OPSA blog

Državni tajnik za politička pitanja Mario Nobilo boravio je u posjetu Albaniji gdje je visokim albanskim dužnosnicima prenio da je Hrvatska, kao prijateljska zemlja i saveznica u NATO-u, zainteresirana za stabiliziranje stanja u toj zemlji koju potresaju sukobi vlasti i oporbe, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).






Politička kriza između vlasti i oporbe traje dulje od godinu i pol, a oporba nikada nije priznala rezultate parlamentarnih izbora u lipnju 2009. i premijera Salija Berishu optužuje za krađu glasova. U protuvladinim prosvjedima 21. siječnja ubijena su tri prosvjednika. Prema priopćenju, Nobilo je prenio zabrinutost međunarodne zajednice mogućim negativnim posljedicama za Albaniju koje bi se mogle odraziti u široj regiji, ako vlast i oporba ne nađu zajednički jezik putem dijaloga. Naglasio je važnost međunarodne zajednice u promatranju izbora kao i za stabiliziranje unutarnjih prilika u Albaniji te je podupro nastojanja te zemlje u procesu europskih integracija. Nobilo se susreo s potpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova Edmondom Haxhinastom, predsjednikom Odbora za vanjske poslove albanskog parlamenta Fatosom Beijom, održao političke konzultacije sa zamjenicom ministra vanjskih poslova Edithom Harxhi i razgovarao s oporbenim čelnikom Edijem Ramom. U svim su razgovorima potvrđeni izvrsni bilateralni i multilateralni odnosi te izraženo zadovoljstvo jačanjem gospodarske suradnje i trgovinske razmjene koja se udvostručila u odnosu na 2009., navodi se u priopćenju. Tema razgovora bila je i suradnja u ekologiji i zaštiti okoliša na Jadranu te su predloženi zajednički projekti koji bi se mogli realizirati u sklopu pristupanja Europskoj uniji. Sugovornici su razmotrili stanje u jugoistočnoj Europi, posebice proces formiranja institucija vlasti u BiH koji će omogućiti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Razgovaralo se i o stanju na Kosovu te jačanju dijaloga između Beograda i Prištine nakon nedavnog formiranja kosovskih vlasti. Istaknuta je i važnost pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja pitanja imena između Makedonije i Grčke. U sklopu posjeta državni tajnik Nobilo održao je predavanje o temi "Regionalna suradnja zemalja jadranskog bazena", koje su organizirali Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova Albanije i albansko Vijeće za vanjske odnose, stoji u priopćenju MVPEI-a.

Ministar obrane Davor Božinović susreo se u Abu Dabiju s princom prijestolonasljednikom Abu Dabija, generalom Šeikom Mohamedom bin Zajed Al Nahjanom s kojim je razgovarao o vojnoj industriji, sigurnosnoj situaciji u Sjevernoj Africi, Perzijskom zaljevu te jugoistoku Europe kao i misiji ISAF u Afganistanu, priopćilo je u utorak Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH).






Božinović i princ Mohamed bin Zajed, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), sastali su se u Abu Dabiju gdje se održava sajam vojne industrije "IDEX 2011".
Zaključili su da je potrebno intenzivirati suradnju dviju zemalja uključujući i onu na području obrane, a Božinović je istaknuo kako su tradicionalno prijateljski odnosi dviju zemalja, hrvatsko članstvo u NATO-u i skoro u EU-u te obostrano sudjelovanje u misiji ISAF dobre osnove za jačanje odnosa, stoji u priopćenju. Princ Abu Dabija posjetio je hrvatski paviljon na IDEX-u što je, prema MORH-u, veliko priznanje hrvatskim izlagačima s obzirom da na sajmu izlaže više od 1000 proizvođača iz cijelog svijeta. Predstavnici tvrtki Đuro Đaković - Specijalna vozila, Šestan Busch, Inkop, DOK-ING, Kroko i HS Produkt prezentirali svoje proizvode, a princ prijestolonasljednik potvrdio je interes za proizvode hrvatske vojne industrije i otvorio mogućnosti hrvatskim tvrtkama da izravno pregovaraju s partnerima u UAE-u. O operaciji ISAF te mogućoj bilateralnoj obrambenoj suradnji Božinović je odvojeno razgovarao s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga UAE-a generalom Hamadom M. Tani Al Romatijem, pri čemu je istaknuta uloga Hrvatske u obučavanju pripadnika afganistanske vojske. Sugovornici su razmotrili mogućnosti suradnje kroz obuku specijalnih postrojbi i mogućnosti opremanja pripadnika oružanih snaga UAE-a hrvatskom vojnom opremom, a general Al Romati najavio je da će u Hrvatsku uputiti izaslanstvo koje će razmotriti mogućnosti uzajamne obrambene i vojne suradnje, stoji u priopćenju MORH-a.

NATO prati plovidbu dva iranska ratna broda koji su u utorak ušli u Sredozemno more, prvi put nakon više od 30 godina, izjavila je u srijedu glasnogovornica Sjevernoatlantskog saveza.







Pratimo sva događanja u regiji, a iranske ratne brodove motrimo s jednakom pažnjom kao i sve druge ratne brodove u tom području, kazala je Oana Lungescu čije riječi prenosi AFP. SAD je već dao do znanja da će pomno pratiti rutu iranskog opskrbnog broda i jedne fregate koji su u Mediteran ušli u utorak kroz Suez. Iz iranskih se diplomatskih izvora doznaje da će se brodovi kratko zadržati u Siriji. U međuvremenu je, kako javlja Reuters, Izrael izrazio zabrinutost zbog prisutnosti iranske ratne mornarice u Sredozemlju. Izraelski predsjednik Shimon Peres je kazao da slanje dvaju iranskih brodova predstavlja upozorenje Europi o riziku koji Teheran predstavlja glede širenja nuklearnog oružja. Ovo je jeftina iranska provokacija. Prolazak tih brodova ne predstavlja samo po sebi prijetnju regiji, ali prava prijetnja, jasna kao dan, upućena je Europi i cijelom svijetu, kazao je Peres tijekom posjeta Španjolskoj. Ponovno je poručio da Iran razvija nuklearno oružje. I kada nuklearno oružje padne u ruke terorističkih skupina ili iranskih satelita, europske prijestolnice bit će egzistencijalno ugrožen, istaknuo je Peres. Dozvola prolaska iranskim brodovima kroz Suez bila je teška odluka za egipatsku privremenu vladu.

Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja u utorak iza zatvorenih vrata o Libiji, a zapadni veleposlanici, kao i odmetnuto libijsko izaslanstvo traži akciju toga tijela.






Nakon žurno sazvanih neformalnih konzultacija, diplomati kažu da će Vijeće nastaviti sjednicu kasnije u utorak i razmotriti donošenje rezolucije kojom će, kako se očekuje, tražiti prekid nasilja u toj sjevernoafričkoj državi.
Vijeće se sastalo na zahtjev zamjenika libijskog veleposlanika Ibrahima Dabbashia koji je, kao i većina osoblja libijske misije pri UN-u, u ponedjeljak objavio da više ne radi za vođu Muamera Gadafija i da predstavlja libijski narod te su pozvali na svrgavanje dugogodišnjeg libijskog predsjednika.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski upozorio je u ponedjeljak u Pragu na "nedostatak vizije" Europske unije u svezi sa stanjem u zemljama sjeverne Afrike, napose u Libiji, gdje su, po nevladinoj organizaciji Human Rights Watchu (HRW), u gušenju prosvjeda poginule 233 osobe.






Europskoj uniji nedostaje jasna vizija o tome kako reagirati na događaje u njezinu neposrednom susjedstvu u sjevernoj Africi, rekao je na konferenciji za novinstvo s češkim kolegom Vaclavom Klausom. Može se reći na neki način da Unija nije do kraja spremna za izazove, opasnosti i očekivanja u svezi s procesima koji se događaju u toj regiji, dodao je. Taj nedostatak vizije mogao bi svakako biti velik problem u trenutku poljskog predsjedanja EU-om (u drugom polugodištu 2011.), istaknuo je Komorowski. Trenutačno stanje u Libiji nije samo posljedica Gadafijeve dugogodišnje vladavine, nego odražava sve ono što se zbiva u sjevernoj Africi, istaknuo je poljski predsjednik. Po njegovoj ocjeni, svijet je sučeljen s valom maštanja o slobodi naroda u toj regiji. Po mojemu mišljenju, zemlje EU-a moraju pokazati smjelost i razmisliti kako će potaknuti uspostavu demokratskih mehanizama u tim zemljama, istaknuo je Komorowski, koji boravi u 48-satnom posjetu Češkoj Republici. Klaus je pak govorio o opasnostima povezanim s razvojem događaja u Libiji. Treba istaknuti da ne postoje samo očekivanja, nego i rizici. Nije slučajno da su vojska i policija najbrutalnije intervenirale upravo u Libiji, rekao je. Poznat po svojoj euroskeptičnosti, Klaus je tom prigodom spomenuo sastanak na vrhu EU-Afrika, održan u studenome 2010. u Tripoliju pod predsjedanjem libijskoga čelnika Moamera Gadafija: Predsjednici i premijeri zemalja srednje i istočne Europe bili su tada vrlo oprezni (prema Gadafiju), za razliku od prijateljskog pristupa nekih čelnika zapadne Europe. Mislim da će potonji sada imati problema, dodao je.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji boravi u službenom posjetu Afganistanu, sastao se u subotu s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, koji mu je zahvalio na pomoći Hrvatske i dodao da se nada daljnjem razvoju odnosa između dviju zemalja.






Pozdravljam predsjednika predivne zemlje koja je u dobrim odnosima s Afganistanom, koja nam pomaže i zahvalni smo vam na tome, rekao je Karzai nakon razgovora s Josipovićem. Nadamo se razvoju odnosa na svim poljima, posebno na polju gospodarstva, dodao je afganistanski predsjednik. Josipović je naglasio da je Hrvatska spremna pomoći Afganistanu u uspostavi mira, te dodao da je s Karzaijem razgovarao i o razvoju gospodarskih odnosa. Hrvatska sudjeluje u međunarodnim naporima usmjerenima na uspostavu mira u vašoj zemlji. Jako cijenimo napore koje ste poduzeli u obnovi i pomirbi i Hrvatska je spremna pomoći vam u tome, rekao je Josipović, prvi hrvatski predsjednik koji je posjetio Afganistan i hrvatske vojnike u sastavu međunarodne misije ISAF koju predvodi NATO.
Razgovarali smo o mogućnostima razvoja gospodarske suradnje, te osobito suradnje na području obrazovanja, rekao je Josipović, dodajući da Hrvatska ima vrlo dobar obrazovni sustav, te da je pozvao afganistanske studente da dođu u Hrvatsku. Karzai je rekao da postoje dobri uvjeti za razvoj gospodarske suradnje između dvije zemlje. Kad se dovrši tranzicija u Afganistanu i kad preuzmemo u svoje ruke sigurnost u zemlji, uspostavit će se uvjeti za razvoj gospodarskih odnosa, rekao je Karzai. U Afganistanu su vaši vojnici, vaš predsjednik je ovdje u posjetu, to će omogućiti proširenje i produbljenje odnosa između Hrvatske i Afganistana, rekao je Karzai, dodajući da Hrvatska već pruža tehničku pomoć Afganistanu. Hrvatska već sudjeluje u 23 razvojna projekta u Afganistanu vrijedna 1,1 milijun dolara, samostalno i u okviru UN-ova razvojnog programa (UNDP). Neke hrvatske tvrtke već su dobile poslove na izgradnji infrastrukture i cesta u Afganistanu. Josipović, predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, posjetio je u petak hrvatski kamp Cobra u sklopu kampa Warehouse pod turskim zapovjedništvom u kojem su smješteni vojnici 16. kontigenta iz Hrvatske. Trenutno se u Afganistanu nalazi 334 vojnika iz Hrvatske. Kasnije u subotu Josipović bi trebao posjetiti hrvatske vojnike u Mazar-i-Sharifu na sjeveru zemlje.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek pozdravili su ostavku egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i demokratske težnje egipatskog naroda.







Europska unija poštuje današnju odluku predsjednika Mubaraka. Podnošenjem ostavke on poslušao glas egipatskog naroda i otvorio put prema brzim i temeljitim reformama, istaknula u priopćenju Catherine Ashton. Ona je pozvala da se ubrza dijalog koji će dovesti do formiranja vlade na širokoj osnovi i koja će poštovati težnje egipatskog naroda. Budućnost Egipta je u rukama egipatskog naroda, a Europska unija mu je u tome spremna pomoći koliko god može, dodaje Visoka predstavnica za vanjsku politiku. Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek ocijenio je da je "prevladala politička odgovornost te da bi Mubarakova odluka trebala olakšati demokratsku tranziciju bez daljnjeg nasilja". Uvjeren sam da je ovo povijesni dan, mirne i trajne demokratske promjene. U potpunosti podržavama težnje egipatskog naroda. Mi, narodi Europe, na njihovoj smo strani i nudimo našu potporu, rekao je Buzek. Buzek dodaje da narod želio pad starog režima te ističe da egipatska vojska mora nastaviti igrati kontstruktivnu ulogu u procesu demokratizacije. Mubarak je u petak nakon 18 dana masovnih prosvjeda protiv njegove gotovo 30-godišnje vladavine odstupio s dužnosti, a potpredsjednik Omar Sueleiman je imenovao vojno vijeće za vođenje državnih poslova. Dužnosnik vladajuće stranke ranije je rekao da su Mubarak i njegova obitelj otišli iz Kaira u ljetovalište na Crvenom moru Šarm el-Šeik gdje se nalazi predsjednička rezidencija.
Snažna egipatska vojska u petak ujutro zajamčila je da će obećane demokratske reforme biti provedene, ali su ljutiti prosvjednici pojačali ustanak protiv Mubaraka tako što su krenuli prema predsjedničkoj palači u Kairu i upali u zgradu državne televizije.

Hrvatski i poljski ministri obrane, Davor Božinović i Bogdan Klich u petak su u Zagrebu izjavili kako Hrvatska i Poljska dijele isto stajalište glede razvoja NATO-a i izrazili nadu da će Hrvatska tijekom poljskog predsjedanja Europskom unijom potpisati pristupni sporazum s EU-om.






Ministar Božinović je u izjavi za novinare nakon sastanka s Klichom podsjetio kako je Poljska uvijek bezrezervno podržavala put Hrvatske u NATO i EU. Poljska će u drugoj polovici 2011. predsjedati EU-om i mi se nadamo da ćemo pod njezinim predsjedanjem potpisati pristupni ugovor s Unijom, rekao je Božinović u zajedničkoj izjavi za novinare s poljskim ministrom obrane. Hrvatski ministar napomenuo je kako dvije zemlje dijele ista razmišljanja glede suradnje unutar NATO-a i zajedničke europske obrambene politike u kojoj Hrvatska, iako još nije punopravna članica, aktivno sudjeluje u brojnim misijama i u razvoju borbenih skupina. Božinović je podsjetio kako je Poljska među najvećim pridonositeljima misiji NATO-a u Afganistanu napomenuvši kako je to i Hrvatska, ako se uzme u obzir veličina zemlje, sa svojih 350 vojnika koliko će biti raspoređeno do kraja godine. Dvojica ministara, po Božinovićevim riječima, razgovarali su i o suradnji u industriji naoružanja i vojne opreme, u kojoj je Poljska vrlo visoko pozicionirana napomenuvši kako su se dogovorili o uspostavi radnih skpina koje će razmotriti moguće oblike suradnje, ne samo na bilateralnom planu, nego i u odnosu na zajednički nastup na trećim tržištima. Klich je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska saveznik Poljske u NATO-savezu, jer, kako je rekao, dvije zemlje imaju gotovo istovjetna razmišljanja o najvažnijim izazovima koji stoje pred tim Savezom. Poljski ministar potvrdio je kako njegova zemlja podržava ulazak Hrvatske u EU, kao što je podupirala i članstvo u NATO-u. Bez Hrvatske, taj proces (proširenja EU) ne može biti dovršen, kazao je Klich. I poljski ministar obrane izrazio je nadu da će Hrvatska uspješno završiti pregovore o članstvu u EU tijekom mađarskog predsjedanja, kako bi u drugoj polovici godine, za poljskog predsjedanja, mogla potpisati pristupni ugovor.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u srijedu je u New Yorku sudjelovao na međunarodnoj konferenciji povodom 15. obljetnice Daytonskog sporazuma koju je organizirala zaklada bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona "Clintonova globalna inicijativa" pod nazivom “Amerika na križanju: Daytonski sporazum i početak diplomacije 21. stoljeća”, doznaje se iz hrvatskog izaslanstva.






Prvi panel, na kome su sudjelovali bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu Wesley Clark i bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraiht, govorio je o povijesnim uvjetima u kojima je stvoren Daytonski sporazum. Drugi panel, na kome su sudjelovali predsjednik Josipović, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton i zamjenik državne tajnice SAD-a James Steinberg, bavio se pitanjima budućnosti regije, i uloge Europske unije i SAD-a.
Josipović je istaknuo važnost politike pomirenja kao temelja za uspostavu povjerenja, partnerske suradnje i uzajamne solidarnosti među zemljama regije. Ovo je posebno važno u procesu integracije u Europsku uniju, ali i kao preduvjet za kvalitetnu ekonomsku suradnju koja bi trebala, posebno u razvoju infrastrukture, voditi računa o zajedničkim interesima, dodao je on. Napomenuo je kako ulaskom Hrvatske u EU, što se nadamo da će biti u siječnju 2013, ne smije prestati proširenje Unije na jugoistok Europe te da je iznimno važno svim zemljama u regiji dati vrlo jasnu perspektivu integracija. Izetbegović je rekao kako je u BiH u posljednjih petnaest godina ostvaren napredak jer se potpuna podijeljenost zemlje od koje se krenulo nakon Daytonskog sporazuma vremenom ipak pretvarala u funkcionalniju strukturu koja je omogućila i ekonomski razvoj do stupnja da je prosječna plaća u BiH veća od prosjeka plaća zemalja istočno od nje. Posebno se govorilo i o vrlo uspješnoj suradnji pravosuđa i policija u regiji koju je Ashton ocijenila kao izvrstan model regionalne suradnje. Dayton je označen kao sporazum koji je u tom trenutku bio jedini moguć i koji je ispunio svoju najvažniju funkciju završetka rata. Međutim, Dayton je napravljen tako da štiti partikularne interese tri naroda, i više se obraćao njihovim strahovima nego suradnji. Vrijeme je da se to promijeni tj. da sami konstitutivni narodi i građani BiH to dogovorom mijenjaju u neku funkcionalniju formu, koja će moći odgovoriti izazovima integracija, prilagodbe standardima EU i razvoju gospodarstva, rečeno je na panelu.
Steinberg je rekao kako BiH ima prijatelje koji joj žele pomoći, i da je ovo vrijeme kada njezini političke vođe trebaju sami u razgovorima doći do kompromisa u kojem će svatko nešto dobiti. Ashton je istaknula kako je mjesto svim zemljama jugoistoka Europe u EU-u, i to je vrlo jasna politika koja nema alternative. U zaključnom obraćanju Clinton je rekao kako su konflikt u bivšoj Jugoslaviji i sporazum iz Daytona prvi uspjeh nove globalne diplomacije nakon završetka Hladnog rata, diplomacije koja je dokazala da je moguće stvoriti situaciju u kojoj se može pobijediti, a da nitko ne izgubi. Na marginama konferencije Josipović se sastao s Ashton i Steinbergom. U tim razgovorima Hrvatska je dobila punu podršku za skori završetak pregovora i ulazak u Europsku uniju, kako se doznaje iz hrvatskog izaslanstva. Posebno je izdvojena konstruktivna uloga Hrvatske u regiji.

Hrvatski ministar obrane Davor Božinović primio je u utorak u nastupni posjet njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj Bernda Fischera koji je istaknuo da Hrvatska svojom brzom i intenzivnom integracijom u NATO može poslužiti drugim zemljama kao uzor i da Njemačka podupire što skorije članstvo Hrvatske u EU, priopćeno je iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH).







Božinović i Fischer razgovarali su o bilateralnoj obrambenoj suradnji, između ostalog o zajedničkom sudjelovanju pripadnika hrvatske i njemačke vojske u međunarodnim mirovnim misijama, o mogućnosti suradnje u sklopu pomorske operacije EU-a ATALANTA te o jačanju suradnje dviju država na području izobrazbe. Ministar Božinović upoznao je veleposlanika Fischera o aktivnostima na preustroju MORH-a i hrvatskih Oružanih snaga te o tijeku donošenja novih strateških dokumenata s područja obrane, navodi se u priopćenju MORH-a.

Slovenski premijer Borut Pahor boravi u trodnevnom posjetu SAD-u koji će završiti u srijedu u Bijeloj kući, gdje će razgovarati s potpredsjednikom Josephom Bidenom i imati kraći susret s predsjednikom Barackom Obamom, a glavne teme njegovih razgovora u SAD su bilateralni odnosi i europska perspektiva regije.






Do sada najduži Pahorov posjet nekoj stranoj državi posvećen je u prvom redu jačanju bilateralnih odnosa, posebno gospodarskih, ali i aktivnostima Slovenije u Europskoj uniji i na zapadnom Balkanu, objavili su u utorak slovenski mediji. Želim da se osjetljiva regija zapadnog Balkana što je prije moguće pripremi za ulazak u NATO savez i u Europsku uniju. Kod pojedinih čelnika EU-a primjećujem određenu suzdržanost zbog zamora širenjem Unije. No, Slovenija i druge države pokušava uvjeriti da je širenje potrebno i da je europska perspektiva zapadnog Balkana od izuzetne važnosti, rekao je Pahor nakon razgovora s više kongresnika i senatora u Washingtonu, prenijeli su slovenski mediji. Uz to, Pahor im je prenio zahvalnost slovenske vlade za pomoć pri postizanju arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, dodavši da je rješavanje graničnih pitanja važno za stabilnost cijele regije. Sutrašnji razgovori Pahora, kojega prati i ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, u Bijeloj kući bit će jednim dijelom posvećeni i aktualnom stanju na zapadnom Balkanu, no Slovenija je za Washington zanimljiva ne samo kao sugovornik o balkanskim nego i europskim pitanjima, što svjedoči da su odnosi s SAD-om u zreloj fazi, ocjenjuju slovenski diplomati, a prenose slovenski mediji.

Svijet s obzirom na nove izazove sigurnosti prolazi kroz fundamentalne promjene sigurnosnih sustava, a hrvatska vanjska i sigurnosna politika prepoznata je kao ona koja je anticipirala te promjene, izjavio je u subotu u Muenchenu hrvatski ministar obrane Davor Božinović.






Božinović sudjeluje na 47. Konferenciji o sigurnosti koja slovi kao najvažniji svjetski forum za obrambena i sigurnosna pitanja i okuplja oko 350 predstavnika sigurnosne i obrambene politike iz čitavog svijeta među kojima su i mnogi šefovi vlada i država kao i resorni ministri. U središtu pozornosti su budući sigurnosni izazovi na koje međunarodna zajednica mora odgovoriti kroz umreženu sigurnost, rekao je Božinović u telefonskom razgovoru za Hinu. U sigurnosnom smislu svijet prolazi kroz fundamentalne promjene. Svi su, pa i Hrvatska, kao i cijeli NATO, pred promjenama sigurnosnih sustava, dodao je ministar. Po njegovim riječima, uloga NATO-a je revidirana nakon Lisabonskog summita, osobito u pogledu regionalnog grupiranja snaga i podjele tereta u međunarodnim misijama. Hrvatska vanjska i sigurnosna politika prepoznata je kao ona koja je anticipirala te promjene, ustvrdio je Božinović dodajući da se taj novi koncept očituje kroz suradnju sa susjednim zemljama u okviru Američko-jadranske povelje i osnivanje regionalne škole policije. Božinović se tijekom konferencije odvojeno susreo s britanskim, njemačkim i afganistanskim ministrima obrane.