OPSA blog

Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je u petak u Bečićima, u Crnoj Gori, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojem se razgovaralo o aktualnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, posebice u kontekstu njezinog približavanja euro-atlantskim integracijama, kao i budućim planiranim aktivnosti u okviru SEECP-a , priopćio je MVPEI.




Jandroković je čestitao Crnoj Gori na nedavnom dobivanju statusa zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji te istaknuo da Hrvatska čvrsto podupire rad crnogorskog predsjedništva na daljnjem promoviranju demokratskih vrijednosti i europskih standarda u regiji, dodaje se u priopćenju. Imajući u vidu važnost dodatnog jačanja regionalne suradnje, te njezinog utjecaja na gospodarske subjekte, ministar Jandroković posebno je naglasio mogućnosti suradnje u okviru CEFTA-e i drugih infrastrukturnih projekta od regionalnog značaja, kao i prekogranične suradnje u dunavskoj regiji. To se, kako stoji u priopćenju, odnosi i na područje Jadranskog mora koje ima široke potencijale u turizmu, transportu i energetici. Govoreći o hrvatskom pristupnom procesu za članstvo u Europskoj uniji izrazio je uvjerenje da će Hrvatska dovršiti pregovore tijekom aktualnog mađarskog predsjedanja, te kraj ove godine dočekati s potpisanim Ugovorom o pristupanju i jasnim datumom njezina pristupa Uniji. Osvrnuo se i na BiH te podsjetio na nedavnu zajedničku izjavu predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor o hrvatskoj potpori integraciji Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO.

Ministar obrane Davor Božinović sastao se u srijedu sa slovenskom ministricom obrane Ljubicom Jelušič u Obučnom središtu za međunarodne vojne operacije (OSMVO) Hrvatske kopnene vojske u Rakitju i s njom razgovarao o suradnji hrvatske vojske sa slovenskom u operaciji u Afganistanu.






Dvije zemlje surađuju u operacijama u Afganistanu i na Kosovu, rekao je Božinović. Suradnja u Afganistanu dobit će novu dimenzije jer će Hrvatska ove godine preuzeti vojno-policijsku školu u Kabulu, a u njoj će djelovati i dvojica slovenskih instruktora, kazao je on. Cijeli je niz mogućih područja suradnje, dodao je ministar i istaknuo suradnju industrija koje se bave vojnom proizvodnjom.To jesu privatne tvrtke, ali i mi kao predstavnici državnih institucija možemo dati doprinos, da se izbjegne dupliciranje i da pokušamo zajedno ići i prema trećim tržištima, naveo je Božinović. Slovenska ministrica Jelušič naglasila je kako je 2010. bila veoma uspješna godina kad je u pitanju bilateralna suradnja. Organizirali smo 80 posto svih predviđenih aktivnosti, a za ovu smo godinu predvidjeli još dvadeset posto više, rekla je ministrica i posebno pohvalila hrvatske snage u Afganistanu. Hrvatska je u ISAF-u jedna od vodećih država, rekla je. Hrvatske snage u Afganistanu imaju u ovome trenutku pet tzv. mentorskih timova, rekla je slovenska ministrica, a Božinović je objasnio kako nije riječ o novim vojnicima nego o snagama koje je Hrvatski sabor odobrio i uklapaju se "u planove i u Hrvatskoj i u Sloveniji". Nama je izuzetna čast što je Slovenija odlučila svoja dva stručnjaka uputiti u tu školu i to je najbolji način da pridonesemo ukupnim međunarodnim naporima u Afganistanu, a i najsigurniji način da se ti mladi ljudi što prije vrate kući, dobro obavljena posla, rekao je hrvatski ministar. Tijekom razgovora ministara obrane Hrvatske i Slovenije bilo je govora i o mogućoj suradnji oružanih snaga na području nuklearno-biološko-kemijske obrane: razmatra se priključivanje jednog voda pripadnika hrvatskih oružanih snaga bojni slovenske vojske u okviru NATO-ova programa snaga za brzi odgovor, NRF. U sklopu bilateralnog posjeta izaslanstva slovenskoga ministarstva obrane, načelnik Službe za međunarodnu suradnju Davor Čutić i vojni izaslanik Republike Slovenije u Hrvatskoj brigadni general Alojz Završnik potpisali su Plan suradnje za 2011. između Hrvatske i Slovenije, kaže se u priopćenju MORH-a. U povodu 20. godišnjice osamostaljenja obiju zemalja, u Sloveniji će se 26. lipnja održati festival vojnih glazba, a slovenska je ministrica pozvala vojni orkestar Hrvatske vojske da sudjeluje u toj, kako je rekla, zajedničkoj proslavi.

Državna tajnica SAD-a Hillary Clinton u utorak je rekla da će vlada Libanona u kojoj dominira Hezbollah utjecati na odnose te zemlje sa Sjedinjenim Državama koje Hezbollah smatraju terorističkom skupinom.






Hezbollah je na službenoj crnoj listi SAD-a terorističkih organizacija što podrazumijeva razna financijska i putna ograničenja. Vlada pod kontrolom Hezbollaha jasno će utjecati na naše bilateralne odnose s Libanonom, rekla je Clinton novinarima. Naša osnovna stajališta ostaju kakva su uvijek bila. Vjerujemo da se pravda mora izvršiti i nekažnjivost za ubojstvo okončati. Vjerujemo u libanonsku suverenost i kraj vanjskog uplitanja, rekla je Clinton. Bijela kuća je u utorak optužila tu šijitsku skupinu da se koristi prinudom, zastrašivanjem i prijetnjama nasiljem kako bi ostvarila svoje političke ciljeve i rekla da nova vlada mora poštivati libanonski ustav i odreći se nasilja. Clinton je rekla da Washington prati formiranje nove vlade u Libanonu gdje je od Hezbollaha podržan političar Najib Mikati imenovan premijerom što je odnose snage u toj zemlje preusmjerilo prema Iranu i Siriji. Tu ćemo novu vladu ocjenjivati u skladu s onime što čini, rekla je Clinton.

Šest svjetskih sila razočarano je ponašanjem Irana na pregovorima o nuklearnoj energiji što su u Istanbulu završili bez dogovora jer su iranski uvjeti neprihvatljivi, rekla je u subotu visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.



Na konferenciji za novinare nakon dvodnevnih razgovora Ashton je rekla da zasad nema planova o daljnjim sastancima, ali da su Iranu vrata otvorena.Taj proces može ići naprijed ako Iran odluči pozitivno reagirati, rekla je. Po njezinim riječima, razgovori su zapeli kad je Iran inzistirao na tome da se ukinu sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje su uvedene jer Teheran ne želi prestati obogaćivati uranij. Iran je od šest sudionica razgovora (Francuska, Kina, Njemačka, Rusija, SAD i Velika Britanija) zahtijevao da mu priznaju pravo na obogaćivanje uranija, a Catherine Eshton objasnila je da su takvi uvjeti neprihvatljivi. Jedan iranski dužnosnik kaže kako će se pregovori nastaviti, iako još nema ni mjesta ni datuma. Pregovora će biti, ali još nismo odlučili ni gdje ni kada, rekao je Aabolfazl Zohrevand, pomoćnik glavnoga iranskog pregovarača Saida Džalilija.

Visoka povjerenica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton, posrednica u pregovorima velesila o iranskom nuklearnom programu, izjavila je u četvrtak u Istanbulu da će se o toj temi ipak razgovarati na susretu planiranom idućeg tjedna u tome turskom gradu, unatoč protivljenju Teherana.





Što se mene tiče, potpuno mi je jasno da dolazimo kako bismo razgovarali o nuklearnom pitanju i to ćemo i učiniti, rekla je Ashton novinarima nakon susreta s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom. Odgovarajući na upit o svojim očekivanjima uoči susreta, Ashton je kazala da je dosad cilj bio tražiti opipljive i vjerodostojne načine napretka u svezi s tim pitanjem. Predstavnici skupine šestorice (5+1, SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija, Kina i Njemačka) i Iran trebaju se sastati 21. i 22. siječnja u Istanbulu. Privremeni iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi rekao je u srijedu da njegova zemlja ne želi 21. i 22. siječnja razgovarati s velesilama o svom nuklearnom programu. Catherine Ashton je posrednica u pregovorima šestorice i Irana, zemlje za koju zapadne velesile sumnjaju da želi proizvesti atomsko oružje, što Teheran niječe.

Drugi dan službenog posjeta SAD-u načelnik Glavnog stožera OS RH general Josip Lucić posjetio je Zapovjedništvo NATO-a za transformaciju (Allied Command Transformation-ACT) u Norfolku u Virginiji, priopćeno je u srijedu iz MORH-a.




Hrvatsko izaslanstvo primio je zamjenik zapovjednika ACT-a general pukovnik Mieczyslaw Bieniek. Tijekom razgovora istaknuta je bliska suradnja sa zapovjedništvom za transformaciju u integracijskim procesima Republike Hrvatske u NATO te je potvrđena spremnost za nastavak dobre suradnje, nastavlja se u priopćenju. Predstavnici ACT-a istaknuli su da je suradnja s Hrvatskom jedna od najintenzivnijih, naglasivši da je Hrvatska prepoznala i u znatnoj mjeri iskoristila mogućnosti toga zapovjedništva u prilagodbi i izgradnji sposobnosti svojih oružanih snaga kao članice NATO-a. Razgovaralo se i o daljnjem razvoju vojnih sposobnosti OSRH te o dosegnutu stupnju razvoja obalne straže kao jednog od najvažnijih doprinosa OS-a civilnom društvu. General Bieniek je na kraju sastanka naglasio da je ulazak Hrvatske u NATO posebno važan jer zemljama u regiji pokazuje da ozbiljnim pristupom i dobrom pripremom nije nedostižan cilj ulaska u NATO. Za boravka u Norfolku načelnika Glavnog stožera OS RH u američkom Zapovjedništvu združenih operacija (USJFCOM) primio je zapovjednik USJFCOM-a general zbora Raymond T. Odierno. Hrvatskom izaslanstvu predstavljeni su status, mogućnosti i sposobnosti toga zapovjedništva. Tijekom sastanka razgovaralo se i o mirovnim operacijama, po priopćenju.

Hrvatski ministar obrane Davor Božinović primio je u srijedu veleposlanika Paula Vandorena, voditelja delegacije Europske unije u Hrvatskoj, priopćeno je iz MORH-a i delegacije EU-a.





Božinović je u razgovoru s Vandorenom naglasio kako će Hrvatska, kao što je odgovorna članica NATO-a, biti uskoro i odgovorna i vjerodostojna članica Europske unije. Posebno je istaknuo važnost Oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama, uključivo i misije EU-a. Božinović je još naglasio aktivan doprinos Hrvatske procesima u zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, stoji u priopćenju MORH-a. Vandoren je izrazio nadu da će pregovori između Hrvatske i EU završiti do lipnja 2011. te naglasio važnu ulogu Hrvatske u približavanju cijele regije EU-u, navodi u priopćenju MORH. Svrha sastanka, kako se kaže u priopćenju delegacije EU-a, bila je razmjena stajališta i podataka o sudjelovanju Hrvatske u mirovnim operacijama kao jednom od glavnih prioriteta hrvatske vanjske i sigurnosne politike. Vandoren i Božinović razgovarali su o sudjelovanju Hrvatske u NATO-ovim operacijama u misijama koje predvode EU i UN u različitim dijelovima svijeta i regiji. Vandoren je istaknuo ulogu Hrvatske u regiji, koja pridonosi stabilizaciji sveukupnih odnosa, gdje je sigurnost preduvjet za gospodarski napredak. Također je rekao da cijeni predanost i doprinos Hrvatske tim misijama, stoji u priopćenju delegacije.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor donijeli su zajedničku izjavu o potpori Republike Hrvatske euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, u kojoj se navodi da RH podupire teritorijalni integritet i suverenitet BiH i njezin ulazak u punopravno članstvo EU-a i NATO-a, jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda i građana, te izražava uvjerenost da bez jednakopravnosti Hrvata BiH ne može postati država koja u potpunosti funkcionira i ispunjava uvjete za članstvo u EU i NATO, priopćeno je u srijedu iz hrvatske vlade.





Zajedničku izjavu prenosimo u cijelosti:
"Republika Hrvatska nedvosmisleno podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i njezin ulazak u punopravno članstvo EU i NATO. Republika Hrvatska potiče i susjedne zemlje da jasno i nedvosmisleno potvrde svoju podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te da, u skladu s vlastitim nastojanjima i napredovanjem u euroatlantskim integracijskim procesima, iskažu punu podršku i solidarnost opredjeljenju BiH da postane punopravna članica EU i NATO saveza. Republika Hrvatska će se zalagati unutar međunarodne zajednice, a posebno u EU, za sigurnu i predvidljivu europsku perspektivu BiH u procesu prilagođenim specifičnim potrebama, regionalnom položaju i strukturi BiH. Republika Hrvatska smatra da se održivi politički dogovor o funkcionalnom ustroju BiH i mehanizmima zaštite ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana može stvoriti jedino dogovorom unutar same Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska potiče sve sudionike u političkom životu BiH, a posebno predstavnike stranaka koje su dobile najveću podršku konstitutivnih naroda i građana BiH, da odgovorno pristupe dogovorima o reformama koje su potrebne da bi BiH mogla učinkovito i brzo ući u pregovore za članstvo u EU i NATO-savezu. Republika Hrvatska smatra da je u dogovoru o reformama nužno uvažavati interese svih u Bosni i Hercegovini, te dogovor treba temeljiti na paketu reformi koje podjednako uvažavaju i bojazni i potrebe sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH. Uvjerena da bez jednakopravnosti Hrvata u BiH nije moguće postići cilj BiH kao punofunkcionirajuće države osposobljene za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU i NATO, Republika Hrvatska ističe svoj interes da političke stranke u BiH osiguraju punu institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda. Republika Hrvatska u ovom trenutku posebno važnim drži da se jasno i kroz sve razine vlasti i uprave utvrdi definicija predstavnika konstitutivnog naroda kao onog predstavnika čiji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem većinske političke volje pripadnika konstitutivnog naroda iz čijih redova dolazi. Republika Hrvatska poziva sve sudionike u političkom životu BiH, a posebno predstavnike stranaka koje su dobile najveću podršku konstitutivnih naroda i građana BiH, da odgovorno i s punim uvažavanjem interesa sva tri konstitutivna naroda priđu sastavljanju izvršnih vlasti na svim razinama. Republika Hrvatska posebno poziva sve legitimne predstavnike konstitutivnih naroda i građana u Federaciji da u dobroj volji prionu dijalogu i formiraju izvršnu vlast koja bi svojim sastavom bila reprezentativna političkoj volji konstitutivnih naroda i građana iskazanoj na demokratskim izborima."

Potpredsjednik SAD-a Joe Biden doputovao je u ponedjeljak u nenajavljen posjet Afganistanu gdje će se sastati s predsjednikom Hamidom Karzajem, priopćila je Bijela kuća koja posjet nije najavila iz sigurnosnih razloga.






Bidenov posjet toj zemlji, prvi otkako je 20. siječnja 2009. stupio na dužnost u vladi Baracka Obame, događa se u trenutku kada SAD u srpnju treba početi povlačiti svoje snage i prenositi ovlasti afganistanskim snagama. No potpredsjednikov posjet, tijekom kojega će razgovarati i sa zapovjednikom američkih snaga u Afganistanu generalom Davidom Petraeusom i veleposlanikom Karlom Eikenberryjem, događa se četiri dana pošto je Pentagon najavio slanje još 1400 marinaca na jug zemlje radi potpore već ostvarenu napretku. Biden će se sastati i s američkim vojnicima i civilima te posjetiti logor za uvježbavanje afganistanske vojske, po priopćenju Bijele kuće.

Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je u Bijeloj kući primio svog francuskog kolegu Nicolasa Sarkozya, a glavne teme službenih razgovora dvojice predsjednika biti će globalna ekonomija i sigurnost.





Očekuje se da će dvojica čelnika razgovarati o izazovima sigurnosti kao što je rat u Afganistanu, nemiri u Pakistanu i prijetnje militanata u sjevernoj Africi. Na gospodarskom planu, razmotrit će francuski plan za reformu svjetskog financijskog i monetarnog sustava te nastavak globalnog oporavka od recesije. Obama i Sarkozy bi trebali dati izjave nakon sastanka u Ovalnom uredu Bijele kuće. Dvojica predsjednika potom će imati radni ručak u blagovaoni Bijele kuće. Tijekom ručka, Obama i Sarkozy također bi trebali razgovarati o Iranu, Bliskom istoku i drugim pitanjima, najavili su američki mediji. Do Sarkozyeva službenog posjeta Washingtonu dolazi dok se Francuska sprema preuzeti predsjedavanje Skupinom osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G-8 i proširenom skupinom G-20, u kojoj su i najveća nova gospodarstva. Francuska zagovara prerastanje skupine G-20 u glavno tijelo za globalnu gospodarsku koordinaciju. Čelnici zemalja G-8, uključujući Obamu, trebali bi se u svibnju okupiti na summitu u francuskom ljetovalištu Deauville, u Normandiji. Na zadnjem okupljanju G-20 u Južnoj Koreji, SAD je izložen kritikama zbog svoje monetarne politike, no Obama je od tada opetovao američku spremnost za veću gospodarsku suradnju. Bijela kuća je prošloga tjedna objavila kako očekuje suradnju s Francuskom na održavanju svjetskog gospodarskog oporavka i stvaranju radnih mjesta. Predsjedavanje skupinama G-8 i G-20 Sarkozyu daje izglede da ojača svoj položaj kod kuće, uoči očekivane kandidature za drugi predsjednički mandat 2012. To je prvi Sarkozyev sastanak s Obamom nakon neugodnih otkrića u depešama koje je objavio WikiLeaks, gdje se pokazalo da američki diplomati vide francuskog predsjednika kao čudnog i osjetljivog, sa složenim privatnim životom.

SAD planira poslati u Afganistan još 1.400 marinaca kako bi pomogli očuvati krhku stabilnost, samo nekoliko mjeseci prije planiranog povlačenja američke vojske, objavio je u četvrtak list The Wall Street Journal.






Nasilje u Afganistanu je na najgorem stupnju dosad s rekordnim brojem žrtava na svim stranama uključenima u sukob i pobunom koja se širi iz tradicionalnih talibanskih uporišta na jugu i istoku na nekoć mirna područja sjevera i zapada zemlje. U prošlomjesečnom izvješću američkog predsjednika Baracka Obame navodi se da američke i snage NATO-a postižu uspjehe u borbi protiv talibana, ali još ima ozbiljnih izazova. U izvješću se također ističe da se SAD drži plana postupnog povlačenja svojih vojnika kojih je trenutno 100.000 od ukupno 150.000 stranih vojnika, koje će početi u srpnju.