OPSA blog

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je u četvrtak tijekom kratkog posjeta Moldaviji rekao da se nada da će Rusija ispoštovati svoje obećanje da će povući vojnike i oružje iz Moldavije.

De Hoop Scheffer je govorio o obvezi koju je Rusija preuzela spram Organizacije za europsku sigurnost i suradnju na europskom summitu u Istanbulu 1999. obećavši da će se povući iz separatističke regije Pridnjestrovlja na istoku Moldavije.

Glavni tajnik NATO-a je rekao da se "može naći rješenje" na temelju načela dogovorenih u Istanbulu.

Pridnjestrovlje se od Moldavije otcijepilo 1992. godine nakon krvavih sukoba. Rusija u toj regiji drži oko 1500 vojnika unatoč poziva SAD-a i Europske unije da ispoštuje svoje obećanje da će ih povući.

Međunarodna simulacijska vježba SEESIM 08 (Southeastern Europe Simulation Network Computer Asisted Exercise) održava se od 22. do 31. listopada 2008.u nizu zemalja jugoistočne Europe, sa Bugarskom kao ovogodišnjom zemljom domaćinom.

SEESIM, kao jedna od najvažnijih SEDM (Southeastern Europe Defense Ministerial – Forum ministara obrane jugoistočne Europe) inicijativa, predstavlja stvaranje mreže nacionalnih simulacijskih središta s ciljem održavanja kompjutersko-simulacijskih vježbi. U Hrvatskoj se vježba održava u Simulacijskom središtu HKoV-a u Zagrebu, uz sudjelovanje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, te drugih nadležnih tijela državne uprave i institucija.

Sam scenarij vježbe SEESIM 08, obuhvaća niz terorističkih napada i incidenata diljem jugoistočne Europe, a događaji koji slijede nadilaze nacionalne resurse i mogućnosti pružanja odgovora te je potrebno zatražiti pomoć međunarodnih i humanitarnih organizacija. Svaka od zemalja sudionica ima svoj vlastiti scenarij vježbe.
Ovogodišnji scenarij u Hrvatskoj je fokusiran na posljedice terorističke ugroze na moru korištenjem bioloških agensa na putničkom brodu.

Svrha održavanja vježbe, temeljem dosadašnje odlične suradnje u okviru SEESIM inicijative je unaprjeđenje suradnje i koordinacije zemalja jugoistočne Europe, radi uvježbavanja postojećih procedura nacionalnih civilnih i vojnih struktura te suradnje država za pripravnost, odgovor i upravljanje u slučaju velikih nesreća, katastrofa, terorističkih napada i slično.

Provedba simulacijske vježba SEESIM 08 doprinosi podizanju spremnosti regije da se nosi s posljedicama terorističkih napada, koji predstavljaju potencijalno veliku opasnost po regiju. Jačanjem nacionalnih kapaciteta reagiranja u takvim situacijama jačaju se sposobnosti regije kroz intenzivnu međunarodnu suradnju, odnosno kroz usklađeno djelovanje primjenjujući koordinirane procedure. Također, kroz provedbu vježbe doprinosi se naporima NATO saveza usmjerenim ka jačanju sigurnosti, stabilnosti i trajnog mira u jugoistočnoj Europi.

Uz Bugarsku i Hrvatsku, u vježbi koja se održava po četvrti put, sudjeluju vojne i civilne institucije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Makedonije, Turske, Rumunjske i Ukrajine, kao aktivni sudionici, te Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Slovenija kao promatrači. Vježba se održava uz podršku SAD-a i Švedske.

Bivši pomoćnik državnog tajnika Sjedinjenih Država u vrijeme administracije predsjednika Billa Clintona i diplomat koji je odigrao ključnu ulogu u zaključivanju Daytonskih mirovnih sporazuma sastao se u četvrtak u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i s njim razgovarao o stanju u regiji.

"Izrazio sam veliku zabrinutost zbog stanja u Bosni i Hercegovini", rekao je Holbrooke nakon sastanka s Mesićem. "Bosna je oduvijek element nestabilnosti u regiji. Određeni broj državljana Bosne i Hercegovine ima i hrvatsko državljanstvo i zato ova zemlja ima važnu ulogu u promicanju stabilnosti Bosne. Ne smijete ignorirati Bosnu. Međunarodna zajednica ima mnogo drugih prioriteta, poput Irana, Iraka, Afganistana i drugih, ne obraća dovoljno pozornosti na Bosnu", rekao je Richard Holbrooke.

Richard Holbrooke čestitao je hrvatskomu predsjedniku na hrvatskome priznanju nezavisnosti Kosova i što će će Hrvatska dogodine ući u NATO. Dodao je da će Hrvatska, "nadajmo se, za dvije-tri godine ući i u Europsku uniju".

U priopćenju iz ureda predsjednika kaže se kako se Richard Holbrooke u potpunosti složio s analizom predsjednika Mesića prema kojoj je postojanje i održavanje jedinstvene države Bosne i Hercegovine ključno za mir i stabilnost u regiji. Predsjednik Republike Hrvatske osobito je naglasio kako u tom kontekstu mnogo ovisi o odnosima između Hrvatske i Srbije, odnosno o tome kakve se poruke iz Zagreba i Beograda šalju prema Bosni i Hercegovini.

Čvrsta potpora Bratislave ulasku Hrvatske u Europsku uniju i NATO te važna uloga Hrvatske za stabilnost u regiji bile su teme radnog ručka što ga je u srijedu premijer Ivo Sanader priredio za Ivana Gašparoviča, predsjednika Slovačke Republike.

Kako je priopćeno iz Vladina ureda za odnose s javnošću, slovački predsjednik je tijekom svog prvog službenog posjeta Hrvatskoj, gdje je inače bio čest gost, potvrdio snažnu potporu svoje zemlje ulasku Hrvatske u euroatlantske integracije.

Gašparovič je sretan što će Hrvatska i Slovačka uskoro sjediti za istim stolom s ostalim članicama NATO-a, rečeno je za radnim ručkom.

Slovački parlament prošlog tjedna ratificirao je Protokol o Hrvatske u u NATO.

Sanader i Gašparovič razgovarali su i o trenutnom stanju u pristupnim pregovorima koje službeni Zagreb vodi za punopravno članstvo u EU, a u čemu Slovačka daje Hrvatskoj punu potporu.

Gašparovič vjeruje da će pregovori završiti kako je i bilo planirano, piše u priopćenju.

Tema razgovora bilo je i stanje u regiji i važnoj ulozi Hrvatske u procesima postizanja trajne stabilnosti i sigurnosti, dodaje se u tekstu.

Načelnik GS OS RH general zbora Josip Lucić bio je u radnom posjetu NATO Zapovjedništvu za transformaciju (Allied Command Transformation-ACT), u Norfolku, SAD, na poziv zapovjednika ACT-a generala Jamesa N. Mattisa. U pratnji načelnika bili su hrvatski vojni predstavnik u NATO-u general bojnik Drago Lovrić, general bojnik Josip Stojković, brigadni general Dragutin Repinc te vojni izaslanik u SAD-u brigadni general Mate Pađen.

Hrvatsko je izaslanstvo u Norfolku prihvatio predstavnik Republike Hrvatske u ACT-u brigadir Ivica Olujić.

Zapovjednik ACT-a general Mattis i njegov stožer usmjerili su dvodnevni program rada u dva glavna područja; razgovor o transformaciji NATO-a te prioritetnim područjima rada i projektima ACT-a; razgovor o pitanjima integracije Republike Hrvatske u vojnu strukturu NATO-a u dugoročnom razdoblju. Na rasporedu je bio i brifing Združenog zapovjedništva američkih oružanih snaga (US Joint Forces Command-USJFCOM), a hrvatska je strana generalu Mattisu i njegovim suradnicima prezentirala vojno političku situaciju u bližem hrvatskom okruženju, organizaciju, vojne prioritete i postignuća OS RH te sudjelovanje hrvatske vojne komponente u međunarodnim vojnim operacijama.

Načelnik GS OS RH je predstavio zapovjedništvu ACT-a spremnost te mogućnosti Republike Hrvatske koja može preuzeti osmišljenu ulogu medijatora i katalizatora za transformacijske procese u oružanim snagama zemalja iz bližeg hrvatskog okruženja, u okvirima programa Partnerstva za mir.

Hrvatska se trenutačno nalazi u posebnom statusu pozvane zemlje i u mogućnosti je izravnije pristupati svim NATO tijelima te sa NATO zapovjedništvima zajednički raditi na oblikovanju dugoročnijih programa rada koji će postati okvir i temelj za integraciju u vojnu strukturu.

Integracija u vojnu strukturu Saveza je složen višefunkcionalan i višegodišnji proces. Zapovjeništvo za transformaciju je zaduženo za integraciju novih članica u vojnu strukturu NATO-a na strateškoj razini te su dvodnevni razgovori ACT-a i OS RH vođeni u tome smjeru.

Republika Hrvatska je tijekom MAP (Membership Action Plan) procesa izgradila brojne mehanizme suradnje i zajedničkog djelovanja sa Savezom uključujući sudjelovanje u njegovim vojnim operacijama. Pristupanjem Savezu otvoriti će se sva funkcionalna područja djelovanja NATO-a što će omogućiti puno širu razmjenu informacija i distribuciju znanja te lakšu implementaciju svih vojni sposobnosti koje Republika Hrvatska ima ambiciju dostizati.

Istovremeno će taj proces biti i veliki izazov za obrambeni sustav te je potreba imati sposobnost prihvaćanja novih mehanizama djelovanja i upravljačkih alata koji će biti dostupni.

Dva su se zapovjednika suglasila kako ACT i OS RH imaju izvrsne preduvjete za izradu proaktivnih programa integracije u područjima obrambenog planiranja, obuke i izobrazbe, C4I te u području razvoja koncepata, doktrina i eksperimentiranja.

Definirani su i slijedeći koraci u nastavku razgovora na strategijskoj razini te u provedbi konkretnih aktivnosti na ekspertnoj razini. Ekspertna radna skupina u području obuke i izobrazbe ACT-a boravi u Hrvatskoj 28. i 29. listopada, a tijekom prosinca će uslijediti dolazak ekspertnr radne skupine u informacijsko-komunikacijskom funkcionalnom području. Zapovjednik ACT-a general Mattis posjetit će Republiku Hrvatsku 31. listopada.

Britanski general Michael Rose upozorio je u utorak da su NATO-ove snage u Afganistanu "dosegle svoje granice" i ocijenio da bi valjalo stabilizaciju zemlje provesti kroz obuku lokalnih plemenskih milicija koje bi pomagale afganistanskoj vojsci.

General Michael Rose, u doba rata na prostoru bivše Jugoslavije zapovjednik UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini, vjeruje da NATO nema dovoljno ljudi u borbi protiv talibana.

"Kao i kod svih pobunjeničkih ratova, tako je i u Afganistanu sada važnije zadobiti povjerenje i pristanak naroda nego ostvariti neku posebnu taktičku razinu ratovanja protiv talibana", rekao je Rose.

Generalove komentare u utorak objavljuje vojni think-tank u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.

Rose se nedavno vratio iz Afganistana i ocijenio da bi afganistanske plemenske milicije trebalo obučavati tako da se osposobe zajedno sa snagama zapadne koalicije i afganistanskom vojskom boriti protiv talibana.

"Ako zadobijemo potporu paštunskih plemena koja žive s obiju strana granice i razvijemo razumijevanje za složeni plemenski sustav, to bi moglo pomoći da zavlada sigurnost u ključnim istočnim i južnim pokrajinama Afganistana", napisao je Rose.

Britanski general bio je zapovjednik UNPROFOR-a u BiH od siječnja 1994. do siječnja 1995., o čemu je napisao knjigu "Misija u Bosni".

Kao svjedok obrane u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, general Rose je kazao da vojska bosanskih Srba nije bila pod nadzorom režima u Beogradu, te se izjasnio protiv procesuiranja Srbije, ocijenivši da je to u interesu mira.

Barem dvojica stranih novinara pisala su da je general Rose nekim spornim postupcima spriječio akcije protiv tadašnjeg agresora, bosanskih Srba, izdajući sporne zapovijesti. General Rose je to opovrgnuo.

Europska unija i NATO u ponedjeljak su izrazili zabrinutost zbog retorike pojedinih političara u Bosni i Hercegovini, koja zemlju ne približava euroatlatnskim integracijama.

"Zabrinuti smo zbog političke retorike koju u čujemo od pojedinih političara u Bosni i Hercegovini", rekao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon sastanka veleposlanika NATO-a s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom.

Solana je, sa svoje strane, rekao da takva retorika ne može Bosni i Hercegovini u približavanju EU-u i NATO-u.

Čelnici u Bosni i Hercegovini "trebaju zajedno raditi na stabilizaciji zemlje i provesti potrebne reforme i to je jedini način da se pridruže institucijama za koje kažu da se žele pridružiti", rekao je Solana.

U posljednje vrijeme učestale se kritike unutar međunarodne zajednice i stranog tiska na račun premijera Republike Srpske Milorada Dodika i bošnjačkog člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji se ne prestaju verbalno sukobljavati gotovo oko svih pitanja u vezi s budućnošću zemlje.

Brodovi NATO-a počeli su operacije protiv pirata pred obalama Somalije, priopćio je savez u ponedjeljak.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je da brod NATO-a prati plovilo UN-ova svjetskog programa za hranu koji u Mogadišu treba pristati u utorak. Drugi je brod pratio brod koji je trebao opskrbiti burundijske mirovnjake u Somaliji.

"Operacija ide dobro", rekao je de Hoop Scheffer novinarima.

NATO je, na zahtjev glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona da se taj savez uključi u napore osiguravanja mora od napada pirata, pred somalijsku obalu poslao sedam ratnih brodova koji će od pirata braniti UN-ove brodove koji prevoze pomoć u hrani.

U razgovoru za agenciju Reuters u nedjelju regionalni pomorski dužnosnik ocijenio je da međunarodne pomorske patrole mogu odvratiti pirate pred somalijskom obalom ali da vođe pirata mogu u miru uživati plodove ovogodišnjih otmica brodova.

Andrew Mwangura iz Istočnoafričke udruge pomoraca koja prati piratstvo rekao je da patrole mogu smiriti stanje ali da se problem mora riješavati u korijenu.

Hrvatska je "najbliža", a Crna Gora "najbrža" u približavanju euroatlantskim integracijama, a dvije su zemlje u partnerskim odnosima, rekao je jučer nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić, čija je zemlja, dvije godine nakon stjecanja samostalnosti, privukla toliko stranih investicija da je nazivaju "zonom privlačenja".

"Nas zovu 'zonom privlačenja za strana ulaganja', a naši dobri odnosi s Hrvatskom i partnerstvo dobar su znak i očekujem da će nam pomoći u ostvarivanju našega prvog cilja, ulaska u NATO, a poslije i u približavanju Europskoj uniji", rekao je Krivokapić.

Samo dvije i pol godine nakon osamostaljenja Crna Gora ostvarila je velik napredak i ubrzanim približavanjem NATO-u i Europskoj uniji postala "faktor stabilizacije u ovom dijelu Europe", rekao je Bebić, koji se prije sastanka s Krivokapićem sastao i s predsjednikom crnogorske Vlade Milom Đukanovićem i ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom.

Prvi je cilj Crne Gore ulazak u Sjevernoatlantski savez, kojemu je Hrvatska već na pragu, rekao je Krivokapić. Bebić je naglasio da Hrvatsku čeka još jedna godina pregovaračkoga procesa u približavanju Europskoj uniji, "a rado će u prijateljskim kontaktima s Crnom Gorom prenijeti svoja iskustva u onome što smo mi već apsolvirali". Također, rekao je Bebić, i Hrvatska od Crne Gore može naučiti kako ostvariti tako velik rast stranih investicija u tako malo vremena.

Luka Bebić posjet Crnoj Gori u danas nastavlja u Kotoru sastankom s predstavnicima hrvatske manjine.

Već tradicionalno u sklopu priprema za odlazak hrvatskog kontingenta u NATO misiju ISAF u Afganistanu, šesta rotacija MLOT-a (Mobilni promatrački tim za vezu) i četvrta rotacija GUARD-a (Namjenski organizirane snage osiguranja), protekli četvrtak posjetila je zagrebačku džamiju te se susrela s domaćinom Azizom ef. Hasanovićem, pomoćnikom muftije i glavnim koordinatorom za suradnju Islamske zajednice u RH i Ministarstva obrane (MORH).

Temeljni cilj posjeta je, kroz predavanje i odgovore na pitanja, približiti pripadnicima OS RH način života, vjerske i kulturne običaje, te upoznati ih s tradicijom i poviješću afganistanskog naroda. Predavač je ukratko objasnio specifičnosti Afganistana unutar islamskog svijeta, kao i plemensku organizaciju života, s jakim osjećajem odanosti zajednici i obitelji.

Pripadnicima OS RH omogućen je ulazak i u molitveni prostor džamije gdje im je ef. Hasanović prezentirao način ponašanja u svetištu u slučaju prigode da posjete džamiji u Afganistanu. Većini je to bio prvi ulazak u životu u molitveni prostor džamije. Zapovjednik šeste rotacije MLOT-a natporučnik Godinić zahvalio je predavaču na gostoprimstvu i dragocjenim sugestijama i informacijama, koje su u svakodnevnom životu u misiji od velike pomoći, priopćio je MORH.

Ovakva suradnja izuzetno je važna za prilagodbu hrvatskih vojnika na život u Afganistanu. Upravo zahvaljujući aktivnoj suradnji Islamske zajednice u Hrvatskoj i MORH-a na podučavanju vojnika koji odlaze u misiju ISAF lokalnim i vjerskim običajima, hrvatski vojnici u Afganistanu su izuzetno dobro prihvaćeni te ostvaruju dobru suradnju s lokalnim stanovništvom.

Ulazak Hrvatske i Albanije u NATO povijesni je korak za jugostočnu Europu, rekao je jučer američki predsjednik George W. Bush na prigodnoj svečanosti u Bijeloj kući, na kojoj je potpisao dokument o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO savez.

"Ulazak Hrvatske i Albanije u NATO je povijesni trenutak za Balkan", rekao je Bush, ističući kako se regija u samo jednom desetljeću pretvorila od ratom zahvaćene, u regiju koja pridonosi svjetskom miru.

Ulazak u NATO, Hrvatskoj i Albaniji donosi stabilnost i sigurnost, naglasio je Bush.

"SAD i njegovi saveznici stajat će zajedno u obrani ostalih članica saveza. Kada se Hrvatska i Albanija jednom priključe NATO, njihovi narodi moraju znati da, ako bila koja zemlja zaprijeti njihovoj sigurnosti sve članice saveza bit će na njihovoj strani", naglasio je Bush u prigodnom govoru.

"Ovo je poseban trenutak kada Amerika formalno potvrđuje svoju podršku za ulazak Hrvatske i Albanije u NATO, u najveći savez slobode koji svijet ikada poznavao", rekao je Bush, dodajući kako je SAD ponosna što je podržavala aspiracije tih dviju zemalja za ulazak u NATO.

Pozdravio je spremnost Hrvatske i Albanije da preuzmu odgovornost u "teškim vremenima terorizma i rata".

"Put reformi nije završen ulaskom u NATO, sve članice su obvezne jačati, promicati i braniti demokraciju", naglasio je američki predsjednik.

Bush je kazao da NATO u najskorijem roku u svoje redove treba primiti i Makedoniju, te izrazio podršku SAD-a "NATO aspiracijama Ukrajine, Gruzije, BiH i Crne Gore".

Američki je predsjednik istaknuo da NATO savez ostaje otvoren i za Srbiju, ako se ona odluči za pridruživanje.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hopp Schefer, u svom je govoru odao priznanje Bushu za "neumorne napore kako bi NATO učinio većim i uspješnijim savezom".

On je pozdravio širenje NATO-a na "Hrvatsku i Albaniju, dvije ponosne demokracije", naglasivši kako je "ratifikacija SAD najznačajniji trenutak" u procesu ratifikacije Protokola u svih 26 članica, koji treba biti dovršen do idućeg summita na proljeće 2009.

Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je nakon svečanosti u Bijeloj kući, da je "američka ratifikacija veliki korak u pristupanju Hrvatske NATO-u i dokaz prijateljstva i partnerstva SAD i Hrvatske", obzirom na brzinu ratifikacije u Senatu u zgusnutom rasporedu izborne godine.

Veleposlenica Grabar Kitarović posebno je istaknula doprinos hrvatske zajendice u SAD za američku potporu ulasku Hrvatske u NATO.

Predstavnici organizacije američkih Hrvata sudjelovali su na svečanosti potpisivanja Protokola u Bijeloj kući.

Na svečenosti u Bijeloj kući sudjelovalo oko 200 uzvanika, uključujući veleposlanike Hrvatske i Albanije, predstavnike hrvatske i albanske zajednice u SAD, te predstavnike diplomatskog zbora i najviše američke dužnosnike.

Svečanosti je nazočio predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley, zapovjednik združenog stožera admiral Mike Mullen, zamjenik državne zajnice John Negroponte, pomoćnik državne tajnice za Europu Daniel Fried, zamjenik ministra obrane Gordon England i drugi.

Američki Senat je 25. rujna jednoglasno ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u, čime je SAD postala treća od 26 članica Saveza koja je to učinila. Do danas je ukupno osam članica Saveza ratificiralo taj protokol. Ratifikacija protokola o pristupanju NATO u parlamentuima svih 26 zemalja članica, preduvjet je da Hrvatska i Albanije stupe u punopravno članstvo na idućem summitu NATO-a u travnju 2009. godine.

Národná rada Slovenskej republiky (slovački parlament) ratificirao je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na Hrvatsku, priopćilo je jučer Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

"Ovim činom ratifikacije Protokola Slovačka Republika postala je osma od 26 članica NATO-a koje su ratificirale Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku", stoji u priopćenju.

Do sada su Protokol ratificirali parlamenti Mađarske, Latvije, Sjedinjenih Američkih Država, Litve, Poljske, Rumunjske i Bugarske.

Tri NATO-ova broda počela su patrolirati u blizini Somalije i u Adenskom zaljevu, u misiji pratnje i obrane, priopćio je Glavni stožer NATO snaga u Europi.

"Brodovi NATO-a će patrolirati morskim putovima na kojim je najveći rizik od kriminalnih napada na trgovačke brodove, u skladu s međunarodnim i nacionalnim morskim zakonima, priopćio je iz Monsa Glavni stožer snaga NATO-a u Europi.

"Sposobnost NATO-a da brzo reagira na traženje UN-a, pokazuje vojnu sposobnost Saveza da odgovori na prave sigurnosne probleme", bilo na moru, na zemlji ili u zračnom prostoru", naveo je u istom priopćenju vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi američki general John Craddock.

Ministar obrane RH Branko Vukelić i ministar obrane Turske Vecdi Gonul izrazili su danas u Ankari želju za što boljom suradnjom u vojnoj industriji između dvije zemlje.

Tijekom razgovora oba ministra istaknula su da su Hrvatska i Turska prijateljske zemlje između kojih nema niti jedno otvoreno pitanje ističući da je Hrvatska buduća članica NATO-a.

Ministar Gonul rekao je da će obje zemlje uskoro surađivati na obrambenoj razini a naglasio je da između obje zemlje, koje zajedno pregovaraju oko ulaska u EU postoji dobra razina suradnje.

Turski ministar obrane kazao je da posjet njegova kolege iz Hrvatske neće biti samo posjet tom ministarstvu već i turskoj obrambenoj industriji što će se i ostvariti kroz bolju suradnju u tom području.

Istaknuvši da Hrvatsku i Tursku vežu i druge povijesne poveznice ministar Vukelić kazao je da Hrvatska daje punu potporu Turskoj na njenom putu u EU. Zahvalio je Turskoj na njenoj potpori Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata i putu pristupanja NATO-u.

Podsjetio je da je Hrvatska dobila pozivnicu za NATO te da intenzivno radi na implementaciji svih svojih obaveza. Izrazio je nadu i da će Turska uskoro ratificirati protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u.

Ministar Vukelić jutros je prije posjeta Ministarstvu obrane položio vijenac u Mauzoleju Mustafe Kemala Ataturka.

Vukelić je danas u turskom parlamentu nazočio je sjednici Odbora za vanjsku politiku koji je na dnevnom redu između ostalog imao raspravu i o ratifikaciji protokola Hrvatske za ulazak u NATO.

Tijekom sjednice Odbora vladajuća i opozicijske stranke turskog parlamenta izrazile su podršku ulasku Hrvatske u NATO te se prema najavama uskoro očekuje ratifikacija protokola u parlamentu.

Ministar obrane Republike Hrvatske Branko Vukelić susreo se i s načelnikom Glavnog stožera Turske vojske Ilker Bašbugu. Na sastanku su se suglasili kako je skori ulazak Hrvatske u NATO iznimno značajan, za Hrvatsku, ali i za druge zemlje u regiji.

General Bašbugu pozdravio je skori ulazak Hrvatske u NATO, te izrazio nadu da će uskoro i hrvatski časnici preuzeti mjesto u NATO-ovu zapovjedništvu, pa tako i onom u Turskoj, u Izmiru.

Tijekom posjeta Turskoj ministar Vukelić sastao se i s podtajnikom za obrambenu industriju Turske Muradom Bayarom, pri čemu je izražena obostrana želja za razvojem vojno-tehničke suradnje između dvije zemlje. Ministar Vukelić podržao je poziv Turske da predstavnici hrvatske vojne industrije sudjeluju na Sajmu naoružanja i vojne opreme iduće godine u Istanbulu.

Hrvatski ministar obrane danas je obišao tvrtku Tay, a očekuje se i posjet tvrtki Aselsan, koja se bavi izradom optoelektronskih sustava.

Ulazak Hrvatske u NATO vrlo je važna, strateška komponenta stabilizacije jugoistoka Europe, izjavio je u uvodnom izlaganju Vlatko Cvrtila, dekan zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti "Učlanjenje Hrvatske u NATO - prinos europskoj stabilnosti", koji je priredilo Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava HAZU-a.

Po Cvrtilinim riječima u javnosti je prisutno razmišljanje da je pozivnicom za NATO sve dovršeno, međutim, kako upozorava, nije tako, jer ulazimo u prostor koji nam je nepoznat, poput učenika, kako je rekao, koji upisuje prvi razred, a ne zna što ga čeka tijekom školovanja.

"Ulazak Hrvatske u NATO velika je i povijesna šansa", izjavio je Cvrtila, dometnuvši kako nismo formirali sve instrumente da iskoristimo tu šansu, koju iz dosadašnjih iskustava svi i ne iskoriste na jednak način.

Govoreći o geostrateškom položaju Hrvatske u povijesti, Cvrtila je primijetio kako je on uvijek bio složen, ali unatoč svemu, kako je rekao, Hrvati su kao stari narod, stoljećima bez države, ipak uspjeli očuvati svoj prostor, što zaslužuje spomenik.

Cvrtila je napomenuo kako je sigurnost važan čimbenik razvoja u tranzicijskim zemljama te da Hrvatska ima povijesno važnu funkciju u pogledu regionalne stabilnosti i regionalnih kontakata.

"Hrvatska više ne može biti predziđe, kako je to bila u povijesti, ona treba nadopuniti integrativni prostor i time dobiti veću funkciju u regionalnom razvoju i promociji vrijednosti za integraciju europskog prostora", rekao je. Pritom, kazao je, trebamo razvijati multilateralnu suradnju, jačajući regionalnu komponentu, što zahtijevaju strateške grane, poput turizma, koji je vezan za sigurnost.

Sudjelujući u raspravi, Radovan Pavić upozorio je da će Hrvati, ako izgube poluge razvoja i jezik, koji postaje sve više neka mješavina hrvatsko-srpsko-engleskog, prestati biti povijesni narod. Upozorivši na okupaciju hrvatskih područja na Dunavu i Prevlaci od strane Srbije i Crne Gore, Pavić je rekao kako nema naznaka da će se ta područja uskoro vratiti. Posebno je izrazio zabrinutost rasprodajom Hrvatske, koju je nazvao "rasprodanom polukolonijom".

Za Slobodana Langa Europa se pokazala djelotvorna u sustavima zla, a vrlo nedjelotvorna u sustavima dobra. Po njegovim riječima, Europa se nije u stanju povezati humanitarno. Mene je Europske unije stid, rekao je, dodavši da ne zna je li budućnost EU u kapitalu i vojnoj moći.

Govoreći o transformaciji NATO-a iz vojne u vojnosigurnosnu i vojnopolitičku asocijaciju te o vrijednostima koje nameće u izgradnji demokratskih standarda, Damir Grubiša izrazio je uvjerenost da su hrvatska vojna uprava i vojska još uvijek predimenzionirane.

Zdravko Mršić, prvi ministar vanjskih poslova neovisne Hrvatske, rekavši kako je financijska kriza rezultat sloma zapadnoga gospodarstva, istaknuo je kako će u budućnosti bar neko vrijeme doći do jačanja nacionalnih država.

"Stvara se novi svijet u kojemu će jedno vrijeme jačati nacionalne države", rekao je spomenuvši Rusiju, Japan, Kinu i Njemačku. Po njegovim riječima, nacionalne države preuzet će ulogu regulacije i poduzetnika. Smatra kako se Europska unija mora pretvoriti u državu, jer se razdrobljena Europa neće moći nositi s izazovima.

Ing. Miroslav Tomac upozorio je kako se treba boriti protiv rasprodaje prostora i resursa. Izrazio je sumnju da će se ulaskom Hrvatske u NATO otvoriti još veća rasprodaja hrvatske obale i Slavonije.

Bugarski je parlament na sjednici u četvrtak ratificirao protokol o ulasku Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlanski savez. Na sjednici je bio i prvi čovjek Hrvatskog sabora Luka Bebić i njegova albanska kolegica Josefina Topalli. Time je Bugarska postala sedma od 26 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza koja je ratificirala pristup Hrvatske.

- Odluka vašeg visokog doma potvrda je zajedničkih ciljeva, ali i dubokih povijesnih i suvremenih odnosa prijateljstva, otvorenosti, suradnje i uvažavanja između naših dviju zemalja - rekao je Bebić u svom obraćanju zastupnicima povodom ratifikacije protokola.Naglasio je da Hrvatska s drugim članicama NATO-a dijeli zajedničke vrijednosti.

- Poštivanje ljudskih i manjinskih prava, stabilnost društava na načelima parlamentarne demokracije, rješavanje sporova političkim dijalogom ... takve vrijednosti dijeli danas i Hrvatska - dodao je Bebić.

On je ocijenio da Hrvatska članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a, sudjelovanjem u mirovnim misijama, te suradnjom kroz regionalne institucije, već dugo i sama doprinosi učvršćenju mira u ovom dijelu Europe i u svijetu.
- Taj doprinos nastavit ćemo pružati i kao punopravna članica Saveza, čvrsto vjerujući u načela međunarodnog prava, u međunarodni poredak utemeljen na načelima uzajamnosti, ravnopravnosti i kolektivne sigurnosti - rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Bugarski ministar vanjskih poslova Ivaylo Kalfin (slika), koji je podržao ulazak Hrvatske i Albanije u NATO, ocijenio je da će se time dodatno stabilizirati regija.
- Bugarska se u NATO-u zauzimala za politiku otvorenih vrata ... ulazak Hrvatske i Albanije značajno će doprinijeti regionalnoj stabilnosti - rekao je Kalfin.
Početkom ovog tjedna ulazak Hrvatske u NATO ratificirale su Rumunjska i Poljska, a ranije su to učinili i parlamenti Mađarske, Latvije, Sjedinjenih Država i Litve. U sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se da će i preostale članice NATO-a ratificirati protokol kako bi Hrvatska i Albanija na sljedećem sastanku na vrhu u Strasbourgu i Kehlu u proljeće sljedeće godine mogle prvi put sudjelovati kao punopravne članice NATO-a.

U organizaciji Centra za međunarodne odnose Banja Luka i Atlantic Treaty Association iz Bruxellesa, u Mostaru je u srijedu otvorena treća dvodnevna Konferencija "Uloga civilnog društva i medija u BiH u kreiranju javnog mišljenja o integracijskim procesima - Mediji i civilno društvo u procesu europskih integracija". Konferencija se održava u sklopu serije Balkan mozaik i odnose se na sudjelovanje nevladinih organizacija u kreiranju javnog mijenja i kreiranju ukupne atmosfere u cilju demokratizacije ukupnog društva na putu ka euroatlanskih integracija.

Glavni tajnik Atlanskog vijeća u Bruxellesu Troels Froling rekoa je kako je put ka integraciji u NATO i Europsku uniju nešto o čemu se prvenstveno odlučuje na osnovi socioekonomskog i općeg razvoja u jednoj zemlji te da su najvažnije dimenzije na putu razvoja demokracije - javnost, parlamentarna kontrola i javni izbori.

- U vašoj zemlji tu postoje posebni izazovi s obzirom da imate te tri povijesne zasnovane grupacije, odnosno etničke grupe, ali mi smo od samog početka radili sa svim predstavnicima, posebice s mladima jer smatramo da su mladi ljudi spremni da ostave iza sebe sve negativne stvari koje su se dogodile u prošlosti i da jednostavno krenu naprijed - izjavio je Froling.

Govoreći o ulozi medija u demokratskom društvu, Froling je istaknuo kako je to uloga najvažnijega demokratskoga kontrolora te da su mediji četvrta snaga u demokraciji, odnosno četvrta grana vlasti.

- U zemljama koje su u procesu razvoja demokracije veoma se često događa da novinari izvještavaju samo o onome o čemu bi političari željeli da oni izvještavaju, a upravo je izazov u izgradnji demokratskoga društva baš to da novinari političarima postavljaju ona neugodna pitanja na koja političari ne bi željeli odgovoriti. U idealnom svijetu novinari i mediji postaju osnova za građansko društvo i za demokraciju - kazao je Froling.

Zamjenik ministara obrane BiH Igor Crnadak rekao je kako je BiH do sada učinila mnogo na putu euroatlanskih integracija, ali da su pred BiH ogromni izazovi i da će sve institucije koje rade na integracijama morati učiniti znatno više u idućem razdoblju.

- To podrazumijeva snažniji i detaljniji rad i kvalitetniji pristup ovim pitanjima jer to više ne može biti posao samo jednog ili dva ministarstva i zaista u idućem razdoblju moramo imati jedan širok i snažan napor - kazao je Crnadak.

Po njegovim riječima, druga bitna stvar je zadržavanje političkog konsenzusa oko integracija BiH u EU i NATO.

- Mi trenutno u zemlji taj konsenzus imamo, no smatram da ga ne trebamo olako shvaćati te da na njemu treba raditi jer BiH očekuje nastavak reformi i sve se treba raditi u dogovoru. Nije dobro bilo kakvo nametanje ili nasilno primjenjivanje postojećih rješenja i u odnosu na to uvijek je bolje imati jedan mali korak, ali korak oko kojega ćemo svi imati dogovor i zajedno ga napraviti - kazao je Crnadak.

Na dvodnevnoj konferenciji u Mostaru sudjeluju studenti novinarstva iz Mostara, Banje Luke, Sarajeva i Tuzle te predstavnici nevladinih organizacija.

Američki predsjednik George Bush u petak će potpisati dokument o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO savez, potvrdili su srijedu hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća. Na svečanosti potpisivanja ratifikacijskog instrumenta za Protokol o pristupanju Republike Hrvatske i Republike Albanije NATO-u, koja će se u petak poslijepodne održati u Bijeloj kući, uz predsjednika Busha i visoke dužnosnika administracije, sudjelovat će i diplomatski predstavnici Hrvatske i Albanije.

Uz hrvatsku veleposlanicu u SAD-u, Kolindu Grabar Kitarović i diplomate iz Veleposlanstva RH, na svečanosti će sudjelovati i predstavnici hrvatske iseljeničke zajednice u Sjedinjenim Državama.
Američki Senat je 25. rujna jednoglasno ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u, čime je SAD postala treća od 26 članica Saveza koja je to učinila. Ratifikacija protokola o pristupanju NATO u parlamentima svih 26 zemalja članica, preduvjet je da Hrvatska i Albanije stupe u punopravno članstvo na idućem summitu NATO-a u travnju 2009. godine.

Poljska i Rumunjska ratificirale su Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, o čemu je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH primilo obavijest, priopćeno je danas iz tog ministarstva.

"Tim činom Republika Poljska i Republika Rumunjska peta su, odnosno šesta zemlja od 26 članica Sjevernoatlanskog saveza koje su ratificirale Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku. Već prije to su učinili parlamenti Mađarske, Latvije, Sjedinjenih Američkih Država i Litve", kaže se u priopćenju.

Ratifikaciju Protokola o pristupanju parlamenata Poljske i Rumunjske MVPEI smatra dodatnim poticajem Hrvatskoj na njezinom putu prema NATO-u i novom potvrdom hrvatskog doprinosa sigurnosti euroatlantskog područja, stoji na kraju priopćenja.

Načelnik glavnog stožera ruske vojske, general Nikolaj Makarov ocijenio je u utorak da bi se suradnja u okviru Vijeća NATO-Rusija, koja je prekinuta zbog gruzijske krize, mogla obnoviti do konca godine.

"Mislim da će se u studenom-prosincu donijeti odluka o obnovi te suradnje, ali o tome će odlučiti američka strana", rekao je general Makarov po povratku iz Helsinkija, gdje se sastao s američkim kolegom, admiralom Michaelom Mullenom, javlja agencija France Presse.

Dvojica čelnika sastala su se kako bi obnovili bilateralne veze koje su zapale u krizu nakon ljetošnjeg sukoba u Gruziji, izjavili su američki visoki vojni dužnosnici.

Sjednice Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika prekinuo je NATO 19. kolovoza zbog ruske ofenzive na Tbilisi.

Glasnogovornik američkog veleposlanstva u Helsinkiju rekao je da je susret bio "srdačan, ali otvoren".

"Razgovarali su o velikom broju pitanja od zajedničkog interesa, među kojima i o sigurnosnom stanju u Gruziji, o budućnosti NATO-a i o trenutačnom stanju u svezi s američkim planovima proturaketne obrane u Europi", rekao je glasnogovornik, a prenijela je agencija Reuters.

Makarov je izjavio za ruske novinske agencije da je s Mullenom oko dva sata razgovarao o nizu tema, pa i o Gruziji.

"Tijekom susreta smo se dogovorili da ćemo o važnim vojnim pitanjima povremeno razgovarati putem telefona a, bude li potrebno, i osobno se sastati, što će, mislim, poprimiti pravilan i organiziran karakter", rekao je Makarov, a prenijela agencija RIA novosti.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić doputovao je danas poslijepodne u Sofiju, gdje će se u sklopu službenog posjeta Bugarskoj sastati s visokim dužnosnicima te zemlje i održati govor u parlamentu povodom bugarske ratifikacije ulaska Hrvatske u članstvo NATO-a.

Bebić bi se u srijedu u Sofiji trebao sastati s predsjednikom bugarskog parlamenta Georgijem Pirinskim, s premijerom Sergejem Staniševim, te s bugarskim potpredsjednikom Angelom Marinom. Predsjednik Sabora bi također trebao položiti vijenac na spomenik Neznanom junaku, te u Narodnom sobranju nazočiti otvaranju izložbe Atlantskog vijeća Hrvatske.

Bebić bi u četvrtak u Narodnom sobranju trebao nazočiti glasovanju o zakonu o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u, a nakon glasovanja predviđeno je njegovo obraćanje bugarskim zastupnicima.

Očekuje se da će glasovanje biti samo formalnost budući da je i bugarski premijer Stanišev tijekom susreta s hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku krajem rujna najavio da će protokol o članstvu Hrvatske u NATO-u biti ratificiran tijekom Bebićeva posjeta.

Na bukureštanskom summitu NATO-a u travnju ove godine Hrvatskoj je upućen poziv da postane članica Saveza i nakon uspješno provedenih pristupnih pregovora potpisan je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Hrvatsku.

Očekuje se da će u sljedećih nekoliko mjeseci svih 26 zemalja članica ratificirati taj protokol, te će Hrvatska na sljedećem sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu u proljeće sljedeće godine prvi put sudjelovati kao punopravna članica.

Europska komisija namjerava sljedećeg mjeseca Hrvatskoj dati uvjetni datum za završetak pregovora o članstvu u EU do kraja 2009. godine unatoč pritisku Francuske koja se protivi bilo kakvim novim potezima prema proširenju, javila je britanska novinska agencija Reuters, pozivajući se na izvore pri EU.

Ti izvori, prema agenciji, kažu kako je Francuska kao predsjedavajuća EU-a snažno lobirala u Bruxellesu protiv davanja Hrvatskoj čak i indikativnog rasporeda nakon što je tijekom godine predsjednik EK Jose Manuel Barroso dao takvo obećanje hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu.

Hrvatska se, podsjeća Reuters, nada ulasku u EU 2010. No Njemačka i Francuska ustraju na tome kako ne može biti daljnjeg širenja sa sadašnjih 27 zemalja dok sve članice ne ratificiraju reformski sporazum (Lisabonski ugovor) namijenjen jačanju europskih institucija.

Irski su birači odbacili ugovor u lipnju, gurnuvši EU u novu nesigurnost, a uz financijsku krizu i sve snažniju recesiju, novog referenduma u Irskoj vjerojatno neće biti u idućih godinu dana.

No Reutersovi izvori tvrde kako Povjerenik za proširenje Olli Rehn namjerava održati riječ, odnosno da će u izvješću o napretku, koje treba predstaviti 5. studenoga, reći da Hrvatska može zaključiti pregovore o članstvu sljedeće godine ako ispuni neka tehnička mjerila, poput reforme pravosuđa, snažnijeg antikorupcijskog i djelovanja protiv organiziranog zločina te restrukturiranja brodogradilišta.

"Uz dovoljno političkog pritiska, mogli bismo zaključiti tehnički dio pregovora do kraja 2009. To bi bilo veliko postignuće ove Komisije i potvrda drugim zemljama jugoistočne Europe da vrata ostaju otvorena ako ispune uvjete", rekao je za Reuters jedan od izvora.

No Francuska bi mogla pokušati odvratiti druge članice od takvog stajališta Komisije i to tako što od predsjednike država i vlada na summitu u prosincu neće zatražiti da podupru izvješće o napretku već da ga samo "prime na znanje".

Druga prepreka Hrvatskoj je susjedna Slovenija, koja blokira otvaranje pet od 35 poglavlja zbog bilateralnih nesuglasica, osobito graničnih pitanja, podsjeća Reuters.

Neki dužnosnici EU, koji nisu željeli biti imenovani, rekli sau kako imaju dvojbi glede takve brzine ulaska Hrvatske, objašnjavajući to činjenicom da je Hrvatska suočena, iako na manjoj razini, s istim problemom korupcije, organiziranog zločina i nejakog pravosuđa kao i Bugarska, za koju mnoge članice smatraju da je prerano primljena u članstvo 2007. i kojoj je dosad zbog nedostatka napretka u tim područjima uskraćeno stotine milijuna eura iz europskih fondova, piše Reuters.

"Kad bi se radilo samo o tome kako dobro Hrvatska napreduje, to bi potrajalo još dvije ili tri godine", kazao je visoki izvor iz EU.

"Sanader još ne shvaća", rekao je drugi izvor. "On još misli kako će sve postići diplomatskom ofenzivom, a bez provođenja bolnih reformi".

Ministarstvo obrane priprema se za popunjavanje mjesta u hrvatskoj misiji pri NATO-u, ali i časničkih dužnosti u zapovjedništvima tog obrambenog saveza u koji Hrvatska planira ući u travnju iduće godine.

"Puno će naših ljudi i časnika biti angažirano u NATO-u, pri misiji i zapovjedništvima, ali to je i novi izazov za naše ljude koji će ići na odgovorne dužnosti", kazao je ministar obrane Branko Vukelić na današnjoj konferenciji za novinare.

Ocijenio je da njegovo ministarstvo korektno obavlja poslove neophodne da bi u travnju 2009. Hrvatska postala punopravna članica NATO-a.

"Mišljenje je mnogih u NATO-u da je Hrvatska zemlja koja s visokom razinom spremnosti ulazi u taj savez", kazao je Vukelić.

Ravnatelj Uprave za obrambenu politiku MORH-a Pjer Šimonović kazao je da bi se iz Ministarstva obrane do kraja godine u hrvatsku misiju pri NATO-u, uz 13 zaposlenih, trebalo poslati još tri do četiri osobe. Konačni plan je popuna misije s ukupno 13 novih ljudi, jer je "jačanje ekipe presudno za hrvatski položaj u NATO-u", kazao je Šimonović.

Još sedam novih ljudi poslat će se u predstavništva pri Vrhovnom zapovjedništvu za operacije i pri Zapovjedništvu za transformacije.

Nakon ulaska u NATO Hrvatskoj će pripasti i 25 časničkih i dočasničkih pozicija, među kojima i jedno mjesto brigadnog generala.

"U tijeku su pripreme za popunjavanje tih dužnosti. Identificirana je skupina od 400 ljudi koja bi mogla doći na te funkcije, a izlučit će se najpogodniji kandidati", kazao je Šimonović.

NATO ostaje do daljnjega pri svojoj odluci iz kolovoza o zamrzavanju odnosa na visokoj razini s Rusijom, rekao je danas u Bruxellesu glasnogovornik Sjevernoatlantskog saveza nakon sastanka u Finskoj između načelnika američkog i ruskog glavnog stožera.

Upitan je li susret admirala Michaela Mullena i generala Nikolaja Makarova u Helsinkiju najava promjene stajališta NATO-a, James Appathurai odgovorio je da 26 zemalja članica Saveza ostaje pri odluci donesenoj nakon rata između Gruzije i Rusije koji je izbio 7. kolovoza.

"NATO nije još ni razgovarao ni donio odluku o napuštanju stajališta koje su donijeli saveznici" na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova 19. kolovoza o rusko-gruzijskoj krizi, rekao je.

"I dalje nema obnove odnosa na razini veleposlanika u sklopu Vijeća NATO-Rusija", istaknuo je.

"Već dva mjeseca nije bilo ni sastanka Vojnog odbora načelnika glavnih stožera NATO-a i Rusije", dodao je. Ti su se sastanci održavali svaki mjesec.

Sastanak admirala Michaela Mullena i generala Nikolaja Makarova najvažniji je američko-ruski vojni sastanak od rata u Gruziji.

Pojedinosti razgovora nisu poznate, no prije sastanka visoki američki vojni dužnosnik istaknuo je kako je "dijalog s Rusijom strateški važan". "Podržavamo ozbiljne dugoročne odnose", rekao je.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer usprotivio se 10. listopada, na margini sastanka ministara obrane NATO-a, brzoj normalizaciji odnosa s Rusijom nakon što su se ruske snage povukle iz Gruzije. Nije rekao ni kada bi to pitanje ponovno moglo biti razmotreno.

Njemački ministar obrane Franz Josef Jung tada se zauzeo za obnovu odnosa NATO-a i Rusije što je prije moguće, pozivajući da se odluku donese svakako do veljače.

Norveški veleposlanik u Hrvatskoj Terje Hauge najavio je danas u Zagrebu u tijeku razgovora s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora i predsjednikom Odbora za europske integracije Nevenom Mimicom da će Norveška najkasnije do Božića ratificirati Protokol o ulasku Hrvatske u NATO, priopćeno je iz Sabora.

Kako stoji u priopćenju, norveški je veleposlanik izjavio da Norveška sa zadovoljstvom gleda na hrvatsko članstvo u NATO-u, a norveški parlament će ubrzo ratificirati Protokol o pristupanju Hrvatske tom vojno-političkom savezu, najkasnije do Božića.

Mimica rekao je kako Hrvatska očekuje da postupak ratificiranja Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u završi do ranog proljeća, kako bi Hrvatska mogla postati članicom NATO-a na idućem summitu u travnju 2009.

Glede članstva Hrvatske u Europskoj uniji Mimica je rekao da je Hrvatska usredotočena na provedbu unutarnjih reforma, posebice u pravosuđu, javnoj upravi, na borbu protiv korupcije te na što brži završetak pregovora s EU-om. Nada se da će istodobno s tim procesom Unija naći prikladno rješenje i pravno polazište za primitak Hrvatske u svoje članstvo, priopćeno je.

Tijekom razgovora obostrano je ocijenjeno da su hrvatsko-norveški odnosi odlični, a dvije zemlje, iako zemljopisno udaljene, povezuje dosta sličnosti, posebice pomorska tradicija i kultura te gospodarske grane povezane s morem. Mogućnosti dvostrane suradnje su brojne, posebice u turizmu, brodogradnji, zaštiti okoliša i energetici, priopćeno je iz Sabora.

Članice NATO-a u svom političkom odnosu prema Afganistanu pokazuju kolebljivost, rekao je danas jedan od čelnih zapovjednika saveza ocijenivši gotovo sedmogodišnju kampanju protiv talibana nedosljednom.

Ukazavši na više od 70 okolnosti u kojima države članice mogu iskoristiti pravo veta na određene operacije i činjenicu da obećanja o slanju određenog broja snaga nisu ispunjena, general John Craddock rekao je kako se pribojava da se operaciju zakida.

"Iskazujemo političku volju koja je po mom sudu ponekad kolebljiva", rekao je Craddock, general vojske SAD-a i vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi, u govoru političarima i vojnim analitičarima u Londonu.

"Ta kolebljiva politika sprječava operativni napredak i dovodi u pitanje relevantnost saveza ovdje u 21. stoljeću", rekao je.

Craddock je branio gledišta odlazećeg britanskog zapovjednika u Afganistanu brigadnog generala Marka Carletona-Smitha da se talibane ne može vojno poraziti i da se na nekoj razini pobunjenike treba navesti na dijalog.

"Njegovi su komentari općenito na pravcu onoga što naši vojni i politički čelnici svo vrijeme govore... Sukob u Afganistanu ne može biti dobiven samo vojnim sredstvima", ustvrdio je Craddock. "Mi u međunarodnoj zajednici moramo se okupiti u istinski sveobuhvatnom pristupu u Afganistanu. Sadašnji su napori vremenski i prostorno nedosljedni", zaključio je.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić boravit će ovoga tjedna u službenom posjetu Bugarskoj, gdje će se sastati s visokim dužnosnicima te zemlje i održati govor u parlamentu povodom bugarske ratifikacije ulaska Hrvatske u članstvo NATO-a.

Bebić bi se u srijedu u Sofiji trebao sastati s predsjednikom bugarskog parlamenta Georgijem Pirinskim, s premijerom Sergejem Staniševim, te s bugarskim potpredsjednikom Angelom Marinom.

Predsjednik Hrvatskog sabora u četvrtak bi u Narodnom sobranju trebao nazočiti glasovanju o zakonu o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u, a nakon glasovanja predviđeno je Bebićevo obraćanje bugarskim zastupnicima.

Očekuje se da će glasovanje biti samo formalnost budući da je i bugarski premijer Stanišev tijekom susreta s hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku krajem rujna najavio da će protokol o članstvu Hrvatske u NATO-u biti ratificiran tijekom Bebićeva posjeta.

Ratificiranjem spomenutog zakona, Bugarska bi trebala postati peta zemlja koja je kroz parlamentarnu proceduru potvrdila pristupanje Hrvatske NATO-u, nakon Mađarske, Latvije, Sjedinjenih Država i Litve.

Na bukureštanskom summitu NATO-a u travnju ove godine Hrvatskoj je upućen poziv da postane članica Saveza i nakon uspješno provedenih pristupnih pregovora potpisan je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Hrvatsku.

Očekuje se da će u sljedećih nekoliko mjeseci svih 26 zemalja članica ratificirati taj protokol, te će Hrvatska na sljedećem sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu u proljeće sljedeće godine prvi put sudjelovati kao punopravna članica.

Petero djece i dvojica njemačkih vojnika poginuli su danas u samoubilačkom bombaškom napadu, odgovornost za koji su preuzeli talibani, a čija je meta bila ophodnja ISAF-a u Kunduzu, na sjeveru Afganistana, objavila je NATO međunarodna misija ISAF.

Njemačko Ministarstvo obrane potvrdilo je da su meta napada bili njemački vojnici.

Uhićena su dvojica sumnjivaca, rekao je guverner Kunduza Mohamad Omar.

I ovaj puta se pokazalo kako talibani ne prezaju ni pred čim pa ni žrtvama onih najmlađih - djece, kako bi postigli svoje ciljeve...

Postrojbe NATO-a ubile 20 militanata

Međunarodne snage NATO-a u Afganistanu priopćile su danas da su njihove postrojbe napale uporište pobunjenika zapadno od Kabula, izazvavši dvodnevne borbe u kojime je ubijeno 20 militanata.

U priopćenju NATO-a u ponedjeljak navodi se da su se borbe vodile u pokrajini Wardak, koja je postala uporište pobunjenika na prilazima glavnom gradu, tek 60 km od Kabula.

NATO precizira da su njihove postrojbe potisnute u četvrtak u okrug Wardak Jalrez gdje su ih napali pobunjenici, što je potaknulo dvodnevne sukobe u kojima su pripadnici NATO-a uz zračnu potporu ubili najmanje 20 militanata.

U priopćenju se navodi da u okršajima nije bilo žrtava među pripadnicima NATO-a.

Iduća godina bit će godina ulaska Hrvatske u NATO i završetka pregovora s Europskom unijom, izjavio je na početku današnje sjednice Vlade predsjednik Vlade Ivo Sanader.

"Razgovarao sam jučer s kolegama u Bruxellesu i mogu reći kako, uz pretpostavku da mi odradimo naš dio posla, možemo očekivati da će pregovori o ulasku u EU završiti iduće godine", rekao je premijer izvješćujući ministre o sudjelovanju na sastanku čelnika vlada i oporbenih čelnika iz redova Europske pučke stranke (EPP) koji se redovito održava uoči svakog summita EU.

Sanader je podsjetio kako Hrvatsku na tom putu očekuje niz zadaća, niz izazova, ali i da će korist imati i hrvatski građani. Ulaskom u EU profitirat će naši građani, jer ni u jednoj zemlji koje su u EU ušle u zadnjem krugu proširenja ne živi se lošije nego prije ulaska i ni jedna ne želi izaći iz Unije. Nadam se da će tako biti i s Hrvatskom, a za to moramo proći kvalifikacije, rekao je Sanader.

Najavio da će u ponedjeljak primiti sve hrvatske pregovarače na čelu s Vladimirom Drobnjakom kako bi im dao punu potporu za nastavak i završetak pregovor.

Sanader je zahvalio i socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima na odgovornom ponašanju. Tamo gdje je trebalo naći kompromise da bi ostvarili konačni rezultat, ulazak u EU, oni to i čine, kazao je.

Premijer je istaknuo da je jučer u Bruxellesu dobio punu potporu Hrvatskoj u njezinim nastojanjima, te rekao kako su sve kolege s kojima se susreo izrazile očekivanje da će Hrvatska iduće godine završiti pregovore o ulasku u EU.

Nakon toga uslijedit će određeno razdoblje pripremanja ugovora, a Hrvatska će raspisati referendum jer, naglasio je, o ulasku u EU odlučuju hrvatski građani.

Sanader je najavio i da bi do kraja studenoga Vlada trebala završiti svoj dio posla u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim u ovoj godini. Sve potrebe zakonske propise, osim možda jednog koji će se prebaciti u iduću godinu, imat ćemo i prije nego smo planirali, krajem studenog kako bi na vrijeme bili upućeni u Hrvatski sabor, naglasio je premijer.

U splitsku ratnu luku Loru jutros su uplovila četiri broda NATO saveza koji tvore skupinu SNMG-1 (Standing NATO Maritime Group One).

Protuzrakoplovna fregata "SPS Almirante Juan de Borbon" (Španjolska), višenamjenska fregata "ORP General Kazmierz Pulaski" (Poljska), višenamjenska fregata "USS Taylor" (USA) i tanker "Spessart" (Njemačka) sudjelovat će u zajedničkoj vježbi s Hrvatskom ratnom mornaricom (HRM).

Zapovjednik SNMG-1, španjolski kontraadmiral Juan Rodriguez, najavio je kako će s Hrvatskom ratnom mornaricom uvježbavati interoperabilnost snaga, osobito komunikacijske i navigacijske postupke.

Posjet NATO brodova, koji će u Splitu ostati do ponedjeljka, uslijedio je nakon što su sudjelovali u vježbama na Sredozemnom i Baltičkom moru te na Atlantskom oceanu.

Nakon Hrvatske ta skupina NATO brodova odlazi u posjet mornaricama Crnog mora gdje će posjetiti Bugarsku i Rumunjsku te održati vježbe na moru s američkim brodovima.

Hrvatsko izaslanstvo u Bruxellesu je na sastanku Višeg političkog odbora NATO-a predstavilo Godišnji nacionalni program za provedbu Akcijskoga plana za članstvo u NATO-u (MAP) za 2008. - 2009. godinu, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Riječ je o posljednjem, sedmom ciklusu uoči ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Saveza, dodaje se u priopćenju.

Na sastanku je pohvaljen napredak u reformama obrambenog sektora, kao i cjelokupnog hrvatskog društva, te je dana potpora planiranim aktivnostima i konstatirana uspješnost aktivnosti oko razvoja dijaloga i odnosa s javnošću, priopćio je MVPEI.

Članice NATO-a pozdravile su razinu spremnosti sudjelovanja u aktivnostima Saveza te potvrdile da Hrvatska aktivno pridonosi miru i sigurnosti euroatlantskog područja.

Godišnji nacionalni program sadržava operativni pregled provedbe ciljeva zacrtanih Akcijskim planom za članstvo. Obuhvaća ne samo vojno-obrambeni i sigurnosni sektor, već i zaštitu ljudskih prava, uključivši manjinska, reformu pravosuđa, gospodarske pokazatelje i sva ostala pitanja važna za buduće funkcioniranje Hrvatske kao članice Sjevernoatlantskoga saveza.

Na bukureštanskom summitu NATO-a u travnju ove godine Hrvatskoj je upućen poziv da postane članica Saveza i nakon uspješno provedenih pristupnih razgovora potpisan je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Republiku Hrvatsku.

Usporedno s hrvatskim aktivnostima, teče postupak ratifikacije Protokola u parlamentima država članica. Mađarska, Latvija, Sjedinjene Države i Litva već su ga ratificirale. Očekuje se da će isto uskoro učiniti i ostale članice te će Hrvatska na sljedećem sastanku na vrhu u Strasbourgu i Kehlu u proljeće iduće godine prvi put sudjelovati kao punopravna članica.

Hrvatsko izaslanstvo predvodili su savjetnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija veleposlanik Vladimir Matek i ravnatelj uprave za obrambenu politiku u MORH-u Pjer Šimunović, kaže se u priopćenju MVPEI-ja.

Ratni brodovi NATO-ovih snaga u srijedu su prošli Sueski kanal kako bi pomogli u borbi protiv pirata i pratili UN-ove brodove s dobrotvornom pomoći pred somalskim obalama, rekao je glasnogovornik Saveza.

Odgovarajući na UN-ov zahtjev, članice NATO-a na prošlotjednu su sastanku donijele odluku da u operacijama sudjeluju dva razarača (talijanski i američki), četiri fregate (njemačka, grčka, turska i britanska) i grčki pomoćni brod.

NATO-ove pomorske snage trenutačno prolaze kroz Sueski kanal, a očekuje se da će protupiratske operacije početi za dva tjedna, rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"Piratstvo je velika prijetnja u mnogim dijelovima svijeta, a ovakav odgovor djelotvorno pokazuje NATO-ovu sposobnost da se brzo prilagodi novim sigurnosnim izazovima", rekao je u izjavi general John Craddock, glavni zapovjednik NATO-a u Europi.

Predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak glavnog zapovjednika snaga NATO-a za Europu generala Johna Craddocka, priopćeno je iz Ureda predsjednika Republike.

Mesić i Craddock su razgovarali o stanju u regiji, posebno u BiH i na Kosovu, te o pristupu Hrvatske euroatlantskim integracijama, priopćeno je.

General Craddock je, pohvalivši napredak Hrvatske u izgradnji obrambenog sustava, istaknuo da će profesionalnost, disciplina i sposobnost pripadnika hrvatskih Oružanih snaga i MORH-a ubrzo uvesti Hrvatsku u NATO.

Glavni zapovjednik NATO-ovih snaga za Europu naglasio je kako Hrvatska ima veliku odgovornost i obvezu da, kao lider u regiji, svojim iskustvom i vlastitim primjerom utječe da jugoistočna Europa postane područjem trajne sigurnosti, priopćeno je iz Ureda predsjednika Republike.

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader primio je u utorak u Banskim dvorima glavnoga zapovjednika NATO-ovih snaga u Europi generala Johna Craddocka koji je u dvodnevnu posjetu Hrvatskoj, priopćeno je iz Vlade.

Na sastanku je general Craddock čestitao predsjedniku Vlade na uspješno provedenim reformama u obrambenom sektoru, zahvalio na doprinosu Hrvatske svjetskom miru i sigurnosti, istaknuvši kako je Hrvatska model i čimbenik stabilnosti u jugoistočnoj Europi, kaže se u priopćenju.

General Craddock naglasio je kako očekuje da će Hrvatska sudjelovati kao punopravna članica NATO-a na sastanku na vrhu kojim će se obilježiti 60. obljetnica Saveza 3. i 4. travnja 2009. na francusko-njemačkoj granici, u Strasbourgu i Kehlu.

Premijer Sanader istaknuo je kako će Hrvatska biti vjerodostojan saveznik i nastaviti pridonositi međunarodnom miru i sigurnosti.

Iz vlastita iskustva Hrvatska poznaje važnost očuvanja slobode, mira i demokracije, istaknuo je predsjednik Vlade Sanader, naglasivši kako hrvatski građani podupiru ulazak Hrvatske u NATO, što pokazuju sva istraživanja javnog mnijenja, kaže se u priopćenju.

Također je zahvalio generalu Craddocku na dobroj suradnji Strateškog zapovjedništva (SHAPE) i NATO-ovih stručnjaka s Ministarstvom obrane i Glavnim stožerom hrvatskih Oružanih snaga te na stručnoj pomoći u tijeku provedbe Akcijskog plana za članstvo (MAP).

Hrvatski premijer istaknuo je da Hrvatska u potpunosti podupire težnje zemalja iz regije euroatlantskim integracijama. Govoreći o sigurnosnom stanju u jugoistočnoj Europi, predsjednik Vlade posebno se osvrnuo na stanje u Bosni i Hercegovini, ponovivši kako Hrvatska podupire cjelovitost BiH kao suverene države triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Predsjednik Vlade zaključio je kako stabilnost BiH ovisi o poštovanju načela ravnopravnosti tih triju naroda, s čime se složio i general John Craddock, kaže se u Vladinu priopćenju.

Ministar obrane RH Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić razgovarali su danas s vrhovnim zapovjednikom NATO snaga za Europu i zapovjednikom Zapovjedništva SAD za Europu generalom zbora Johnom Craddockom u Ministarstvu obrane o summitu NATO-a iduće godine i, kao jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske - očekivanom članstvu Hrvatske u NATO-u.

Vukelić je, po završetku sastanka, istaknuo da su razmotrili sve aktivnosti koje je Hrvatska već napravila u okviru reforme Ministarstva obrane i oružanih snaga te o tome što se još treba učiniti.

Napominjući kako su obostrano konstatirali da je Hrvatska do sada napravila izuzetno puno svog posla, Vukelić drži da je, kada je riječ o oružanim snagama i MORH-u, "Hrvatska ispunila sve što je potrebno, ali je i dalje puno posla pred nama". Dodao je da će Hrvatska dovršiti taj posao na vrijeme istaknuvši da su u tom poslu imali i imat će i dalje veliku potporu SAD-a.

Ističući da su razgovarali o situaciji u regiji, ministar obrane kazao je da će Hrvatska u okviru zemalja A3 (Albanija, Makedonija i Hrvatska) i ubuduće nastaviti suradnju s zemljama regije. "Kad postanemo punopravna članica NATO-a ne znači da ćemo prestati s suradnjom u ovoj regiji koja je izuzetno važna", rekao je Vukelić. Naglasio je da je za Hrvatsku izuzetno važna stabilnost i mir cijele regije te da je Hrvatska spremna prenijeti svoja iskustva susjednim zemljama.

Ministar Vukelić kazao je da su sa generalom zbora Craddockom razgovarali i o aktivnostima koje ima Hrvatska diljem svijeta. Naglasio je da se nije razgovaralo ni o kakvom povećanom angažmanu, jer su konstatirali da je i sadašnji hrvatski angažman izuzetno visok i značajan.

Vrhovni zapovjednik NATO snaga za Europu da to zapovjedništvo i NATO cijeni hrvatski angažman u Afganistanu i drugim mirovnim misijama. "To je teška i opasna zadaća, ali to pokazuje vašu profesionalnost i posvećenost tome da se izgradi jedna bolja budućnost".

General zbora John Craddock istaknuo je i važnost hrvatskog doprinosa u jačanju stabilizacije regije. "Bit ćemo vrlo sretni kada prijeđete tranziciju iz partnera u članicu NATO-a", kazao je.

NATO će pred somalijsku obalu poslati sedam ratnih brodova koji će od pirata braniti UN-ove brodove koji prevoze pomoć u hrani, rekli su dužnosnici NATO saveza u četvrtak.

Odluka, donesena na sastanku ministara obrane zemalja NATO-a u Budimpešti, uslijedila je nakon zahtjeva glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona i slične incijative oko koje se prošloga tjedna sporazumjela Europska unija.

"Uskoro će se pred obalom Somalije nalaziti ratni brodovi NATO-a koji će spriječavati piratstvo i pratiti pošiljke hrane", rekao je novinarima glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

Očekuje se da će NATO-ove fregate stići u regiju za dva tjedna. Njihova će uloga biti pratnja brodova WFP-a (Svjetskog programa za hranu) i patrolirati vodama oko Somalije kako bi "pomogli zaustavljanju piratstva", rekao je Appathurai.

Više od 40 posto stanovništva Somalije ovisi o pomoći u hrani UN-ove agencije za humanitarnu pomoć koju dostavljaju brodovi.

U utorak je Vijeće sigurnosti UN-a po prvi puta ovlastilo strane mornarice i zrakoplove da koriste silu protiv somalijskih pirata.

Nasilje u Afganistanu eskalirat će u 2009., ne poduzmu li SAD i ostale zemlje hitne korake u borbi protiv talibanskih pobunjenika, rekao je u četvrtak zapovjednik združenog stožera američke vojske.

Tijekom protekle dvije godine nasilje u Afganistanu je raslo te mu je osim vojne pomoći Zapada, potrebna i gospodarska, diplomatska i politička pomoć, rekao je admiral Mike Mullen (slika) novinarima.

"Borbe su ove godine bile vrlo teške i bit će još teže sljedeće godine, ne uspijemo li odgovoriti na sve izazove", upozorio je Mullen dodajući da angažman u Afganistanu mora pojačati na svim poljima - političkom, diplomatskom, gospodarskom i vojnom.

No, SAD, NATO i ostale zemlje dosad nisu uspjele postići strateško jedinstvo nužno za suzbijanje nasilja.

"Jedna od velikih zadaća je razvoj sveobuhvatnog pristupa", rekao je admiral.

"Ne mislim da će se to promijeniti preko noći, ali očekujem da će sljedeća godina biti teža", dodao je.

Poseban su problem područja na istoku zemlje uz pakistansku granicu gdje, kako upozoravaju američki dužnosnici, postoje brojna utočišta militanata.

SAD trenutačno u Afganistanu ima 33.000 vojnika, od kojih je 13.000 pod NATO-ovim zapovjedništvom. Ukupno, rekao je Mullen, trenutačno u Afganistanu ima oko 64.000 zapadnih vojnika.

SAD namjerava poslati još gotovo 6.000, a pojačao je i pritisak na saveznike u NATO-u i ostale zemlje te od njih traži da pošalju još vojnika.

Američki general David McKiernan, glavni zapovjednik NATO-a u Afganistanu, zatražio je razmještanje još 15 tisuća američkih vojnika uz one koje je Pentagon već obećao. No te snage vjerojatno neće stići prije proljeća zbog trenutačnoga američkog angažmana u Iraku.

Dotad će Pentagon poslati više bespilotnih letjelica i helikoptera koje će povećati efikasnost postojećih snaga.

"Moramo pružiti dovoljno sigurnosti kako bi se ljudi osjećali sigurnima - za razliku od onoga što se dogodilo u Iraku - i kako bi se i druge stvari mogle promijeniti", rekao je.

No, nacrt nove Procjene nacionalnih obavještajnih službi (NIE) pokazuje da se u Afganistanu, zbog sve većeg nasilja i korupcije, već znatno urušila središnja vlast, napisao je u četvrtak New York Times. NIE bi trebao biti dovršen do izbora u studenom i bit će najiscrpnije američko izvješće o operaciji u Afganistanu.

NIE je službeni dokument koji odražava usuglašenu procjenu svih 16 američkih obavještajnih agencija i često e temelji na zasebnim izvještajima dostavljenim političkim dužnosnicima.

Sjedinjene Države od NATO-a će u četvrtak zatražiti da se vojnim snagama u Afganistanu omogući ciljana aktivnost protiv unosne trgovine opijumom kojom se financiraju talibanske akcije te se potiče korupcija vladinih krugova.

"Moramo dobiti mogućnost djelovati protiv narko-šefova te pokušati locirati i uništiti laboratorije u kojima se proizvodi droga te nastojati prekinuti dotok novca, zarađenog od prodaje droge, talibanima", izjavio je na marginama NATO-ova sastanka u Budimpešti američki ministar obrane Robert Gates (slika).

Šefovi Pentagona podupiru prijedlog NATO-ova vrhovnog zapovjednika Združenog stožera generala Johna Craddocka koji bi vojnim snagama trebao odobriti napade na laboratorije u kojima se proizvodi droga, zatim ciljane napade na narko-lance i na glavne narko-šefove. Craddock u svojem izlaganju nije iznio prijedlog o uništavanju nasada maka.

Većina saveznika razmatra predloženi plan, no neki među njima protive se bilo kakvoj NATO-ovoj umiješanosti u protu-narkotičku kampanju, strahujući kako bi ona mogla pogoršati situaciju koja se već pogoršala protekle dvije godine. Njemačka je, primjerice već zabranila svojim vojnicima sudjelovanje u takvim operacijama u Afganistanu zbog povećane opasnosti po njemačke vojnike.

U radu sastanka u Budimpešti sudjeluje i državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu obrane Gordan Čačić.

Američki ministar obrane Robert Gates (slika) u četvrtak je rekao kako bi Gruziji već ove godine trebalo ponuditi plan za članstvo u NATO-u, unatoč snažnom otporu Rusije toj zamisli i sumnjičavosti unutar saveza.

"Pozivam naše saveznike da daju potporu (akcijskom planu za članstvo) Gruziji u prosincu i podupru napore Gruzije za dovršetkom nužnih reformi", rekao je Gates nakon susreta u Budimpešti s gruzijskim kolegom Davitom Kezerašvilijem.

Vođe zemalja članica NATO-a na summitu u svibnju su obećali Gruziji da će se savezu moći pridružiti u neodređenom vremenskom razdoblju, ali su odgodili sve odluke o mogućem Akcijskom planu za članstvo do ministarskog sastanka u prosincu.

Predstavnici zemalja NATO-a u četvrtak će u Budimpešti čuti zahtjev da pošalju još vojnika u Afganistan u borbu protiv talibanskih ustanika, kao i zahtjev da više troše na vojsku.

Ministri obrane 26 zemalja članica na dvodnevnom sastanku u Budimpešti razgovarat će o snagama za Afganistan u kojem zadnje dvije godine unatoč stalnom povećanju broja vojnika jača i nasilje.

Sjedinjene Države zatražile su od saveznika slanje još vojnika, a zapovjednici snaga NATO-a u Afganistanu, a riječ je o 50.700 vojnika, traže još dvanaest tisuća. Europski saveznici nisu pretjerano skloni slanju dodatnih vojnika.

NATO želi prebroditi i problem neadekvatne opreme poput helikoptera, te razriješiti razlike među članicama kad je u pitanju američka želja da počne agresivniji rat protiv trgovine drogom koja hrani talibanski ustanak.

U utorak je vlada njemačke kancelarke Angele Merkel odlučila povećati broj njemačkih vojnika u Afganistanu s tisuću na četiri i pol tisuće, no službeni se Berlin odupro zahtjevu Washingtona da snage stacionira na nemirnome afganistanskom jugu.

Washington traži i od zemalja jugoistočne Europe, pa tako i od aspiranata na članstvo, da pošalju vojnike u Afganistan.

SAD kani povećati broj ljudi u Afganistanu. Trenutačno su ondje 33 tisuće, a među njima je 13 tisuća pod NATO-ovim zapovjedništvom. Američki se zapovjednici boje da bi ta odluka Washingtona mogla biti izgovor saveznicima da ne pošalju svoje dodatne snage.

Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev poručio je u srijedu na Svjetskoj konferenciji o politici u francuskom Evianu da Rusija želi igrati odgovornu i pragmatičnu ulogu u svijetu koji ne smije biti jednopolaran već pravičan i multipolaran.

U svome govoru kojim je zajedno s francuskim domaćinom Nicolasom Sarkozyjem zatvorio Prvu konferenciju o svjetskoj politici Medvedev je inzistirao na izgradnji višepolarnog svijeta u očitoj osudi američke dominacije i najavio ruski prijedlog sporazuma o sigurnosti u Europi koji bi obuhvaćao prostor od Vladivostoka do Vancouvera.

Ruski predsjednik ocijenio je da uloga dominantne sile na svijetu koju su Sjedinjene Države samoinicijativno preuzele potkopava međunarodnu sigurnost i uzrokuje porast konfliktnog potencijala. Predložio je novi sigurnosni pakt koji bi zabranio korištenje sile ili prijetnje njena korištenja te zajamčio da nijedna zemlja pojedinačno, uključujući tu i Rusiju, ne bi imala monopol za pružanje sigurnosti cijelom kontinentu.

U neuobičajeno emocionalnom govoru Medvedev je istaknuo kako je Washington propustio povijesnu šansu za novo partnerstvo nakon 11. rujna i napada na američke gradove, kad je Moskva ponudila Washingtonu da će se pridružiti u borbi protiv terorizma.

Američka invazija na Irak i planovi za stacioniranje proturaketnog štita u istočnoj Europi spriječili su to partnerstvo, rekao je Medvedev koji je istaknuo i kako se "nažalost, barem za nas, ekspanzija NATO-a provodi s posebnim žarom, a Savez je svoju vojnu infrastrukturu dopremio izravno do granica naše zemlje".

"Nakon svrgavanja talibanskog režima u Afganistanu, Sjedinjene Države počele su niz unilateralnih akcija", rekao je Medvedev dodajući da je to dovelo do "trenda u međunarodnim odnosima prema stvaranju linija razdvajanja".

Multipolarnost je bila ključna riječ u govorima i ruskog i francuskog predsjednika, kao put koji treba svijetu donijeti novu ravnotežu.

"Nijedan akter, koliko god moćan bio, ne može sam rješavati krize, suočiti se s izazovima, niti uređivati svijet prema vlastitoj viziji", ocijenio je Sarkozy.

Neprihvatljivo je nametati svima drugima vlastiti nacionalni sustav, rekao je pak Medvedev i također poručio "moramo izići iz sindroma jednopolarizma i dokinuti podjelu svijeta".

Obojica su se zauzela za ostvarenje multipolarizma reformama.

Sarkozy želi reforme u duhu francuskog prijedloga za "proširenjem Vijeća sigurnosti UN-a i otvaranjem skupine G8 novim rastućim gospodarstvima", kao i reformu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te predložio izvanredni summit na tu temu krajem 2009.

U svjetlu svjetske financijske krize Sarkozy je ponovo pozvao na održavanje međunarodne konferencije za prevladavanje te krize te predložio stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora Europske unije i Rusije, što je Medvedev podržao.

"Rusija će aktivno sudjelovati u ponovnom uspostavljanju i ozdravljenju svjetskog financijskog sustava, i to ne samo u okviru G8", rekao je Medvedev.

Ruski je predsjednik ukazao i na nužnost da se u rješavanje svjetskih financijskih problema uključe i gospodarski jake zemlje kao što su Kina, Indija, Brazil, Meksiko i Južnoafrička Republika.

Mesić: Sarkozy i Medvedev danas otvorili novu stranicu u povijesti

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i ruski Dimitrij Medvedev danas su otvorili novu stranicu u povijesti, ocijenio je jučer hrvatski predsjednik Stjepan Mesić govore kojima su dvojica njegovih kolega u srijedu u Evianu završila trodnevni skup o svjetskoj politici.

"Danas su Sarkozy i Medvedev otvorili novu stranicu u povijesti" rekao je Mesić u kratkom osvrtu na skup u Evianu.

To je sigurno novost kada se šalju povijesne poruke za otvaranje suradnje na ekonomskom planu, na vojnom planu, te otvaranje novih inicijativa na političkom planu između Rusije i ostatka Europe, rekao je Mesić i istaknuo kako njihova spremnost na suradnju može pomoći prevladavanju kriza, financijske, energetske, krize hrane.

"Sve to daje nadu da će stvari krenuti na bolje" rekao je Mesić koji je time završio svoje sudjelovanje na konferenciji u Evianu.

Američki mirovni posrednik, svećenik Jesse Jackson je u razgovoru s hrvatskim predsjednikom ocijenio da su francuski i ruski predsjednik iskazali veliku bliskost stajališta. "Stječe se dojam kako su Sarkozy i Medvedev bliži jedan drugom nego li američkom predsjedniku", istaknuo je Jackson.

Hrvatski predsjednik bio je domaćin radnog ručka na kojem je sudjelovao i Jesse Jackson.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader čestitao je danas Hrvaticama i Hrvatima, svim hrvatskim građanima Dan neovisnosti Republike Hrvatske te istaknuo da želi da slika Hrvatske bude još bolja i da će u Vladi učiniti sve, ali i Hrvatski sabor i svi ostali, sve državne institucije - da Hrvatska bude zemlja u kojoj će se ljudi sigurno osjećati, u kojoj će se poštovati zakoni, u kojoj će se poštovati dobri običaji, u kojoj će se poštovati i sve ono zašto želimo ući u Europsku uniju i NATO.

Istaknuo je da je Dan neovisnosti Republike Hrvatske dan povijesne sjednice Hrvatskog sabora kada je Hrvatski sabor donio odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza s Jugoslavijom. "To je bio povijesni dan, koji se nadovezao i na one druge povijesne odluke od 25. lipnja, pa prije toga na referendum itd., sve one povijesne važne datume koje nikada ne smijemo zaboraviti jer su to temelji suverene hrvatske države", rekao je Sanader novinarima nakon što je u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske položio vijenac i zapalio svijeću na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Sanader je istaknuo da želi zahvaliti i izraziti duboko poštovanje prema predsjedniku Tuđmanu, te prema svim hrvatskim braniteljima koji su pridonijeli da danas možemo živjeti u slobodi, u miru, u neovisnosti.

"Slika Hrvatske danas je sigurno takva da bi svatko rekao - želimo da bude još bolja, i ja to kažem i želim da bude bolja i učinit ćemo sve mi u Vladi, ali i Hrvatski sabor i svi ostali, sve državne institucije - da Hrvatska bude zemlja u kojoj će se ljudi sigurno osjećati, u kojoj će se poštovati zakoni, u kojoj će se poštovati dobri običaji, u kojoj će se poštovati i sve ono zašto želimo ući u Europsku uniju i NATO", istaknuo je Sanader.

Hrvatska je već puno toga učinila u procesu pristupanja Europskoj uniji i u potpunosti podupiremo njezino buduće članstvo ukoliko nastavi s ispunjavanjem preuzetih kriterija, izjavio je u danas u Zagrebu nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen nakon sastanka s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Jandrokovićem.

"Ispunjavanje kriterija je ključno. Reforme se moraju nastaviti, one moraju biti održive a isto je tako važno da Hrvatska nastavi punu suradnju sa sudom u Hagu", rekao je Verhagen.

"Kada se ispune svi kriteriji, Nizozemska će podržati članstvo Hrvatske u Europskoj uniji", poručio je nizozemski ministar.

Istaknuo je da je "Nizozemska poštena u procjeni rezultata na putu u EU".

"Ona je pouzdan partner i Hrvatska se može oslanjati na našu pomoć u pristupnom procesu", poručio je Verhagen.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je napravila golemi napredak na putu u EU, dajući pritom do znanja da se od nje očekuju veći potezi u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Na upit o mogućem roku završetka pregovora istaknuo je da je "na Hrvatskoj da pokaže da se to može dogoditi 2009. godine".

Ministar Jandroković je izrazio uvjerenje da je taj scenarij apsolutno moguć, poručivši da je "Hrvatska za to sposobna".

"Vjerujemo da ćemo uvjeriti Europsku komisiju i članice EU-a da zaslužujemo završiti pregovore do kraja 2009.", kazao je Jandroković.

Izrazio je nadu da će izviješće EK o napretku u studenom biti pozitivno i da će to "otvoriti vrata za završetak pregovora 2009. godine".

Hrvatski ministar je također izrazio zadovoljstvo što je s "nizozemske strane dobio uvjerenja da će s ratifikacijom sporazuma o pristupu Hrvatske NATO-u biti sve u redu", tj. da će do ratifikacije doći na vrijeme, prije sljedećeg summita NATO-a u travnju 2009.

Verhagen je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da prati najnovije događaje u Hrvatskoj, ocijenivši da su posljednje promjene u vladi jasan izraz volje da se povede odlučnija borba protiv korupcije.

Također je komentirao i stanje u Srbiji, istaknuvši suradnju s ICTY-em kao glavni preduvjet za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

"Na zadnjem sastanku s ministrima vanjskih poslova i glavnim tužiteljem Haškog suda Sergeom Brammerzom nisam se uvjerio da postoji puna suradnje Srbije s Haagom i stoga nema potrebe da Nizozemska zauzme drugačiji stav glede SSP-a", bio je jasan Verhagen.

On i Jandroković su nakon izjava novinara sudjelovali na predstavljanju brošure u nizozemskom veleposlanstvu "Hrvatska i Nizozemska zajedno na europskom putu" u kojoj su predstavljeni programi nizozemske vlade za pomoć pristupnim naporima Hrvatske i daljnjem jačanju bilateralnih odnosa između dvije zemlje.

Govoreći u novootvorenoj rezidenciji veleposlanstva, Verhagen je ponovio da Hrvatska pripada Europi i da će Nizozemska biti sretna dočekati je kao novu članicu nakon što ispuni svoju zadaću.

"Hrvatska pripada Europi i ona Europu može ojačati... Može na nas računati kao na iskrenog partnera - strogog ali poštenog po pitanju zahtjeva za članstvom", kazao je Verhagen.

U više je navrata tijekom današnjih događanja isticao "vjerodostojnost" procesa pristupanja Europskoj uniji.

Američki ministar obrane Robert Gates sudjelovat će ovoga tjedna na sastanku ministara obrane zemalja jugoistočne Europe u Makedoniji i na sastanku NATO-a u Mađarskoj, objavio je u ponedjeljak Pentagon.

Ruska invazija na Gruziju vjerojatno će biti jedna od glavnih tema rasprave na sastanku u Makedoniji, izjavio je visoki dužnosnik Pentagona.

Tijekom boravka u Makedoniji Gates će se susresti s ministrom obrane Ukrajine Jurijem Jehanurovom. Američki dužnosnici koji su govorili o pozadini tog susreta, kazali su kako se njime želi iskazati podrška Ukrajini i njezinom približavanju NATO-u.

Sastanak ministara obrane NATO-a u Budimpešti bit će usredotočen na operacije NATO-a, poglavito misiju ISAF-a u Afganistanu, kazali su dužnosnici Pentagona.

Na sastanku će sudjelovati i nečlanice NATO-a koje imaju snage u Afganistanu, a rasprava će se usredotočiti na dugoročni angažman zemalja sudionica misije u Afganistanu, dodali su.

"Ministar Gates se stvarno namjerava usredotočiti na budućnost NATO-a. Njegov izraz za to je 'institucionaliziranje transformacije', kako bi NATO bio sposoban gledati unaprijed", kazao je visoki dužnosnik Pentagona.

Na sastanku će također bit riječi o reformi sjedišta NATO saveza. Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer pripremio je neke konkretne prijedloge o kojima će ministri raspravljati na sastanku.

Također će se raspravljati o multinacionalnom pristupu obrambenim kapacitetima Saveza, kao što je kupnja transportnih zrakoplova C-17 Globemaster III za jačanje sposobnosti NATO-a za organiziranje strateškog zračnog mosta. Zrakoplovi C-17s bit će stacionirani u Mađarskoj, a prvi trebaju biti isporučeni na proljeće.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pozdravlja odluku parlamenta Republike Litve o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, priopćio je u ponedjeljak MVPEI.

Ovim činom parlament Litve četvrti je među 26 zemalja članica NATO-a proveo postupak ratifikacije Protokola, nakon što su to već učinili parlamenti Mađarske, Latvije i Sjedinjenih Država.

Današnju ratifikaciju Protokola o pristupanju od strane parlamenta Litve, MVPEI smatra dodatnim poticajem Hrvatskoj na njezinom putu prema NATO-u, kao i još jednom potvrdom hrvatskog doprinosa sigurnosti euroatlantskog područja, priopćeno je.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić doputovao je u nedjelju predvečer u Evian, francusko turističko mjesto na Ženevskom jezeru, u kojem će se u sljedeća tri dana održati konferencija o svjetskoj politici u organizaciji Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).

Na prvoj konferenciji o svjetskoj politici, na kojoj će se do srijede, među gotovo tisuću sudionika, okupiti i više od dvadeset šefova država i političkih čelnika, raspravljat će se o stanju svijeta i budućim usmjerenjima. Pratit će je više od 300 novinara.

Predsjednik Mesić govorit će u utorak na plenarnoj sjednici na temu granica, a na marginama skupa održati niz bilateralnih susreta.

Među sudionicima Konferencije u mondenom francuskom gradiću najavljeni su predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering te glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

Uz plenarne sjednice, održat će se radionice i okrugli stolovi o aktualnim temama svjetske politike i gospodarstva, na kojima će ugledni politolozi, novinari i diplomati, raspravljati o gorućim izazovima današnjice, među kojima i o svjetskoj financijskoj krizi.

Institut IFRI osnovao je Thierry de Montbrial 1979. godine kao istraživački i debatni centar za cijeli svijet.

Austrija podupire hrvatski put u EU i o pristupu Hrvatske u EU Austrijanci se neće izjašnjavati na referendumu, rekao je savezni austrijski kancelar Alfred Gusenbauer u nedjelju u "Novinarskom satu" na austrijskoj javnoj televiziji OeRF.

"Mi ćemo kada dođe vrijeme odluku Europske unije o pristupu Hrvatske u EU ratificirati u saveznom parlamentu bez referenduma", rekao je austrijski kancelar Gusenbauer. Međutim, kad je u pitanju Turska, Gusenbauer je istaknuo da je "samo po sebi razumljivo da će se austrijski narod o pristupu Turske EU izjasniti na referendumu.

Potporu Hrvatskoj ponovio je i čelnik Socijaldemokratske stranke Werner Faymann koji bi sljedeći tjedan trebao početi pregovore o sastavu nove austrijske vlade.

Gusenbauer je ponovio prijašnje stajalište Socijaldemokratske stranke (SPOe)da će o važnim odlukama Unije ubuduće Austrijanci odlučivati na referendumu. Lisabonski ugovor Austrija je već ratificirala, pa prema tome nema nikakvih zapreka u tom pogledu, dodao je Gusenbauer.

O utjecaju krize svjetskih financijskih tržišta na bankarski sustav u Austriji Gusenbauer je kazao "Austrija je država štediša i banke imaju dobar bonitet tako da savezna vlada nije trebala donositi nikakve posebne mjere. U slučaju da se nešto novo dogodi vrijedi već postojeća mjera da štediše dobiju isplatu od 20.000 eura što država garantira". Naglasio je da su austrijske banke osigurane kroz sigurnosne mehanizme Austrijske narodne banke, zatim Ministarstva financija, i u slučaju bilo kakve opasnosti ti sigurnosni mehanizmi će odmah reagirati.

"Štedne knjižice su sigurne u Austriji, a u ovim kriznim vremenima na financijskim tržištima najsigurnija je štedna knjižica", zaključio je Gusenbauer.

Američki State Department u petak je ponovio svoju potporu ulasku Ukrajine i Gruzije u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), pripremni program za pristupanje Savezu.

Na traženje da komentira izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, danu u četvrtak u Rusiji, u kojoj je navodno odbacila mogućnost ponude Ukrajini i Gruziji da uđu u MAP, glasnogovornik State Departmenta kazao je kako ne želi komentirati izjavu Merkel, ali je naglasio da SAD jasno podržava približavanje Ukrajine i Gruzije NATO savezu.

"Naša politika je vrlo jasna, mi podržavamo ulazak Ukrajine i Gruzije u MAP", rekao je glasnogovornik Robert Wood.

Podsjetio je da su u završnoj deklaraciji sa summita NATO-a u Bukureštu, iz travnja ove godine, navodi da će dvije zemlje postati članice NATO-a u budućnosti.

Na pitanje želi li SAD da se o ulasku Ukrajine i Gruzije u program MAP odluči na ministarskom sastanku NATO-a u prosincu, Wood je samo kazao kako će se o tom pitanju raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a.

Kanadski premijer Stephen Harper, koji je obećao da će povući kanadske vojnike iz Afganistana do 2011., upozorio je u petak da neki zapadni čelnici pogrešno misle da bi NATO-ove snage mogle tamo ostati zauvijek.

Kanada ima približno 2500 vojnika razmještenih u Kandaharu na jugu Afganistana, gdje su talibani jaki, a od 2002. poginulo je 97 kanadskih vojnika i jedan diplomat.

Harper je ove godine, nakon snažnog političkog pritiska i pritiska javnosti, pristao vratiti kanadske vojnike do kraja 2011., premda je u početku govorio da Kanada neće napustiti Afganistan dok se ta zemlja ne bude sposobna preuzeti odgovornost za svoju sigurnost.

"S drugim zapadnim čelnicima ne slažem se u tome da u Afganistanu možemo ostati zauvijek. Želimo li doista uspostaviti mir u toj zemlji i vidjeti njezin razvoj, moramo uvježbati afganistansku vojsku i policiju da preuzmu veću odgovornost za svoju sigurnost... To nećemo postići ne budemo li odredili rok i nastojali ga poštovati", rekao je Harper u televizijskoj predizbornoj debati.

Ankete pokazuju da bi Harperovi konzervativci mogli ponovno pobijediti na izborima 14. listopada.

Zapovjednik misije NATO-a Afganistanu (ISAF), američki general David McKiernan, izjavio je jučer da su mu potrebna pojačanja "čim je prije moguće", jer borba s talibanima postaje sve teža i sve veći broj stranih boraca dolazi u Afganistan preko pakistanske granice.

"Dodatni vojni kapaciteti koji su zatraženi, potrebni su čim je prije moguće", rekao je general McKiernan na konferenciji za tisak u Pentagonu, dodajući kako se nada da će nove postrojbe biti osposobljene za borbu protiv pobunjenika kao i za obuku afganistanske vojske.

Naglasio je da treba više pojačanja od zatraženih 10.000 vojnika, kako bi pojačao vojnu kampanju na jugu i istoku Afganistana, gdje je nasilje eskaliralo.

McKiernan je upozorio da je ove godine došlo do značajnog povećanja broja stranih boraca u redovima pobunjenika, uključujući Čečene, Uzbeke, Saudijce i Europljane, koji u Afganistan ulaze preko Pakistana.

Predsjednik George W. Bush, koji je primio McKiernana u Bijeloj kući, izjavio je nakon brifinga koji mu je general podnio, da je u Afganistanu postignut napredak usprkos teške borbe s pobunjenicima.

"Bilo je teških borbi. Mi odajemo počast američkim postrojbama koje su se toliko žrtvovale da Afganistan više nikada ne postane utočište za teroriste koji će napadati naše građane", rekao je Bush.

Američki je predsjednik istaknuo napredak u zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i prometu u Afganistanu, rekavši kako "ubojice" ne mogu podnijeti taj napredak.

U Afganistanu je trenutačno oko 33.000 američkih vojnika, 20.000 koji se bore s talibanima i al Qaidom i 13.000 u sastavu misije ISAF-a.

Prema navodima američkih dužnosnika nasilje u Afganistanu je ove godine u porastu za 30 posto, a broj poginulih američkih vojnika najveći je od intervencije u toj zemlji 2001. godine.

Povjerenstvo NATO-Gruzija, osnovano nakon rusko-gruzijskog sukoba, okupiti će se na ministarskoj razini u Budimpešti 10. listopada, na datum predviđen za povlačenje ruskih snaga iz područja oko Južne Osetije i Abhazije, objavio je NATO u srijedu.

To zasijedanje, drugo nakon sastanka na razini veleposlanika 15. rujna u Tbilisiju, odvijati će se drugog dana neformalnog sastanka ministara obrane Saveza u Budimpešti, precizirao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

U Budimpešti će se ministri 26 država članica NATO-a sastati s svojim kolegama iz Hrvatske i Albanije, kao i onima zemalja koje sudjeluju u Međunarodnim sigurnosnim snagama u Afganistanu (ISAF).

Glasnogovornik NATO-a nije precizirao dnevni red tih sastanaka.

Rusija se protivi ulasku Gruzije i Ukrajine u NATO jer drži da je proširenje Sjevernoatlantskog Saveza na istok "strateška pogreška".

NATO je nekoliko puta uvjeravao Tbilisi da su mu njegova vrata širom otvorena, ali Gruzija do sada nije donijela službenu odluku o ubrzanju procesa pristupa, kojeg priželjkuje predsjednik Mihail Saakašvili.

Zamjenik američkog ministra obrane Gordon England obećao je nastavak potpore njegove vlade očuvanju stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini.

England se za službenog posjeta Sarajevu danas sastao s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem.

"England je izjavio kako će SAD nastaviti pružati potporu miru i stabilnosti na Balkanu, kao i BiH na njezinu putu ka Europskoj uniji i NATO-u", priopćeno je nakon tog susreta održanog iza zatvorenih vrata.

Zamjenik američkog ministra obrane odvojeno se u utorak navečer sastao s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i tom je prigodom rekao kako je Daytonski sporazum potrebno dograditi, no bez drastičnih promjena.

"SAD neće prihvatiti nikakvo odcjepljenje, odnosno jednostrano ukidanje entiteta, kao ni treći entitet", rekao je England, a prenio Komšićev ured.

Američki dužnosnik u Sarajevu potvrdio je spremnost Washingtona da nastaviti pomagati reformu obrane u BiH.

Na tom području, kako je ocijenio, BiH je napravila veliki napredak, no on još uvijek nije dovoljan za članstvo u NATO-u, a preduvjet za to ostaje i provedba političkih i gospodarskih reformi.

Sjednica Odbora za civilnu zaštitu NATO-a i trodnevni seminar počeli su danas u Šibeniku u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te civilnih struktura NATO saveza.

Na seminaru kojemu su teme - civilna potpora planiranju vojnih akcija, vojna potpora civilnim vlastima te partnerstvo u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, sudjeluje 125 predstavnika iz NATO saveza i 36 država.

"Hrvatska je izuzetno dobar partner i jako je pridonijela izgradnji partnerskih odnosa s NATO savezom", rekao je na konferenciji za novinare u Šibeniku čelnik NATO-a za civilno planiranje za izvanredne situacije Carsten Fausboll.

Također je izrazio zadovoljstvo, jer će Hrvatska za nekoliko mjeseci postati punopravna članica NATO saveza.

Fausboll je naglasio i važnost regionalne suradnje - sa sedam država predstavnica Mediteranskog dijaloga kao i četiri države Istanbulske inicijative za suradnju.

Preduvjet svakog razvitka je gospodarstvo, a Hrvatska kao turistička zemlja osobito mora jačati sigurnost i stabilnost, rekao je na konferenciji ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut.

Trut je napomenuo kako je potpora građana za ulazak Hrvatske u NATO savez značajno porasla nakon vježbe zaštite i spašavanja 'IDASSA 2007.' , NATO-ove civilne vježbe koja je dobila i najviše ocjene UN-a i EU-a.

Na pitanje je li se što promijenilo u sustavu zaštite i spašavanja od kornatske tragedije, Trut je rekao da je došlo do pozitivnih promjena, o čemu svjedoči dobro odrađena protupožarna sezona, a naglasio je i važnost sudjelovanja lokalne samouprave u stvaranju što efikasnijeg sustava.

U sklopu seminara Odbora za civilnu zaštitu NATO-a, među ostalim, bit će riječi i o zaštiti od kemijskih, bioloških ili radijacijskih posljedica mogućih terorističkih napada kao i zaštiti kritične infrastrukture i informiranju javnosti u kriznim situacijama, najavljeno je na današnjoj konferenciji.