OPSA blog

Današnji dan brojne obitelji diljem Hrvatske i svijeta provode zajedno, slaveći mir i ljubav te dijeleći te zajedničke trenutke u radosti.

Daleko od Hrvatske, u brojnim mirovnim misijama nalaze se pripadnici i pripadnice policije i Oružanih snaga RH, kao i hrvatski diplomati. Upravo oni, slaveći Božić daleko od svojih obitelji, djelima svjedoče ono što čini Božić, donoseći potrebitima mir i sigurnost.

Na ovaj veliki praznik, naše misli su uz njih. Želimo im siguran povratak kući i da ustraju u profesionalnom radu kojim se ponosi cijela Hrvatska.
Znamo da će mnogi od njih ove blagdane provesti u radnoj atmosferi ali i uljepšavajući ove dane manje sretnima, sa skromnim poklonima i brižnošću kojom iskazuju vrijednosti koje nose u sebi. Oni su stoga poklon Hrvatske čovječanstvu i čovječnosti.

S osobitim mislima smo s pripadnicima i pripadnicama Oružanih snaga RH u misiji ISAF. Oni će i ove kao i svake godine u sklopu te najveće mirovne misije NATO-a, ali i učešća Hrvatske, u krugu svoje privremene velike obitelji provesti blagdane. Oni svojim boravkom u Afganistanu daju trajni zalog miru u svijetu, poruci koja najviše označava Božić.

Stoga ovim putem iskazujemo divljenje onima koji su danas na svom radnom mjestu u plemenitoj misiji donošenja mira, želimo im sretan i blagoslovljen Božić i sretan povratak u domovinu.

Građanima poručujemo da se u ovim trenutcima sjete i posvete trenutak pripadnicima mirovnih misija diljem svijeta kako iz Hrvatske tako i iz drugih zemalja.

Crnogorski premijer Milo Đukanović podnio je u utorak u Podgorici ostavku na tu dužnost. "Želim vas izvijestiti da sam odlučio dati ostavku", rekao je na tiskovnoj konferenciji Đukanović, koji je na vlasti u Crnoj Gori, bilo kao premijer ili predsjednik države, od 1991. "Ova odluka nije ni nenadana, ni prenagljena, niti je donesena pod ičijim pritiskom iznutra ili izvana, kako neki zlonamjerno tvrde", istaknuo je Đukanović. "Ostat ću na čelu Demokratske partije socijalista, što znači da ću pridonositi crnogorskom napretku", kazao je crnogorski premijer u ostavci.



Đukanović je rekao da je nakon 20 godina došlo vrijeme da otvori put novim ljudima te kako očekuje da će ga na mjestu premijera naslijediti dosadašnji ministar financija Igor Lukšić. Dodao je da nakon više od dva desetljeća političkog rada u izvršnoj vlasti odlazi "s ponosom, čiste savjesti i vedra čela" te da se namjerava baviti "mirnijom profesijom" sada kad je Crna Gora nepovratno na putu prema Europskoj uniji. U tijeku tog vremena Crna Gora je, kazao je, preskočila desetljeća, sačuvala se od ratnih razaranja, postala demokratsko društvo, najmlađa članica UN-a i Vijeća Europe te je pred vratima Europske unije i NATO-a.

Đukanović, političar s najdužim stažem na ovim prostorima nakon raspada bivše države, daje ostavku samo tjedan dana pošto je Crna Gora dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ostavku je dao nakon predstavljanja godišnjeg izvješća svoje vlade, u kojemu je rekao kako je Crna Gora počela izlaziti iz najtežeg razdoblja gospodarske krize. Upitan boji li se da će završiti kao hrvatski premijer Ivo Sanader, Đukanović je kazao da je svako "poistovjećivanje sa scenarijima u okružju samo posljedica neprofesionalnosti ljudi koji rade u nekim medijima u Crnoj Gori i njihove patološke opsjednutosti" njime.

Nakon Đukanovića povlačenje iz crnogorske vlade najavio je potpredsjednik Svetozar Marović, koji to također, kao i Đukanović, najavljuje već duže vrijeme. Kazavši da je to njegova "osobna odluka", Marović je rekao da će "ostati na raspolaganju politici Crne Gore prema Europskoj uniji (EU) i Demokratskoj partiji socijalista (DPS) sve dok im to bude potrebno". On je bio posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCG) i na toj je dužnosti ostao do 22. svibnja 2006., kad su se građani Crne Gore na referendumu izjasnili za neovisnu državu. Mediji u Podgorici nagađaju da će vladu napustiti i ministrica europskih integracija Gordana Đurović, ministar pravosuđa Miraš Radović i ministar turizma Predrag Nenezić .

Milo Đukanović aktivno je prisutan 20 godina na političkoj sceni i za to vrijeme šest puta bio je predsjednik vlade, a u jednom mandatu i predsjednik države. Za predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) izabran je u listopadu 1998. godine. Ustavom Crne Gore propisano je da ostavka premijera Mila Đukanovića znači i pad vlade, zbog čega je potrebno izabrati novu izvršnu vlast, a mandatar ima rok od tri mjeseca u kojemu treba parlamentu predložiti program vlade i sustav kabineta. Čelništvo vladajućeg DPS-a predložilo je crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću za novog mandatara dosadašnjeg potpredsjednika vlade i ministra financija Lukšića.

Američki Senat u utorak je došao korak bliže ratifikaciji Sporazumua o ograničenju strateškog naoružanja s Rusijom, tzv. Novi START, nakon što je 67 senatora glasovalo da se prije Božića pristupi konačnom izjašnjavanju o ratifikaciji. Na proceduralnom izjašnjavanju bilo je potrebno 60 glasova da se spriječi republikanska opstrukcija donošenja zakona s produžavanjem rasprave, a za ratifikaciju će biti potrebna dvotrećinska većina koja iznosi upravo 67 glasova.



Nekoliko republikanaca čija je potpora sporazumu bila upitna, tijekom dana je objavilo svoju namjeru da glasuje za ratifikaciju. Državna tajnica Hillary Clinton i potpredsjednik Joe Biden, bili su prisutni na Capitol Hillu tijekom glasovanja. Konačno glasovanje o ratifikaciji očekuje se kasnije u utorak ili u srijedu, najavile su američke TV postaje.

Novi START za 30 posto smanjuje broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na obje strane, na po 1550, te na po 800 na svakoj strani smanjuje broj interkontinentalnih projektila i strateških bombardera. Sporazum ponovo uspostavlja sustav u kojem svaka strana provodi inspekcije nuklearnog arsenala druge strane, kakav je do kraja 2009. postojao prema sporazumu START I.

Visoki dužnosnik NATO-ovih snaga u Afganistanu opovrgnuo je u utorak izvješće The New York Timesa da Sjedinjene Države razmatraju slanje specijalnih postrojbi u Pakistan. Napetosti između SAD-a i Pakistana jako su izražene unatoč višemjesečnom strateškom dijalogu koji ima za cilj poboljšanje odnosa te više milijardi dolara pomoći za razvoj i obnovu od razornih poplava.

"Apsolutno nema istine u izvješću The New York Timesa da američke snage planiraju kopnene operacije u Pakistanu", ističe kontraadmiral Gregory Smith, pomoćnik za komunikacije načelnika glavnog stožera ISAF-a, u priopćenju iz Kabula. Smith navodi da su američke snage i njihovi saveznici iz NATO-a, zajedno s afganistanskim snagama, "razvili snažan suradnički odnos s pakistanskom vojskom kako bi riješili zajednička sigurnosna pitanja."

"Ta koordinacija priznaje suverenitet Afganistana i Pakistana u progonu pobunjenika i terorista koji djeluju unutar njihovih granica", ističe se u priopćenju.

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om i članica saborskog vanjskopolitičkog odbora Vesna Pusić danas je u Splitu, odgovarajući na novinarska pitanja, izjavila kako su Hrvati najugroženiji narod u BiH, a da je službena hrvatska politika prema BiH od 2004. godine "nikakva". "Hrvati su najugroženiji u Bosni i Hercegovini, jednim dijelom i kao rezultat politike Hrvatske prema BiH u 90-im godinama, a onda i kao rezultat mnogih drugih politika i tragedija koje su se tamo dogodile", rekla je Pusić. "Bez Hrvata u BiH" teško da ta zemlja može opstati, dodala je ona.



Ocjenivši politiku Hrvatske prema BiH u 90-im godinama katastrofalnom, Pusić je istaknula kako "od 2004. godine naovamo Hrvatska nije imala nikakvu politiku prema BiH". Hrvati u BiH u ovom trenutku imaju mogućnost da na "svoju važnost" utječu tako da budu nositelji europskih procesa, rekla je Pusić. "Hrvati u BiH svojim potencijalom kroz vezu sa Hrvatskom mogu biti transfer znanja, modela reformi i kontakata na putu BiH prema članstvu u EU, i tu Hrvatska može i treba bitno doprinijeti", kazala je. Po njezinim riječima, nakon izbora sljedeće godine na kojima će, kako smatra, doći do promjene vlasti, Hrvatska treba "krenuti sa regionalnom inicijativom za BiH".

"U toj bi incijativi nositelj projekta bila BiH, ali bi sudjelovale Hrvatska i Srbija sa zajedničkim interesom da BiH postane članica NATO-saveza", istaknula je Pusić. Objašnjavajući zamisao o pokretanju te regionalne incijative, Pusić je kazala kako Hrvatska i Srbija, kao ključni susjedi BiH, trebaju djelovati tako da " u početku ne ometaju integrativne procese u BiH, a vremenom bi ih, po mogućnosti, trebali početi pomagati". "Cjelovita BiH", nužna je za stabilnost BiH, zaključila je Pusić.

Mirovne snage UN-a ostat će u Obali Bjelokosti i nastaviti provoditi svoj mandat unatoč pozivu predsjednika te zapadnoafričke zemlje Laurenta Gbagba da sve plave kacige napuste zemlju, rekao je u nedjelju glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. "Glavni tajnik Ban Ki-moon je primio na znanje izjavu glasnogovornika vlade Obale Bjelokosti u kojoj se traži povlačenje UN-ove misije (UNOCI)", rekao je glasnogovornik UN-a Farhan Haq. "UNOCI će nastaviti provoditi svoj mandat i nastavit će s nadzorom i dokumentiranjem kršenja kljudskih prava, poticanja na mržnju i nasilje, ili napade na mirovne snage", rekao je Haq.



Ban je pozvao Gbagba da podnese ostavku i vlast prepusti oporbenom čelniku Alassaneu Ouattari, koji je, prema tvrdnjama UN-a i međunarodne zajednice, pobijedio na predsjedničkim izborima prošlog mjeseca. Vlada Laurenta Gbagba, spornog predsjednika Obale Bjelokosti, zatražila je u subotu od snaga Ujedinjenih naroda i pripadnika francuske mirovne misije da napuste zemlju. Obala Bjelokosti se nalazi u političkoj blokadi od drugog kruga predsjedničkih izbora održanog 28. studenoga. Izborno povjerenstvo Obale Bjelokosti proglasilo je da je na izborima pobijedio oporbeni čelnik Ouattara, ali dosadašnji predsjednik Gbagbo odbija priznati poraz. Ouattarinu pobjedu priznala je većina zemalja u svijetu. Osim Ujedinjenih naroda, Ouattaru kao izbornog pobjednika priznaju SAD, afričke države i Francuska, no Gbagbo je uz potporu ustavnog suda zadržao predsjedničku dužnost.

S još dva potvrđena poginula u subotu u Afganistanu 2010. ukupno je poginulo gotovo 700 stranih vojnika, što ovu godinu čini najsmrtnosnijom do sada u ratu u Afganistanu i ponovno u središte pozornosti dovodi pitanje odlaska međunarodnih snaga. Od NATO-a predvođene međunarodne snage u Afganistanu ISAF su rekle da je jedan od njihovih vojnika poginuo od bombe postavljene uz cestu u južnom Afganistanu, uporištu talibana, a da je drugi ubijen u napadu pobunjenika na nestabilnom istoku zemlje. ISAF nije naveo ostale pojedinosti kao ni nacionalost poginulih.

S pogibijom te dvojice vojnika broj poginulih stranih vojnika u Afganistanu 2010. dostigao je 699, po podacima agencije Reuters i internet stranice www.iCasualties.org. U 2009. godini, koja je do sada bila najgora godina rata, ubijen je 521 vojnik ali su se operacije protiv talibana intenzivirale u posljednjih 18 mjeseci. Od početka rata ubijeno je oko 2270 stranih vojnika, od kojih su oko dvije trećine vojnici SAD-a. Afganistanske snage su pretrpjele mnogo veće žrtve ali točni podaci nisu dostupni.

Ministarstvo obrane (MORH) priopćilo je da je, u nakani da još više pridonese uključenju Hrvatske u EU u području sigurnosti i obrane, hrvatsko izaslanstvo predvođeno državnim tajnikom u ministarstvu obrane Pjerom Šimunovićem danas sudjelovalo na sastanku u švedskim oružanim snagama i potpisalo sa švedskom stranom tehnički sporazum koji regulira hrvatski helikopterski doprinos nordijskoj borbenoj skupini.





Nordijska borbena skupina pod švedskim vodstvom u okviru koncepta borbenih skupina EU-a bit će u stanju pripravnosti u prvoj polovici 2011., priopćeno je. Hrvatska toj borbenoj skupini pridonosi dvama srednjim transportnim helikopterima uključivo sposobnost medicinske evakuacije. Kako se navodi u priopćenju, u studenom ove godine hrvatske su oružane snage u pripremama za doprinos nordijskoj borbenoj skupini već sudjelovale na zajedničkoj završnoj vojnoj vježbi „Joint Action“. Doprinosom toj borbenoj skupini Hrvatska potvrđuje da aktivno sudjeluje i afirmira Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a te izgrađuje EU-ove sposobnosti za upravljanje krizama, ističe se u priopćenju. Također, za posjeta Švedskoj Šimunović je u bilateralnom susretu s državnim tajnikom u švedskom ministarstvu obrane Hakanom Jevrellom razgovarao o hrvatskom doprinosu nordijskoj borbenoj skupini i EU-ovoj zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, priopćio je MORH. Državni tajnici Šimunović i Jevrell razgovarali su i o stanju u Afganistanu, posebice o razvoju operacije ISAF nakon summita NATO-a u Lisabonu u vezi s prijenosom odgovornosti za sigurnosno stanje u zemlji na afganistansko vodstvo. Na kraju susreta osvrnuli su se i na stanje u jugoistočnoj Europi, priopćeno je danas iz MORH-a.

Rat u Afganistanu i dalje ostaje "vrlo težak poduhvat" ali je SAD na putu postizanja svojih ciljeva, izjavio je u četvrtak američki predsjednik Barack Obama nakon što je administracija objavila godišnju procjenu stanja američkih ratnih napora u toj zemlji.







Želim biti jasan. To je i dalje vrlo težak poduhvat, ali mogu izvijestiti da smo zahvaljujući izvanrednoj službi naših postrojbi i civila na terenu, na putu postizanja svojih ciljeva, rekao je Obama na zajedničkoj konferenciji za tisak s državnom tajnicom Hillary Clinton i ministrom obrane Robertom Gatesom. Američke snage započet će povlačenje iz Afganistana prema rasporedu u srpnju 2011., rekao je Obama. Napredak dolazi sporo i uz vrlo visoku cijenu u životima naših muškaraca i žena u vojnim odorama, kazao je. Većina Amerikanaca ne odobrava vođenje devetogodišnjeg rata u Afganistanu, pa ih je Obama podsjetio da američke snage ratuju u toj zemlji, jer je u njoj "Al Qaida pripremila terorističke napade na SAD od 11. rujna 2001. u kojima je ubijeno 3.000 ljudi", a ako joj se dopusti to će učiniti ponovo. Naš glavni cilj ostaje onesposobiti i poraziti Al Qaidu u Afganistanu i Pakistanu, i onemogućiti joj da prijeti SAD-u i njegovim saveznicima u budućnosti, rekao je Obama. On je naglasio da je vodstvo Al Qaide u pograničnom području Afganistana i Pakistana danas pod većim pristiskom nego ikada u devet godina otkako su napustili Afganistan. Visoki vođe su ubijani, teže im je novačiti, putovati, provoditi obuku, planirati i izvoditi napade, rekao je Obama, dodajući da je Al Qaida oslabljena, ali će trebati vremena da se porazi. U godišnjoj procjeni stanja u Afganistanu, navodi se da su ubijeni brojni vođe Al Qaide što je umanjilo sposobnost te skupine da izvodi terorističke napade, ali se također konstatira da talibani još uvijek nadziru veći dio Afganistana. U izvješću se kaže kako su SAD i njegovi saveznici ojačali afganistanske snage protiv talibana, ali da je "napredak neujednačen" i uspjeh lako može biti poništen ako se ne učini više na pronalaženju skrovišta pobunjenika u Pakistanu. Zamah koji su talibani postigli u posljednjih nekoliko godina, zaustavljen je u većem dijelu zemlje i preokrenut u nekim ključnim područjima, iako ti dobici ostaju krhki i podložni promjeni, prema pregledu. U njemu se ocjenjuje da postoje uvjeti za početak povlačenja američkih snaga 2011., ali se ne daju naznake o broju vojnika koji mogu očekivati povratak kući. Izvješće je objavljeno isti dan kada je anketa ABC Newsa i The Washington Posta pokazala da rekordnih 60 posto Amerikanaca više ne vjeruju da je rat u Afganistanu vrijedan borbe, što je sedam posto više nego u srpnju. Jezik izvješća je uglavnom općenit, diplomatski, te podjednako odražava želju vojske da joj se dade vremena kako bi razvila strategiju i nastojanje većinskih demokrata da se rat što brže okonča. Također je uočljiv oprez u kritici vlasti u Afganistanu i Pakistanu. Odnos između SAD i Pakistana je "bitan ali neujednačen", kaže se u izvješću. Rat u Afganistanu, pokrenut nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., najdulji je rat koji je SAD ikada vodio. Krajem 2009. Obama je naredio slanje dodatnih 30.000 vojnika u Afganistan, a saveznici iz NATO-a također su poslali pojačanja u misiju ISAF-a. Sva ta pojačanja za sada imaju ograničeni učinak a talibanska pobuna se i dalje širi. Snage SAD-a i NATO-a, koje trenutno broje oko 150.000 vojnika od čega 100.000 Amerikanaca, potisnule su talibane u gradovima poput Marje i dijelova Kandahara, te u pokrajini Helmand, no izostanak većeg napretka u osposobljavanju afganistanskih snaga, znači da se taj napredak ne može očuvati bez nastavka vojnog i financijskog angažmana SAD-a, ocjenjuje se u izvješću. Također se ističe kako je ključno za uspjeh u regiji da Pakistan odlučnije zaustavlja ulazak pobunjenika u Afganistan preko svoje granice.

Njemačka će potkraj 2011. početi postupno smanjivati broj vojnika Bundeswehra u mirovnoj misiji u Afganinstanu, a potpuno ih povući 2014., rekao je u četvrtak njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u obraćanju parlamentu.





Mogu pouzdano najaviti da ćemo potkraj 2011. prvi put smanjiti broj vojnika u Afganistanu, rekao je ministar i potpredsjednik njemačke vlade podnoseći Bundestagu vladino izvješće s nazivom "Napretci i izazovi u Afganistanu".
Istodobno je najavio da bi od 2014. odgovornost za sigurnosno stanje u Afganistanu trebale potpuno preuzeti afganistanska policija i vojska. Westerwelle je, međutim, otvorio mogućnost sa njemački vojni i policijski instruktori ostanu i nakon 2014., no oni ne bi sudjelovali u borbenim akcijama. Mi u Afganistanu branimo vlastitu sigurnost i stoga je naša misija ispravna. No ispravno je isto tako da ta misija ne može vječito trajati, zaključio je Westerwelle. Trenutačno je u sklopu mirovne misije pod vodstvom NATO-a oko 4600 vojnika Bundeswehra, raspoređenih uglavnom na sjeveru zemlje.

Italija će izgubiti drugi najviši politički položaj u NATO-u, priopćio je taj vojni savez u srijedu i najavio da će to mjesto od sredine 2012. pripasti Sjedinjenim Američkim Državama.






Po neslužbenu dogovoru položaj zamjenika glavnog tajnika NATO-a od 1985. u nizu drže talijanski diplomati. Claudiju Bisognieru, koji je sada na tom položaju i kojem je mandat trebao završiti u rujnu 2011., mandat je produžen do 1. lipnja 2012., kaže se u izjavi. No tada će tu dužnost preuzeti Alexander Vershbow, američki veleposlanik pri NATO-u od 1998. do 2001. i sadašnji pomoćnik za međunarodna sigurnosna pitanja državnog tajnika za obranu. NATO će moći iskoristiti prijeko potreban doprinos veleposlanika Bisogniera reformama i transformaciji u kojima je do summita u Lisabonu igrao ključnu ulogu", rekao je u izjavi glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Mislio sam da je bolje ranije donijeti odluku o nasljedniku veleposlanika Bisogniera kako bi zamjena na tom ključnom mjestu bila laka", dodao je. NATO-ov diplomat za agenciju Dpa je rekao da je odluka odraz Rasmussenove politike izmjena na glavnim položajima saveza te da nije političke naravi.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovat će u srijedu u Skopju na sastanku Partnerske komisije Američko-jadranske povelje, priopćeno je iz MVPEI-a.





Uz Jandrokovića na sastanku će sudjelovati ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije te veleposlanik SAD-a u Makedoniji. Očekuje se i sudjelovanje predstavnika Kosova kao zemlje promatrača.
U svjetlu zaključaka nedavno održanog NATO summita u Lisabonu, na sastanku će se razgovarati o budućim pravcima euroatlantskih integracija prostora jugoistočne Europe, kao i o doprinosu zemalja članica sigurnosti i stabilnosti Afganistana. Ministri će također raspraviti i prijedlog Republike Hrvatske o slanju zajedničkih mentorskih timova zemalja članica Povelje u Afganistan.

Richard Holbrooke, 69-godišnji veteran američke diplomacije koji je bio arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu 1995., a trenutačno je službovao kao posebni izaslanik predsjednika Baracka Obame za Pakistan i Afganistan, umro je u ponedjeljak navečer u bolnici u Washingtonu od posljedica puknuća aorte, izvijestile su američke TV mreže. Američki dužnosnici su govorili pod uvjetom anonimnosti, jer se čeka službena objava obitelji i State Departmenta o Holbrookevoj smrti, objavio je NBC News. Holbrooke, koji je zbog svog energičnog stila dobio nadimak "Buldožer", primljen je u petak u Sveučilišnu bolnicu George Washington nakon što mu je pozlilo na sastanku s državnom tajnicom Hillary Clinton u State Departmentu udaljenom nekoliko blokova. Povrgnut je operaciji rekonstrukcije puknute aorte koja je trajala 21 sat, a u nedjelju je ponovo operiran što je trajalo sedam sati. U ponedjeljek ujutro je objavljeno da je u vrlo kritičnom stanju, ali stabilno.



Njegova smrt uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je Obama opisao Holbrookea kao "istaknutu figuru američke vanjske politike" i presudnog protagonista u razvoju američke politike za Afganistan. "On je jednostavno jedan od divova američke vanjske politike", rekao je Obama u ponedjeljak tijekom božićnog prijema u State Departmentu. Ranije u ponedjeljak državna tajnica Hillary Clinton istakla je Holbrookeovu dugu i predanu javnu službu. "On je dao gotovo 50 godina svoga života služeći Sjedinjenim Državama", rekla je Clinton. State Department je u nedjelju objavio da je primio pozive afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i pakistanskog predsjednika Asifa Ali Zardarija, koji su poželjeli skori oporavak uglednog diplomata.

Holbrookova smrt uslijedila je samo nekoliko sati prije 15. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu 14. prosinca 1995., kod čijeg je pregovaranja u vojnoj bazi Dayton u saveznoj državi Ohio, on kao mirovni posrednik odigrao presudnu ulogu. Hoolbroke je posljednjih dana radio na novoj reviziji politike Obamine administracije u ratu u Afganistanu, čija se objava očekuje u četvrtak.

Holbrooke je bio u američkom izaslanstvu u mirovnim pregovorima o Vijetnamskom ratu 1973. u Parizu, a poznat je i kao autor jednog toma "Pentagonskih papira", interne studije o angažiranju SAD-a u ratu u Vijetnamu koja je procurila u javnost 1971., nanoseći štetu američkim interesima, slično kao što to danas čine dokumenti WikiLeaksa. Iskustvo iz Vijetnamskog rata, u kojem je SAD poražen unatoč angažiranja velikih snaga i gubitka 57,000 vojnika, poticalo ga je na ustrajno traženje diplomatskih rješenja u drugim ratovima.

Arhitekt Daytonskog sporazuma
Najpoznatiji je kao ključni mirovni posrednik i arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma 1995., kojim je okončan krvavi trogodišnji rat u BiH. No, manje je poznato da je godine 1992., nakon posjeta srpskom koncentracijskom logoru Manjača kod Banja Luke i članka koji je o tom posjetu objavio u The New York Timesu, znatno pridonio da se američka administracija odluči angažirati u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. To je u ponedjeljak za CNN izjavio njegov bliski prijatelj Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, koji ga je 1992. pratio u posjetu Manjači. Holbrooke je imao i važnu ulogu u zaustavljanju srpske agresije na Kosovu 1999., proširenju NATO-a na istok Europe, a u administraciji Billa Clintona bio je i veleposlanik SAD-a u Njemačkoj, stalni predstavnik pri UN-u te pomoćnik državnog tajnika za europske poslove.



Holbrookeov veliki ego, ustrajnost i spremnost da izvrši snažan pritisak kako bi postigao diplomatske rezultate, donosili su mu i divljenje i netrpeljivost. "Ako vas Richard nazove i pita za nešto, samo recite da. Ako kažete ne, na kraju ćete doći do da, ali će put do toga biti vrlo bolan", izjavio je jednom bivši američki državni tajnik Henry Kissinger.

Naučio je postati izuzetno informiran o svakoj zemlji u kojoj je bio, gurati izlaznu strategiju i tražiti načine da stanovnici te zemlje preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost. "On je buldog za globus. Rekao je da nema grižnje savjesti pregovarati s ljudima koji čine nemoralne stvari", rekao je za Hollbrokea Tim Wirth, predsjednik Zaklade Ujedinjenih naroda.

Biografija
Rođen u New Yorku na 24. travnja 1941., Richard Charles Albert Holbrooke od mladosti je imao interes za javnu službu. Nakon diplomiranja na Sveučilištu Brown, Holbrooke je postao predstavnik Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Južnom Vijetnamu, a zatim je bio pomoćnik dvojice veleposlanika SAD-a u Saigonu. Kasnije je bio direktor Peace Corps-a u Maroku, urednik u magazinima Foreign Policy i Newsweek, savjetnik Jimmyja Cartera u predsjedničkoj kampanji te pomoćnik državnog tajnika za azijske poslove 1977-81. Tijekom 1980-ih godina ostvario je i uspješnu karijeru na Wall Streetu u investicijskoj banci Lehman Brothers. U javnu službu se ponovo vraća s ulaskom Billa Clintona u Bijelu kuću 1993. Holbrooke je bio američki veleposlanik u Njemačkoj 1993. - 1994., a zatim pomoćnik državnog tajnika za europske poslove.

James Dobbins, bivši američki izaslanik za Afganistan koji je ranije blisko surađivao s Holbrookom, nazvao ga je briljantnim diplomatom i rekao da je njegov uspjeh na Daytonskim mirovni pregovorima "bio prekretnica u vanjskoj politici Clintonove administracije". Njegovi napori u Daytonu kasnije će izazvati polemike, kada je ratni čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio pred Haškim sudom (ICTY) 2009. da mu je Holbrooke obećao imunitet u zamjenu za napuštanje politike. Holbrooke je opovrgnuo tu tvrdnju. Za svoj rad, Holbrooke je dobio Daytonsku nagradu za mir 2005., koju mu je dodijelio Daytonski Međunarodni mirovni muzej.

Godine 1996. napustio je State Department i ponovo se vratio na Wall Street u banci Credit Suisse First Boston. Godine 1998., Holbrooke je pregovarao s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem da povuče svoje snage s Kosova, gdje su provodile etničko čišćenje, i dopusti dolazak međunarodnih promatrača. Kada je dogovor propao, Holbrooke je otišao u Beograd prenijeti konačni ultimatum Miloševiću da napusti Kosovo ili će se suočiti sa zračnim udarima NATO-a. U proljeće 1999., NATO je 11 tjedana bombardirao Srbiju s čime je završen rat na Kosovu, a ubrzo je uslijedio i pad Miloševićeva režima.

Holbrooke se ponovo vraća u javnu službu 1999., kada je postao američki veleposlanik pri UN-u u New Yorku, gdje je pokušao posredovati u ratovima u Africi i predvodio nastojanja da se pomogne izbjeglicama i borbi protiv AIDS-a u Africi. "Kakvog ima smisla biti u vladi ako ne pokušate poboljšati stvari, što znači da pokušavate promijeniti stvari", rekao je Holbrooke u intervjuu 2001., govoreći o svom angažmanu u UN-u. Holbrooke, kojeg veže dugogodišnje prijeteljstvo s Billom i Hillary Clinton, snažno je podupirao njezinu kampanju za demokratsku predsjedničku nominaciju 2008. i smatrao se favoritom za mjesto državnog tajnika, ako ona uđe u Bijelu kuću. Obama je osvojio demokratsku nonimaciju i izbore, Clinton je postala državna tajnica, a Holbrookeu je pripala jedan od najtežih zadaća - rješavanje problema u Afganistanu, gdje SAD već devet godina vodi rat, i u susjednom Pakistanu, koji je rasadnik militantnih islamista.



Reakcije Hrvatske i svijeta
Hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da je smrt Richarda Holbrookea "veliki gubitak za američku diplomaciju". "To su tragične vijesti i veliki gubitak za američku diplomaciju", izjavila je hrvatska veleposlanica koja je u ponedjeljak američkoj administraciji izrazila sućut u ime hrvatske vlade zbog smrti 69-godišnjeg Holbrookea. Ona je u ponedjeljak nazočila božićnom prijemu u State Departmentu, gdje su državna tajnica Hillary Clinton i predsjednik Barack Obama govorili o Holbrookeu kao o "velikanu američke diplomacije", koji je gotovo 50 godina neumorno promicao interese SAD-a, te mira i sigurnosti u svijetu. "Predsjednik Obama je vrlo lijepo govorio o Richardu Holbrookeu kao čovjeku koji je dao izniman doprinos ne samo američkoj diplomaciji, nego i rješavanju mnogih kriznih žarišta u svijetu. Sjećamo se i njegove uloge u Bosni i Hercegovini, čega se prisjetio i predsjednik Obama", rekla je Grabar Kitarović za Glas Amerike (VoA).

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u svojoj je reakciji naglasio Holbrookeovu energiju i diplomatske vještine. "Odajem priznanje njegovoj legendarnoj odlučnosti, stretegijskoj viziji i diplomatskim vještinama", rekao je Rasmussen.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je da je Holbrooke bio "jedan od najboljih i najsjajnijih diplomata njegove generacije". "On je bio dokaz da američka diplomacija može promijeniti stvari nabolje".

Ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije, okupljeni na sastanku u Bruxellesu, izjavili su da je Holbrooke bio "div diplomacije". Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton nazvala ga je "prvakom mira i pomirbe", dodavši kako mu je Europa zahvalna za povijesnu ulogu u gradnji mira u BiH.

Njegov suradnik u stvaranju Daytonskog sporazuma, švedski ministar Carl Bildt ponovio je ocjenu britanskog kolege da je Holbrooke bio jedan od najboljih diplomata i "najžešćih boraca za stvari u koje je vjerovao, i za interese svoje zemlje". "Bio je istinski div diplomacije, europski prijatelj i svijet je bez njega manje mjesto", rekao je Bildt.

"Holbrooke je bio apsolutno fantastičan diplomat. Mislim da bi svijet bez njega bio mnogo gore mjesto", rekao je finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb. Francuska ministrica vanjskih poslova Michele Aliot-Marie odala je priznanje "briljantnom diplomatu i neumornom pregovaraču" Richardu Holbrookeu, posebno istaknuvši njegovu ulogu u stvaranju mira u BiH.

Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari izjavio je da Holbrookeovom smrću njegova zemlja "izgubila prijatelja". Holbrooke je odigrao "ključnu ulogu u međunarodnoj diplomaciji pri uspostavi mira u BiH i svladavanju islamističkih militanata u našoj regiji", napisao je u priopćenju Zardari. "Najveću počast možemo mu odati obnavljanjem našeg angažmana u odbacivanju ekstremizma i uvođenju mira" u regiji, zaključio je pakistanski šef države.

Smrt Richarda Holbrookea je "gubitak za američki narod", ocijenio je u utorak afganistanski predsjednik Hamid Karzai koji je povremeno bio u zategnutim odnosima s američkim posebnim izvjestiteljem za Pakistan i Afganistan. "Predsjednik Hamid Karzai smatra smrt Richarda Holbrookea gubitkom za američki narod i žali zbog njegove iznenadne smrti", piše u priopćenju ureda afganistanskog predsjednika.

Davor Božinović, državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) u petak je u američkom State Departmentu razgovarao s pomoćnikom državne tajnice za europske poslove Philipom Gordonom o bilateralnim pitanjima, ulasku Hrvatske u članstvo Europske unije i integraciji zemalja regije u NATO-o i EU.







Ističući da je riječ o redovitim političkim konzultacijama SAD-a i Hrvatske, Božinović je kazao kako je kod bilateralnih pitanja središnja tema bilo ispunjavanje uvjeta za ulazak Hrvatske u američki program ukidanja viza, u okviru čega je usuglašen sporazum o suradnji u prevenciji i borbi protiv teških kaznenih djela. Očekujemo da bi uskoro i taj sporazum mogao biti potpisan, rekao je Božinović. Na sastanku se razgovaralo i o hrvatskom ispunjavanju uvjeta za zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima s EU, uključujući i poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, uz zajednički zaključak da Hrvatska pokazuje i političku i institucionalnu zrelost da pregovore dovede do kraja u prvoj polovici 2011. U tome imamo apsolutnu potporu SAD-a, naglasio je. Istaknuo je da se razgovaralo o ulozi Hrvatske kao regionalnog predvodnika u euroatlantskim integracijama. Svaki dolazak u Washington je nova potvrda naših prijateljskih i partnerskih odnosa. Hrvatska je na neki način završena priča, ono što nas čeka i što je naša politika, te što se od nas očekuje u Washingtonu i glavnim gradovima Europe, to je da svojim primjerom i angažmanom pomognemo zemljama u okruženju, rekao je Božinović, dodajući kako je to odgovornost koju Hrvatska bezrezervno preuzima. Također je istakao kako SAD primjećuje novu atmosferu koja postoji među čelnicima u regiji jugoistočne Europe, što se ocjenjuje pozitivnim razvojem situacije.

Glavni zapovjednik NATO-ovih vojnih snaga u Afganistanu general David Petraeus zatražio je više zrakoplova tipa AWACS, izvijestio je u subotu dužnosnik Saveza, iako se čini da bi zahtjev upućen vjerojatno Njemačkoj mogao naići na ošto političko protivljenje.







Iz NATO-ova sjedišta u Bruxellesu izvijestili su kako razmatraju zahtjev generala Petraeusa. Pismo nam je upućeno i sada ga razmatramo da bismo ustanovili možemo li ga ispuniti, rekao je jedan dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Znam da se o tomu govori već neko vrijeme. U Afganistanu imamo AWACS-e, no tražimo još nekoliko dodatnih, rekao je dužnosnik. Zahtjev će biti podnesen vijeću NATO-ovih 28 zemalja članica. Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane izjavio je kako Njemačka tek treba razmotriti službeni dopis. Njemački tjedan Der Spiegel izvijestio je da bi povećani broj AWACS-a za sobom povukao i slanje dodatnih stotinu vojnika u Afganistan. Razmještaj njemačkih vojnih snaga u Afganistanu već je vrlo nepopularan potez među njemačkom javnošću, a slanje dodatnih snaga u Afganistan zahtijevalo bi novo parlamentarno odobrenje i financiranje.

Ministar obrane Branko Vukelić pozvao je jučer saborske zastupnike da odluče o slanju dodatnih 30 hrvatskih vojnika u mirovnu operaciju u Afganistanu (ISAF), odnosno da u 2011. i 2012. u tu mirovnu operaciju bude uključeno ukupno 350 pripadnika Oružanih snaga RH, uz mogućnost rotacije. Vukelić je zastupnike izvijestio kako je trenutno u Afganistanu razmješten 16. hrvatski nacionalni kontingent (HRVCON) u čijem je sastavu 319 vojnika, u skladu s važećom odlukom Sabora po kojoj je u 2010. godini moguće u navedenu mirovnu operaciju uputiti do 320 pripadnika Oružanih snaga. Naglasio je da u operaciji ISAF sudjeluje 48 zemalja s ukupno oko 131.000 vojnika, ali i da je novom savezničkom strategijom za 2011. predviđen početak tranzicije odgovornosti za sigurnost i stabilnost na afganistanske vojne i sigurnosne snage.



Slijedom toga, NATO je svoje članice, pa tako i Hrvatsku, pozvao da dodatnim snagama pridonesu intenziviranju misije obuke afganistanskih snaga, kako bi ih se u iduće četiri godine osposobilo za samostalno djelovanje i preuzimanje potpune odgovornosti za sigurnost zemlje. Ministar je napomenuo kako se od hrvatskih vojnika traži dodatni angažman kao mentora i instruktora afganistanskih sigurnosnih snaga, te preuzimanje vodeće uloge u školi za vojnu policiju u Kabulu. "Razvoj afganistanske vojske temelj je uspjeha savezničke strategije", poručio je.

Vukelić je izvijestio i o aktualnoj sigurnosnoj situaciji u Afganistanu, gdje su savezničke snage intenzivirale djelovanje usmjereno ka stabilizaciji stanja te stvaranju pretpostavki za politički, gospodarski i demokratski razvoj te azijske zemlje. Napomenuo je da je sudjelovanje u mirovnim operacijama najkonkretniji doprinos jačanju stabilnosti i sigurnosti u svijetu, a da sudjelovanje u operaciji ISAF profilira Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i međunarodne zajednice koja može odgovoriti većim sigurnosnim izazovima.

Većina saborskih klubova podržala je Vladin prijedlog da Hrvatska u mirovinu operaciju u Afganistanu (ISAF) uputi dodatnih 30 vojnika, dok su IDS i HDSSB najavili da će glasovati protiv te odluke. "Misija u Afganistanu je izgubljena misija", kazao je Damir Kajin (IDS) u raspravi o prijedlogu odluke da Hrvatska u 2011. i 2012. u mirovnu operaciju ISAF uputi do 350 svojih vojnika. Afganistan je zemlja koja se nalazi u permanentnom stanju rata već 22 godine i NATO i međunarodne snage taj rat ne mogu dobiti, ocjenjuje Kajin. Nezadovoljan stalnim povećanjem brojem hrvatskih vojnika koji sudjeluju u toj operaciji, a u trenutku kada neke od članica NATO-a najavljuju svoje povlačenje, Kajin je "u šali" predložio dodatno povećanje broja hrvatskih vojnika. "Predlažem, naravno u šali, da prestanemo sa stalnim povećavanjem kvote hrvatskih vojnika i donesemo zakon da Hrvatska u Afganistan pošalje 20 tisuća vojnika, koliko ih sada ima, i 30 tisuća policajaca", rekao je. Kajin smatra da bi, ako želimo da nas NATO cijeni, trebalo donijeti odluku o povlačenju iz misije.

Protiv povećanja broja vojnika u Afganistanu glasovat će i HDSSB, u čije je ime Boro Grubišić ocijenio kako u vrijeme dok je Hrvatska u krizi i recesiji neopravdan dodatni, i to veliki trošak za dodatni vojni kontigent u operaciji ISAF. "Imamo mi i ovdje talibana i mudžahedina da svi zajedno trebamo u žestoki rat protiv njih", kazao je Grubišić, misleći na borbu protiv korupcije i kriminala.

Iako podržavaju odluku, u SDP-u propituju smisao dodatnog angažmana međunarodne zajednice u Afganistanu. "Da li daljnje vođenje rata vodi mirnom rješenju, ili su realnije procjene pojedinih vojnih zapovjednika međunarodnih snaga da za Afganistan ne postoji vojno rješenje?", upitao je Boris Šprem. Zanima ga i hoće li se promijeniti struktura pripadnika Oružanih snaga koji odlaze u Afganistan na način da se od Hrvatske traži da to budu vojnici koji će ići u prve bojne redove. Šprem zamjera i to što Saboru, iako je rok bio kraj listopada, još uvijek nije dostavljeno izvješće o sudjelovanju hrvatskih vojnih snaga u mirovnoj misiji ISAF.

I Danica Hursa (HNS/HSU) smatra kako treba razmotriti novo povećanje broja vojnika, predloživši kao mogućnost da se obave preraspodjele, odnosno da se za školu vojne policije u Kabulu osigura 30 vojnika, ali i da ostatak kontigenta bude 290 vojnika, sukladno važećoj odluci o najviše 320 pripadnika.

Bez primjedbi na predloženu Odluku bio je Klub HDZ-a, u ime kojega je Josip Đakić poručio da sudjelovanjem u misiji ISAF Hrvatska pridonosi izgradnji mira i stabilnosti u Afganistanu, te ju se prepoznaje kao pouzdanog člana NATO saveza i međunarodne zajednice.

"Teza da smo tamo prezastupljeni ne stoji jer smo zastupljeni sukladno našoj veličini i financijskim mogućnostima", rekao je predsjednik Ivo Josipović odgovarajući na novinarska pitanja za posjeta Bjelovaru. U Afganistanu se bavimo kvalitetnim poslom - edukacijom i obukom, Hrvatska vojska je tamo izvan neposrednjih borbenih djelovanja i mislim da je to bitno, istaknuo je, dodajući da se u Afganistanu "ulazi u fazu izlazne strategije koja podrazumijeva jačanje upravo onog segmenta gdje smo mi jaki - edukacije i otvaranja novih poslovnih djelatnosti". Sigurno je da Hrvatska - ako želi u idućem razdoblju do 2014. i kasnije biti jače gospodarski angažirana - sebe mora prezentirati kao zemlja koja je sposobna pridonijeti miru, rekao je ističući da Hrvatska ima odličan ugled u NATO-savezu, pogotovo kad je riječ o misiji u Afganistanu, i kako je vrlo važno da to očuvamo.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je u četvrtak u Bruxellesu da bi zemlje EU-a trebale razvijati vojne odnose s Turskom i tako otkloniti prepreke normalizaciji odnosa EU-a i NATO-a. "Danas sam ponovio svoje prijedloge kako bi se moglo ići dalje" po tom pitanju, rekao je novinarima, nakon sastanka s ministrima obrane EU-a. Treba s jedne strane "zaključiti sporazum o sigurnosti s Turskom i dati joj mjesto u europskoj obrambenoj agenciji" a s druge "naglasiti činjenicu da suradnja treba uključiti sve zemlje NATO-a i EU-a".

Rasmussen je priznao da "temeljni problem, dakle podjela Cipra i posljedične nesuglasice, i dalje postoje". Turska nije članica EU-a a Cipar nije član NATO-a. Stoga danas primjerice EU i NATO ne mogu razmjenjivati osjetljive informacije kada vode zajedničke operacije koje traže savršenu koordinaciju. Rasmussen je ipak priznao da je korak naprijed učinjen na summitu NATO-a na kojem je 20. studenoga u Lisabonu uspostavljen "politički okvir" za buduću suradnju dvije organizacije.

NATO i Rusija nisu prijetnja jedno drugom, izjavila je u utorak glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu, istaknuvši kako je misija Saveza štititi sve svoje članice, uključujući i baltičke zemlje. "Kako je rekao glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na summitu u Lisabonu" 20. studenoga, "NATO i Rusija ne prijete jedno drugom", rekla je glasnogovornica.



Na pitanje o diplomatskim depešama objavljenim na WikiLeaksu, po kojima je NATO planirao odgovoriti na mogući ruski napad na tri baltičke zemlje nakon rusko-gruzijskog rata 2008., Lungescu je odgovorila kako NATO nikad ne objavljuje komentare povjerljivih dokumenata niti obrambene planove. Dodala je kako je NATO uvijek imao planove koji se odnose na obranu svih svojih članica te da će tako i nastaviti. "To je bit naše misije zajedničke obrane", istaknula je. Lungescu je ustvrdila da se čini sve kako bi se postiglo strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije te podsjetila na novi strateški koncept NATO-a za idućih deset godina, smjernice kojeg su prihvaćene u Lisabonu u studenome.

Moskva je izrazila zbunjenost glede NATO-ovih planova objavljenih na WikiLeaksu o zaštiti triju baltičkih zemalja u slučaju mogućega ruskog napada, a savez pokušava smiriti situaciju te ističe kako Rusija nije opasnost. "Takve objave potiču velik broj pitanja i zbunjuju", rekao je izvor iz ruskog ministarstva vanjskih poslova, podsjetivši kako su Rusija i NATO nedavno prihvatili sporazum izbjegavanju primjene sile.

NATO je razradio planove o zaštiti triju baltičkih zemalja (Estonije, Latvije i Litve) od ruskih prijetnja, po američkim diplomatskim telegramima objavljenim na WikiLeaksu, sadržaj kojih je u utorak objavio britanski The Guardian. Zamjenik povjerenstva ruskoga donjeg doma za vanjske poslove Leonid Slutski izjavio je kako bi želio službeno objašnjenje prijepornog pitanja, dodavši kako Rusija ne može "smatrati podatke objavljene na WikiLeaksu NATO-ovim službenim stajalištem".

Britanski premijer David Cameron i američki državni tajnik Robert Gates u utorak su tijekom posjeta Afganistanu izrazili optizimam - Cameron zbog povlačenja vojnika iz te zemlje od 2011., a Gates zbog "napretka" realiziranog, prema njegovu mišljenju, tijekom 2010.



"2010. je bez sumnje godina u kojoj smo postigli stvarni napredak. 2011. bi trebala biti godina tijekom koje bi taj napredak trebao postati stalan", rekao je Cameron, koji je doputovao u Afganistan u iznenadan posjet predbožićni britanskim vojnicima razmještenim ondje, što, čini se, postaje svojevrsnom tradicijom. "Iznimno sam optimističan zbog činjenice da ovdje provodimo dobru strategiju. To činimo već godinu dana", a tako trebamo i nastaviti, rekao je u pogledu NATO-ovih planova kojima se predviđa početak povlačenja dijela vojnih snaga od 2011., a ostalog dijela prije 2015. "Predsjednik Karzai ukazao mi je povjerenje kada je riječ o našem tranzicijskom planu, izjavivši kako ga je moguće provesti, rekao je u pogledu NATO-ovih ciljeva o prekidu borbenih akcija i prijenosa odgovornosti za sigurnost zemlje na afganistanske vojne snage do kraja 2014.

NATO je izradio planove za zaštitu triju baltičkih država (Estonija, Litva i Latvija) od prijetnja iz Rusije, ističe se u diplomatskim depešama koje je objavio WikiLeaks, a u utorak je prenio The Guardian. Plan koji je Sjevernoatlantski savez bio pripremio za Poljsku proširen je na sve tri bivše sovjetske republike s jakom ruskom manjinom pošto su one same zatražile dodatnu zaštitu od Rusije, po tim diplomatskim bilješkama koje je objavio britanski dnevnik The Guardian.



Rusko-gruzijska vojna avantura iz 2008. kada su se sukobili Tbilisi i Moskva koja je intervenirala kako bi, po onome što je službeno objavila, zaštitila prava ruske manjine u Gruziji, ostavila je traga u pamćenju stanovnika Baltika, vidi se u bilješkama koej pokazuju i da su američki čelnici tražili od baltičkih kolega da ostanu mirni kako ne bi naljutili Rusiju. "Događaji u Gruziji zasjenili su sva ostala događanja ovdje, što odavno nije viđeno", ističe se u priopćenju američkog veleposlanstva u Rigi, koje je prenio New York Times koji je također imao pristup tim podatcima što su procurili u javnost.
Latvijci su tada strahovali da bi u slučaju ruske intervencije stanje u zemlji bilo slično stanju na Kavkazu, opet po diplomatskim depešama. Tri baltičke države ušle su u NATO 2004.

Britanski premijer David Cameron koji je stigao u nenajavljen posjet Afganistanu, ocijenio je u utorak da ima "prostora za umjereni optimizam" kada je riječ o povlačenju britanskih snaga iz zemlje počevši od 2011. godine. Premijer je u ponedjeljak navečer otputovao iz Londona u Afganistan, gdje se bori desetak tisuća britanskih vojnika. Downing Street nije objavio dan njegova povratka iz sigurnosnih razloga. Cameron je posjetio britanske baze u pratnji generala Davida Richardsa koji je govorio o napretku na terenu i ocijenio da je uspjeh britanskih snaga na licu mjesta sada "sasvim izvediv". Posjet britanskog premijera vojnicima u Afganistanu već je tradicionalan o Božiću.



NATO je najavio povlačenje 2014. i Cameron se obvezao da će britanske borbene snage otići iz zemlje do 2015. Odgovarajući na novinarsko pitanje u bazi Camp Bastion u pokrajini Helmandu, na jugu zemlje, u svezi s mogućim povlačenjem počevši od 2011., Cameron je rekao: "Mislim da je to još moguće, ali jasno je da moramo i dalje ostvarivati napredak kakav ostvarujemo". "Što se tiče pokrivenosti terena, broja zaštićenih osoba, uvježbavanja afganistanskih snaga koje napreduje brže u odnosu na rokove (...), mislim da ima prostora za umjereni optimizam i da to ide u dobrom smjeru", kazao je premijer.

NATO se mora pobrinuti da Rusija u potpunosti bude uključena u svoje planove glede obrambenoga proturaketnog štita ili će riskirati početak nove utrke u naoružanju, rekao je ruski predsjednik Dimitrij Medvedev u intervjuu objavljenu u ponedjeljak u poljskom tjedniku Wprost u povodu početka dvodnevna posjeta ruskog predsjednika Poljskoj. Prošli su se mjesec NATO i Rusija dogovorili o suradnji na području obrambenog štita i drugim područjima, ocijenivši tu suradnju "povijesnim korakom" u premošćivanju starih razmirica.



"To bi trebala biti zajednička inicijativa Rusije i NATO-a koja nas može zaštititi od prijetnja", kazao je Medvedev za poljski tjedni list Vprost. Ruski predsjednik države se od ponedjeljka nalazi u dvotjednu posjetu Poljskoj. "Ali ako Rusija ne pronađe svoje mjesto u sustavu, može se dogoditi da 2020. proturaketni obrambeni kišobran postane čimbenik koji će destabilizirati nuklearnu ravnotežu i umanjiti ruske obrambene snage, a to može pridonijeti novoj utrci u naoružanju", kazao je Medvedev. Sustav NATO-a povezat će europske proturaketne sustave s radarima i presretačima koje je SAD kani razmjestiti na Sredozemlju, u Rumunjskoj, Poljskoj i možda Turskoj.

Dužnosnici Saveza su objavili da će se taj zaštitni kišobran postavljati postupno od sljedeće do 2020. i biti će sposoban za presretanje dalekometnih i interkontinentalnih raketa.

Snage NATO-a nastavit će praviti pritisak na afganistanske talibane cijelu zimu po cijeloj zemlji, posebice u njihovim uporištima na jugu i istoku, izjavio je u ponedjeljak vojni glasnogovornik NATO-a. "Talibani će biti pod pritiskom cijelu zimu", izjavio je general Joseph Blotz na konferenciji za tisak u Kabulu. "Napredujemo na terenu, ali taj se napredak mora konsolidirati", dodao je.

"Posvuda ćemo napraviti pritisak", posebice "u Kandaharu, Helmandu i na istoku", uporištima pobune smještenima duž pakistanske granice, kazao je on, dodajući: "Gonimo ih posvuda gdje ih možemo naći". Oštra afganistanska zima obično predstavlja pauzu ili barem smanjenje sukoba zbog hladnoće i obilnog snijega, te kretanja pobunjenika prema susjednom Pakistanu.

Prvi dio hrvatskih vojnih snaga 6. kontingenta upućen je u nedjelju na razdoblje od četiri mjeseca u mirovnu operaciju NATO-a KFOR (Kosovo Force) na Kosovu, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. Šesti kontingent OSRH sastoji se od 20 pripadnika OS RH, većinom iz Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane s dva transportna helikoptera Mi - 171 Sh, navodi se u priopćenju i ističe kako se po treći puta u hrvatskom kontingentu u mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu nalazi i jedna žena, nadnarednica iz HKoV-a koja će biti angažirana na poslovima logističkog dočasnika, NEP (Nacionalni element potpore).



Ostali dio snaga 6. kontingenta bit će upućen u područje operacije narednih dana. Zapovjednik 6. HRVCON-a u mirovnoj operaciji KFOR je bojnik Saša Crnec. Šesti hrvatski vojni kontingent bit će razmješten na području Campa Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu. Temeljna zadaća hrvatskog kontingenta je prevoženje ljudi i tereta, a kontingent se sastoji od tri posade helikoptera, zrakoplovno-tehničkog tima za održavanje i nacionalnog elementa potpore, te dva transportna helikoptera Mi-171Sh, navodi se u priopćenju MORH-a.

Više od 11.000 ljudi je evakuirano, a 7.500 kuća je poplavljeno na području Skadra na sjeveru Albanije, rekao je u nedjelju glasnogovornik civilne zaštite Leonard Olli. Glavne prometnice u Skadru u nedjelju su još bile zatvorene pošto je u nekim gradskim četvrtima, koja su usto ostala bez struje, razina vode dosegnula dva metra. U više skadarskih četvrti stanovnici se prevoze čamcima, a u područjima koja su potpuno blokirana zbog poplave jedino djelotvorno prijevozno sredstvo jesu vojni helikopteri i čamci.



"Stanje je kritično i na sjeveru zemlje još ima područja koja su odsječena zbog vode", rekao je Olli. Najmanje 1.400 pripadnika policije i vojske u Skadru i okolici pomaže u evakuaciji stanovnika i doprema im hranu.

Albanske vlasti su u subotu zatražile pomoć NATO-a u borbi s nepogodom. Albanski ministar vanjskih poslova Edmond Haxhinasto pozvao je u nedjelju sve veleposlanike zemalja EU-a i NATO-a kako bi od njih zatražio pomoć za Albaniju, gdje je stanje teško zbog nevremena koje pustoši već tjedan dana. "Materijalna šteta je velika", rekao je Haxhinasto, po vladinu priopćenju za medije.

Hrvatska je veoma zadovoljna NATO-ovim novim strateškim konceptom, dobro napisanim, balansiranim i sveobuhvatnim dokumentom koji pokriva sve mogućnosti koje se mogu predvidjeti, rekao je u petak u Zagrebu na konferenciji o izazovima i perspektivama NATO-a državni tajnik u ministarstvu obrane Pjer Šimunović.







Konferencija koju organiziraju Institut za međunarodne odnose, američko veleposlanstvo u Zagrebu i NATO održava se u Zagrebu pod naslovom "NATO-ov novi strateški koncept - izazovi i perspektive", a bavi se dokumentom koji je NATO usvojio na Lisabonskome summitu u studenome. Po riječima organizatora, NATO-ov novi strateški koncept nastajao je u teškim okolnostima, ali otkad su ga prije oko mjesec dana prihvatili čelnici 28 zemalja članica, on određuje okvir strateškoga pozicioniranja Saveza u idućim desetljećima. Govoreći o novom strateškom konceptu NATO-a, Šimunović je rekao kako je prava vrijednost toga dokumenta njegova sposobnost da predvidi budućnost. Novi NATO-ov koncept izvrsno pokriva sve mogućnosti koje smo kadri predvidjeti, kazao je on.
Koncept je dobro balansiran dokument koji uspijeva pomiriti kompleksnost svijeta u kojem živimo. To je koherentan i dobro napisan dokument koji otvara savez svijetu, dodao je Šimunović. Po njegovim riječima, Hrvatska je zadovoljna tim dokumentom. Mi smo veoma zadovoljni kako izgleda taj dokument. On dobro miri sve tendencije i pitanja, stvari koje su važne i pojedinim saveznicima, i Savezu kao kolektivu, rekao je on. Šimunović kaže kako je važno što dokument reafirmira glavni temelj Saveza, odredbu o kolektivnoj obrani bez koje NATO ne bi bio NATO nego samo neka obična organizacija, ne bi imao strahovitu vjerodostojnost i robusnost koja leži na činjenici da je to kolektivna obrambena organizacija.

Povijesno, kad je NATO nastajao imao je jasnog neprijatelja, a s vremenom to se mijenjalo, rekao je Šimunović. Ali glavna vrijednost kolektivne obrane ostala je ista. To je izvor iz kojega Savez crpi sve svoje snage i sposobosti. Ne može biti obrnuto. Ne možete stvoriti tako strahovitu snagu na činjenici da ste mirovna organizacija ili da ste forum za konzultacije, rekao je. Činjenica da dijelite temeljne interese, a to su liberalna demokracija, ljudska prava, slobodno tržište, to je temelj koji cementira Savez koji nalazi svoju glavnu misiju u kolektivnoj obrani, a to je čvrsto potvrđeno i u strateškom konceptu. Što se Hrvatske tiče, nama je bila važna ta odredba o kolektivnoj sigurnosti, istaknuo je Šimunović. Osim kolektivne sigurnosti, Hrvatska drži i do tzv. politike otvorenih vrata, rekao je. Politika otvorenih vrata također je važna Hrvatskoj. Cijeli proces proširenja NATO-a podcrtava jedinstvenu privlačnost i uspješnost Saveza. Proces proširenja veoma je važan motor reforma i stabilizacije u Europi, rekao je on.
Hrvatska podupire i ostale zemlje regije na njihovu putu u NATO, rekao je. Nama je važno što se to odnosi i na zemlje jugoistočne Europe koje još nisu članice. Mi te zemlje podupiremo snažno na njihovu putu u NATO.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je u četvrtak u govoru na summitu 56 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koji se održava u glavnom gradu Kazahstana Astani, da je pravi trenutak za suočavanje te organizacije s novim izazovima te pozvao sudionike da zacrtaju novi smjer za budućnost i odrede ulogu OESS-a.








Hrvatska dijeli mišljenje da je pravo vrijeme za suočavanje s novim izazovima i mi, čelnici država i vlada zemalja sudionica, imamo veliku odgovornost danas u Astani da zacrtamo novi smjer za budućnost i odredimo ulogu OESS-a, izjavio je Josipović. Hrvatski predsjednik osvrnuo se u svom govoru na protekla desetljeća, podsjetio je na tragičan rat na prostoru bivše Jugoslavije, na krize u bivšim zemljama Sovjetskoga Saveza, kao što su separatizam u Moldaviji, azerbajdžansko-armenski sukob oko Nagorno-Karabaha, te problem u Gruziji i naglasio je da je europski kontinent danas sigurniji i napredniji. Pedeset i šest zemalja (članica OESS-a) su plod nove političke realnosti. Njihove težnje mogu se svesti na jedan zajednički nazivnik: one žele mir, sigurnost i stabilnost, mogućnost da razviju svoja gospodarstva i uspostave veze u globaliziranom svijetu koji donosi velike inovacije, ali i nove izazove s novim opasnostima i prijetnjama, rekao je Josipović.
Podsjetio je i na nedavno održane važne sastanke u Lisabonu: summit NATO-a i summit NATO-Rusija na kojima je usvojen novi strateški koncept i koji su ponudili partnerske odnose i suradnju s Rusijom na mnogim područjima. Josipović je rekao da je prirodno da OESS bude dio takvog političkog projekta, a posebice zato što je tijekom više od 35 godina svoga postojanja razvio sveobuhvatan koncept sigurnosti.
Koncept 'sigurnosne zajednice' predstavlja politički i sigurnosni okvir za euro-atlantsku i euro-azijsku sigurnost kao i za euro-mediteransku komponentu koja se treba dalje razvijati. Svi mi trebamo težiti tome cilju - izgraditi zajednicu u kojoj neće biti crta podjele, neće biti različitih razina sigurnosti i u kojoj će prijetnja ili primjena sile biti nezamisliva, kazao je Josipović dodajući da u tom procesu svi sudionici moraju dati svoj doprinos, bili oni mali ili veliki, u interesu jačanja sigurnosti i stabilnosti. Mi moramo djelovati, zajedno i pojedinačno, u svim zemaljama i pritom ne smijemo zaboraviti našu smjernicu da se ne smiju ugroziti interesi pojedinca, njegova sloboda, njegova ljudska i demokratska prava.
Po njegovim riječima, Hrvatska vjeruje da razvoj sigurnosne zajednice počinje na vlastitom teritoriju i to kao prvo kroz razvoj dobrosusjedskih odnosa u našem dijelu europskog prostora. Naša politika je aktivna prema svim našim neposrednim susjedima i zemljama u regiji. Kao članica NATO-a i buduća članica EU-a mi želimo da da područje jugoistočne Europe postane sigurnije, razvijenije i stabilno uz poštivanje granica svih država i njihovog teritorijalnog integriteta gdje će ljudi slobodno razviti svoje nacionalne težnje i poštovati druge nacije i nacionalne manjine, istaknuo je Josipović.

Časnik Hrvatske ratne mornarice poručnik fregate Stipe Skelin počeo je sudjelovanje u EU-ovoj pomorskoj operaciji "Atalanta", na brodu španjolske ratne mornarice "Patino", koji će osim opskrbe brodova na moru služiti i za operacije protiv gusara u Adenskom zaljevu i somalskim vodama.







MORH je danas priopćio da će Skelin u "Atalanti" sudjelovati od 30. studenog 2010. do 5. lipnja 2011. te da je osmi časnik HRM-a koji je upućen u tu operaciju. Poručnik Skelin prvi je časnik HRM-a koji je ukrcan na opskrbni brod u toj operaciji. Do sada su četiri časnika HRM-a bila ukrcana na NATO-ove brodove tipa fregata ili korveta ratnih mornarica Francuske, Belgije, Nizozemske i Italije, dok su trojica bila raspoređena u zapovjedništvo operacije u Northwoodu u Velikoj Britaniji. Osim poručnika Skelina u zapovjedništvu se do veljače 2011. nalazi i poručnik bojnog broda Neven Pejković. Brod španjolske ratne mornarice "Patino" pomoćni je tanker koji opskrbljuje brodove na moru, dug je 170 metara, u uporabi je od 1995., s posadom od 148 članova. Na brodu je i budući zapovjednik Europskih pomorskih snaga u operaciji "Atalanta" admiral Juan Rodriguez Garat. Osim opskrbe, "Patino" će služiti i za operacije protiv gusara u Adenskom zaljevu i somalskim vodama, budući da se na njemu nalazi tim mornaričko-desantnog pješaštva s gumenjacima i helikopterima. Na brodu je i bolnica za zdravstvenu potporu operacije.