otkazivanjem sastanka viših vojnih zapovjednika s NATO-om idući mjesec ako savez nastavi s realizacijom vježbi, izvijestila je agencija Interfax.

Kazahstan, većinski muslimanska zemlja, suzdržano je podržala ruske akcije u Gruziji tijekom rata prošlog kolovoza ali je odbio slijediti Moskvu u priznavanju neovisnosti pobunjenih gruzijskih regija.

Glasnogovornik NATO-a Alexandre Santos Fernandes izjavio je kako su savezničkih ratni brodovi i helikopteri u noći sa subote na nedjelju uspjeli spriječiti napad somalskih gusara na norveški tanker u Adenskome zaljevu.
Fernandes je također kazao kako su NATO-ove snage razoružale, ispitale i pustile gusare nakon noćašnje akcije u kojoj su sudjelovale američke i kanadske vojne snage.



Naoružani Somalci su u subotu navečer krenuli prema brodu Front Ardenne, no pobjegli su nakon što je posada o njihovoj nazočnosti obavijestila ratne brodove koji se nalaze u regiji.

Gusari su pobjegli u čamcu, no ratni brodovi i helikopteri gonili su ih nekoliko sati. Nakon upozorenja da će se na njih pucati su se predali a prije toga su oružje bacili u more.

Pukovnik Fernandes u nedjelju je izjavio kako su svi gusari pušteni na slobodu jer ih se u skladu s kanadskim zakonom ne može sudski goniti. Također je rekao da je odluka o zadržavanju napadača u nadležnosti pojedine države kojoj pripada ratni brod, a ne u nadležnosti NATO-a.

Međunarodna donatorska konferencija za Pakistan, čiji je cilj prikupiti sredstva koja će toj zemlji pomoći u izgradnji mira i stabilne ekonomije, počela je u petak u Tokiju uvodnim govorom pakistanskomg predsjednika Asifa Ali Zardarija koji se obvezao svim silama boriti protiv terorizma.



Konferenciji, organiziranoj pod okriljem Svjetske banke i Japana, nazočni su predstavnici 27 zemalja i 16 organizacija. Prije početka konferencije održan je sastanak grupe "prijatelja Pakistana", među kojima su SAD, Kina i velike europske sile, a razgovaralo se o političkim i sigurnosnim pitanjima.

"Spremni smo boriti se protiv ekstremizma", rekao je u uvodnom govoru na početku konferencije Asif Ali Zardari istaknuvši kako se u njegovoj zemlji "svaki treći dan dogodi bombaški napad". Podsjetio je da je u takvome napadu život izgubila i "majka njegova djeteta", istodobno bivša pakistanska premijerka Benazir Bhutto. Terorizam "ne prestaje na granici moje zemlje i ako smo mi gubitnici, tada i svijet gubi", upozorio je predsjednik te islamske zemlje, susjedne Afganistanu.

Svjetska je banka obećala pomoć u iznosu od 4 do 6 milijarda dolara. Iznos će u obliku pozajmica ili bespovratnih donacija Pakistanu stizati u sljedeće dvije godine.

Američki izaslanik za Afganistan i Pakistan Richard Holbrooke predložio je donaciju SAD-a u iznosu od milijarde dolara. Na pomoć u iznosu od milijarde dolara obvezali su se i Japanci.
"Pakistan igra iznimno važnu ulogu u međunarodnoj borbi protiv terorizma i ekstremizma", rekao je japanski premijer Taro Aso na sastanku skupine prijatelja Pakistana.

Zamjenica predsjednika Svjetske banke Isabel Guerrero pozvala je Pakistan da se novac upotrijebi za iskorjenjivanje siromaštva u zemlji te da se ponovno uspostavi mikro-ekonomski rast. Istaknula je važnost obnove i izgradnje infrastrukture, osobito opskrbe električnom energijom, izgradnje cesta kao i povećanja poljoprivredne proizvodnje i jačanja regionalne suradnje.

Na NATO-ovim vježbama u Gruziji može sudjelovati i Rusija

NATO je u jučer priopćio da svibanjska vojna vježba u Gruziji nije prijetnja Rusiji te da joj se Moskva može pridružiti ako želi. Time je još jedan puta pokazano kako NATO teži miru i suradnji, a ne sukobima, a ujedno je otklonjena svaka moguća prepreka i bojazan Rusije po pitanju vojne vježbe u Gruziji.

Vježba, na kojoj će sudjelovati vojnici iz 19 zemalja, trajat će od 9. svibnja do 1. lipnja, objasnio je ispred Saveza Robert Pszczel.

"Rusija se mogla pridružiti u bilo koje vrijeme i još može", rekao je Pszczel.

Odnosi NATO-a i Rusije u zadnje su se vrijeme malo zatoplili, ali se Moskva i dalje protivi suradnji Saveza s Gruzijom, negirajući time pravo Gruzije na suverene odluke.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je danas da je održavanje planirane vježbe NATO-a u Gruziji opasna i pogrešna odluka koja neće pridonijeti poboljšanju odnosa Rusije i Saveza, usprkos jučerašnjoj ponudi NATO-a.

"To je namjenjeno pokazivanju mišića, ali je kratkovidno i nepartnerski. Pratit ćemo razvoj situacije i donijeti potrebne odluke", naglasio je Medvedev. Pri tom nije odgovorio na ponudu da se i Rusija pridruži vježbi.

Vježba je planirana prije prošlogodišnjeg rusko-gruzijskog sukoba i posve je uobičajena za zemlje članice Partnerstva za mir.

U znak potpore ulasku Republike Hrvatske u NATO-savez, branitelji Zagreba okupljeni u Zajednici udruga branitelja Zagrebačkog holdinga i Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata grada Zagreba vozili su se danas zagrebačkim NATO-tramvajem te su građanima na Trgu bana Jelačića dijelili majice i informacijske materijale o NATO-ou.

U prigodno ukrašenom tramvaju braniteljima su se u vožnji od trešnjevačke Remize do Trga bana Josipa Jelačića pridružili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, savjetnik predsjednika Republike Zlatko Cvrtila, zamjenik načelnika Glavnog stožera general Slavko Barić i djelatnici HV-a, MORH-a i MUP-a.

Na prigodnoj svečanosti na Remizi savjetnik predsjednika Republike Zlatko Cvrtila naglasio je da je Republika Hrvatska ulaskom u NATO ostvarila dio svojih strateških ciljeva te da su oni koji su pošli u borbu za oslobođenje sanjali o tome da Hrvatska ostvari jak međunarodni položaj i da se "smjesti u obitelj značajnih država u ovome međunarodnom prostoru". Taj strateški cilj možda još nismo osvijestili, rekao je i dodao je da su države NATO-oa najmoćnije u svijetu.

Braniteljima je na njihovu doprinosu pri ulasku u NATO čestitao i general Barić u ime Oružanih snaga, ističući da je Republika Hrvatska našla svoje mjesto u toj važnoj organizaciji.

Našla je svoje mjesto zbog svoje odlučnosti, dosljednosti i principijelne politike, rekao je general Barić i dodao da su Hrvatska i njezine Oružane snage prepoznate u ovoj organizaciji i kroz mirovne misije u kojima sudjelujemo.

Važnost ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-saveza naglasio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je također istaknuo ulogu hrvatskih branitelja u obrani Hrvatske i Zagreba.

Branitelji iz Zagreba okupljeni u Zajednici udruga branitelja Zagrebačkog holdinga (šest udruga) i Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata grada Zagreba (32 udruge) organizirali su da zagrebački NATO-tramvaj još od 22. prosinca 2008. godine vozi gradskim ulicama, a današnja svečanost završnica je te akcije.

NATO je u srijedu najavio da će od 6. svibnja do 1. lipnja održati vojne vježbe u Gruziji, bivšoj sovjetskoj republici koja stremi članstvu u Savezu. Takve vježbe posve su standarde za zemlje koje žele ući u članstvo NATO-a pa je i Hrvatska donedavno redovito imala vojne vježbe na vlastitom tlu u sklopu priprema za članstvo.

Rusija, koja smatra Gruziju dijelom svoga tradicionalnog područja utjecaja, zahtjeva otkazivanje ili odgodu vježbi, prenosi Reuters izjavu ruskog veleposlanika pri NATO-u Dmitrija Rogozina.

NATO-ovo priopćenje o vježbama uslijedilo je u trenutku kad Savez pokušava poboljšati odnose s Rusijom koji su poremećeni nakon upada ruske vojske u gruzijsku autonomnu pokrajinu Južnu Osetiju u kolovozu prošle godine. Rusija poznaje protokol NATO-a za članstvo, ali i novim izjavama pokazuje se kako je cilj zaustavljanje širenja NATO-a na zemlje koje Rusija vidi kao svoju zonu utjecaja.

U vježbama, koje su planirane mjesecima prije sukoba u Gruziji, sudjelovat će 1300 vojnika iz 19 zemalja od 6. svibnja do 1. lipnja.

Vježbe će se izvesti 20 km istočno do Tbilisija.

Izložba „Kanada u Afganistanu“ u organizaciji Veleposlanstva Kanade, otvorena je jučer u galeriji MORH-a „Zvonimir“ gdje je predstavljeno oko pedesetak fotografija raspoređenih u dvije cjeline.

Prva pod nazivom „Kanada u Afganistanu“ prikazuje sudjelovanje kanadskih vojnika u misiji ISAF, te pomoć koju je kanadska Vlada pružila stanovništvu Afganistana. Druga cjelina, fotografkinje Lane Šlezić, nazvana je „Ostavljena“ i sastoji se od 30-ak fotografija na kojima autorica prikazuje svoje viđenje Afganistana tijekom dvogodišnjeg boravka, s naglaskom na status odnosno društveni položaj žene u toj nama dalekoj i ratom uništenoj zemlji, njihov težak život i neminovne društvene promjene kojima svjedoče. Za ovaj ciklus fotografija autorica Šlezić dobila je 2007. godine nagradu za humanitarnu fotografiju Luis Valtuen, a iste godine objavila ih je i u svojoj prvoj knjizi Forsaken (Ostavljena), koju je je časopis American Photo Magazine proglasio najboljom fotomonografijom u 2007.

Obraćajući se nazočnim gostima veleposlanik Kanade, Thomas Marr zahvalio je Ministarstvu obrane na ustupljenom prostoru Galerije za postav izložbe, kao i autorici na vrijednim fotografijama, te iskazao zadovoljstvo uspješnom suradnjom između Republike Hrvatske i Kanade. Državni tajnik ministarstva kulture Zoran Šikić, također je naglasio važnost izuzetno dobre suradnje dviju država na području kulture što je i rezultat ova iznimno zanimljiva izložba.
Izložbu je otvorio državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović koji je u svom govoru prvenstveno zahvalio Kanadi i njezinim dužnosnicima na potpori koju su pružali RH na njezinom putu da postane članicom NATO saveza, te istaknuo da kao na polju kulture danas sudjeluju zajednički i u NATO-u u čuvanju mira i sigurnosti u svijetu.

Izložba se može razgledati zaključno do 8. svibnja 2009. u radno vrijeme galerije „Zvonimir“, od ponedjeljka - petka od 11 do 18 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.

Izvor: MORH

Prvi američko-hrvatski Operativno-mentorski tim za vezu (CS OMLT) u kojem su pripadnici Oružanih snaga RH i američke Nacionalne garde Minnesote, nakon uspješno provedene obuke, svečano je jučer ispraćen u misiju NATO-saveza ISAF u Afganistan, gdje će biti zadužen za mentorstvo Afganistanske nacionalne vojske (ANA).

Mentorski tim čini dvanaest hrvatskih i dvanaest američkih vojnika. Vodeća nacija u CS OMLT-u je Hrvatska, a zapovjednik Operativo-mentorskog tima je bojnik Ivan Galović (slika).

Na svečanom ispraćaju pripadnika CS OMLT-a na vojnom dijelu Zračne luke "Pleso" uspješnu misiju u Afganistanu i sretan povratak obiteljima poželio je zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan", brigadni general Ivan Jurić. Istaknuo je kako je upućivanje prvoga zajedničkog CS OMLT-a u Afganistan rezultat višegodišnje iznimno uspješne i plodne suradnje Nacionalne garde Minnesote i Oružanih snaga RH.

Upućivanje prvoga zajedničkog CS OMLT tima pokazatelj je učinkovitog i uspješnog rada kroz koji se steklo međusobno povjerenje, što u konačnici rezultira zajedničkim sudjelovanjem u ISAF-u. Mogu reći da su pripadnici OMLT-a kroz obuku u svojim zemljama, ali i kroz zajedničku obuku na vojnom poligonu Gašincima, dostigli sposobnosti koje jamče uspješnu, učinkovitu provedbu misije, rekao je Jurić.

Obuka koju su prošli, stečeno iskustvo u međunarodnim misijama i iskustvo hrvatskih vojnika u Domovinskom ratu garancija su uspješne provedbe te iznimno složene, zahtjevne zadaće, istaknuo je brigadni general Jurić.

Prvi multionacionalni CS OMLT tim bit će upućen na sjever Afganistana, u Mazar e Sharif, a zadaća će mu biti mentorstvo afganistanske Nacionalne vojske u izvidništvu, topništvu i inženjeriji te Zapovjedne satnije i Stožera bojne.

Savjet Socijaldemokratske partije za međunarodne odnose organizirao je jučer tribinu o Hrvatskoj u NATO-savezu na kojoj je bilo riječi o su o prednostima hrvatskog članstva i pogreškama hrvatske politike u pristupanju tom savezu.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša rekao je otvorivši skup da je članstvo u NATO-savezu bitno, jer se Hrvatska sad u međunarodnoj zajednici doživljava kao članica ugledne i vrlo učinkovite organizacije. Podsjetio je da je NATO postavio još 1995. godine vrlo visoke standarde za primanje novih članica u punopravno članstvo te da su neki od političkih kriterija za punopravno članstvo u skladu s kriterijima za EU. Ocijenio je da je razdoblje od 1995. do dolaska koalicijske vlasti 2000. godine bilo izgubljeno vrijeme. Grubiša je istaknuo da je po standardima NATO-saveza Hrvatska tada bila visoko militarizirana zemlja bez pravoga demokratskog i civilnog nadzora nad Oružanim snagama. Zato je, dodao je, da bi došla do članstva u NATO-savezu, morala poduzeti teške i bolne reforme obrambenog sustava.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao je da nam članstvo u NATO-savezu može donijeti novu kulturu rada, demokracije i trasparentnosti. Podsjetio je na prve pregovore s NATO-om i dodao da je u politici ključni čimbenici vrijeme i strpljenje te kako se ne smije odustati, što se sada potvrđuje u pregovorima s EU-om.

Savjetnik u Klubu zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru Petar Kurečić istaknuo je da je članstvo u NATO-savezu došlo prekasno, pri čemu je dodao da je sadašnja Vlada sve zasluge pripisala sebi iako je naveći pomak prema članstvu učinila Vlada s Ivicom Račanom na čelu.

SAD treba zadržati svoj angažman u jugoistočnoj Europi u interesu stabilnosti, razvoja i integracije zemalja regije u NATO i Europsku uniju, glavna je poruka skupa održanog u ponedjeljak u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, posvećenog odnosu nove američke administracije prema regiji.



Organizator skupa pod nazivom "Dovršavanje američke misije na Balkanu" Janusz Bugajski, direktor CSIS-ova projekta Nove europske demokracije, ocijenio je da se zbog moguće nestabilnosti u regiji SAD i EU trebaju iznova usredotočiti na njezinu sigurnost i razvoj.

Na temu "nedovršene misije SAD-a" na skupu su govorili veleposlanici Albanije, BiH, Makedonije i Crne Gore, dok su svoje prijedloge o "uspješnom balkanskom programu" iznosili bivši američki dužnosnici a danas suradnici CSIS-a, RAND korporacije, Instituta za mir i drugih washingtonskih 'think-tankova'.

Kako je glavni pokrovitelj skupa bio bogati švicarski poslovni čovjek podrijetlom s Kosova Behgjet Pacolli, cjelodnevnom raspravom dominirala su pitanja vezana uz razvoj kosovskih institucija, multietničkog društva, demokracije i međunarodnog priznanja Kosova.

Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović na skupu je sudjelovala u svojstvu "posebnog gosta", kao i veleposlanik Grčke, obzirom da dvije zemlje nisu uvrštene u krugu zemalja na koje se odnosi "nedovršena misija SAD".
"Vjerujem da SAD treba biti usredotočena na regiju i nastaviti svoj angažman u doglednoj budućnosti", kazala je Grabar Kitarović.

Govoreći kako su posljednja dva tjedna bila iznimno uspješna za Hrvatsku, zbog primanja u NATO zajedno s Albanijom, ona je istaknula kako je to i uspjeh cijele regije te motivacija za druge zemlje da slijede njihov put. "Jako smo zahvalni SAD-u za potporu kroz Jadransku povelju i pozdravljamo njezino proširenje na nove članice", rekla je hrvatska veleposlanica, izražajaući uvjerenost da sve zemlje regije u konačnici trebaju ući u NATO i EU.

"Hrvatska ostaje odlučna pomoći susjednim zemljama na putu u NATO i EU", kazala je, ističući važnost da se zemlje regije "koncentriraju na pozitivnu stranu svojih odnosa" na putu prema konačnoj stabilizaciji regije.
Predstavnicima Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA), koji su sudjelovali na skupu, ona je zahvalila na pomoći kod primanja Hrvatske u NATO. Grabar Kitarović posebno je naglasila značaj stranih ulaganja za uspješan razvoj jugoistočne Europe.

James Dobbins, bivši pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu, kazao je kako ulazak u NATO znatno jača privlačnost Hrvatske za strana ulaganja, te da joj njezin zemljopisni položaj daje velike potencijale u tranzitu nafte i plina.

Dobar dio rasprave na skupu bio je posvećen stanju u BiH, od pitanja ustavnih promjena, povratka izbjeglica, otvorenih pitanja, izbora 2010. i euroatlantskih integracija.

"Postoji puno negativnih scenarija za BiH i za američke interese u toj zemlji. BiH su potrebne temeljite promjene", ocijenio je Ed Joseph, predavač sa sveučilišta John Hopkins. Stanje u BiH, po njegovim je riječima, moguće 'popraviti', i bez konsenzusa SAD-a s europskim saveznicima.

Daniel Serwer, potpredsjednik Instituta za mir iz Washingtona, založio se za usklađeno djelovanje SAD i EU u regiji, potporu teritorijalnom integritetu BiH i Kosova, reformu tajnih službi u Srbiji te za uhićenje i predaju Haškom sudu (ICTY) Ratka Mladića.

William Walker, bivši čelnik Verifikacijske komisije OESS-a na Kosovu, kazao je kako od BiH, do Kosova i drugdje u regiji "većina problema s kojima se bavi međunarodne zajednica ima neke veze sa Srbijom".

Iako pozvan, veleposlanik Srbije u SAD-u nije sudjelovao na skupu, zbog zastupljenosti Kosova i albanskog pokroviteljstva nad njegovim održavanjem.

Pakistanska policija priopćila je da je oko 150 militanata na sjeverozapadu Pakistana napalo terminal koji se nalazi na ključnom pravcu opskrbe za snage SAD-a i NATO-a u Afganistanu ranivši tri stražara i zapalivši osam kamiona sa cementom.

Dužnosnik lokalne policije Gharibullah Khan agenciji Associetd Press je rekao da je napad strojnicama i raketama počeo u nedjelju oko dva sata u noći u okolici grada Peshawara. Agencija dpa prenosi da su u napadu militanti uništili najmanje deset kamiona.

Militanti su pobjegli nakon kratke razmjene vatre s policijskim postrojbama koje su odgovorile na napad, rekao je jedan policijski časnik.

U požeškom Središtu za temeljnu obuku danas je svečanu prisegu dao drugi naraštaj ročnika na dragovoljnom služenju vojnog roka.
Njih 240, među kojima 29 žena, u idućih šest tjedana proći se temeljnu obuku u Požegi nakon čega će uslijediti još osam tjedana specijalističke obuke u Đakovu.



Dragovoljnim ročnicima prisegu je kao izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH čestitao zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac, istaknuvši kako je to prvi naraštaj dragovoljnih ročnika koji je prisegnuo domovinu kao punopravnoj članici NATO saveza.
Oni koji budu najbolji potpisat će na obostrano zadovoljstvo ugovore za djelatne vojnike, rekao je dodajući kako neće biti promjena u obuci nakon ulaska Hrvatske u NATO.
"Mi smo sudjelovanjem u mnogim mirovnim misijama dobili velike pohvale od svih naših strateških partnera tako da nema potrebe za strožom obukom. Naš plan obuke je dobar i s dobrim standardima, a provode ga časnici i dočasnici koji imaju iskustva u Domovinskom ratu i mirovnim misijama," rekao je novinarima general pukovnik Kruljac dodajući kako će uz drugi naraštaj obuci tijekom rujna pristupiti još 400 novih dragovoljnih ročnika.
Dragovoljnim ročnicima čestitao je i izaslanik ministra obrane, ravnatelj Uprave za ljudske resurse Nenad Smolčec. Podsjetio je kako je svojim reformama obrambenog sustava Hrvatska omogućila da služenje vojnog roka bude osobni izbor visokomotiviranih mladih ljudi. Čestitajući im na odluci da budu dio projekta dragovoljnog služenja vojnog roka i dio pobjedničke vojske oružanih snaga dokazanih u međunarodnim misijama u sustavu koji iz dana u dan postaje sve moderniji, istaknuo je kako o hrvatskim vojnicima i vojnikinjama predstavnici mnogih savezničkih snaga imaju samo riječi pohvale.
Iz prvoga je naraštaja od 250 ročnika, koliko ih je pristupilo dragovoljnom služenju vojnog roka, ugovore potpisalo njih 193, od 21 žena.

Ivan Miklenić, glavni urednik službenog katoličkog tjednika "Glas Koncila" u posljednjem uskrsnom broju tog tjednika, ocijenio je ulazak Republike Hrvatske u članstvo NATO-a iznimnim povijesnim događajem i uspjehom, definitivnim izlazak Hrvatske iz umjetnih državnih tvorevina 20. stoljeća koje nisu mogle uspjeti i povratak hrvatske države u njezino naravno, povijesno, zemljopisno i kulturno okruženje.

"Članstvo u najmoćnijemu svjetskom vojnom savezu koji ne ugrožava državni suverenitet svojih članica, uz obveze koje nikada nisu ni male ni lagane, donosi - opravdano se može smatrati - faktično, tj. stvarno priznanje Hrvatske u međunarodnoj zajednici, a što je puno više i važnije od same vojne komponente i od juridičkog priznanja koje je Hrvatska doživjela 1992.", piše u komentaru uskrsnog broja tjednika glavni urednik Ivan Miklenić.

Po njegovim riječima, ulaskom u NATO Republika Hrvatska otklonila je skrivene sumnje o neodrživosti hrvatske države kao neovisne i međunarodno priznate, porazila skrivene ideološko-političke snage, koje ne samo da se nisu mirile s opstankom samostalne hrvatske države, nego su je i više ili manje suptilno potkapale, i otvorila sasvim novu stranicu u svojoj povijesti.

Kako napominje, stvarno učvršćenje međunarodnog položaja Republike Hrvatske iznimno je važan trenutak koji zaslužuje proslavu, ali koji još neizmjerno više zaslužuje, ali i zahtijeva, odlučno usmjeravanje čitavoga hrvatskog društva prema svjesnom, sustavnom i ustrajnom djelovanju u skladu s trajnim legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim ciljevima.

"Sadašnji hrvatski povijesni trenutak, bez obzira na aktualnu svjetsku ekonomsku krizu, donio je suvremenome hrvatskom društvu priliku da se cjelokupni unutarnji društveni, politički, gospodarski, kulturni i ini život ponovno temeljito promisli i preustroji ipak u znatno povoljnijim uvjetima nego što su bili ranih devedesetih, kad se ustrojavala mlada hrvatska država", dodaje.

NApominje da bi svi segmenti hrvatskoga društva trebali u ovom povijesnom času iznova kritički, ali i krajnje odgovorno, posvijestiti temeljne hrvatske nacionalne ciljeve i na taj način uspostaviti kriterije po kojima bi se točno razlikovalo što je promicanje zajedničkoga dobra, a što je gaženje ili izdaja toga zajedničkog dobra.

"Sve dosad toga kriterija, te sudbinski važne razdjelnice, službeno ni stvarno nije bilo premda su ga sve vrijeme osjećali, kao što ga osjećaju i danas, veoma brojni hrvatski građani koji su ostali dosljedni hrvatskim nacionalnim ciljevima", istaknuo je uz ostalo, u uredničkom komentaru.

Komentar u cijelosti pročitajte na stranicama Glasa Koncila, ovdje.

U kanadskoj vojnoj bazi Camp Bordenu, 60-km sjeverno od Toronta, jednom od kanadskih središta za međunarodnu vojnu suradnju u kojem se i hrvatski časnici obučavaju za NATO-ove programe, u srijedu su svečano podignute hrvatska i albanska zastava uz stjegove ostalih 26 članica Saveza.

Na prigodnoj svečanosti sudjelovala su i četiri časnika Hrvatske vojske koji u Bordenu polaze tečaj engleskog jezika, hrvatska veleposlanica u Kanadi Vesela Mrđen-Korać albanski veleposlanik, zapovjednik baze, najviši časnici programa za NATO kanadskog ministarstva obrane i stotinjak polaznika iz 20-ak zemalja.

Na domjenku nakon svečanosti gostima su posluženi i hrvatski pršut te "Krašovi" proizvodi.

Camp Borden, vojno vježbalište koje se prostire na više od 8000 hektara u pokrajini Ontariju, služi kao središte međunarodne vojne suradnje Kanade s više od 60 zemalja.

Na obuci u Camp Bordenu su pukovnik Željko Pavičić, pukovnik Zdravko Rep, pukovnica Marija Šikić te Predrag Belošević, civilni službenik MORH-a.

Njemačka želi da Hrvatska uskoro uđe u Europsku uniju i spremna je pomoći u uklanjanju zapreka na tom putu, ali će Hrvatska i Slovenija svoj granični spor morati riješiti bilateralno, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta s predsjednikom hrvatske vlade Ivom Sanaderom u srijedu u Berlinu.

"Njemačka je spremna pomoći, ali će Hrvatska i Slovenija same morati riješiti probleme, među ostalim i tijekom idućih razgovora predsjednika vlada dviju zemalja", rekla je Merkel na konferenciji za tisak nakon razgovora u njezinu uredu.

Njemačka je kancelarka istaknula da Hrvatsku želi što prije vidjeti u Europskoj uniji, ali da odluku o tome donose zajednički sve zemlje EU-a.

"Naša je želja da se pregovori između Hrvatske i Europske unije završe što prije, ali uvjet za to je pristanak svih članica Unije. Slovenija je članica EU-a pa je slovenski pristanak jedini način da se završe pregovori", rekla je kancelarka.

Merkel je naglasila da pitanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om treba riješiti izravnim razgovorima slovenskih i hrvatskih predstavnika, a hoće li dvije zemlje prihvatiti posredničku pomoć, ovisi o njima samima.

Njemačka kancelarka ponovno je čestitala Hrvatskoj prijam u NATO i pozdravila ju kao "punopravna partnera". Napomenula je da je tijekom nedavna posjeta njemačkim postrojbama u Afganistanu ondje susrela i hrvatske vojnike koji "punopravno sudjeluju u postizanju mira".

"Naš cilj glasi: isto kao što je Hrvatska sada postala članicom NATO-a, isto tako bi Hrvatska trebala postati članicom EU-a", zaključila je Merkel. Istaknula je da je sa Sanaderom razgovarala i o globalnim pitanjima, posebice o gospodarstvu i svjetskoj krizi.

Posebice je istaknula ulogu mnogobrojnih Hrvata koji žive u Njemačkoj i koji povezuju dvije zemlje.

Sanader je zahvalio Merkel na pozivu te je istaknuo tradicionalno dobre njemačko-hrvatske bilateralne odnose.

"Razgovarali smo o poboljšanju gospodarske suradnje, posebice u energetici", rekao je hrvatski premijer.

Istaknuo je i važnost hrvatske zajednice u učvršćenju hrvatsko-njemačkih odnosa. Nekoliko stotina tisuća Hrvata koji žive u Njemačkoj jamstvo su trajna i duboka prijateljstva između dvaju naroda", reko je Sanader.

Nakon susreta s Angelom Merkel predsjednik hrvatske vlade položio je i vijenac na spomenik Marku Maruliću u berlinskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorfu, koja je partner sa Splitom, te se susreo i s predstavnicima hrvatske zajednice u Berlinu.

Slika: Vlada.hr

Postrojavanjem pripadnika 13. HRVCON-a stacioniranih u kampu "Warehouse" u Kabulu i predajom prijavka zapovjedniku kontingenta te intoniranjem himni Republike Hrvatske i Islamske Republike Afganistan u utorak, 7. travnja, svečano je obilježen ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza.


Foto: MORH

Svečanosti su nazočili zamjenik zapovjednika misije ISAF britanski general pukovnik Jim B. Dutton, načelnik stožera zapovjedništva misije ISAF talijanski general bojnik Marco Bertolini, zamjenik načelnika stožera zapovjedništva misije ISAF njemački general bojnik Hans Erich Antoni, zapovjednik združenog zapovjedništva za sigurnost i tranziciju Afganistana, američki general bojnik Richard P. Formica, kao i ostali predstavnici Regionalnog Zapovjedništva "Capital" i Zapovjedništva misije ISAF.

Pripadnicima 13. HRVCON-a obratio se njihov zapovjednik brigadir Martin Starčević te zamjenik zapovjednika misije ISAF u Afganistanu general pukovnik Jim B. Dutton. General Dutton u svojem govoru istaknuo je veliko zadovoljstvo prijemom RH u NATO savez, a posebno je naglasio kako relativno mala zemlja kao što je Hrvatska daje značajan doprinos misiji ISAF poglavito u mentoriranju Afganistanske Narodne Armije.

Pored centralne svečanosti u Kabulu upriličene su i skromne svečanosti u ostalim sastavnicama 13. HRVOCON-a, u Regionalnom Zapovjedništvu "West" u Chaghcharanu te Regionalnom Zapovjedništvu "North" u Mazar-e-Sharifu.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić izjavio je danas nakon predavanja djelatnicima i polaznicima Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) "Petar Zrinski" da Hrvatska može do kraja godine završiti pregovore, a do konca 2010. postati punopravna članica ako ovog trenutka dođe do slovenske deblokade pregovora.


Foto: MORH

Na upit novinara nakon predavanja o ulozi Sabora u procesu pridruživanju EU, Bebić je rekao da bi u hipotetskom slučaju da Slovenija danas deblokira pregovore, Hrvatska mogla do kraja godine završiti pregovarački dio, a tijekom 2010. taj bi se proces mogao završiti. "A do konca 2010. mogli bi postati punopravna članica, jer postoji vremenska mogućnost da se obavi sva potrebna procedura", rekao je Bebić.
Dodao je da ne ovisi sve samo o procesu pregovora već i o tome da pojedinim državama treba određeno vrijeme za ratifikaciju, na što Hrvatska ne može utjecati. "Mi možemo utjecati na to da smo spremni i sposobni do kraja godine ispregovarati s Europskom komisijom sva preostala poglavlja", rekao je Bebić.

Polaznicima učilišta predsjednik Sabora je rekao kako je hrvatski stav o slovenskoj blokadi zbog graničnih pitanja, da je to bilateralno pitanje koje treba odvojiti od procesa pregovora. Oko toga postoji konsenzus svih političkih stranaka, dodao je. Hrvatska prihvaća bilo kakvo rješenje Međunarodnog suda pravde u Haagu ili Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, rekao je Bebić. "Ne može biti tolerantnijeg stava od toga stava", naglasio je i dodao kako je njegovo mišljenje da je tolerancija koju je Hrvatska pokazala u režimu ribarenja sa Slovenijom zapravo "sada bila negativna referenca u pregovorima".

"Ako se Hrvatska treba ponašati u skladu s međunarodnim pravom u pogledu ad hoc Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, onda isto tako nitko ne može derogirati ili umanjiti ili osloboditi bilo koju zemlju od odgovornosti da izađe pred Međunarodni sud pravde, koji je stalno tijelo UN-a", naglasio je. Slovenija je ušla u EU, a da nije razriješila granično pitanje s Hrvatskom, podsjetio i ponovio stav hrvatskog državnog vrha da se to pitanje treba riješiti na principijelan način.

Odajući priznanje hrvatskim vojnicima i njihovoj obučenosti i sposobnosti prilagođavanja, posebice u kontekstu nedavnog hrvatskog ulaska u NATO savez, Bebić je podsjetio da je Hrvatska vojska izrasla "iz srca i duše hrvatskoga naroda kroz Domovinski rat". Hrvatski vojnik tu svoju kvalitetu i sposobnost da odgovori na svaki izazov svjedoči promičući mir u svijetu kroz misije u kojima sudjeluje, poput one u Afganistanu ili na Golanskoj visoravni, rekao je. "Bez imalo ustručavanja mogu reći da je HV jedna od najbolje organiziranih i obučenih u odnosu na druge članice NATO-a ", dodao je Bebić.

Bebića su dočekali načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić, ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko Šundov, zamjenik ravnatelja HVU-a i zapovjednik Ratne škole "Ban Josip Jelačić" brigadni general Slaven Zdilar.

Prva regionalna konferencija "Sigurnost gradova 2009." održana je danas u Starogradskoj vijećnici, a na njoj je sudjelovalo stotinjak državnih, lokalnih i policijskih dužnosnika te stručnjaci za sigurnost iz Hrvatske i susjednih zemalja.



Na skupu, održanom pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, istaknuto je da problem sigurnosti nije samo stvar države ili policije, nego cjelokupne zajednice koja zajedno s policijom treba djelovati preventivno. Otvorivši skup, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič podsjetila je da je Republika Hrvatske prije nekoliko dana postala punopravna članica NATO-saveza te da Vlada intenzivno radi na novim dokumentima i strategiji, pri čemu je istaknula da 21. stoljeće donosi nove ugroze sigurnosti, poput terorizma. Rekla je kako je Vlada ponudila pomoć stradalima u nedavnom potresu u Italiji, pri čemu je dodala da se čeka odgovor talijanske vlade.

Glavni ravnatelj policije Vladimir Faber naglasio je da se hrvatska policija intenzivno transformira kako bi mogla odgovoriti novim izazovima. Istaknuo je da je policija dosad radila više reaktivno, to jest da je reagirala kad bi se dogodilo neko kažnjivo djelo. Jedina mjera uspješnosti rada policije bila je statistika, rekao je Faber i dodao da se pritom nije mnogo davala važnost stajalištu javnosti prema njezinu radu. Ocijenio je da je takav pristup star 30-ak godina.

Nov pristup radu policije odražavat će se u promjenama, partnerstvu i prevenciji, rekao je, ističući da je rad policije u zajednici, posebice kontakt-policajaca, iznimno bitan u prikupljanju obavijesti o kriminalu te u preventivnom djelovanju.
Skup je nastavljen stručnim predavanjima o sigurnosti te razmjenom iskustava stručnjaka za sigurnost i dužnosnika lokalne uprave i samouprave.

Prigodnom svečanošću u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) večeras je proslavljeno pristupanje Hrvatske NATO savezu, a predsjednici Republike, Sabora i Vlade Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sanader poručili su da je Hrvatska time ostvarila polovicu svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva.

"Ostvarili smo polovicu strateških ciljeva, preostaje nam EU. Pristupili smo NATO-u na 60. obljetnicu potpisivanja Washingtonskog ugovora. Inzistirat ću na tome da dogodine uspješno završimo naš put u EU, na 60. obljetnicu povijesne Shumannove deklaracije o europskim integracijama", rekao je večeras u HNK premijer Ivo Sanader.

Objasnio je da u vrijeme kada se slavi 60 godina mira u Europi i 20 godina od pada berlinskog zida nitko nema pravo postavljati blokade i ugrožavati povijesni projekt ujedinjene Europe.

Ponovio je da je Hrvatska ušla u najmoćniju asocijaciju na svijetu, koja dijeli zajedničke vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava, da je u svega 15 godina prošla put od primateljice međunarodne pomoći do sudjelovanja u donošenju odluka od međunarodnog značaja.

"Od dana proglašenja neovisnosti i obrane domovine, svemu unatoč, stižemo do točke usidrenja Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih demokracija", kazao je Sanader.

Zahvalio je prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, koji je, kaže, svojom vizijom hrvatske državnosti trasirao put za ulazak Hrvatske u obitelj ravnopravnih i suverenih naroda Europe.

Posebnu zahvalnost uputio je hrvatskim braniteljima, pogotovu onima koji su dali svoje živote ili su bili ranjeni u obrani domovine.

Hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u 16 međunarodnih operacija pod vodstvom UN-a, NATO-a i EU poručio je: "Hrvatska je ponosna na vas".

Predsjednik Mesić također je naglasio da je Hrvatska ostvarila jedan od dva strateška vanjskopolitička cilja, te da je pred nama još ulazak u EU. "Nema dvojbe da ćemo i u tome uspjeti, a hoće li to biti prije ili kasnije, najmanje je važno. Važno je da budemo pripremljeni za to kao što smo pripremljeni za članstvo u NATO-u", poručio je Mesić, podsjetivši da su Oružane snage RH provele nužne reforme i prihvatile odgovarajuće standarde.

Poručio je, međutim, da nije trenutak za euforiju, nego za trijezno sagledavanje onoga što je Hrvatska do sada učinila i obveza koje je preuzela sa članstvom.

"Željeli smo ući u NATO da bismo ojačali vlastitu sigurnost, a ne da bismo bilo koga ugrožavali. Važno je da to znaju naši susjedi i sve druge zemlje koje nisu članice Saveza, ali i naši partneri u NATO-u", rekao je Mesić.

Luka Bebić je, pak, istaknuo ulogu Sabora u ulasku Hrvatske u NATO. Podsjetio je da su zastupnici u okviru radnih tijela Interparlamentarne skupštine NATO-a radili na jačanju razumijevanja između Hrvatske i članica Saveza.

Svečanosti u HNK nazočili su čelnici političkih stranaka i saborski zastupnici, predstavnici sudskih vlasti, diplomatskog zbora, vjerskih zajednica i drugi uglednici.

Svečanost je započela izvedbom hrvatske te himna EU i NATO-saveza, a nastavljena je prigodnim koncertom.

Podizanjem zastave i intoniranjem himne NATO-a pred Ministarstvom obrane Republike Hrvatske (MORH) obilježen je danas u Zagrebu ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez.

Svečanost pred MORH-om počela je počasnim postrojem pripadnika Oružanih snaga koji je obavio Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Stjepan Mesić.

Potom je intonirana hrvatska himna, nakon koje su pripadnici počasne bojne Hrvatske vojske podigli plavu zastavu NATO-a na jarbol pred zgradom MORH-a.

Ispred nje su u tome trenutku zajedno stajali predsjednik Mesić, premijer Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić.

Svečanosti su bili nazočni članovi vlade, saborski zastupnici, veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj te velik broj časnika i vojnika.

U obraćanju nazočnima predsjednik Mesić izjavio je da je članstvo u NATO-u početak, a ne kraj duga puta koji je prošla Hrvatska izborivši se za samostalnost prije 19 godina.

"Ovo (članstvo u NATO-u) sredstvo je za osiguranje stabilnoga političkog i gospodarskog razvoja, za ostvarivanje dobrobiti svih građana", rekao je Mesić.

Zahvalio je braniteljima koji su nas obranili u nametnutu ratu, svim pripadnicima HV-a i policije, hrvatskoj diplomaciji, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, prijateljskim zemljama, medijima i građanima.

Predsjednik smatra da članstvo u NATO-u Hrvatska treba pretvoriti u svoju prednost, ali "nikada na štetu drugih". "Neka nas zastava NATO-a trajno podsjeća na put koji smo izabrali. To je put mira i zajedništva s našim saveznicima", naglasio je predsjednik Mesić.

Premijer Sanader je u izjavi novinarima posebno zahvalio hrvatskim braniteljima "na najvećoj žrtvi koja je omogućila da dočekamo ovaj dan".

"Ulazak u NATO vrhunac je napora koji je počeo osamostaljenjem Hrvatske, preko otpora agresiji do današnjeg međunarodnog položaja", rekao je Sanader, dodavši da je "taj put bio trnovit, ali smo došli do cilja".

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić ulazak u NATO smatra jednim od najvećih događaja u hrvatskoj povijesti i posebno ističe konsenzus parlamentarnih stranaka o tome strateškom vanjskopolitičkom cilju.

"O tome svjedoči da je 119 zastupnika bilo za, a samo jedan protiv ulaska u NATO", rekao je Bebić, ocijenivši kako je to dokaz zrelosti hrvatske političke scene.

Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu održano je svečano podizanje zastava Hrvatske i Albanije. Hrvatska zastava podignuta je na jarbol uz izvođenje hrvatske himne "Lijepa naša", u nazočnosti premijera Ive Sanadera, ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera i veleposlanika zemalja članica.

Time je simbolično obilježeno pristupanje novih članica u Savez.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u svom je govoru pozdravio nove članice i izrazio im dobrodošlicu u Savez.

Sanader je u govoru rekao kako je ovo iznimno ponosan dan za Hrvatsku. Podizanje zastave predstavlja zajedničke vrijednosti slobode, sigurnosti, pravde i domekracije na kojima ćemo predano raditi sa saveznicima. Ovo je povijesni trenutak i za NATO i za Hrvatsku, dodao je.

Zahvalio je glavnom tajniku za potporu na putu u članstvo NATO-a. Rekao je da je to bio težak put pun opasnosti te dodao da je to jedan od najačajnijih ostvarenja u povijesti Hrvatske. Članstvo u NATO-u predstavlja zahvalnost za 15.000 hrvatskih branitelja koji su položili život za obranu Hrvatske.

Hrvatska od sada postaje pružatelj sigurnosti. Čestitao je Albaniji i izrazio nadu da će NATO-u uskoro pridružiti i ostale zemlje regije. Izrazio je potporu BiH, Crnoj Gori i Srbiji na njihovom putu u članstvo NATO-a. Regiji je poručio da zajedno moramo podići predanost suradnji unutar regije.

Svečanosti je bio nazočan i albanski premijer Sali Berisha. Berisha je rekao kako je ovo povijesni dan za njegov narod i državu. NATO savezu prenio je svoju iskrenu zahvalnost za potporu i pomoć Albaniji tijekom integracije u NATO. Rekao je kako Albanija svoju slobodu duguje NATO-u. i da će to Albanski narod zauvijek pamtiti.

Slika: HRT

Ulaskom u NATO, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva, ali ne želi stati na pola puta i nastojat će ostvariti i drugi cilj - ulazak u Europsku uniju, izjavio je danas u Bruxellesu hrvatski premijer Ivo Sanader.

"Tu nećemo stati i želimo ostvariti i onaj drugi cilj - ulazak u EU. Kao što znate postoji blokada susjedne i prijateljske Slovenije zbog bilateralnog pitanja. Pozivam Sloveniju da bilateralna pitanja odvojimo od naših pregovora", rekao je premijer Sanader na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a, gdje je održana svečanost podizanja zastava Hrvatske i Albanije.

Sanader je izrazio uvjerenost da Hrvatska može, ukine li Slovenija blokadu, završiti pristupne pregovore s EU-om do kraja ove godine i formalno završiti postupak ulaska u EU tijekom 2010.

Upitan zašto Hrvatska nije dostavila odgovor na posljednji prijedlog povjerenika za proširenje Ollija Rehna, Sanader je rekao da Hrvatska "ima odgovor, ali da ga neće slati poštom".

"Naš je ministar bio na putu i nosio odgovor kada je sastanak otkazan. Mi odgovor imamo i nećemo ga slati poštom iako vjerujemo u pouzdanost poštanskih organizacija, ali to su prevažna pitanja i naš će ministar vanjskih poslova osobno dati odgovor povjereniku Rehnu na sastanku kada ga sazove, nadamo se poslije Uskrsa", rekao je Sanader.

"Hrvatska ništa nije odbacila, imamo amandmane, imamo prijedloge kao što i Slovenija ima", rekao je Sanader dodajući da "ne želi spekulirati zašto je prošli tjedan otkazan trojni sastanak".

Prošle srijede trebao se održati održati novi krug pregovora povjerenika Rehna s hrvatskim i slovenskim ministrima vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i Samuelom Žbogarom, koji je, kako je priopćila Europska komisija, odgođen jer Hrvatska nije dostavila odgovor na najnoviji Rehnov prijedlog za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog spora. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova tada je priopćilo da je ministar Jandroković obaviješten o odgodi sastanka dok je bio na putu u Bruxelles.

Premijer Sanader je najavio skori susret sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u Zagrebu ili negdje u okolici.

"Još nemamo dogovoren datum, ali vrlo brzo ćemo se sastati. Naš je prijedlog - odvojiti pristupne pregovore od rješavanja bilateralnih pitanja. Neka Hrvatska završi pregovore bit će to dobro i za nju i za Sloveniju. Ne treba opterećivati pregovore bilateralnim pitanjima, kojih još ima, poput pitanja Ljubljanske banke i još nekih nerazjašnjenih okolnosti u vezi s nuklearkom Krško".

"Ako otvorena pitanja ne možemo riješiti bilateralno, onda ih treba riješiti na takav način koji će pridonijeti trajnom rješenju, a ne možda stvarati nove probleme. Kada god se politički povlačila crta granice to je donosilo nove probleme, a ako se riješi pred međunarodnim pravosudnom institucijom, što je pravno obvezujuće i obje zemlje to moraju prihvatiti, nema referenduma, nema odbijanja", rekao je Sanader.

Hrvatski premijer dodao je da se stvara "pogrešan dojam" da Zagreb inzistira na rješavanju pred pravosudnim tijelom zbog toga što je uvjeren u svoju pobjedu. "Nema tu pobjede, Hrvatska i Slovenija će iznijeti svoje argumente i međunarodni sud će donijeti pravorijek. To je najbolje", istaknuo je.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je, u intervjuu za beogradski list "Večernje novosti" od ponedjeljka, da će ulazak Hrvatske u NATO pridonijeti sigurnosti u regiji te da se Hrvatska svojim članstvom neće koristiti u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima.



"Hrvatska je pristupila ovom vojno-političkom savezu kako bi ojačala svoju sigurnost, ali i pridonijela miru i stabilnosti drugih, naročito zemalja jugoistočne Europe. Mi nećemo svoje članstvo koristiti u rješavanju neriješenih pitanja koja imamo sa susjedima", naglasio je Mesić.

"Hrvatska je tim činom ispunila jedan od svojih najvažnijih strateških ciljeva. To znači da nam se otvara široko tržište i da nam se pruža višestruka korist. Sada ćemo, kao zemlja pod kišobranom NATO-a, moći dobiti više kapitala i otvoriti više novih radnih mjesta", rekao je hrvatski predsjednik beogradskom listu.

Mesić je dodao da je Hrvatska tom vojno-političkom savezu pristupila kako bi ojačala svoju sigurnost te pridonijela miru i stabilnosti drugih zemalja, napose zemalja u jugoistočnoj Europi. "To je motiv za sve zemlje bivše Jugoslavije - da se isplati i nagrađuje ostvarivanje postavljenih standarda i ispunjavanje uvjeta. Ako je to mogla Hrvatska, onda to mogu i sve druge zemlje u regiji", istaknuo je Mesić.

Upitan je li Hrvatska razmišljala o tome da bi sada možda povukla tužbu protiv Srbije, hrvatski predsjednik kazao je da se o tome vode rasprave u kojima sudjeluju obje strane, ali da se ne zna što će biti odlučeno. "U tim razgovorima sudjeluju obje strane i sad se razmjenjuju izaslanstva na svim razinama, pa ćemo vidjeti što će biti na kraju. Odnose sa Srbijom su vrlo dobri i sve su bolji. Surađujemo u svim sektorima, što je korisno za naše dvije zemlje, ali i za cijelu regiju, i nadam se da ćemo tako nastaviti", rekao je Mesić za "Večernje novosti".

Kako prenosi beogradski list, za razliku od albanskog, prijam u NATO hrvatsko izaslanstvo nije bučno proslavilo, a najsvečaniji trenutak za Zagreb bio je kad je američki predsjednik Barack Obama na samu početku zasjedanja Vijeća NATO-a predao hrvatskome predsjedniku Mesiću presliku Washingtonskog ugovora.

Dva dana nakon susreta na vrhu NATO-a, uglavnom posvećena Afganistanu, njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je nenajavljeno posjetila njemačke vojnike u sastavu međunarodnih snaga na sjeveru te zemlje, rekao je glasnogovornik ureda kancelarke.



Angelu Merkel, koja je prvi put posjetila tu zemlju u studenom 2007., u drugom posjetu prati ministar obrane Franz-Josef Jung, dodaje isti izvor. Njemačka je u Afganistan poslala 3500 vojnika u sklopu Isafa, a parlament je prošle godine odobrio slanje još tisuću ljudi. U ispitivanju javnog mišljenja potkraj ožujka 58 posto ispitanika očitovalo se za povlačenje vojnika iz te zemlje u kojoj je od 2002. poginuo 31 njemački vojnik. U nedjelju su u dva napada zahvaćene njemačke snage u okolici Kunduza, pri čemu nitko nije ranjen, prema podacima njemačke vojske.

Posjet njemačke kancelarke uslijedio je dva dana nakon susreta na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Baden Badenu, na kojem su Europljani predložili slanje još 3500 vojnika, navela je nekolicina dužnosnika. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Španjolska pristale su na pojačanja, koja će poslati uglavnom u vrijeme izbora predviđenih za kolovoz, a Bijela kuća spomenula je da bi mogla poslati do 5000 ljudi.

Na sastanku je kancelarka rekla da je "Afganistan naše ispitivanje istine" te da NATO ne smije dopustiti da terorističke mreže ostanu u toj zemlji. Nismo protiv Afganistanaca, uz njih smo, naglasila je kancelarka, dodavši da je Njemačka spremna u tu zemlju poslati više vojnika, instruktora i novca, ali je krajnji cilj da tamošnje snage sigurnosti postanu afganistanske.

NATO je u nedjelju osudio sjevernokorejsko lansiranje rakete dugog dometa, ocijenivši da je riječ o "provokaciji", te povredi obveza koje Sjeverna Koreja ima prema Vijeću sigurnosti UN-a.

"Ovo lansiranje će samo produbiti zabrinutost u regiji i šire glede politike Sjeverne Koreje, te zakomplicirati šesterostrane pregovore", navodi se u izjavi glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera o pregovorima koji se vode o sjevernokorejskim nuklearnim ambicijama.

"Pozivam Sjevernu Koreju da zaustavi takve provokativne akcije i da poštuje moratorij na lansiranje projektila dugog dometa", dodaje se u Schefferovoj izjavi.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy branio je u nedjelju postupanje francuske policije tijekom prosvjeda protiv NATO-a tijekom summita Sjevernoatlantskog saveza u subotu u Strasbourgu. Tijekom prosvjeda protiv NATO-a uhićeno je više desetaka prosvjednika, a pedesetak osoba je lakše ozlijeđeno, izvijestile su u nedjelju francuske vlasti.

Na pitanje novinara TF1 iz Praga, gdje se održava summit EU-SAD, francuski predsjednik Sarkozy pozdravio je odlično obavljen posao snaga reda. Skupina prosvjednika uništila je i zapalila više zgrada u nenaseljenoj četvrti nadomak granici s Njemačkom. Pritom je lakše ozlijeđeno 49 osoba, među kojima je 15 pripadnika snaga reda i vatrogasaca te jedan novinar.

"Policija je napravila odličan posao. Materijalna je šteta velika, no počinitelji će biti najstrože kažnjeni", zadovoljno je komentirao francuski predsjednik.

Ulaskom u NATO Hrvatska će postati privlačnija za strana ulaganja i kao lojalna članica sudjelovat će u kolektivnoj obrani i operacijama Saveza, izjavili su u Strasbourgu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader.

"Hrvatska kao lojalna članica mora sudjelovati u kolektivnoj obrani, a u svim drugim operacijama prema svojim mogućnostima i prema odluci vlade", rekao je Mesić na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Sanaderom nakon sjednice Sjevernoatlantskog vijeća (NAC).

Sanader je ocijenio da će Hrvatska kao punopravna članica postati puno privlačnija za strana ulaganja, a hrvatske tvrtke konkurentnije na tržištima savezničkih zemalja.

Premijer smatra da su koristi od članstva u NATO-u mnogo veće od troškova. "Članstvo u NATO-u godišnje će koštati nekoliko milijuna eura što to je puno manje nego da sami opremamo svoju vojsku", rekao je.

Ističući da će hrvatske tvrtke konkurirati na tržištima članica, Sanader je spomenuo slučaj hrvatskog proizvođača kaciga koji je, samo zato što Hrvatska nije bila članica NATO-a, izgubio vrijedan posao iako je njegova ponuda bila jeftinija od konkurenata.

Po Sanaderovim riječima, Hrvatska je na ulasku u NATO-u radila 19 godina, od prvih slobodnih višestranačkih izbora 1990. do danas.

Pritom se posebno zahvalio hrvatskim braniteljima rekavši da bez njih Hrvatska ne bi ostvarila taj cilj. "Svijet poštuje one koji znaju rješiti svoje probleme, koji se znaju obraniti i koji mogu pridonijeti svjetskom miru", istaknuo je Sanader.

Predsjednik Mesić je ocijenio da je Hrvatska cilj ulaska u NATO ostvarila vrlo uspješno, za što je dobila pohvale svih sudionika summita NATO-a na kojem su Hrvatska i Albanija prvi put sudjelovale kao punopravne članice.

"Svi su nas prihvatili s uvažavanjem, a važnost ulaska Hrvatske i Albanije istaknuta je protokolom", rekao je Mesić, govoreći o trenutku kada je Barack Obama, kao depozitar Washingtonskih ugovora, uručio kopiju ugovora čelnicima dviju zemalja i tako im simbolično poželio dobrodošlicu u NATO.

Povodom ulaska Republike Hrvatske u NATO, u utorak, 7. travnja, s početkom u 14,30 sati, održat će se svečanost podizanja zastave NATO-a ispred zgrade Ministarstva obrane (Trg Kralja Petra Krešimira IV, br.1).

Svečanosti podizanja zastave NATO-a nazočit će predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader, ministar obrane Branko Vukelić, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić, članovi Vlade RH, predstavnici Diplomatskog zbora akreditirani u RH, te ostali visoki uzvanici iz javnog i političkog života u RH.

Predsjednici Vlada i država zemalja NATO-a izabrali su danas u Strasbourgu danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena za novog glavnog tajnika Saveza.

Odluku je objavio aktualni glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer, kojem mandat završava 1. kolovoza.

"Svi su potpuno uvjereni da je Anders Fogh Rasmussen najbolji izbor za Savez. Nakon 36 sati rasprave, činjenica da stojimo tu pred vama dokaz je da smo našli rješenje za zabrinutost Turske", rekao je Scheffer.

"Iznimno sam počašćen", rekao je Rasmussen koji je na konferenciji za novinare došao zajedno sa svojim prethodnikom.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je rekao da pri izboru novog glavnog tajnika nije bilo turske blokade. "Nije bilo blokade, svi koji su sudjelovali u raspravi dali su potporu Rasmussenu, međutim turski predsjednik je zatražio vrijeme za konzultacije do danas u podne. Nakon završenih konzultacija jednostavno smo donijeli odluku, što pokazuje snagu NATO-a", rekao je Mesić.

Rasmussen, 56 godina, na čelu je danske vlade više od sedam godina. On će biti prvi glavni tajnik NATO-a koji dolazi s mjesta premijera jedne zemlje članice.

Novi glavni tajnik govori odlično engleski i francuski, što je jedan od jakih aduta pri izboru za to mjesto. Glavni tajnik predsjedava sjednicama Sjevernoatlantskog vijeća i predstavlja stajališta Saveza koja se donose konsenzusom.

Hrvatska neće koristiti svoje članstvo u NATO-u za rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, nego naprotiv, cilj joj je sigurnost i razvitak svih zemalja regije, rekao je danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na sjednici Sjeveroatlanskog vijeća u Strasbourgu.

Mesić je rekao da je Hrvatska pristupila savezu kako bi ojačala svoju sigurnost, ali i doprinijela miru, stabilnosti i sigurnosti drugih, osobito zemalja jugoistočne Europe. Pritom smatra da je za Hrvatsku važan ne samo sam ulazak u NATO, nego i cijeli proces pristupanja tijekom kojeg je ispunila niz političkih, gospodarskih i sigurnosnih kriterija.

Sanader je izrazio nadu da će se vodstvo, koje je iskazano uspješnim proširenjem Saveza, pokazati i u integracijama Hrvatske u Europu ujedinjenu oko zajedničkih vrijednosti - demokracije, mira, solidarnosti i vladavine prava.

Premijer je pred čelnicima savezničkih zemalja potvrdio odluku Hrvatskog sabora da Hrvatska u misiji u Afganistanu sudjeluje s 300 vojnika i časnika te je podupro one projekte NATO-a u toj ratom pogođenoj zemlji koji će omogućiti bolji životni standard afganistanskog naroda.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je danas pred predsjednicima Vlada i država zemalja NATO-a u Strasbourgu da "Francuska ponovno zauzima svoje mjesto u Savezu".

"Mi smo iz iste obitelji, saveznici smo, prijatelji, jednakih uvjerenja", istaknuo je predsjednik Sarkozy na početku sjednice Sjevernoatlanstkog vijeća.

Francuska se povukla iz zapovjednih struktura NATO-a 1966. godine odlukom tadašnjeg predsjednika Charlesa de Gaullea, kojem se nije svidjela američka dominacija u Savezu.

"NATO je organizacija za mir, a ne za rat", rekao je Sarkozy i dodao kako je zajednička francusko-njemačka organiazcija ovoga summita dokaz odanosti miru. Njemačka kancelarka Angela Merkel je dodala da je francusko-njemačko savezništvo jedan od temelja transantlantskog i europskog savezništva.

Sarkozy je potom govorio o Afganistanu i rekao kako NATO "nema pravo izgubiti" u toj zemlji. "Tamo se odlučuje o slobodi u tom dijelu svijeta", rekao je.

Sarkozy je pohvalio novu američku strategiju za Afganistan, a u tome mu se pridružila njemačka kancelarka Angela Merkel. "Afganistan je naše ispitivanje istine", dodala je kancelarka Angela Merkel i nastavila da savez ne smije dozvoliti da terorističke mreže ostanu u toj zemlji.

Nismo protiv Afganistanaca, uz njih smo, naglasila je kancelarka, naglasivši njemačku spremnost da u zemlju pošalje više vojnika, instruktora i novca, ali s krajnjim ciljem "afganizacije" tamošnjih snaga sigurnosti.

Želim vam dobrodošlicu u Savez, izjavio je američki predsjednik Barack Obama na sjednici Sjevernoatlanskog vijeća u Strasbourgu nakon otvorenja i govora glavnog tajnika i domaćina, obraćajući se čelnicima Hrvatske i Albanije. Dodao je kako su sve članice uzbuđene sudjelovanjem novih članica. Važno je da su obje zemlje već mnogo toga značajnog učinile u ime ovog Saveza. Napomenuvši pritom brojčanu kontribuciju (pripadnika OS) Hrvatske i Albanije koji sudjeluju u mirovnom misijama NATO-a. Ponosni smo što vas imamo kao saveznike. Obje zemlje su ostvarile vrlo mnogo u refomskim procesima, istaknuo je Obama.

Nakon toga Obama je uručio predsjednicima Hrvatske i Albanije Stjepanu Mesiću i Bamiru Topiju kopiju Washingtonskog ugovora, čime je simbolično izražena dobrodošlica u NATO Hrvatskoj i Albaniji.

Uz predsjednike dvaju država prigodom predaje kopija ugovora stajali su i premijeri Ivo Sanader i Sali Berisha te glavni tajnik NATO-a.

Predsjednik Mesić odgovorio je kratko: "Merci" (hvala na Francuskom jeziku). Na što se zahvalom na Engleskom jeziku, "puno Vam hvala..." nadodao premijer Sanader.

Cijelokupno otvaranje pogledajte na Internet stranicama HRT-a, ovdje.

Glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer na početku sastanka na vrhu rekao je kako je ulazak Hrvatske i Albanije u Savez rezultat napornog rada kako bi se se ostvarile nužne reforme. Zaslužili ste itekako svoje mjesto za ovim stolom i čestitam vam na tome.

Sjednica Sjevernoatlanskog vijeća u Strasbourgu otvorena je minutom šutnje u čast svima koji su podnijeli žrtvu u ime Saveza.

Uvodni govor održao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Sarkozy je kazao kako činjenica da je summit organiziran u Francuskoj i Njemačkoj pokazuje kako te dvije zemlje žele biti zajedno u postizanju mira i sigurnosti. Naglasio je kako sve članice mogu računati na Francusku.

Slične poruke poslali su i veleposlanici Francuske i Njemačke u intervjuima za OPSA bilten NATO intervjui, koji možete pročitati ovdje.

Angela Merkel je u svom je govoru naglasila kako je za ovu organizaciju Afganistan kušnja. Moramo je prihvatiti i odgovoriti na nju. Da bi Afganistan mogao početi sam funkcionirati u sigurnosnom smislu i Njemačka će dati svoj doprinos. Moramo definirati ciljeve i periodično konstatirati što je postignuto, istaknula je.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je jučer u Baden-Badenu, obraćajući se čelnicima članica NATO-a, da se Hrvatska, kao novopridošla članica, ne namjerava samo koristiti dobrobitima članstva, nego i pridonijeti zajedničkim ciljevima i misijama Saveza.

Mesić je u sudjelovao na radnoj večeri predsjednika država i vlada NATO-a kojom je počeo 23. sastanak na vrhu na kojem Hrvatska prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

Kako se doznaje iz izvora bliskog hrvatskom izaslanstvu. Mesić je saveznicima rekao da Hrvatska u NATO unosi iskustvo iz Domovinskog rata koji joj je bio nametnut, a koji je hrvatske Oružane snage osposobio za najsloženije vojne misije.

Također je istaknuo spremnost Zagreba da pridonese političkoj dimenziji Saveza, odnosno njegovoj transformaciji iz hladnoratovskog vojnog saveza prema organizaciji koja će biti prihvaćena kao instrument održavanja mira u svijetu.

Po izvorima bliskima Mesiću, on je okupljenim čelnicima NATO-a poručio da je rat posljednje rješenje za svjetske probleme i da bi NATO, u prvom redu, trebao služiti sprječavanju vojnih sukoba koji prijete svjetskom miru.

Stoga osobito važnim smatra dijalog i suradnju sa zemljama koje nisu članice Saveza kako bi se uklonila i najmanja sumnja da im je NATO prijetnja.

Ističući da je današnji svijet sastavljen od država s posebnim interesima, različitim kulturama i civilizacijama, Mesić je dodao kako nitko ne smije misliti da postoji neki model jedinstven za sve, a osobito nametati ga drugima vojom silom. Svaki narod ima pravo pronaći i ostvariti svoj vlastit put u demokraciju, rekao je po izvoru Mesić.

Odana počast snagama NATO-a

Danas, drugi dan summita, čelnici zemalja NATO-a prešli supješačkim mostom Europa iz Kehla u Njemačkoj na francusku stranu granice, gdje ih je dočekao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Nakon dolaska u Strasbourg odata je počast snagama NATO-a, a sastanak Sjevernoatlanskog vijeća trebao bi početi u skorije vrijeme.

Još nema dogovora oko glavnog tajnika NATO-a

Čelnici zemalja članica NATO-a nisu sinoć, prvog dana summita, uspjeli postići suglasnost oko imena novog glavnog tajnika koji će zamijeniti Jaapa de Hoopa Scheffera.

"Još nema odluke, ništa još nije dogovoreno, rasprava se nastavlja sutra", rekao je sinoć glasnogovornik NATO-a James Appathurai, koji je izvijestio novinare o temama o kojima su razgovarali čelnici 28 zemalja članica NATO-a, koji su u petak započeli dvodnevni summit.

Hrvatska pošta pustit će danas u optjecaj prigodnu poštansku marku o primanju Republike Hrvatske u NATO.

Nominalna vrijednost marke je osam kuna, a vrijedit će za plaćanje poštanskih usluga u unutarnjemu i međunarodnom poštanskom prometu tri godine od dana izdavanja.

Autor marke je Igor Kuduz, dizajner iz Zagreba.

Marka je tiskana višebojnom offsetnom tehnikom u arčiću od šest maraka te u nakladi od 100.000 primjeraka.

Uz marku su tiskane i prigodne omotnice prvoga dana (FDC) i prigodne omotnice, a žig prvoga dana bit će u uporabi 4. i 6. travnja u poštanskom uredu u Jurišićevoj ulici 13 u Zagrebu.

Radnom večerom za 28 predsjednika država i vlada zemalja članica NATO-a, na kojoj je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, počeo je danas navečer u Baden Badenu summit Sjevernoatlantskog saveza, na kojemu Hrvatska prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

Hrvatska je, zajedno s Albanijom, članicom NATO-a postala dva dana prije 23. sastanka na vrhu NATO-a koji se održava u dvjema državama - Baden Badenu i Kehlu u Njemačkoj i s druge strane Rajne u Strasbourgu u Francuskoj.

Dobrodošlicu Hrvatskoj već je na predavanju mladima u Strasbourgu zaželio američki predsjednik Barack Obama koji je rekao da će članstvo Hrvatske u NATO-u pridonijeti jačanju europske obrane i sigurnosti.

"Sjedinjene Američke Države snažno podupiru jačanje europske obrane i sigurnosti. I stoga smo zaželjeli dobrodošlicu Hrvatskoj i Albaniji i veselimo se jačanju uloge Francuske u tijelima NATO-a", rekao je Obama.

Prije večere priređen je u Kurhausu u Baden Badenu kulturni program za sudionike sastanka. Domaćini, njemačka kancelarka Angela Merkel sa suprugom Joachimom Sauerom, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sa suprugom Carlom Bruni Sarkozy i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer sa suprugom Jeannine pozdravili su i fotografirali se sa svakim uzvanikom pojedinačno.

Dobrodošlica novim članicama bit će priređena u subotu, na sjednici Sjevernoatlantskog vijeća u Strasbourgu kad će Barack Obama, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koje su depozitar Washingtonskog ugovora, pozdraviti dvije nove članice i uručiti kopije ugovora predsjednicima i premijerima Hrvatske i Albanije, Stjepanu Mesiću i Ivi Sanaderu te Bamiru Topiju i Saliju Berishi.

Uz 23. susret NATO-a, na kojemu se obilježava 60. obljetnica tog vojno-političkog saveza, vezano je nekoliko značajka: održava se odmah nakon najnovijeg kruga proširenja na dvije nove članice, prvi put na njemu sudjeluje novi američki predsjednik Barack Obama, Francuska se vraća u zapovjedna tijela iz kojih je istupila 1966., započet će izrada novog strateškog koncepta NATO-a, a mogao bi biti imenovan i novi glavni tajnik koji će naslijediti Jaapa de Hoopa Scheffera.

Među glavnim temama susreta su odnosi s Rusijom i nova američka strategija za Afganistan, zemlju u kojoj NATO sudjeluje u najvećoj misiji u svojoj povijesti.

Za sigurnost sudionika u sva tri mjesta u kojima se održava summit - Baden Badenu, Kehlu i Strasbourgu - brinu se snažne snage reda zbog očekivanih prosvjeda protiv NATO-a.

U petak je u Strasbourgu dan protekao mirno, ali je dan uoči sastanka policija zbog nasilja privela tristotinjak osoba.

NATO-u treba nova vizija kako bi uspješno svladavao izazove 21. stoljeća, izjavio je danas američki predsjednik Barack Obama tijekom posjeta Njemačkoj.

"Ne donosim velike planove. Ovdje sam zato da slušam, izmjenjujem ideje i - kao jedan od mnogih saveznika NATO-a - pomognem u oblikovanju vizije za budućnost", kazao je Obama uoči susreta na vrhu Saveza na 60. obljetnicu njegova osnutka.

Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Obama se osvrnuo i na afganistansko pitanje, kazavši da treba jačati vojnu nazočnost u toj zemlji kako bi se postigao uspjeh. Poručio je da NATO ne kani okupirati Afganistan, nego spriječiti da se ta zemlja pretvori u utočište terorista.

Merkel je nakon sastanka s Obamom dotaknula i pitanje nasljednika glavnog tajnika NATO-a i dodala kako vjeruje da će se večeras uspješno riješiti imenovanje novoga čelnog čovjeka Saveza. Kao i većina vođa zemalja NATO-a i Merkel podupire danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena za nasljednika Jaapa de Hoopa Scheffera.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader stigli su u danas u njemački grad Baden Baden, jedan od gradova u kojem se održava summit NATO-a na kojem će Hrvatska prvi put sudjelovati kao punopravna članica.

Predsjednik Mesić bit će na radnoj večeri koju za predsjednike država i vlada članica priređuju domaćini susreta - njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Time službeno počinje 23. summit Sjevernoatlantskog saveza kojim će se obilježiti 60. obljetnica njegova osnutka.

Mesić će se u toj prigodi obratiti čelnicima NATO-a, prvi put kao predsjednik jedne od 28 savezničkih zemalja.

Očekuje se da će se predjsednik hrvatske države zahvaliti na prijamu u NATO i izraziti spremnost da Hrvatska, sada kao punopravna članica, pridonese zajedničkim ciljevima i misijama Saveza.

Prije radne večere Mesić i Sanader, zajedno s ostalim čelnicima zemalja članica, nazočit će kulturnom programu koji priređuju domaćini kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy.

Sutra, drugi dan susreta, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer otvorit će sastanak Sjevernoatlanskog vijeća (NAC) i prigodnim riječima pozdraviti čelnike dviju novih članica, Hrvatske i Albanije.

Nakon toga će se čelnicima Saveza obratiti kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy, a potom će Barack Obama, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koje su depozitar Washingtonskog ugovora, pozdraviti dvije nove članice i uručiti kopije ugovora predsjednicima i premijerima Hrvatske i Albanije.

Time će se prigodno zaželjeti dobrodošlica u NATO Hrvatskoj i Albaniji koje su punopravnim članicama postale 1. travnja.

Petstotinjak "pacifista" i pristaša krajnje ljevice iz 21 zemlje okupilo se u petak u predgrađu Strasbourga na "protusummitu", nekoliko sati uoči početka susreta na vrhu NATO-a, tražeći ukinuće tog saveza "u krizi".

"Puno više ljudi je htjelo doći, ali su zapeli u prometnoj gužvi" koju su uzrokovala prometna ograničenja u Strasbourgu i okolici, požalila se Arielle Denis, članica francuske koordinacije udruga protiv NATO-a.

"Moramo ukinuti NATO kao svjetsku silu za vojno djelovanje", rekla je američka novinarka Phyllis Bennis s Instituta za političko istraživanje u Washingtonu, u govoru na otvorenju skupa koji su nazočni dočekali s pljeskom.

"Gajili smo veliku nadu nakon izbora američkog predsjednika Baracka Obame, ali što se tiče povlačenja iz Afganistana, zasad smo razočarani", istaknula je Bennis koja je došla u Strasbourg kako bi zemljama Saveza poručila da "prestanu vojno djelovati i osvajati tuđe zemlje".

Moramo "pokazati da je moguće i drukčije razmišljanje od vojnog", istaknula je Lysianne Rolet iz organizacije ATTAC Francuska.

Koordinacija udruga protiv NATO-a u petak oko podneva još je pregovarala o putu kojim trebaju proći sudionici velikoga međunarodnog skupa koji, po nametnutu programu, treba početi u subotu popodne s Europskog mosta između Strasbourga i Kehla i proći kroz pustu industrijsku četvrt.

Vojna misija u Afganistanu nije američka, nego NATO-ova i Al-Qaida je zbog blizine veća opasnost za Europu nego za Ameriku, izjavio je danas u Strasbourgu američki predsjednik Barack Obama.

"Vjerojatnije je da će Al-Qaida zbog blizine prije izvesti ozbiljan teroristički napad u Europi nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Misija u Afganistanu nije američka, nego NATO-ova, međunarodna misija", izjavio je Obama nakon sastanka s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.

Obama se prije početka summita sastao u Strasbourgu sa Sarkozyjem, a popodne u Baden Badenu sastat će se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je uz Sarkozyja domaćin sastanka na vrhu predsjednika država ili vlada 28 zemalja članica.

Sarkozy je dodao da u potpunosti podupire novu američku strategiju za Afganistan.

Obama je nedavno najavio novu strategiju za Afganistan, u kojoj se veća pozornost nego do sada pridaje Pakistanu, gdje se Al-Kaida pronalazi utočište. Obama je najavio slanje još 17.000 američkih vojnika i 4000 instruktora.

Stanje u Afganistanu, u kojoj je NATO rasporedio najveću misiju u svojoj povijesti, bit će glavna tema susreta na vrhu, koji počinje u petak navečer. Na tom sastanku, koji se prvi put održava u dvjema državama, u Baden Badenu i Kehlu u Njemačkoj i Strasbourgu u Francuskoj, slavi se 60. obljetnica Saveza. Hrvatska prvi put sudjeluje na susretu kao punopravna članica.

Obama se zauzeo za jačanje vojnih snaga u Europi, ustvrdivši da je jaka Europa jamstvo sigurnosti SAD-a, koji "ne želi biti pokrovitelj Europi, nego partner u zajedničkim izazovima".

Predsjednik Obama je istaknuo da je SAD privržen NATO-u, "najuspješnijom savezu u suvremenoj povijesti".

Odluka o izboru nasljednika Jaapa de Hoopa Scheffera na mjestu glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza koju se očekivalo na susretu na vrhu NATO-a u petak i subotu mogla bi biti odgođena zbog suzdržanosti koju je glede glavnog kandidata, danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena (slika), izrazila Turska, piše agencija Reuters.

Mandat glavnog tajnika Jaapa de Hoopa Scheffera istječe 1. kolovoza, a za njegova najizglednijeg nasljednika smatra se danski premijer, no, navodi Reuters, Turska je ipak nezadovoljna njegovim odnosom prema slučaju objave karikatura proroka Muhameda u danskom listu 2006. Također je nezadovoljna činjenicom da je kurdskoj televizijskoj postaji ROJ TV dopušteno da emitira iz Danske iako je blisko povezana s gerilskom Kurdskom radničkom strankom (PKK).

Osim Rasmussena, navodi agencija Reuters, za čelno mjesto NATO-a kandidirani su norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Stoere i bivši britanski ministar obrane Des Browne, a poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski, koji je također slovio kao kandidat, u petak je objavio da se neće kandidirati.

Desmond Henry "Des" Browne, rođen 1952., laburistički je političar iz Škotske, a bio je ministar u vladama Tonyja Blaira i Gordona Browna.

Jonas Gahr Stoer iz norveške laburističke stranke, navodi agencija Associated Press, imenovan je ministrom vanjskih poslova u listopadu 2005. pošto je bio predstojnik ureda premijera 2000.-2001. Neozlijeđen je preživio teroristički napad u siječnju 2008. u Kabulu, kad je ubijeno šest osoba. Stoere do sada, napominje AP, nije želio reći je li kandidat za čelnika NATO-a.

Među kandidatima za glavnog tajnika Associated Press navodi 43-godišnjeg Petera Mackaya, kanadskog ministra obrane od 2007., popularnog u domovini i u inozemstvu. Mackay je bio ministar vanjskih poslova i snažan zagovornik kanadske vojne misije na jugu Afganistana.

Solomon Pasi, bivši bugarski ministar vanjskih poslova, jedini je dužnosnik kojeg je njegova zemlja službeno predložila za kandidata. Pasi, 52-godišnji matematičar, na čelu je odbora za vanjske poslove bugarskog paralmenta. Bio je ministar vanjskih poslova od 2001. do 2005.

Povodom NATO summita u Strasbourgu i Kehlu, OPSA je za bilten NATO intervjui razgovarala sa veleposlanikom Francuske Republike u Hrvatskoj, gospodinom Françoisom Saint-Paulom te veleposlanikom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, dr. Berndom Fischerom.

O tome kako veleposlanici zemalja domaćina komentiraju ovaj summit, što misle o njegovoj simbolici, ulasku Hrvatske u NATO, ali i o odnosima Hrvatske sa Francuskom i Njemačkom, pročitajte u najnovijem prigodnom petom broju biltena NATO intervjui. Najnoviji bilten možete pročitati ili skinuti na popularnom servisu Scribd, ovdje.

Kako bi redovito primali OPSA biltene, dovoljno je upisati adresu elektroničke pošte na koju želite primati biltene u formular ispod desnog izbornika na stranicama OPSA-e.

Također, sve intervjue objavljene u biltenu NATO intervjui možete čitati na stranicama OPSA-e, ovdje.

Ovim putem ujedno pozivamo sve zainteresirane da pregledaju obnovljeni sadržaj na stranicama OPSA-e.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Hrvatska dolazi na summit NATO-a kao punopravna članica i to je povijesni trenutak koji smo dugo čekali, kazao je danas u Zagrebu, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dok je premijer Ivo Sanader istaknuo da će Hrvatska biti za stolom s onim zemlja koje promiču slobodu i demokraciju.

Mesić i Sanader danas su otputovali na summmit NATO-a, koji se danas i sutra održava u Njemačkoj i Francuskoj, a pred odlazak na zagrebačkoj su zračnoj luci dali izjavu za novinare.

"Za nas je ovo povijesni trenutak jer Hrvatska dolazi na taj skup kao članica NATO-a. Dugo smo čekali taj trenutak", rekao je Mesić u izjavi za novinare prije polaska i dodao kako je Hrvatska vojska reformama dovedena na razinu standarda NATO-a, "profesionalizirana i depolitizirana".

NATO nije samo vojno-obrambeni, nego i politički savez koji okuplja zemlje istih demokratskih vrijednosti, rekao je Sanader. "Hrvatska će biti za stolom s onim zemljama koje promiču slobodu i demokraciju u svijetu i brinu se o tim vrijednostima", dodao je.

Ulaskom u NATO Hrvatska je ostvarila jedan od dvaju vanjskopolitičkih prioriteta, rekao je Sanader i izrazio vjeru da će, unatoč trenutačnom sporu sa Slovenijom, Hrvatska ući u Europsku uniju. "Siguran sam, da ćemo, nastavljajući ovakvu državnu politiku, i promičući ove vrijednosti u Hrvatskoj, ostvariti i taj drugi cilj i to bez teritorijalnih ustupaka, promičući načela na kojima je EU stvoren, a to su načela solidarnosti, vladavine prava, bez međusobnog ucjenjivanja", nastavio je.

"Hrvatski je stav jasan, mi želimo da se odvoji rasprava o ulasku Hrvatske u EU od bilateralnog pitanja granične crte Hrvatske i Slovenije. Možemo razgovarati i o pristupu otvorenom moru, govorim o pristupu, jer to je riješeno međunarodnom konvencijom", rekao je Mesić. "Ako Sloveniju zadovoljava da mi potvrdimo ono što je već u međunarodnoj konvenciji, možemo i tome razgovarati", nastavio je.

"Dakle, ne teritorij, samo pristup", rekla su uglas dvojica predsjednika.

Komentirajući nedavnu izjavu slovenskoga dužnosnika Jelka Kacina koji potiče širenje Europe i na druge zemlje regije osim Hrvatske, Sanader je rekao kako "Jelko Kacin i slovenska politika mogu pokazati iskreno zauzimanje za proširenje na našem primjeru, neka dignu blokadu s hrvatskih pregovora".

Po Sanaderovim riječima, Hrvatska je prva u zauzimanju za širenje EU-a u susjedstvu, ističući da se "Hrvatska zalaže za pristup svih zemalja kad ispune kriterije, kao što to čini Hrvatska. Ali da ćemo ući u paketu s nekim, to ne dolazi u obzir". Hrvatska je, smatra Sanader, "za nekoliko dobrih godina" ispred ostalih zemalja u regiji kad je u pitanju približavanje EU-u.

"Kad jednom uđemo, sigurno je da zbog bilateralnih pitanja, nećemo smetati drugima da završe svoj porces pristupanja jednoj ili drugoj integraciji", zaključio je predsjednik hrvatske vlade.

Danski premijer Anders Fogh Rasmussen (slika)službeno je jučer navečer u Bruxellesu podnio kandidaturu na mjesto glavnog tajnika NATO-a, piše današnji danski dnevnik Politiken.

"Tijekom izvanrednog susreta veleposlanika NATO-a, premijer Anders Fogh Rasmussen službeno je podnio kandidaturu na mjesto glavnog tajnika NATO-a", prenijeli su Politikenu diplomatski izvori u Bruxellesu.

"To ne znači da je donesena odluka. No, Rasmussen je neporecivo u igri", dodali su izvori. Liberala Andersa Fogha Rasmussena smatra se najbolje plasiranim kandidatom za nasljednika Nizozemca Jaapa de Hoopa Scheffera.

Većina velikih sila NATO-a, posebice SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, podržala bi njegovu kandidaturu, piše agencija France presse.

Američki predsjednik Barack Obama doputovao je danas u Strasbourg, gdje će se prije summita NATO-a bilateralno sastati s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.

Obama će se poslije podne u njemačkom Baden-Badenu sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je zajedno sa Sarkozyem domaćin summita 28. zemalja članica NATO-a, na kojem Hrvatska sudjeluje prvi put kao članica.

Američki predsjednik će s francuskim kolegom razgovarati o budućoj strategiji NATO-a, stanju u Afganistanu i o prihvaćanju zatvorenika iz američkog zatvoreničkog centra Guantanama koji se zatvara potkraj ove godine.

Tijekom susreta dvojice predsjednika, odvojeno će se sastati supruge Michelle Obama i Carla Bruni-Sarkozy.

Obama će nakon razgovora sa Sarkozyjem sudjelovati na jednoj tribini, na kojoj će se okupiti 3 do 4 tisuće mladih i odgovarati na njihova pitanja.

Summit NATO-a počinje u petak navečer radnom večerom šefova država i vlada zemalja članica u Baden-Badenu.

Ulaskom u NATO Hrvatska se našla u najboljoj međunarodnoj poziciji u povijesti, a tu će poziciju iskoristiti i za ostvarenje cilja o ulasku u Europsku uniju, rekao je u intervjuu za današnji Vjesnik hrvatski premijer Ivo Sanader, u povodu ulaska Hrvatske u Sjevernoatlantski savez.

"Članstvo u NATO-u jača ukupan položaj Hrvatske. To se odnosi na gospodarstvo i na sigurnost za strane i domaće ulagače. To će se, dakako, odraziti i na našu poziciju na vanjskopolitičkom planu, pa tako i na odnose s našim europskim partnerima koji su u velikoj većini članice i NATO-a i Europske unije", rekao je Sanader u intervjuu. Dodao je da će Hrvatska na isti način ući i u EU, pa i kad je riječ o pitanju trenutačne slovenske blokade.

"Na isti način na koji smo ušli u NATO ući ćemo i u Europsku uniju.... Ako granično pitanje nije onemogućilo ulazak Hrvatske u sigurnosnu organizaciju kao što je NATO, onda ono neće blokirati ni ulazak u Europsku uniju", rekao je on.

Po Sanaderovim riječima, Hrvatska provodi reforme potrebne za ostvarenje obaju vanjskopolitičkih ciljeva, ulaska u NATO-u i u EU, a čini to "prije svega radi dobrobiti hrvatskih građana".

Te su reforme "izravno povezane s razvojem svih potencijala hrvatskog društva i hrvatske države", rekao je.

"Članstvo u NATO-u dokaz je da se te reforme, ma koliko bile zahtjevne, na kraju isplate", rekao je Sanader u intervjuu za današnji Vjesnik.

Posebnom izjavom Vlada RH čestitala je jučer građanima ulazak Hrvatske u NATO savez, a premijer Ivo Sanader poručio je da je Hrvatska time ispunila polovicu svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva, te da joj preostaje još ulazak u EU.

"Jučer smo postali punopravnom članicom NATO-saveza, čime je ispunjen jedan od dva strateška cilja hrvatske vanjske politike, odnosno 50 posto", rekao je premijer Sanader, na početku sjednice Vlade.

Preostalih 50 posto bit će ostvareno ulaskom u EU, a premijer je još jednom izrazio uvjerenje u skoro uklanjanje prepreka pregovorima o ulasku u EU.

"Na tom putu ima još balvana, ali ćemo ih ukloniti i ući u EU kao i naša prijateljska i susjedna Slovenija", rekao je Sanader ponavljajući da bilateralna pitanja ne treba miješati s pregovorima o ulasku Hrvatske ili bilo koje zemlje u EU.

Vlada je u izjavi izrazila posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima, bez kojih ne bi bilo samostalne i suverene Hrvatske, a posebno onima koji su položili živote u obrani domovine.

"Ulaskom u NATO, RH se pridružuje savezu koji štiti i promiče zajedničke vrijednosti slobode, mira, demokracije, vladavine prava, slobodnog i socijalnog tržišnog gospodarstva, ljudskih i manjinskih prava. Vlada RH i ovom prigodom iskazuje svoju potpunu privrženost tim vrijednostima, kao i spremnost da ulaskom u punopravno članstvo u NATO solidarno pridonese očuvanju i promicanju temeljnih načela i ciljeva Sjeveroatlantskog saveza", stoji u izjavi.

Uz ojačanu sigurnost, Vlada od ulaska u NATO očekuje i da će pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini.

Mjerodavne institucije na državnoj i lokalnoj razini Vlada poziva da 7. travnja, prigodom podizanja hrvatske zastave u sjedištu NATO-a, diljem Hrvatske istaknu državne simbole.

Čelnici 28 zemalja članica NATO-a, među njima i hrvatski Predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader, okupit će se danas i sutra na 23. NATO summitu, koji se prvi put održava u dvjema zemljama i dva grada, Njemačkoj i Francuskoj, i na kojem Savez slavi 60. obljetnicu osnutka.

Hrvatska je zajedno s Albanijom postala članicom NATO-a dva dana prije susreta na vrhu čelnika savezničkih zemalja i prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

Ovo je prvi summit koji se održava u dvjema državama - njemačkom Baden-Badenu i Kehlu i s druge strane Rajne u francuskom Strasbourgu. Ta mjesta su izabrana kao simbol pomirenja između Njemačke i Francuske.

Uz ovaj summit vezano je nekoliko značajki: održava se odmah nakon najnovijeg kruga proširenja na dvije nove članice, prvi put na njemu sudjeluje novi američki predsjednik Barrack Obama, Francuska se vraća u zapovjedne strukture iz kojih je istupila 1966. godine, započet će izrada novog strateškog koncepta NATO-a, postoji mogućnost imenovanja novog glavnog tajnika, koji će naslijediti Jaapa de Hoopa Scheffera.

Među glavnim temama summita su odnosi s Rusijom i nova američka strategija za Afganistan, zemlju u kojoj se NATO angažirao u najvećoj misiji u svojoj povijesti.

"NATO-ova 60. obljetnica je značajno postignuće. Savez se razvio u prvu svjetsku sigurnosnu organizaciju i pridonio dosad nezabilježenom razdoblju mira, slobode i blagostanja za sve svoje građane", ističe u svojoj poruci uoči summita glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

"Ali summit mora biti više od proslave, mora dovesti do rezultata kako bi Savez mogao odgovoriti na sadašnje i buduće izazove. Afganistan se mora postaviti na pravi put kroz snažni i dugoročni angažman NATO-a i šire međunarodne zajednice", kaže Scheffer dodajući da je potrebno normalizirati poremećene odnose s Rusijom i vojne snage učiniti fleksibilnijima.

"Saveznici također trebaju definirati buduću ulogu NATO-a kako bi se mogao suočiti s prijetnjama 21. stoljeća poput kibernetičkih napada, piratstva, prekida opskrbe energijom i sigurnosnih posljedica klimatskih promjena", navodi Scheffer obrise buduće strategije NATO-a na kojoj će na ovom summitu započeti rad i koja bi trebala biti dovršena potkraj 2010. godine i prihvaćena na sastanku u Lisabonu.

Scheffer ističe da je to zahtjevan dnevni red, ali i da postoje povoljne političke okolnosti, među kojima izdvaja novu američku administraciju, francuski povratak u zapovjedne strukture i primanje novih dviju članica.

Izbor novog glavnog tajnika još nije siguran. Prvi favorit je danski premijer Anders Fogh Rasmussen, ali imenovanje još nije sigurno! Sadašnjem glavnom tajniku Schefferu mandat istječe potkraj srpnja ove godine.

Sastancima NATO-a na summitu predsjedat će glavni tajnik Scheffer, a domaćini su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Summit započinje u petak radnom večerom Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) na razini šefova država ili vlada zemalja članica, koja će se održati u svjetski poznatom kompleksu toplica u Baden-Badenu. Prije večere njemački domaćini za goste priređuju kulturni program.

U subotu ujutro čelnici NATO-a iz Kehla će prijeći pješačkim mostom Europa na francusku stranu granice, gdje će ih pozdraviti francuski predsjednik Sarkozy. Nakon dolaska u Strasbourg predviđeno je odavanje počasti snagama NATO-a. Nakon toga Sjevernoatlantsko vijeće nastavlja rad u Strasbourgu.

Odvojene sastanke imat će i ministri obrane i vanjskih poslova zemalja članica.

Za sigurnost izaslanstava brinut će se oko 15.000 pripadnika snaga reda na njemačkoj strani i 9.000 u Strasbourgu. Summit ima obilježja događaja visokog rizika jer se očekuje između 30 i 60 tisuća "mirovnih" prosvjednika, a od nekoliko tisuća njih mogu se očekivati nasilni prosvjedi.

Francuska je od 20. ožujka do 5. travnja privremeno suspendirala schengenski režim i uvela kontrolu svojih granica. U Strasbourgu u krug oko mjesta sastanka dopušten je ulazak samo osobama s posebnim propusnicama. Oko 700 stanovnika Kehla, koji stanuju u blizini mosta Europa neće moći napustiti svoje kuće bez dopuštenja policije.

Nažalost iz svih izjava o najavi prosvjeda protiv NATO-a u subotu u Zagrebu i ovaj puta je vidljivo (kao i inače) kako protivnici članstva Hrvatske u NATO-u ne barataju nikakvim argumentima, a posebne ne onim točnima! Izneseno je nažalost jako puno neistinitih tvrdnji koje su već nebrojeno puta opovrgnute.

NATO je savez država, pri čemu sve zemlje ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka, i pri čemu svaka zemlja može podići veto na odluku, ili odbiti sudjelovati u njoj. Dakle, NATO ne oduzima suverenitet svojim članicama! No, da i uzima dio suvereniteta, teško je razaznati na koje se to prethodne odluke NATO-a žale protivnici u Hrvatskoj? Na djelotvorno završavanje ratnih krvoprolića na prostoru bivše Jugoslavije, upravo od strane NATO-a možda!?

NATO nije ratna organizacija, dapače, ona je mirovna organizacija koja je težila miru i garantirala ga 60 godina, Europi, koja je prethodeći tomu izlazila i ulazila u ratne sukobe svakih par desetljeća!
Hrvatska se nada trajnom miru, i upravo stoga težili smo i uspjeli u težnjama da postanemo članica NATO-a!

NATO se ne sprema za rat, i ne treba plašiti građane takvim informacijama, jer NATO je organizacija predana miru. Na tomu zajedno rade predani časni ljudi, pripadnici oružanih snaga brojnih država, između ostalih i Hrvatske, u malom i simboličnom broju, ali značajnom kada svijetu treba pokazati tko stoji iza sigurne budućnosti naše djece!
Vojnici koji ispred Hrvatske borave primjerice u Afganistanu tamo nisu "topovsko meso" kako to neki žele reći, nego ponosni predstavnici Hrvatske, koji su časnim i dobrovoljnim odlaskom odlučili doprinijeti miru.
Žalbi na naše vojnike nije bilo, jer tamo (u Afganistanu) poštuju kulturu, religiju i običaje domaćina, jednako kako i njih domaćini poštuju, znajući da garantiraju njihovoj djeci da ne postanu žrtve krvoločnih terorista! Tko se protivi garanciji mira, u Hrvatskoj barem takozvani (samozvani) "mirovni aktivisti".

Protiv članstva u NATO-u je bila i ostala manjina, to nije tvrdnja OPSA-e, ili državnih tijela, to su pokazale sve recentne ankete u Hrvatskoj! Dapače, zadnja anketa dnevnih novina Večernjeg lista iz siječnja 2009. je pokazala kako je veći broj građana za NATO negoli za EU! Potpora bi bila sigurno i puno veća da se lažnim informacijama ne potkopava ovaj važni trenutak za Hrvatsku, ulazak u članstvo NATO-a.

Ulazak Hrvatske u NATO Hrvatski sabor je potvrdio s preko 99 posto glasova, 119 prema 1! Ankete pokazuju da je konstantno preko 50 posto ispitanika ZA članstvo, a neke grupe žele reći kako upravo oni zastupaju većinu (koja je protiv NATO-a). Neka onda zajedno s izvanparlamentarnim strankama razmisle o predstojećim izborima i dokažu tu potporu!

Na kraju, protivnici NATO-a straše nas da smo postali neprijatelji neprijatelja NATO-a. Da, postali smo neprijatelji svima koji žele rat i nestabilnost u svijetu, a napose u Europi i Americi. Ne možemo se, a ne zapitati što onda žele protivnici NATO-a, "mirovni aktivisti"!

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Na zagrebačkom Cvjetnom trgu u subotu, 4. travnja s početkom u 13 sati održati će se prosvjedni skup pod nazivom "NATO - 60 godina je dosta!", najavio danas na konferenciji za novinare aktivist Zoran Oštrić.

Organizator prosvjeda u Zagrebu je građanska Inicijativa "Antiimperijalistička akcija", uz suradnju i potporu drugih manje poznatih udruga i izvanparlamentarnih stranaka. Uz Zagreb prosviedni skup će se održati i u Zadru gdje bi organizator trebala biti udruga "Akcija mladih".

Oštrić je kazao da će se prosvjedni skupovi u isto vrijeme održati i u Strasbourgu i Baden-Badenu te u nizu drugih gradova u Europi i SAD-u.

Istaknuo je da je smisao prosvjeda protivljenje logici vojnog rješavanja problema, a koji predstavlja "NATO pakt" koji je, kako je rekao, imperijalistički blok pod vodstvom SAD-a.

Smatra kako vojna logika koja se sprema u rat "protiv ne zna se koga" nije pravi put, a posebno za Hrvatsku.

Ocijenio je da su hrvatski političari "odletjeli u Washington kao guske u maglu, da se poklone globalnoj Imperiji". Oštrić je kazao da u Europi NATO podiže tenzije, poticanjem utrke u naoružavanju tzv. "proturaketnim štitom" i golemim nuklearnim arsenalom.

"Oni koji vladaju svjetskim kapitalom neće slati svoju djecu kao topovsko meso, za to im služe djeca država poput naše", rekao je.

Koordinatorica akcije Dubravka Kovač istaknula je da se Hrvatska ulaskom u NATO svrstala u imperijalistički i militaristički savez te time postala legitimni neprijatelj zemalja s kojima je NATO u ratu.

Smatra da se je vlast izigrala volju naroda jer nije o ulasku Hrvatske u NATO organizirala referendum. Također, odluka u Hrvatskom saboru nije donesena dvotrećinskom većinom.

Članica udruge "Ženska mreža Hrvatske" Bojana Genov kazala je da je prosvjedom važno reći kako Hrvatska nije "šutke pala", već da postoji i građanski glas te oni koji znaju da je ulazak u NATO politička pogreška.
"Hrvatska je ponovno u ratu, ali ne znamo protiv koga", rekla je.

Nažalost iz svih izjava o najavi prosvjeda i ovaj puta je vidljivo kako protivnici članstva Hrvatske u NATO-u ne barataju nikakvim argumentima, a posebne ne onim točnima! Izneseno je nažalost jako puno neistinitih tvrdnji koje su nebrojeno puta opovrgnute.

NATO nije ratna organizacija, dapače, ona je mirovna organizacija koja je težila miru i garantirala ga 60 godina, Europi, koja je prethodeći tomu izlazila i ulazila u ratne sukobe svakih par desetljeća!
Hrvatska se nada trajnom miru, i upravo stoga težili smo i uspjeli u težnjama da postanemo članica NATO-a!

Ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a, ostvaren predajom instrumenta o pristupnoj ratifikaciji vladi SAD-a u srijedu, "najvažiji je događaj u povijesti hrvatske dijaspore u Americi", izjavio je za HINA-u Ed Andrus, predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA), krovne hrvatske iseljeničke udruge u SAD-u.

"To je najvažniji događaj u povijesti hrvatske dijaspore u Americi. Hrvatska se sada pridružila Sjedinjenim Američkim Državama i drugim 27 članica Saveza kao partnerima u zajedničkoj obrani protiv agresije", istaknuo je Andrus.

Ulazak Hrvatske u NATO "obilježava novo doba u povijesti i obrani hrvatskog naroda, u kojoj će mir i napredak biti u središtu njegova interesa", naglasio je predsjednik NFCA, udruge koja je zadnjih godina, zajedno s hrvatskom diplomacijom, sustavno lobirala u američkom Kongresu i vladi za potporu kandidaturi Hrvatske za članstvo u Savezu.

"NFCA je zahvalna i ponosna što je igrala važnu ulogu prema zakonodavnom i izvršnom ogranku američkih vlasti tijekom mnogo godina, što se sada ostvarilo postizanjem najvišega vanjskopolitičkog cilja za Hrvatsku", istaknuo je Andrus.

NFCA okuplja najveće hrvatske iseljeničke udruge u SAD-u radi lobiranja za interese hrvatske države i hrvatske zajednice u Americi u Kongresu i administraciji.

"Sudjelovanje NFCA u tom uspjehu naš je dar staroj domovini i spomenu na naše hrabre pretke koji su došli u Ameriku da bi našli slobodu i utisnuli svoj pečat ovoj sjajnoj zemlji", kazao je Andrus.

Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović i albanski veleposlanik u SAD-u Aleksander Sallabanda u srijedu su, na prigodnoj svečanosti u State Depertmentu, predali dokumente o nacionalnoj ratifikaciji svog članstva u NATO-u zamjeniku državne tajnice Jamesu Steinbergu, čime su Hrvatska i Albanija službeno postale članicama Sjevernoatlantskog saveza.

"Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članicom NATO-a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih naših saveznika. Članstvo u NATO-u bio je cilj svih naših vlada nakon stjecanja neovisnosti", kazala je veleposlanica Grabar-Kitarović.

Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg u svom je nastupu ocijenio da je ulazak u NATO "golemo postignuće na samo za hrvatsku i albansku vladu već i za njihove narode", koji su uspješno svladali težak posao ispunjenja visokih kriterija za ulazak u NATO.

Pozdravio je doprinos Hrvatske i Albanije stabilnosti u regiji i misiji NATO-a u Afganistanu te naglasio da je SAD duboko predan stabilnosti jugoistočne Europe.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nazvao je u srijedu poslijepodne hrvatskog premijera Ivu Sanadera te mu čestitao na ulasku Hrvatske u NATO, ocijenivši da je riječ o "velikom vanjskopolitičkom uspjehu", priopćeno je iz hrvatske vlade.

Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako su hrvatska vlada, pod vodstvom premijera Sanadera, kao i cijelo hrvatsko državno vodstvo, ostvarili strateški cilj punopravnog članstva u NATO-u, što je ocijenio kao zajednički uspjeh, priopćeno je.

Scheffer je naglasio kako je Hrvatska to zaslužila ispunjavanjem svih kriterija iz Akcijskog plana za članstvo (MAP), te pritom rekao kako je ovo povijesni dan za Hrvatsku i za NATO.

Premijer Sanader je zahvalio glavnom tajniku Schefferu na djelotvornoj i snažnoj potpori koju je iskazivao u procesu pristupanja Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu, te je naglasio da će ulazak Hrvatske i Albanije u NATO bitno pridonijeti trajnoj političkoj stabilizaciji jugoistoka Europe, ali i snazi NATO-a, priopćeno je iz vlade.

Republika Hrvatska imala je dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO, a danas, ulaskom u Sjevernoatlantski savez ostvaren je prvi od tih dvaju ciljeva, rekao je jučer, povodom ulaska Hrvatske u NATO, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

"Republika Hrvatska je imala dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO. Danas je ostvaren prvi od tih dvaju ciljeva, postajemo punopravna članica NATO saveza i time smo ostvarili sigurnost za našu zemlju", istaknuo je Mesić.

"Međutim, NATO savez nije samo vojni savez već i savez koji štiti demokratske vrijednosti pa ulazak u taj Savez potvrđuje kako je Hrvatska usvojila i brani visoke demokratske standarde", nastavio je hrvatski predsjednik.

"Ulaskom u NATO Hrvatska ulazi u krug gospodarski razvijenih zemalja s kojima će moći razvijati gospodarske odnose intenzivnije nego do sada što će se sigurno odraziti i na naše gospodarstvo", zaključio je hrvatski predsjednik, te čestitao i Albaniji koja je u srijedu, zajedno s Hrvatskom, postala nova članica NATO-a.

Hrvatska je u srijedu, polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu, postala punopravnom članicom NATO saveza. Dokument je u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović. Hrvatski sabor ratificirao je Washingtonski ugovor 25. ožujka i poslao ga, na poziv glavnog tajnika NATO-a, u Washington.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozdravio je u srijedu ulazak Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski savez i čestitao na "povijesnom postignuću" dvjema zemljama koje će dijeliti koristi i odgovornost zajedničke sigurnosti.

"Danas su Hrvatska i Albanija dovršile pristupni proces i pridružile se Savezu kao članice. Toplo čestitam na tom povijesnom postignuću. Postavši članicama NATO-a, Albanija i Hrvatska dijelit će koristi i odgovornost zajedničke sigurnosti", kaže se u čestitki glavnog tajnika Saveza.

"Veselimo se što ćemo pozdraviti čelnike države i vlade Hrvatske i Albanije kao punopravnih članica na ovotjednu summitu NATO-a", dodaje Scheffer.

Zastave novih zemalja članica ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu svečano će biti podignute 7. travnja. Na svečanosti će hrvatsko izaslanstvo predvoditi premijer Ivo Sanader.

Predaja instrumenata o ratifikaciji vladi SAD-a, kojom je Hrvatska postala članicom NATO-a, povijesni je trenutak i predstavlja postizanje cilja kojem su težile sve hrvatske vlade od uspostave neovisnosti, rekla je danas hrvatska veleposlanica u SAD Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj svečanosti u State Departmentu.

Veleposlanica Grabar Kitarović i albanski veleposlanik u SAD Alexander Sallabanda (slika) na svečanosti su predali instrumente o nacionalnoj ratifikaciji svog članstva u NATO-u zamjeniku državne tajnice Jamesu Steinbergu, čime su službeno postale članice Sjevernoatlantskog saveza.

"Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala članica NATO-a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih naših saveznika. Članstvo u NATO-u bilo je cilj svih naših vlada od stjecanja neovisnosti", kazala je veleposlanica Grabar Kitarović.

"Euroatlantska orijentacija bila je i ostaje temeljni okvir kroz koji Hrvatska ostvaruje svoje nacionalne ciljeve", naglasila je.

Čestitajući Albaniji, hrvatska veleposlanica je istaknula da će ulazak dviju zemalja u NATO "donijeti prosperitet i stabilnost u jugoistočnu Europu", koji će se u cijelosti realizirati kada sve zemlje regije postanu članicama NATO-a i Europske unije.

Grabar Kitarović također je istaknula "snažno vodstvo SAD u proširenju NATO-a" i zahvalila na "svoj potpori, savjetima i prijateljstvu koje je SAD pokazao prema Hrvatskoj na putu u NATO".

Primanje Hrvatske u NATO uživalo je dvostranačku potporu u američkom Kongresu te kod predsjednika i drugih najviših dužnosnika sadašnje i prethodne administracije, a u pripremama za članstvo ključnu ulogu odigrala je suradnja kroz Jadransku povelju i druge regionalne incijative, dodala je Grabar Kitarović.

"Hrvatska je odlučna preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost i stabilnost u svijetu, uključujući Afganistan i druga mjesta", kazala je.

Ističući da je Hrvatska prošla transformaciju od zemlje koja je primala do one koja pruža sigurnost i koja danas stoji uz bok SAD-u i drugim saveznicima, Grabar Kitarović je kazala da Hrvatska taj uspjeh duguje svojem vodstvu i narodu, te onima koji su dali živote za njezinu slobodu.

"Dopustite mi da vam pružim jamstva da možete računati na Hrvatsku kao na odgovornog i pouzdanog saveznika", rekla je na svečanosti veleposlanica Grabar Kitarović.

Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg, u svom je istupu ocijenio da je ulazak u NATO "ogromno postignuće na samo za vlade Hrvatske i Albanije već i za njihove narode, koji su pokazali predanost u teškom poslu ispunjenja visokih kriterija za ulazak u NATO".

Ponosni smo na vaša postignuća i pozdravljamo doprinos koji dajete regionalnoj stabilnosti i važnoj misiji NATO-a u Afganistanu, kojoj predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton posvećuju veliku pozornost, rekao je.

Čestitajući Hrvatskoj i Albaniji kao "najnovijim članicama NATO-a", Steinberg je izrazio predanost nove američke administracije politici "otvorenih vrata" i daljnjem širenju NATO-a na "sve europske zemlje koje pokažu aspiraciju za članstvo i ispune kriterije".

Posebno je istaknuo da je Makedonija dobrodošla u članstvo čim riješi spor oko imena s Grčkom, te najavio aktivnu suradnju SAD s BiH i Crnom Gorom u njihovom približavanju članstvu u Savezu, posebno kroz Jadransku povelju. Izrazio je "duboku predanost SAD-a dugoročnoj stabilnosti" jugoistočne Europe, za koju je ocjenio važnim daljnje širenje NATO u regiji.

Steinberg je također naglasio kako je uloga NATO-a uklanjanje naslijeđa Hladnog rata i širenje stabilnosti izvan njegovih granica, na cijelu Europu.

"Kao članica NATO-a Albanija je spremna preuzeti sve izazove i odgovornosti koje sudjelovanje u Savezu podrazumijeva", rekao je veleposlanik Sallabanda, posebno zahvalivši vladi SAD kao najzaslužnijoj za članstvo njegove zemlje u NATO-u.

Američka vlada pozdravila je završetak procesa ratifikacije uoči 60. obljetničkog summita NATO-a 3. i 4. travnja na kojem će svoje mjesto punopravnih članica prvi puta zauzeti hrvatski premijer i predsjednik Ivo Sanader i Stjepan Mesić, te najviši albanski dužnosnici.

Hrvatska je danas, polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala punopravnom članicom NATO saveza, a članica NATO-a postala je i Albanija predajom svoga ratifikacijskog dokumenta.

Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović.

Na svečanosti u State Departmentu zamjenik državne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Država depozitar.

U trenutku kada je zamjenik državne tajnice Steinberg zaprimio instument o pristupanju Hrvatska i Albanija postale su NATO saveznice.

Albanski veleposlanik Alexander Sallabanda predstavljao je svoju zemlju na svečanosti u State Departmentu.

Sjedinjene Države tom prigodom pozdravile su dovršetak procesa pristupa prije summita u Strasbourgu i Kehlu na kojem će se 3. i 4. travnja obilježiti 60 obljetnica NATO-a.

Danas će se u američkom State Departmentu održati svečanost predavanja hrvatskog ratifikacijskog dokumenta čime će Hrvatska postati punopravna članica Saveza i kao takva će sudjelovati na sastanku na vrhu, NATO summitu u Strasbourgu i Kehlu. Dokument će predati hrvatska veleposlanica u Washingtonu Kolinda Grabar-Kitarović.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer uputio je jučer hrvatskom ministru vanjskih poslova i europskih integracija Gordanu Jandrokoviću pismo kojim je službeno pozvao Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu. Tijekom susreta na marginama Međunarodne konferencije o Afganistanu u Den Haagu, Scheffer je ministru Jandrokoviću i čestitao na postignutom cilju.

Kronologija hrvatskog pristupa NATO savezu počinje u proljeće 1994. godine kada je hrvatsko izaslanstvo boravilo u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i tom prigodom izrazilo želju za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.
U Tirani 2. svibnja 2003., ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Država potpisuju Američko-jadransku povelju kojom su se Sjedinjene Države obvezale da će Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji pomagati u pripremi ulaska u savez.
U studenome 2006. godine na summitu u Rigi deklaracijom je zaključeno da se na idućem summitu, 2008. u Bukureštu, u članstvo NATO-a pozovu one zemlje koje ispunjavaju standarde i mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Jedna od njih bila je i Hrvatska, koja je, zajedno s Albanijom, na summitu u Bukureštu i dobila pozivnicu 3. travnja 2008. godine.

U Bruxellesu je 9. srpnja 2008. godine 26 veleposlanika zemalja članica NATO-a potpisalo protokol o proširenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Time su predstavnici tih dviju zemalja mogli sudjelovati na gotovo svim sastancima Saveza.

Uslijedio je proces ratifikacije u zemljama članicama NATO-a koje su svoje ratifikacije zatim poslale u Washington jer je NATO savez i osnovan u tome gradu 1949.godine. Danas Republika Hrvatska, zajedno s Albanijom, postaje punopravna članica Sjevernoatlanske organizacije. Time je ostvaren jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske.

Hrvatski premijer Ivo Sanader na predavanju, koje je u utorak održao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru o temi "Euroatlantske integracije i sigurnost jugoistočne Europe", pozvao je Sloveniju da deblokira hrvatske pregovore s EU-om, upozorivši da bi zastoj Hrvatske u pregovorima mogao obeshrabriti susjedne zemlje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

"Hrvatska neće pristati da uđe u EU ni pod kakvim drugim uvjetima, no što je to učinila Slovenija kojoj Hrvatska nije priječila ulazak u EU, iako ni tada nije bio riješen međugranični problem", rekao je Sanader.

Kako je rekao hrvatski premijer, sadašnji primjer slovensko-hrvatskoga graničnoga prijepora, u kojemu Slovenija ugrožava načelo solidarnosti, važan je za zemlje u regiji. "BiH, Srbija i Crna Gora gledaju u Hrvatsku. Zapne li ulazak Hrvatske u EU, može sve zapeti, pa je stoga važno da Slovenija deblokira pregovore Hrvatske s EU-om, nakon što Hrvatska uskoro postane članicom NATO-a", kazao je Sanader.

"Problem blokade pregovora Hrvatske s EU-om koji čini Slovenija postaje europski problem jer se izdaju europska načela solidarnosti", kazao je Sanader. Dodao je da je put Hrvatske u NATO i EU uspjeh ne samo za Hrvatsku nego i za BiH i zemlje u regiji, jer NATO i EU jamče suradnju umjesto sukoba.

Sanader je naglasio da će Hrvatska ustrajati da se granični prijepor sa Slovenijom riješi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu koji je, kako je podsjetio, dosad riješio pedesetak sličnih sporova diljem svijeta, a nedavno i rumunjsko-ukrajinski nesporazum.

"Neka Međunarodni sud pravde donese pravorijek koji će biti pravno obvezujući i neće se nakon toga moći organizirati nikakav referendum", rekao je Sanader, istaknuvši manjkavosti posredništva ili arbitraže između Hrvatske i Slovenije jer bi, kako je rekao, nezadovoljna strana nakon toga mogla raspisati referendum, što znači da se posredništvom ili arbitražom ništa ne bi riješilo.

"Deblokira li Slovenija pregovore, Hrvatska je spremna pregovore s EU-om završiti do kraja ove godine jer je obavila sve pripreme za to", naglasio je Sanader.

"Euroatlantske integracije jedina su varijanta za prosperitet zemalja u regiji jer bi, u protivnom, alternativa bili ponovni ratovi", kazao je, odbacivši mogućnost da Hrvatska uđe u EU "u paketu" sa zemljama u regiji. "Hrvatska će ući sama u EU, a i BiH će ući sama u EU", ustvrdio je Sanader. Dodao je da se ne treba opterećivati pojmom zapadni Balkan.

Odgovarajući na upit studenata što će Hrvatska učiniti za Hrvate u srednjoj Bosni i bosanskoj Posavini, Sanader je najavio da će uskoro posjetiti Posavinu. Rekao je da će vlada koju vodi podupirati povratak Hrvata u srednju Bosnu i Posavinu, posebice u dio koji je pripao Republici Srpskoj. Pritom je Republici Srpskoj zamjerio da "vodi dvostruku politiku ne dopuštajući povratak Hrvata i Bošnjaka u taj entitet".

Glasnogovornik NATO-a u utorak je izjavio kako nije sigurno da će novi glavni tajnik NATO-a biti imenovan na susretu na vrhu saveza potkraj tjedna.

"Ne mogu ni isključiti, ni pretpostaviti odluku o glavnom tajniku na susretu u petak i subotu u Strasbourgu, Kehlu i Baden Badenu", rekao je James Appathurai (slika) na međunarodnom skupu o budućnosti Afganistana u Den Haagu.

Dodao je da nikad nije bilo rečeno kad će o tome biti odlučeno, iako bi 60. obljetnica Saveza bila dobra prigoda za objavu imena osobe koja će preuzeti njegovo vodstvo od 1. kolovoza.

Danskoga liberalnog premijera Andersa Fogha Rasmussena mnogi smatraju najboljim kandidatom za nasljednika Nizozemca Jaapa de Hoopa Scheffera koji je u utorak također sudjelovao na konferenciji o Afganistanu.

Američki predsjednik Barack Obama sa suprugom Michelle otputovao je u utorak ujutro po lokalnom vremenu iz zrakoplovne baze Andrews, pokraj Washingtona, na svoju prvu prekomorsku turneju pošto je stupio na dužnost, u sklopu koje će sudjelovati na susretima na vrhu skupine G-20 u Londonu, NATO-a u Strasbourgu i Kehlu i EU-SAD u Pragu, te će službeno posjetiti Tursku.

Američki predsjednik najprije stiže u London gdje će se danas i u četvrtak održati sastanak čelnika 19 najvećih svjetskih gospodarstava i Europske unije, koji tvore skupinu G-20. Svjetski bi se čelnici na londonskom skupu trebali jednoglasno dogovoriti o planu oporavka svjetskog gospodarstva.

Dva glavna cilja susreta G-20 jesu uskladiti akciju diljem svijeta kako bi se pokrenuo gospodarski rast i dalekosežne regulatorne reforme koje će spriječiti da se ubuduće ne ponavljaju slične krize.

Obama će se u Londonu bilateralno sastati s britanskim premijerom Gordonom Brownom, a primit će ga i britanska kraljica Elizabeta.

U petak i subotu sudjelovat će na NATO summitu na kojem se slavi 60. obljetnica NATO-a, na susretu na vrhu NATO-a kojega su domaćini zajedno Francuska i Njemačka, i na kojemu će kao punopravne članice prvi put sudjelovati Hrvatska i Albanija. Francuska će se pak na tome susretu nakon 43 godine izbivanja vratiti u taj vojni savez.

Rat u Afganistanu i stanje u Pakistanu bit će glavne teme skupa, a Obama će nastojati pridobiti saveznike da prihvate novu američku strategiju u Afganistanu i obećaju slanje dodatnih postrojba, najavljeno je uoči susreta iz Bijele kuće.

Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Dennis McDonough rekao je da Obamina administracija sa saveznicima radi kako bi "povećali sredstva za postrojbe, ali i za vojne instruktore, za jačanje civilnih kapaciteta te gospodarska ulaganja i pomoć Afganistanu".

Obama će se, također bilateralno, sastati s francuskom predsjednikom Nicholasom Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

U nedjelju, 5. travnja, Obama će u Pragu sudjelovati na summitu EU-SAD, te se sastati s najvišim dužnosnicima Češke Republike, koja predsjeda Unijom, usprkos unutarnjim problemima u Češkoj.

Zadnja dva dana turneje, koja se u Europi i svijetu očekuje s velikim zanimanjem, Obama će boraviti u Ankari i Istanbulu, u službenu posjetu Turskoj, važnoj američkoj saveznici među islamskim zemljama.