OPSA blog

Ulazak Hrvatske u NATO vrlo je važna, strateška komponenta stabilizacije jugoistoka Europe, izjavio je u uvodnom izlaganju Vlatko Cvrtila, dekan zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti "Učlanjenje Hrvatske u NATO - prinos europskoj stabilnosti", koji je priredilo Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava HAZU-a.

Po Cvrtilinim riječima u javnosti je prisutno razmišljanje da je pozivnicom za NATO sve dovršeno, međutim, kako upozorava, nije tako, jer ulazimo u prostor koji nam je nepoznat, poput učenika, kako je rekao, koji upisuje prvi razred, a ne zna što ga čeka tijekom školovanja.

"Ulazak Hrvatske u NATO velika je i povijesna šansa", izjavio je Cvrtila, dometnuvši kako nismo formirali sve instrumente da iskoristimo tu šansu, koju iz dosadašnjih iskustava svi i ne iskoriste na jednak način.

Govoreći o geostrateškom položaju Hrvatske u povijesti, Cvrtila je primijetio kako je on uvijek bio složen, ali unatoč svemu, kako je rekao, Hrvati su kao stari narod, stoljećima bez države, ipak uspjeli očuvati svoj prostor, što zaslužuje spomenik.

Cvrtila je napomenuo kako je sigurnost važan čimbenik razvoja u tranzicijskim zemljama te da Hrvatska ima povijesno važnu funkciju u pogledu regionalne stabilnosti i regionalnih kontakata.

"Hrvatska više ne može biti predziđe, kako je to bila u povijesti, ona treba nadopuniti integrativni prostor i time dobiti veću funkciju u regionalnom razvoju i promociji vrijednosti za integraciju europskog prostora", rekao je. Pritom, kazao je, trebamo razvijati multilateralnu suradnju, jačajući regionalnu komponentu, što zahtijevaju strateške grane, poput turizma, koji je vezan za sigurnost.

Sudjelujući u raspravi, Radovan Pavić upozorio je da će Hrvati, ako izgube poluge razvoja i jezik, koji postaje sve više neka mješavina hrvatsko-srpsko-engleskog, prestati biti povijesni narod. Upozorivši na okupaciju hrvatskih područja na Dunavu i Prevlaci od strane Srbije i Crne Gore, Pavić je rekao kako nema naznaka da će se ta područja uskoro vratiti. Posebno je izrazio zabrinutost rasprodajom Hrvatske, koju je nazvao "rasprodanom polukolonijom".

Za Slobodana Langa Europa se pokazala djelotvorna u sustavima zla, a vrlo nedjelotvorna u sustavima dobra. Po njegovim riječima, Europa se nije u stanju povezati humanitarno. Mene je Europske unije stid, rekao je, dodavši da ne zna je li budućnost EU u kapitalu i vojnoj moći.

Govoreći o transformaciji NATO-a iz vojne u vojnosigurnosnu i vojnopolitičku asocijaciju te o vrijednostima koje nameće u izgradnji demokratskih standarda, Damir Grubiša izrazio je uvjerenost da su hrvatska vojna uprava i vojska još uvijek predimenzionirane.

Zdravko Mršić, prvi ministar vanjskih poslova neovisne Hrvatske, rekavši kako je financijska kriza rezultat sloma zapadnoga gospodarstva, istaknuo je kako će u budućnosti bar neko vrijeme doći do jačanja nacionalnih država.

"Stvara se novi svijet u kojemu će jedno vrijeme jačati nacionalne države", rekao je spomenuvši Rusiju, Japan, Kinu i Njemačku. Po njegovim riječima, nacionalne države preuzet će ulogu regulacije i poduzetnika. Smatra kako se Europska unija mora pretvoriti u državu, jer se razdrobljena Europa neće moći nositi s izazovima.

Ing. Miroslav Tomac upozorio je kako se treba boriti protiv rasprodaje prostora i resursa. Izrazio je sumnju da će se ulaskom Hrvatske u NATO otvoriti još veća rasprodaja hrvatske obale i Slavonije.