OPSA blog

Vrhovni zapovjednik NATO-a u Afganistanu, američki general Stanley McChrystal rekao je jučer kako savez pokušava spriječiti dopremu oružja i uvježbavanje talibana iz Irana ocijenivši da će uspostava prave stabilnosti u toj zemlji biti vrlo spora.



"Uvježbavanje kojemu smo svjedoci događa se u Iranu, s (talibanskim) borcima koji se kreću po Iranu, a oružje koje vidimo dolazi iz Irana u Afganistan", rekao je McChrystal na tiskovnoj konferenciji u Kabulu.

Američki general ipak nije iznio nijedan dokaz kako bi podupro svoje tvrdnje, samo je rekao da savezničke snage koje su se u zadnjih osam godina borile s talibanskim pobunjenicima posjeduju "jasne dokaze o iranskoj djelatnosti".

"Mi odlučno radimo na tome da zaustavimo tu djelatnost", kazao je. Takve su se izjave pojavljivale i prije, ali ovi McChrystalovi komentari dolaze u trenutku pojačanih napora američkih i NATO-ovih snaga da uguše pobunu u Afganistanu raspoređivanjem više desetaka tisuća dodatnih vojnika.

Ukupni broj vojnika međunarodnih snaga koje predvode Sjedinjene Države trebao bi se do ljeta povećati na 150.000 sa sadašnjih 130.000. Iranski režim koji je uspostavio dobre veze s vladom predsjednika Hamida Karzaja uporno odbacuje optužbe da podupire talibane i sa svoje strane optužuje SAD da igra "dvostruku igru" u zemlji koju razdire rat. I afganistanski čelnici su izjavili da nemaju dokaza da Iran pomaže talibanima.

McChrystal je također ocijenio da će afganistanska borba trajati mnogo duže od roka koji je obećao američki predsjednik Barack Obama. Obama je obećao da će početi s povlačenjem vojnika u srpnju 2011. godine.

Hrvatska i Bugarska imaju vrlo dobre i prijateljske odnose, bez otvorenih pitanja, i žele zajedno nastaviti u istom duhu i unaprijediti suradnju u svim područjima od zajedničkog interesa, izjavio je danas u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković nakon sastanka s bugarskim kolegom Nikolajem Mladenovom.



"Hrvatska i Bugarska imaju iznimno dobre i prijateljske odnose, u njima nema otvorenih pitanja i izrazili smo želju da nastavimo u istom duhu... i da unaprijedimo suradnju u svim područjima od zajedničkog interesa", rekao je Jandroković u izjavi za novinare. Zahvalio je na potpori Bugarske Hrvatskoj pri ulasku u NATO te u približavanju EU-u.

"Bugarska će nastaviti podupirati Hrvatsku na putu u Europsku uniju, uključivo i u otvaranju preostalih poglavlja u pregovorima. Što prije Hrvatska uđe u EU, to ćemo prije imati još jednog saveznika s kojim možemo zajednički raditi u okviru Unije", istaknuo je Mladenov koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Također je rekao da između dviju zemalja ne samo da nema otvorenih pitanja nego imaju i zajednička stajališta o temeljnim pitanjima u regiji. Ta su stajališta da će jugoistok Europe imati zajamčenu stabilnost i napredak tek kad bude u EU-u, a da bi se to postiglo, potrebno je ukloniti neke teškoće i provesti unutarnje reforme.

"I Hrvatska i Bugarska su vitalno zainteresirane da taj dio Europe bude stabilan i prosperitetan", kazao je Jandroković.

"Smatramo da naše dvije zemlje mogu zajedno podupirati te zemlje da shvate lekciju koju smo mi naučili na tome putu", rekao je Mladenov.

Poduprli su i nastojanja Europske unije i međunarodne zajednice u stabiliziranju jugoistočne Europe te su razmijenili mišljenja i o idućoj konferenciji Europska unija - zapadni Balkan u Sarajevu. Mladenov je rekao da će se u Sarajevu snažno zauzeti za potvrdu perspektive proširenja EU-a i liberalizaciju viznog režima za BiH i Albaniju.

"Mi u Hrvatskoj od sarajevske konferencije ne očekujemo ni čudo ni neki spektakularan napredak. Važno je i pozdravljamo da se ta konferencija uopće događa i da će, vjerujemo, uroditi pozitivnim zaključcima", rekao je Jandroković, dodavši da će na njoj biti ministri vanjskih poslova svih zemalja u regiji, uključivo Srbiju i Kosovo. Kazao je kao očekuje da će u izjavi španjolskog predsjedništva EU-a na kraju konferencije biti "ohrabrenje i poruka da svaka zemlja u regiji ima priliku postati članicom EU-a, naravno kad u cijelosti ispuni kriterije i standarde".

Ministri su naglasili da je važno unaprijediti gospodarsku suradnju. Izrazili su zadovoljstvo što su dvije nacionalne agencije za poticanje ulaganja nedavno potpisale sporazum o suradnji, te sutrašnjim sastankom Zajedničke komisije za gospodarsku suradnju koji će se održati u Sofiji.

Na novinarski upit kako ocjenjuje jučerašnji posjet predsjednika Ive Josipovića Republici Srpskoj, Mladenov je rekao da ga smatra pozitivnim. "Mislim da su to vrlo važni znaci pomirbe u regiji", istaknuo je.

Sukob afganistanskih snaga i pobunjenika u tijeku je već šesti dan u petak u pokrajini Nuristanu, blizu granice s Pakistanom, a dužnosnici pokušavaju dobiti potvrdu izvješća da je u borbama ubijen ključni čelnik pakistanskih talibana.



Stotine pobunjenika od nedjelje pokušavaju zauzeti područje Barg-e-Matala u Nuristanu na istoku Afganistana, izjavili su lokalni dužnosnici. Lokalni stanovnici, koji su se također uključili u borbe, izjavili su da su ubili talibanskog zapovjednika Maulana Fazlulaha zajedno s još šest boraca u snažnom pobunjeničkom napadu u srijedu, izjavio je general Mohamad Zaman Mamozai, zapovjednik afganistanske pogranične policije u istočnom Afganistanu. Dužnosnici su rekli su petak da još nemaju potvrdu da je Fazlulah mrtav. U vrijeme tih sukoba poginuo je tisućiti pripadnik američke vojske u gotovo devetogodišnjem afganistanskom ratu, navodi agencija AP po svojoj evidenciji.

Obamina administracija u četvrtak je objavila svoju prvu Strategiju nacionalne sigurnosti (NSS), u kojoj jačanje gospodarstva, diplomaciju i globalnu suradnju ističe kao svoje glavne prioritete, a napad oružjem za masovno uništenje označava najvećom prijetnjom SAD-u.



U tom se dokumentu na 52 stranice Obamina administracija odmiče od doktrine preventivnog rata Georgea W. Busha i usredotočenosti na borbu protiv terorizma. U novoj se strategiji ističe da je oružani sukob posljednje sredstvo kada su iscrpljene sve diplomatske mogućnosti, te da su napori protiv radikalnog ekstremizma samo jedan element strateškog okruženja SAD-a i ne mogu odrediti odnose Amerike sa svijetom. Borba protiv terorizma dominirala je prethodnom strategijom nacionalne sigurnosti iz 2006, koja je započinjala rečenicom Amerika je u ratu. NSS ističe da su gospodarstvo i nacionalni napredak temelji snage Amerike. Snaga i utjecaj SAD-a u inozemstvu počinje s koracima koje poduzimamo kod kuće. Moramo naglasak staviti na rast gospodarstva i smanjenju našega deficita, napisao je predsjednik Barack Obama u uvodu dokumenta. Naš napredak služi kao izvor naše moći. On plaća našu vojsku, osigurava naše diplomatske i razvojne napore i služi kao glavni izvor našega utjecaja u svijetu, ističe se u strategiji. Administracija smatra da će snažan gospodarski stroj SAD-a služiti kao motor prilika za Amerikance i kao izvor američkog utjecaja u inozemstvu. NSS upozorava da obnova američkog gospodarstva traži postavljanje zemlje na fiskalno održiv put, određivanje prioriteta i kompromise između konkurentnih programa i aktivnosti. Godine rasta fiskalnog i trgovinskog deficita zahtijevat će teške izbore u godinama koje dolaze, naznačuje se u dokumentu. U dokumentu se ističe da postoje granice do kojih vlada SAD može trošiti za ratove u Iraku i Afganistanu. Administracija smješta oružje za masovno uništenje na vrh američke liste prijetnji. Terorizam je jedna od mnogih prijetnji koje imaju sve više posljedica u globalno doba. Najveća opasnost za američki narod i globalnu sigurnost i dalje dolazi od oružja za masovno uništenje, posebno nuklearnog oružja, naglašava NSS. Borba protiv al Quide i drugih nasilnih ekstremističkih skupina, također je u vrhu prioriteta. Strategija nacionalne sigurnosti navodi da je cilj omesti, demontirati i poraziti al Quidu i njezine suradnike. Mi slijedimo strategiju koja štiti našu domovinu, osigurava najopasnija oružja i materijale u svijetu, Al Kaidi uskraćuje sigurno utočište, i gradi pozitivno partnerstvo s muslimanskim zajednicama diljem svijeta, navodi se u strategiji sigurnosti. Također se ističu tzv. asimetrične prijetnje, poput onih u cyberspace-u. Strategija Bijele kuće poziva na izgradnju partnerstva diljem svijeta. Angažman je aktivno sudjelovanje SAD-a u odnosima izvan naših granica, navodi se u dokumentu. To je, jednostavno, suprotno od samonametnute izolacije koja nam uskraćuje mogućnost da oblikujemo ishod. Doista, Amerika nikada nije uspjela kroz izolacionizam. Strategija poziva na jačanje starih saveza i njihovu modernizaciju u susret izazovima novoga stoljeća. Bijela kuća će tražiti međunarodni poredak koji je u stanju riješiti izazove našeg vremena - suprotstaviti se nasilnom ekstremizmu i pobuni, zaustaviti širenje nuklearnog oružja ... boriti se protiv klimatskih promjena i održavati globalni rast, pomoći zemljama da se prehranjuju i brinuti za bolesne, rješavati i sprječavati sukobe, ističe se u dokumentu. Administracija planira dalje njegovati odnose s drugim središtima utjecaja 21. stoljeća - uključujući Kinu, Indiju i Rusiju.
NSS poručuje neprijateljski nastrojenim vladama da ih čeka još veća izolacija, ako odbiju poštivati međunarodne norme, uz napomenu da administracija neće oklijevati uporabiti američke vojne snage. No, za uporabu sile se navodi da je predviđena iznimno, i tada na način koji odražava američke vrijednosti i jača legitimitet, te se dodaje da će SAD tražiti široku međunarodnu potporu, surađujući s institucijama kao što su NATO-a i Vijeće sigurnosti UN. U dokumentu se poziva SAD-a da jača međunarodne institucije i poštuje međunarodne sporazume. NSS je dokument čiju izradu od administracije traži Kongres. Benjamin Rhodes, pomoćnik u Bijeloj kući koji je glavni autor, kazao je da odrednice strateške politike nisu originalno razvijene za dokument, već su proizašle iz drugih dokumenata i predsjednikovih govora. Dokument nije obvezujući, no vjerojatno će ga pozorno proučavati u Kongresu i Republikanskoj stranci u izbornoj godini. Čelnik Bijele kuće za protuterorizam John Brennan, savjetnik za nacionalnu sigurnost James Jones i američka državna tajnica Hillary Clinton u četvrtak su u javnim istupima promovirali Nacionalnu strategiju sigurnosti.

Godišnji sastanak zapovjednika i visokih predstavnika ratnih mornarica NATO-saveza i ostalih partnerskih zemalja "MARCOMET 2010", na kojem je sudjelovao 41 admiral i general iz 27 zemalja sa svih kontinenata, tri se dana održavao u splitskome hotelu Le Meriden Lav, a jučer nakon sastanka, zapovjednik HRM-a viceadmiral Ante Urlić i zapovjednik NATO-ova pomorskog zapovjedništva u Napulju viceadmiral Maurizio Gemignani izjavili su kako je skup iznimno važan za Hrvatsku jer je ona pokazala da može pridonijeti pomorskoj sigurnosti. To je prvi takav skup koji je održan u Hrvatskoj, a na njemu se raspravljalo o unaprjeđenju pomorske sigurnosti.



Admiral Urlić na zajedničkoj konferenciji za novinare istaknuo je da su za trodnevnog sastanka raspravljali o mnogim problemima: međunarodnoj realnosti nakon financijske krize, NATO-ovu strateškom pogledu, političko-vojnom pogledu na pomorsku strategiju, komercijalnim interesima pomorskog okružja, pomorskom terorizmu - zaštiti kritičnih infrastruktura, pomorskim operacijama u Adenskom zaljevu i somalskim vodama CTF 151 i ATALANTA (suzbijanje piratstva) te o pomorskoj sigurnosti Hrvatske. Po Urlićevim riječima, MARCOMET je najveći sastanak zapovjednika ratnih mornarica koji se održava u Europi. Admiral Gemignani pohvalio je, kako je rekao, izvrsnu organizaciju skupa jer su poštovani sigurnosni zahtjevi za više od 140 izaslanika iz 27 zemalja i 18 NATO-ovih zapovjedništava te nekoliko civilnih međunarodnih i nevladinih organizacija. Admiral Gemignani posebice je istaknuo da se sudionicima skupa videom obratio i hrvatski predsjednik Ivo Jospipović te da su uvodna izlaganja podnijeli zapovjednik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general zbora Josip Lucić i državni tajnik u Ministarstvu obrane Mate Raboteg. Po admiralovim riječima, razgovori na splitskom sastanku bili su usredotočeni na projektiranje vremena koje dolazi.


Na upit hoće li NATO u Hrvatskoj graditi bazu na Jadranskome moru, odgovorio je kako on na to nema odgovor, pri čemu je dodao da bi, kao zapovjednik NATO-ova pomorskog zapovjedništva u Napulju, to zapovjedništvo rado premjestio u Split zbog prekrasnog okoliša.

Hrvatski sabor jutros je počeo raspravu o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama za 2009.



Izvješće je podnio ministar obrane Branko Vukelić, podsjetivši da je Hrvatska lani u travnju postala članica NATO-a, čime je, istaknuo je, ostvaren jedan od glavnih ciljeva obrambene politike. Ulaskom u NATO Hrvatska je dobila jamstvo kolektivne obrane poručio je ministar. Vukelić je izvijestio da je lani u međunarodnim mirovnim misijama sudjelovalo 460 pripadnika Hrvatske vojske, koji su svojim aktivnostima i zalaganjem, kazao je, podizali ugled svoje zemlje u svijetu. Napomenuo je da je nakon pristupanja NATO-u intenzivirano planiranje u obrambenom sektoru, s naglaskom na opremanje i obuku postrojbi i osoblja svih rodova vojske. Lani je nastavljena reforma u području upravljanja ljudskim resursima, te je dostignuta ciljana brojčana veličina djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama. Ministar je pozdravio angažman domaćih proizvođača za potrebe Oružanih snaga, pa je tako s 14 tekstilnih tvrtki ugovoren posao šivanja vojnih odora, a tvrtka Đuro Đaković je od finske Patrie preuzela tehnologiju te je u tijeku proizvodnja prvih baznih oklopnih vozila. Lani je nastavljeno i ispitivanje domaće jurišne puške, nabavljena je određena količina naoružanja i ubojitih sredstava, sredstava osobne i borbene zaštite, u flotni sustav uključeni su brodovi klase Helsinki. Provedeno je uvezivanje hrvatskog sustava za nadzor zračnog prostora u NATO-ov sustav NATINADS, te je uveden u uporabu novi protupožarni zrakoplov. Vukelić je pozdravio lanjsku odluku vlade o prodaji vojnih stanova, a od te prodaje prikupljeni novac iskoristit će se, kazao je, za opremanje stanova za službene potrebe pripadnika Oružanih snaga. Ministar je kazao i da se obrambeni sustav pripremio za krizu te provodi racionalizaciju poslovanja i mjere štednje s obzirom na gospodarsku krizu.

Afganistanske sigurnosne snage i njemačke snage pod zapovjedništvom NATO-a pokrenule su u utorak ofenzivu protiv talibanskih militanata u Čardari, regiji pokrajine Kunduz na sjeveru Afganistana, priopćili su dužnosnici.



Cilj zajedničke vojne operacije je istjerati talibanske pobunjenike iz te regije, te ukloniti mine postavljene na lokalnim prometnicama, rekli su afganistanski dužnosnici.

Imamo dobru koordinaciju između naših snaga i ova nam je ofenziva vrlo važna. Poduzet ćemo sve mjere kako bi se izbjegle moguće civilne žrtve rekao je čelnik policijskih snaga u Kunduzu Razak Jakobi.

U sjevernoj pokrajini Kunduzu stacionirano je oko 4500 njemačkih vojnika u sastavu NATO-a. U toj su pokrajini posljednjih mjeseci talibanski pobunjenici pojačali svoje aktivnosti.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor boravit će u utorak i srijedu u službenom posjetu SAD-u gdje će se sastati s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući i sudjelovati na Forumu transatlantskih lidera. Premijerka će početi svoj posjet u utorak ujutro doručkom s bivšom američkom državnom tajnicom Madeline Albright, a zatim će u okviru Foruma transatlantskih lidera održati predavanje na sveučilištu Johna Hopkinsa na temu "Uloga Hrvatske u unapređivanju euroatlantskih perspektiva za jugoistočnu Europu. Poslijepodne će se sastati s Bidenom. Istoga dana razgovarat će u Kongresu sa senatorom Georgeom Voinovichem i senatoricom Jeanne Shaheen, predsjednicom Pododbora za europska pitanja u senatskom vanjskopolitičkom odboru, sastati se sa senatorom hrvatskih korijena Markom Begichem, te se obratiti članovima Hrvatskog kongresnog kluba.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u petak u Prištini kako će NATO nastaviti smanjivati snage na Kosovu, no nikakav rok za to još nije utvrđen i sve će ovisiti o stanju sigurnosti na terenu.



"Sigurnost se nastavila poboljšavati. Točno je da ima političkih komplikacija i ponekih incidenata, ali općenito stvari se postupno kreću u dobrom smjeru", rekao je Rasmussen novinarima tijekom posjeta KFOR-u na Kosovu.

Po njegovim riječima, to je i razlog zbog čega je NATO smanjio snage za 5.000 vojnika u siječnju te njihov broj sada iznosi 10.000 ljudi. Rasmussen je dodao da će snage KFOR-a ostati na Kosovu "onoliko dugo koliko bude potrebno da završe posao". Glavni tajnik NATO-a nije, međutim, želio govoriti o rokovima smanjivanja snaga te je rekao da je "prerano utvrditi datum".

KFOR je zadužen za sigurnost na Kosovu otkako je 1999. završen sukob sa srbijanskim snagama. Glavni tajnik NATO-a kazao je da je rješenje za trajnu stabilnost na Kosovu i u cijeloj regiji integracija u Europsku uniju, ali je naglasio da je za ostvarenje ovog cilja "potrebna politička hrabrost, kompromis i povjerenje među svim zajednicama na Kosovu".

Rasmussen je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa zapovjednikom KFOR-a Markusom Bentlerom, snažno podupro započetu istragu protiv korupcije i organiziranog kriminala na Kosovu koju je pokrenula europska misija za vladavinu zakona Eulex. Sličnu potporu Eulexu je dao i Bentler, koji je upozorio da će, pogorša li se tijekom procesa istrage sigurnosna situacija na Kosovu, KFOR na to reagirati.

Načelnici glavnih stožera oružanih snaga zemalja članica Američko-jadranske povelje potvrdili su na sastanku u Sarajevu kako ta povelja, čiji je član i Hrvatska, ostaje važan mehanizam suradnje i jačanja sigurnosti na jugoistoku europskog kontinenta.



Važnost povelje kao mehanizma sigurnosti naglasili su nakon skupa general John Gardner, zamjenik zapovjednika američkih snaga u Europi (USEUCOM) i Miladin Milojčić, načelnik glavnog stožera oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji je bio i organizator sarajevske konferencije.

"Naša je zajednička želja i dalje kroz partnerstvo osigurati mir u ovom dijelu Europe", kazao je novinarima general Gardner podsjećajući kako je Američko-jadranska povelja projekt koji se uspješno razvija već punih sedam godina.

Sarajevski sastanak održan u četvrtak bio je dvanaesti susret načelnika glavnih stožera zemalja-članica Američko-jadranske povelje a Hrvatsku vojsku predstavljao je načelnik njezina glavnog stožera Oružanih snaga general Josip Lucić. Uz načelnike glavnih stožera Albanije, Makedonije te Crne Gore koje su uz Hrvatsku i BiH punopravne članice povelje, sastanku su nazočili i predstavnici oružanih snaga Slovenije te Srbije kao gosti odnosno kao promatrači.

Zapovjedništvo snaga NATO-a u Napulju predstavljao je pak zapovjednik, američki admiral Mark Fitzgerald.

Predstavnici zemalja članica Američko-jadranske povelje potpisali su u Sarajevu zajedničku izjavu kojom je potvrđena spremnost na dalju suradnju u području obrane i jačanja sigurnosti. Posebice je spomenuta i potreba jačanja suradnje u uništavanju suvišnog streljiva i oružja, s obzirom da je to problem koji opterećuje sve države članice.

Kako je potvrdio general Milojčić, sve zemlje predstavile su precizne podatke o suvišnom oružju i streljivu. Kazao je kako su takvi podaci u prošlosti bili tretirani kao strogo čuvana tajna a činjenica da se o tome sada javno govori dovoljan je pokazatelj spremnosti da se otvoreno surađuje.

Danas je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio da su u Sofiji započeli razgovori s Rusijom o mogućoj suradnji na području proturaketne obrane.



"Jučer smo na vijeću NATO-Rusija započeli prvu raspravu i pripremili druge rasprave za samit Saveza u Lisabonu", kazao je Rasmussen na konferenciji za novinare. Prema njegovim riječima, prije početka konkretne suradnje potrebno je što prije razjasniti i raščistiti neke probleme.

Istaknuo je da bi jedna takva suradnja "jasno pokazala da sustav proturaketne obrane nije uperen protiv Rusije. Ima stoga puno razloga za suradnju s Rusijom u tom pitanju", zaključio je Rasmussen.

Danas je državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Davor Božinović održao u Vilniusu političke konzultacije sa zamjenicom ministra vanjskih poslova Republike Litve Astom Skaisgiryte Liauškiene, priopćeno je iz MVPEI-a.



Tom prigodom Božinović se zahvalio na sveukupnoj političkoj i stručnoj potpori koju je Litva pružila Hrvatskoj na njenom putu prema euroatlantskim integracijama, a pohvalio je i zajedničku suradnju u okviru NATO-a u Afganistanu, jer su hrvatski vojnici bili aktivni u Pokrajinskom timu za obnovu Chaghcharan pod litavskim zapovjedništvom, nastavlja se u priopćenju.

Na sastanku se razgovaralo i o modalitetima buduće bilateralne suradnje, a poseban naglasak bio je stavljen na završetak hrvatskih pregovora, ali i na buduću suradnju u okviru Europske unije. U tom kontekstu razmijenjena su stajališta o novoj europskoj diplomatskoj službi te Istočnom partnerstvu, a sukladno interesu sugovornika razgovaralo se i o stanju u jugoistočnoj Europi, prema priopćenju.

Budući da Litva predsjeda OESS-om 2011. godine, Božinović je razgovarao i s Rytisom Paulauskasom, zaduženim za litavsko predsjedanje OESS-om. Tom prigodom izvijestio je sugovornika o predanosti hrvatske vlade u ispunjavanju dvaju mandatnih pitanja Ureda OESS-a u Zagrebu te ga upoznao s aktivnostima koje hrvatska vlada kontinuirano provodi u tim područjima. Litavska strana predstavila je pak planove i prioritete koje planira provesti tijekom svog predsjedanja OESS-om, kaže se na kraju priopćenja.

Državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Davor Božinović sudjelovao je danas u Vilniusu, na konferenciji kojom se obilježava deseta obljetnica osnivanja Vilniuske skupine, priopćeno je iz MVPEI-a.



Državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Davor Božinović sudjelovao je u srijedu u Vilniusu, na konferenciji kojom se obilježava deseta obljetnica osnivanja Vilniuske skupine, priopćeno je iz MVPEI-a.

Božinović je tom prigodom održao uvodni govor zajedno s ministrom vanjskih poslova Litve Audroniusom Ažubalisom, ministrom vanjskih poslova Gruzije Grigolom Vashadzeom i ministricom obrane Litve Rasom Juknevičiene.

Konferencija, koju organizira ministarstvo vanjskih poslova Republike Litve, ima za cilj razmotriti suvremene sigurnosne izazove u Europi, osvrnuti se na tekuće trendove transatlantske suradnje te ponuditi smjernice budućega djelovanja, nastavlja se u priopćenju.

Božinović je održao govor na temu nastavka politike proširenja NATO-a, te se osvrnuo na pojedine aspekte proširenja Saveza tijekom hladnoga rata, a posebnu pozornost je posvetio trima proširenjima NATO-a tijekom posljednja dva desetljeća na istočnu Europu te jugoistok kontinenta.

Zakoračivši u sedmo desetljeće svoga postojanja NATO se nastavlja potvrđivati kao političko-vojni savez koji ispunjava smisao svoga postojanja, a to je obrana teritorija svojih članica i osiguranje trajne stabilnosti u Europi, naglasio je Božinović. Dodao je kako je upravo proširenje NATO-a odigralo presudnu ulogu u tom smislu, djelujući kao politički katalizator prilagodbe Saveza na nepredvidljive okolnosti međunarodnih odnosa. Stoga je od imperativne važnosti da NATO i dalje nastaviti posvećivati osobitu pažnju politici "otvorenih vrata", zaključio je.

Želja je Republike Hrvatske da NATO svoju politiku otvorenih vrata nastavi, prije svega, prema prostoru jugoistočne Europe, naglasio je Božinović, istaknuvši da će se Hrvatska, kao članica Saveza, za to nastaviti snažno zalagati. Politička i sigurnosna konsolidacija toga prostora još uvijek nije u potpunosti dovršena, te je u tu svrhu ulazak Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Akcijski plan za članstvo u NATO-u osobito značajan, kaže se u priopćenju.

Vilniuska skupina je politička inicijativa koja je 2000. godine okupila zemlje središnje i istočne Europe koje su težile članstvu u NATO-u, a u cilju političke suradnje, razmjene iskustava te zajedničkog lobiranja za članstvo u Savezu. Članice su joj bile Albanija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Latvija, Litva, Makedonija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Talibani su u utorak napali zračnu bazu Bagram, najvažniju bazu NATO snaga u Afganistanu, pri čemu su ubijena sedmorica napadača, a ranjena petorica američkih vojnika, objavljeno je u srijedu.



Napad je počeo u utorak u zoru i potrajao veći dio dana. Talibani su bili naoružani bacačima raketa i granatama. Američki vojnici, koji su u većini u Bagramu, odbili su napad. "Uvijek smo pripravni na napade na bazu i obučeni za hitan odgovor", rekao je glasnogovornik američkih postrojba u Bagramu, pukovnik Clarence Counts.

Talibanski glasnogovornik Zabihula Mudžahid rekao je da se nekoliko napadača samoubojica probilo u bazu i raznijelo se unutra, a nekoliko ih je zaustavljeno na ulazu.

Bagram je najvažnija baza američkih vojnika u Afganistanu i najveća zračna luka u zemlji. Talibani su najavili da 20. svibnja počinju ofanzivu na vladu, strane snage i diplomate u Afganistanu. Jučer je u samoubilačkom napadu na konvoj NATO snaga u Kabulu ubijeno 20 ljudi, među kojima i šestorica vojnika.

Skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) poziva Vijeće Europske unije da navede datum ulaska Hrvatske u EU, rečeno je u Zagrebu gdje predstavnici tog tijela i saborsko izaslanstvo održavaju kolokvij "Sadašnja zbivanja na zapadnom Balkanu".



Sudionici razmatraju napredovanje regije prema integraciji u euroatlantske strukture i donose preporuke, rečeno je na konferenciji za novinare.

"Pozivamo Vijeće EU da navede datum pristupa Hrvatske s kojom su pregovori o pristupanju ušli u zaključnu fazu" rekao je Piero Fassino, izvjestitelj za regiju i predsjednik Političkog odbora.

Parlamentarna skupština WEU donijet će na svojoj redovitoj sjednici u lipnju ovu rezoluciju koja ide Hrvatskoj u prilog, rekao je voditelj hrvatskog izaslanstva Zdenko Franić, dodajući da je to "priznanje da smo ispunili većinu zahtjeva i da smo zaista sposobni da uđemo u EU". Predsjednik Skupštine WEU Robert Walter izrazio je uvjerenost da će odsad do punopravnog članstva Hrvatske u Uniji vrijeme brojati u mjesecima.

Dokument koji se razmatra na kolokviju sadrži preporuke za sve zemlje regije među kojima je i poziv EU da državljanima BiH te Albanije dade preferencijalni status za vize i slobodno kretanje ljudi. Da bi regija postala područje sigurnosti i vladavine zakona i suzbila sve oblike kriminala i krijumčarenja "bitno je da EU pošalje jasnu poruku voljnosti da države ove regije uključi u svoje članstvo", rekao je Fassino.

Na pitanje kakva je budućnost Skupštine s obzirom da je krajem ožujka WEU objavila da će se raspustiti, Walter je rekao da taj proces još nije počeo i da traje godinu dana. Međutim, objasnio je Walter, skupština je počela dijalog između nacionalnih parlamenata kako nekim novim interparlamentarnim tijelom nadomjestiti pravnu osobnost one skupštine koja je osnovana 1954.

Skupština WEU osnovana je na temelju izmijenjenog bruxelleskog ugovora i putem svojih političkih prijedloga radi na jačanju europske integracije u sigurnosti i obrani. Obuhvaća sve članice EU i NATO-a.

NATO treba nastaviti jamčiti sigurnost svojim članovima, kako to čini od 1949. te istodobno biti spreman intervenirati i izvan svojeg teritorija, predložila je danas skupina stručnjaka čija je zadaća pripremiti temelje za novu doktrinu Saveza.

"U sljedećih deset godina, NATO će imati četiri velike vojne misije koje će ovisiti jedna o drugoj", stoji u izvješću skupine 12 stručnjaka o "novom strateškom konceptu" NATO-a. Skupinu vodi bivša američka državna tajnica Madeleine Albright.

Pod nazivom "NATO 2020. - zajamčena sigurnost; dinamičan angažman - analiza i preporuke skupine stručnjaka", izvješće je objavljeno u ponedjeljak, a istodobno je predstavljeno veleposlanicima 28 zemalja članica.

Prva od četiri predviđene misije sastojat će se u "obrani od bilo kakve vrste prijetnje agresijom" zemljama članicama, u skladu s prvobitnom misijom od prije 60 godina. "Člankom 5 predviđa se vojna pomoć u slučaju agresije i važno je da to i ostane temeljno načelo saveza, a istodobno se treba pripremati na nove izazove", rekla je Albright novinarima.

U izvješću također stoji kako se NATO treba pripremiti za "interventne snage za vojne operacije i izvan zone koja spada Savezu", kako je danas slučaj u Afganistanu. Albright je izvješće podnijela glavnome tajniku NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu koji je kazao: "NATO nema ambiciju postati svjetski policajac", a slanje interventnih snaga "temeljit će se na načelima povelje UN-a".

Druga važna misija NATO-a u sljedećem desetljeću, bit će, kako stoji u izvješću, suradnja s drugim partnerima u svijetu. Zajednički cilj bit će zajedničko suočavanje s "novim prijetnjama" (cyber napadima, piratstvom, zabranom širenja balističkog i nuklearnog oružja te opasnosti od nestašice energenata).

Posljednja misija je pomoći u osnivanju policijskih i vojnih snaga u politički manje stabilnim zemljama, čime će se pridonijeti međunarodnoj sigurnosti, kako je NATO već učinio u Afganistanu i u Iraku.

Novi Strateški koncept trebao bi biti usvojen tijekom samita koji će se 19. i 20. studenoga održati u Lisabonu.

Dokument se potpuno transparentno u cijelosti može skinuti, pregledati i komentirati. U PDF obliku izvještaj skinite ovdje.

Zrakoplov tvrtke Pamir Airways u kojemu je bilo 38 putnika i pet članova posade, srušio se u ponedjeljak u Afganistanu, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Među putnicima zrakoplova koji je letio iz grada Kunduza na sjeveru zemlje u glavni grad Kabul bilo je i stranaca. Zrakoplov je nestao oko 8 sati ujutro po mjesnom vremenu.

"Mogu potvrditi da se zrakoplov s 38 putnika i pet članova posade srušio na području prijevoja Salang", rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Zemaraj Bašari.

Uzrok nesreće još nije poznat, ali je u vrijeme nesreće u Kabulu i okolici bilo oblačno i kišovito.

Prijevoj Salang nalazi se oko 100 kilometara sjeverno od Kabula.

"Pamir Airways priopćio je da je u zrakoplovu bilo i stranaca", rekao je Bašari dodajući da su snage NATO-a pozvane kako bi pomogle locirati mjesto pada zrakoplova.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastat će se 25. svibnja u Bijeloj kući u Washingtonu s američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom, priopćeno je u petak iz hrvatske vlade.



Kako se navodi u priopćenju, nakon susreta s predsjednikom Barackom Obamom prije mjesec i pol dana, posjet premijerke Kosor SAD-u nastavak je dinamike intenzivne komunikacije na najvišoj razini s američkom administracijom. Predviđeni susreti u Washingtonu bit će prilika za dodatno jačanje hrvatsko-američkog savezništva na svim područjima, a posebice u zajedničkoj potpori euroatlantskoj perspektivi za sve zemlje jugoistočne Europe, navodi se u priopćenju.

Bijela kuća je u četvrtak poslala u Senat novi Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START), što je prva etapa procesa ratifikacije tog sporazuma o nuklearnom razoružanju kojeg su potpisali američki predsjednik Barack Obama i ruski Dmitrij Medvedev, objavila je WH.



START je danas poslan u Senat, rekao je zamjenik glasnogovornika Bijele kuće Bill Burton. Obama i Medvedev su u četvrtak telefonski razgovarali i inzistirali na važnosti što bržeg zaključivanja procesa ratifikacije u dvije zemlje, navela je Bijela kuća u priopćenju. Dvojica čelnika su 8. travnja u Pragu potpisali novi START koji konkretizira angažman dviju zemalja da znatno smanje broj njihovog nuklearnog strateškog naoružanja. Da bi ga počeli primjenjivati, sporazum moraju ratificirati američki Senat i ruska Duma, sukladno ustavima dviju zemalja.

Kao članica NATO-a i buduća članica Europske unije Hrvatska će aktivno pomagati svim državama regije na tom putu, rekla je u petak hrvatska premijerka Jadranka Kosor makedonskom kolegi Nikoli Gruevskom koji je zahvalio i čestitao Zagrebu na uspješnoj organizaciji godišnje skupštine EBRD-a, priopćio je vladin ured.



Kosor, koja je Gruevskog primila u Banskim dvorima, izrazila je punu potporu makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama, a na sastanku se razgovaralo o gospodarskoj suradnji te globalnoj krizi i mjerama borbe protiv nje. Dvoje premijera razgovaralo je i o globalnoj gospodarskoj krizi te mjerama koje dvije zemlje poduzimaju kako bi smanjile teret krize i potaknule gospodarski rast, dodaje se u priopćenju.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai koji boravi u posjetu Washingtonu ocijenio je u utorak pred američkim senatorima da će za borbu protiv korupcije u njegovoj zemlji trebati još nekoliko godina, pozivajući nazočne na strpljenje.



Karzai kojega u SAD-u kritiziraju u svezi s tim pitanjem je rekao da je borba s korupcijom bitka koju vodimo svaki dan, no ovdje u SAD-u, kao i u bilo kojem drugom dijelu svijeta, ne može se vidjeti njezine svakodnevne rezultate. Još je nadodao će se možda Afganistan, kada se dođe za nekoliko godina i promijeniti i vidjet će se, kao što on vidi svakog dana putujući Afganistanom, da se zemlja iz dana u dan mijenja.
U srijedu nešto ranije, američki predsjednik Barack Obama priznao je da je u borbi s korupcijom u Afganistanu ostvaren napredak, ali da su potrebni i drugi napori.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u srijedu u Zagrebu na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) da podupire vladine mjere gospodarskog oporavka, naglasivši da bi one trebale biti ravnomjerno raspoređene kako bi se zaštitili najugroženiji.



Hrvatski predsjednik je isto tako rekao da se ulaskom Hrvatske u NATO znatno popravila investicijska klima, te dodao da očekuje dodatan napredak skorim završetkom pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Ja sam optimist jer sada u Hrvatskoj postoji snažna volja da se uklone prepreke stranim ulaganjima rekao je Josipović. Dodao je da u tom smislu Hrvatska želi biti partner SAD-a, te se osobito zauzeo za greenfield ulaganja.
Markušić, predsjednik AmCharm-a je nadodao da je važno popraviti poslovnu klimu u Hrvatskoj što će povećati strana ulaganja, osobito američkih tvrtki.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i glavni tajnika NATO-a Anders Fogh Rasmussen čestitali su u srijedu Davidu Cameronu na imenovanju za premijera Velike Britanije.



U ime Europske komisije, Barosso je uputio najtoplije čestitke na izboru za premijera Ujedinjenog Kraljevstva, te nadodao da poput svih europskih vlada, suočenih s s teškim izborom u teška vremena, uvjeren da će Cameron ipak zacrtati pravi put za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz sadašnje krize i vratiti je na put održivog razvoja. Barroso je poručio novom, euroskeptičnom britanskom čelniku da su mnogi izazovi, poput gospodarskog oporavka, borbe protiv globalnog siromaštva, protiv klimatskim promjena, energetska sigurnost, zajednički diljem Europske unije i traže zajednički odgovor.

Glavni tajnik NATO-a poručio je kako ne sumnja da će Velika Britanija i dalje biti snažno angažirana u NATO-u, Rasmussen je također zahvalio dosadašnjem premijeru Gordonu Brownu na suradnji.

Seminar za glasnogovornike i državne službenike koji se bave odnosima s javnošću iz zemalja jugoistočne Europe članica Američko-jadranske povelje održan je u utorak u Zagrebu u organizaciji ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Na seminaru organiziranu u povodu aktualnog hrvatskog predsjedanja Američko-jadranskom poveljom, sudjelovali su predstavnici ministarstava vanjskih poslova i ministarstava obrane iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.



Uz predavanja o javnoj dimenziji hrvatskog sudjelovanja u mirovnim operacijama, nazočnima su prezentirani i rezultati istraživanja javnog mišljenja hrvatskih građana o NATO-u koje je za potrebe Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija provedeno povodom prve godišnjice hrvatskog članstva u Savezu. Rezultati tog istraživanja pokazali su kako se 64,6 posto hrvatskih građana osjeća sigurnije kao državljani zemlje članice NATO-a, a 62,6 posto slaže se da su NATO i primanje novih članica važni za sigurnost i stabilnost regije jugoistočne Europe. Hrvatsko sudjelovanje u misijama NATO-a pod mandatom UN-a pridonosi jačanju sigurnosti zemlje i međunarodnog položaja, misli 54,1 posto ispitanika, a 68,3 posto osobno podupire pomoć međunarodne zajednice u okviru misije ISAF-a narodu Afganistana da izgradi sigurniju i stabilniju zemlju.

Kao predavači na seminaru sudjelovali su jedan od vodećih stručnjaka NATO-a za javnu diplomaciju i zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Michael Stopford, te direktor Regionalnog programa za Europu pri Međunarodnom republikanskom institutu Patrick Egan.

Dojmljivom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi, s više od 10.000 vojnika i naoružanjem koje uključuje i strateške nuklearne projektile, započela je u nedjelju središnja proslava 65. obljetnice savezničke pobjede nad nacističkom Njemačkom u nazočnosti ruskog državnog vrha i više od 30 šefova država među kojima su sadašnji i bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i Stjepan Mesić. U vojnom defileu sudjeluje i oko 1.000 pripadnika oružanih snaga članica NATO-a - Francuske, SAD-a, Poljske i Velike Britanije.

Parada je započela iznošenjem zastave Ruske Federacije i sovjetske zastave sa srpom i čekićem, znamenjem pobjede u Drugom svjetskom ratu. Tijekom više od jednog sata Crvenim trgom su prodefilirali tenkovi, oklopni transporteri i raketni projektili, dok su slavni trg nadlijetali borbeni zrakoplovi. Postrojbama na Crvenom trgu obratio se ministar obrane Anatalaj Serđukov, a potom i predsjednik Rusije i vrhovni zapovjednik Dimitrij Medvedev.
Lekcije Drugog svjetskog rata pozivaju nas na solidarnost..., dok zlo se pojačava ako se pred njim povlači i ako se pravimo da ga ne primjećujemo rekao je Medvedev i pozvao na rješavanje problema globalne sigurnosti na temelju dobrosusjedstva.

Na paradi su od šefova država, između ostalih, viđeni i njemačka kancelarka Angela Merkel i kineski predsjednik Hu Jintao, kao i čelnici Bugarske, Estonije, Mongolije, Letonije i Izraela. Francuski šef države je odgodio posjet zbog financijske krize u eurozoni, a iz istog razloga je izostao posjet talijanskog premijera Silvija Berlusconija. U Moskvu ne dolaze ni američki predsjednik Barack Obama ni britanski premijer Gordon Brown. Čelnici Bjelorusije i Ukrajine, koje su u Drugom svjetskom ratu bile u sastavu SSSR-a, također nisu nazočni jer će jubilej obilježiti u svojim zemljama.SSSR je u Drugom svjetskom ratu izgubio oko 26 milijuna ljudi, od čega su dvije trećine bili civili. Na Istočnom frontu je uništeno čak 75 posto nacističkih divizija.Godišnjica pobjede nad nacizmom obilježena je i na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) s astronautima iz Rusije, SAD-a i Japana.

Četvrti kontingent od 20 pripadnika Oružanih snaga RH (HRVCON), većinom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane s dva transportna helikoptera Mi-171-Sh, upućen je danas u mirovnu operaciju NATO-a KFOR (Kosovo Force) na Kosovu, na razdoblje od četiri mjeseca, objavilo je danas Ministarstvo obrane (MORH) na svojim internetskim stranicama.



Zamjena između trećeg i četvrtog kontingenta izvršena je od 29. travnja do 6. svibnja, a zapovjednik četvrtog HRVCON-a u mirovnoj operaciji KFOR je satnik Ivan Đelagić.

Četvrti hrvatski vojni kontingent bit će razmješten na području Campa Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu. Temeljna zadaća hrvatskog kontingenta je prevoženje ljudi i tereta, a kontingent se sastoji od tri posade helikoptera, zrakoplovno-tehničkog tima za održavanje i nacionalnog elementa potpore, priiopćeno je danas iz MORH-a.

Vojnici NATO-a prvi put će defilirati na Crvenom trgu u nedjelju u Moskvi prigodom 65. obljetnice pobjede nad nacističkom Njemačkom uz veliku pompu na najvećoj vojnoj paradi od raspada Sovjetskog Saveza.



Dvadesetak šefova država i vlada, među kojima Hu Jintao, Nicolas Sarkozy i Angela Merkel, očekuje se na mimohodu dostojnom SSSR-a sa starim sovjetskim tenkovima T-34, usavršenim raketama i bezbrojnim topništvom.

Deset tisuća vojnika proći će Crvenim trgom kao i tisuću vojnika iz 13 zemalja, primjerice Francuske, Velike Britanije, Poljske i SAD-a, što predstavlja premijeru za te zemlje članice Atlantskog saveza, koji Rusija smatra najvećom prijetnjom svojoj sigurnosti.

"Naš narod je dobio najokrutniji rat 20. stoljeća, spasio svoju zemlju i Europu od fašizma, i svima osigurao budućnost", izjavio je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

Ta je pobjeda "glavni simbol, temelj ruskog nacionalnog identiteta", objasnio je direktor Ruskog instituta za ispitivanje mnijenja Lev Gudkov. Dok broj veterana tog rata opada iz godine u godinu, važnost proslave "velike pobjede" sve više raste.

Obljetnica će se proslaviti u brojnim ruskim gradovima kao i svake godine 9. svibnja, kad je službeno završen rat između SSSR-a i Njemačke u kojem je, prema podacima ruskih vlasti, smrtno stradalo 26,6 milijuna Sovjeta.

Na hrvatsko-američkoj vojnoj vježbi "Guardex 10", koja se na Vojnom poligonu u Gašincima održava od 26. travnja do sutra, danas je završio prikaz uvježbanosti oružanih snaga dviju država.



U prikazu je sudjelovalo 30 pripadnika Nacionalne garde Minnesote i 170 pripadnika Oružanih snaga RH, a nazočili su mu zapovjednik Hrvatske kopnene vojske (HKov) general pukovnik Mladen Kruljac, zapovjednik Nacionalne garde Minnesote general bojnik Larry Shellito, direktor vježbe zapovjednik gardijske oklopno-mehanizirane brigade HKoV-a brigadni general Mladen Mikolčević, a pratio ju je i 21 član vojno-diplomatskog zbora.

Cilj vježbe je dosegnuti NATO-ove standarde u uvježbanosti, planiranju, organizaciji i provedbi vježba te poboljšati taktičku interoperabilnost primjenom NATO-ovih doktrina i procedura. Zajedničko uvježbavanje postrojba provodi se u sklopu višegodišnjih bilateralnih odnosa s minnesotskim oružanim snagama, s kojima hrvatski vojnici sudjeluju u ISAF-u u Afganistanu u okviru multinacionalnog operativnoga mentorskog tima za vezu.

Ocijenivši završnicu, u kojoj su sudjelovale kopnene i zračne snage, najvišim ocjenama, brigadni general Mladen Kruljac naglasio je kako suradnja s minnesotskim snagama traje od 1999. te da je provedeno više od 130 bilateralnih aktivnosti u Hrvatskoj, Njemačkoj i SAD-u. "Današnji prikaz tek je dio uvježbanosti hrvatskih i američkih vojnika, koja dobiva najviše ocjene obiju strana. Američki vojnici rabe hrvatsko naoružanje, opremu i telekomunikacije, a hrvatski vojnici američko naoružanje i opremu kad odu u SAD", rekao je Kruljac.

Najviše ocjene završnom prikazu vježbe dao je i general bojnik Larry Shellito.
"Netko me danas ovdje pitao što mislim o hrvatskim vojnicima, Hrvatskoj vojci. Moje mišljenje je takvo da bih s njima išao u rat. I jesmo zajedno u ISAF-u i sada je u tijeku treća izmjena u njemu. S velikim ponosom su hrvatski i minnesotski vojnici danas izvodili vježbu. Tijekom godina pratio sam razvoj te suradnje i Hrvatska može biti vrlo ponosna na sve što je postignuto ovdje, u Gašincima", rekao je Shellito.

Zadovoljstvo prikazom izrazio je i direktor vježbe brigadni general Mladen Mikolčević.

Danas je u Gašincima predstavljena i nova višenamjenska hrvatska strojnica VHS.

Washington će privremeno poslati još 850 vojnika u Afganistan kako bi ublažio nedostatak instruktora afganistanskih snaga, jer europskim saveznicima treba još vremena da onamo pošalju svoje instruktore, priopćio je u Pentagon.



Američki ministar obrane Robert Gates odobrio je slanje 150 marinaca i jedne bojne kopnene vojske na zadaću koja će trajati od 90 do 120 dana, rekao je njegov glasnogovornik Geoff Morrell."To je prijelazna sastavnica koja će saveznicima dati vremena za slanje njihovih preostalih instruktora.Tako Washington želi spriječiti prekid uvježbavanja afganistanske vojske i policije u očekivanju dolaska instruktora iz europskih zemalja", rekao je.

No upozorio je Morrell, "to nije dugoročan odgovor na problem stalnog nedostatka instruktora. Ovo je privremeno rješenje", istaknuo je. Pentagon već mjesecima traži više instruktora od svojih saveznika u NATO-u.

Njemačka je rekla da na sastanak idućeg tjedna u Berlinu poziva ministre obrane i zapovjednike vojnih stožera država koje imaju vojnike na sjeveru Afganistana.



Njemačka vlada je rekla da ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg je također pozvao predstavnike, NATO-a, Europske unije i Afganistana na neformalni skup 11. svibnja. Ministarstvo obrane je u utorak rekao da će sudionici raspravljati kako nastaviti djelovati na tom području i uputiti "signal odlučnosti" skupne predanosti zemalja.

Ministarstvo nije navelo pojedinosti o tome koje su zemlje pozvane. Među državama koje su nazočne na sjeveru Afganstana su sada Sjedinjene Države, Norveška i Švedska a Njemačka na tom području, koje je dugo bilo razmjerno mirno ali od nedavno postaje sve nasilnije, ima gotovo 4400 vojnika.

Dvodnevne hrvatsko-američke bilateralne obrambene konzultacije počele su danas u Zagrebu, a hrvatski ministar obrane Branko Vukelić istaknuo je kako će one pridonijeti jačanju i produbljivanju suradnje dviju prijateljskih zemalja, na obostranu korist, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.



U izaslanstvu Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koje je predvodio Joseph McMillan, glavni zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za međunarodna sigurnosna pitanja, sudjeluju i veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley i zapovjednik Nacionalne garde Minesote brigadni general Lary Shellito te suradnici.
U hrvatskom su izaslanstvu, uz ministra Vukelića, državni tajnik Pjer Šimunović, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Slavko Barić i suradnici.

Istaknuvši kako će ove bilateralne obrambene konzultacije "pridonijeti jačanju, širenju i produbljivanju suradnje dviju prijateljskih zemalja, na obostranu korist", ministar Vukelić je podsjetio da se "bliska politička i obrambena suradnja počela izgrađivati još u združenim naporima izgradnje mira, sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe. Ovom prigodom iskazujem zahvalnost Nacionalnoj gardi Minesote, jer je suradnja s njom i uz punu američku potporu, bila od velike važnosti, osobito u provođenju obrambenih reformi", rekao je Vukelić. Naglasio je važnost sveobuhvatne američke pomoći, osobito one vezane za sudjelovanje u NATO-vođenim operacijama - i kroz programe školovanja, strateškog transporta, opremanja, zajedničkih vježbi i združene obuke, pa do sudjelovanja u humanitarnim projektima i donacijama.

Republika Hrvatska, naglasio je ministar Vukelić, iznimno cijeni američko ustupanje terenskih vozila s balističkom zaštitom i oklopnih vozila visoke prohodnosti, kao i ponudu za cijeli niz drugih vojnih sredstava za još uspješniju provedbu zadaća, osobito u operaciji ISAF. Osobito je istaknuo zajednički hrvatsko-američki OMLT koji postiže značajne rezultate.

Republika Hrvatska, koja je navršila prvu godinu punopravnog članstva u NATO-u, zahvaljuje SAD-u na neprocjenjivoj političkoj potpori u ostvarivanju jednog od hrvatskih strateških ciljeva, rekao je ministar obrane Vukelić, istaknuvši kako i Hrvatska pruža punu potporu zemljama u susjedstvu na njihovom euroatlantskom putu.

Republika Hrvatska od 2003. godine sudjeluje u ISAF-u. Ove godine povećat ćemo naš kontingent za 7 posto te ćemo u operaciju uputiti helikopterske, topničke i logističke instruktore i dva policijska OMLT-a. Time će, kazao je ministar obrane Vukelić, ukupno 40 posto hrvatskog kontingenta biti uključeno u obuku afganistanskih sigurnosnih snaga.

Ove bilateralne hrvatsko-američke obrambene konzultacije, slijedom dosadašnjih iskustava, dovest će do daljnjeg proširenja suradnje, osobito u pitanjima sudjelovanja u operacijama, navodi se u priopćenju.
Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley istaknuo je kako Sjedinjene Američke Države prepoznaju strateški značaj Republike Hrvatske, osobito za stabilnost u regiji, dodavši kako će i ove konzultacije dati novu kvalitetu našoj razvijenoj bilateralnoj suradnji.

Razvitak odnosa na obrambenom području utemeljen je na odličnim političkim odnosima, rekao je Joseph McMillanom, glavni zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a, istaknuvši značaj suradnje Republike Hrvatske s Nacionalnom gardom Minesote. Veze s Republikom Hrvatskom su duboke, a od 2003. godine, od uključivanja hrvatskih vojnika u ISAF, američki zapovjednici bili su impresionirani profesionalnošću hrvatskih vojnika. Hrvatska daje veliki doprinos miru i stabilnosti ne samo u jugoistočnoj Europi, već i šire, navodi se u priopćenju.

U sklopu bilateralne suradnje, vojni izaslanik SAD-a u Hrvatskoj brigadir Brendon McAloon uručio je bivšem vojnom izaslaniku Republike Hrvatske u SAD-u brigadiru Damiru Terziću medalju "Legion of Merit" za osobite zasluge za razvoj američko-hrvatskih odnosa.

S ciljem potpore članstvu triju zemalja Jugoistočne Europe u NATO-u, SAD zajedno s Hrvatskom, Albanijom i Makedonijom su na današnji dan - 3. svibnja 2003. u Tirani potpisali i osnovali "Američko-jadransku povelju". Povelju su potpisali ministri vanjskih poslova triju zemalja, te državni tajnik SAD-a, Colin Powell. Povelja je tada formalizira potporu SAD-a trima državama na njihovom putu u NATO i predviđala trilateralnu suradnju poradi ispunjavanja uvjeta za budući ulazak u članstvo Saveza.

Povelja je pozvala Savez da napredak triju zemalja procjenjuje prema individualnim postignućima svake države potpisnice. Dokument ističe važnost jačanja demokracije i manjinskih prava, suzbijanja terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje i potiče reforme oružanih snaga u potpisnicama te njihovu međusobnu vojnu suradnju.

Poveljom je osnovana Partnerska komisija koja postavlja političke smjernice za međusobnu suradnju. Partnerska komisija se sastaje jednom do dva puta godišnje na razini ministara vanjskih poslova ili njihovih pomoćnika.

Karakter, opseg i razina aktivnosti koje se odvijaju unutar Povelje vrlo je širok - od sastanaka visokih državnih izaslanstava, ekspertnih sastanaka, pa do vojnih vježbi s velikim brojem sudionika. Po opsegu najsadržajnija je suradnja na području obrane i sigurnosti.

Najvidljiviji rezultat suradnje u okviru Povelje je upućivanje Multinacionalnog medicinskog tima (CMT) od 12 članova u Misiju ISAF u Afganistanu, a povelja je svoj cilj ispunila i ulaskom Hrvatske i Albanije u NATO.
Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroković, potpisali su 4. prosinca 2008. u Helsinkiju Dodatak povelji čime su u članstvo te skupine koja služi kao priprema za članstvo u NATO-u pristupile Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Uz pomoć Američko-jadranske povelje i priprema za članstvo, Hrvatska i Albanija su 1. travnja 2009. postale članice NATO-a.

Hrvatska trenutačno predsjedava Američko-jadranskom poveljom u sklopu koje je 27. travnja organiziran simpozij "Žene i sigurnost".

Ovim putem izražavamo nadu da će se u članstvo ove uspješne povelje uskoro uključiti i Srbija.

Američko-jadransku povelju u cijelosti pročitajte na stranicama OPSA-e, ovdje.

U zagrebačkom hotelu Westin u utorak, 27. travnja održan je simpozij "Žene i sigurnost" kojeg je otvorio državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH dr. sc. Davor Božinović. Simpozij se održao u sklopu hrvatskog predsjedanja Američko-jadranskom poveljom, a okupio je paneliste iz vladinog, diplomatskog, vojnog, znanstvenog i nevladinog sektora iz Hrvatske, SAD-a, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Cilj simpozija "Žene i sigurnost" bila je naglasiti važnost uloge koju žene regije jugoistočne Europe imaju na području sigurnosti u procesu donošenja odluka, sprječavanju konflikata, održavanju mira te postkonfliktnoj rekonstrukciji. Organiziran je kao multidisciplinarna platforma za raspravu o sigurnosnim izazovima regije jugoistočne Europe sudionika iz vladinih i nevladinih krugova.

Državni tajnik Božinović je ukazao na nedovoljno priznatu ulogu koje žene imaju kako u procesu političkog odlučivanja tako i u provođenju mjera međunarodne sigurnosti kroz mirovne operacije, mjere izgradnje povjerenja ili vođenje pregovora. Žene lideri daju značajan doprinos svjetskom miru i sigurnosti prije svega upornošću, temeljitošću i posebnim talentom za izgradnju konsenzusa.

Glede pitanja položaja žena te mogućnosti njihovog profesionalnog razvoja u sigurnosno-obrambenom sustavu, Božinović je istaknuo činjenicu da Republika Hrvatska ima veći postotak žena u oružanim snagama u odnosu na vojske ostalih zemlja članica NATO-a.

"No, ostajemo u potpunosti svjesni potrebe daljnjeg, kontinuiranog rada na stvaranju prikladnih uvjeta da žene ostvare sve svoje osobne i profesionalne potencijale, ne samo u sigurnosno-obrambenom sektoru već i društvu u cjelini" - naglasio je državni tajnik Božinović.

Osim što RH ima više žena u oružanim snagama, Hrvatska u mirovnoj misiji ISAF ima 9,4 posto žena, dok ostale države članice 7 posto. U sklopu prvog kontingenta oružanih snaga Crne Gore, koji su se priključili ISAF-u u ožujku ove godine, od 31 vojnika samo je jedna žena i to medicinska sestra.

Na simpoziju je zaključeno kako su u mirovnim misijama neka vrata za muškarce jednostavno zatvorena. Hrvatska brigadirka Mirjam Antolić je rekla kako žene lakše i brže od muških kolega mogu uspostaviti kontakt s lokalnim stanovništvom, odnosno sa ženama, mladima i djecom. Žene u mirovnim misijama na neki način postaju idoli lokalnim ženama. O tome je iz vlastitog iskustva posvjedočila i časnica Vlasta Zekulić koja je bila prva žena zapovjednica voda Vojne policije u ISAF-u.

"Žena u misiji ima glavnu sporednu ulogu. Samo žena može dobiti podatak od lokalne žene. Ona dobiva pristup populaciji koja je u zemljama poput Afganistana muškarcima nedostupna. Isto tako žene stvari gledaju iz drukčije perspektive nego muškarci. Postoji i još nešto, a to je ženska intuicija koja u kritičnim situacijama vrlo dobro dođe" – ispričala je časnica Zekulić.

Vivian Walker iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu citirala je aktivisticu za građanska prava Corettu Scott King koja je jednom rekla: "Uvjerena sam da se žene svijeta ujedinjene bez obzira na nacionalnu ili rasnu dimenziju, mogu postati najmoćnija sila za međunarodni mir i bratstvo". Drugim riječima, uloga žene u mirotvorstvu nadilazi sve političke i društvene barijere.

Citirajući također Julie Mertus i Tazreenu Sajjad, odnosno njihov rad naslovljen "Žene i mirovni proces: Prilozi rodnih i mirovnih studija" Vivian Walker izvukla je jedno objašnjenje, "građenje mira nije spolno neutralno. Postoje važne razlike između muškaraca i žena i njihovog iskustva, socijalizacije i identiteta. Muškarci i žene ne doživljavaju svijet na isti način, oni imaju drukčije prohtjeve, potrebe i očekivanja, stoga je za građenje mira iznimno važno uzeti u obzir te razlike.

Ono što postaje jasno i u dominantno patrijarhalnom društvu kao što je Afganistan, je da mir i sigurnost države ovisi o uključenju žena u mirovni proces. Ako su žene - njihove potrebe i iskustvo, isključene iz mirovnog procesa, tada rezultat mira nije potpun. Građenje mira mora uključivati i teme poput obrazovanja, zdravlja, stanovanja, sigurnosti, jednakog pristupa životnim potrebama, ekonomske nezavisnosti i participacije u političkom procesu... U tomu međunarodne organizacije mogu igrati važnu ulogu. Ujedinjeni narodi su u Afganistanu potaknuli političke stranke da u mirovne pregovore uključe žene. Bonnski sporazum ne samo da je dao predanost ulozi žena u vlasti, već je stvorio, po prvi put u povijesti Afganistana, Ministarstvo za pitanja žena" – rekla je Vivian Walker.

Ovim simpozijem obilježena se 10. godišnjica Rezolucije 1325 Ujedinjenih naroda "Žene, mir i sigurnost", usvojene 31. listopada 2000. godine na 4213. sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Rezolucija je temeljni dokument o utjecaju i posljedicama koje rat ostavlja na ženama, ali i o doprinosu žena održivom miru. U tekstu se ističe važnost uloge žena u sprječavanju i rješavanju konflikata i u izgradnji mira, naglašavajući važnost njihove jednake participacije i punoga uključenja u sve napore na održanju i promicanju mira i sigurnosti kao i potrebu povećanja njihove uloge u donošenju odluka koje se tiču sprječavanja i rješavanja sukoba.
Treba naglasiti da NATO posebnu pozornost pridaje ženama u misijama putem svog programa NATO rodne ravnopravnosti koji ističe važnost žena u mirovnim misijama.

Vivian Walker svoj je govor započela kineskom poslovicom "Žene drže pola neba", a ja ću time završiti svoj tekst u nadi da će žene, osim što drže pola neba i čine pola populacije, sačinjavati jednog dana i polovicu mirovnih snaga.

Ana Marija Vojković za Euroatlantski tjednik broj 82-83

Pretplata na besplatni bilten Euroatlantski tjednik ostvaruje se na stranicama www.opsa.hr