OPSA blog

Bruxelles - u zajedničkoj organizaciji Višeg obora za planiranje za slučaj civilnih izvanrednih stanja (Senior Civil Emergency Planning Committee, SCEPC) i Skupine za političku koordinaciju (Policy Coordination Group, PCG) u sjedištu NATO-a u Bruxellesu održana je 01. i 02. srpnja 2009. godine radionica potpore Afganistanu u okviru NATO mehanizma planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja.



Podloga za organizaciju spomenute radionice je NATO-ov Program treninga i vježbi za period od 2009. do 2013. godine po pitanju planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja. Prema navedenom Programu treninga i vježbi održala se godišnja radionica s fokusom na Afganistan. Na radionici su prisustvovali stalni predstavnici u SCEPC-u i PCG-u; civilni stručnjaci iz zemalja članica NATO-a i partnerskih država; članovi NATO tijela i skupina; NATO međunarodno vojno osoblje; predstavnici afganistanskih institucija; te međunarodne organizacije i međunarodne nevladine organizacije. Rad se odvijao u plenarnom dijelu te radu u tri radne grupe.

Temeljni dokumenti na kojima je bio baziran rad na radionici su: Afganistanska nacionalna razvojna strategija i Afganistanski Compact; Program NATO-a za suradnju s Afganistanom; Strateška vizija ISAF-a i Deklaracija o Afganistanu s ovogodišnjeg NATO Summita; Afganistanski nacionalni plan postupanja kod katastrofa i velikih nesreća.
Svrha radionice je bila da se prepoznaju zahtjevi i potrebe, kako bi okupljeni eksperti kroz NATO mehanizam planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja u sinergiji s nacionalnim i međunarodnim civilnim stručnjacima, odgovorili na iste te ukazali na preporuke kako realizirati civilnu potporu Afganistanu.
Posebni ciljevi radionice su bili:
• Osigurati uvid u civilne mogućnosti, uključujući i potporu kroz mehanizam planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja, potpore Afganistanu (kako za NATO misiju ISAF tako i za Vladu Afganistana)
• Produbiti i proširiti znanje o značajnijoj civilnoj potpori međunarodne zajednice osigurane Afganistanu
• Identificirati ključne mogućnosti NATO mehanizma planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja kako bi se pomoglo ostvariti potrebe ISAF-a i afganistanskih vlasti.


Tijekom rada na radionici razvijene su i polučene preporuke za potporu kroz mehanizam planiranja za slučaj civilnih izvanrednih stanja kako za ISAF tako i za Vladu Afganistana, unutar realnih i dostupnih mogućnosti.



Robert Mikac

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), 27. i 28. lipnja 2009. godine, na Krfu, Helenskoj Republici.


Predsjedateljica konferencije, grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis

Cilj ovog sastanka, uz sudjelovanje ministara vanjskih poslova skoro svih zemalja sudionica, bio je cjelovito i kritički raspraviti sigurnosnu situaciju u Europi i ulogu OESS-a i njegovih mehanizama u tom procesu.

Prva sjednica neformalnog ministarskog sastanka OESS-a održala se na temu utvrđivanja dosadašnjih postignuća, kao i daljnjih smjerova djelovanja u području europske sigurnosne politike. Ministri su također raspravljali o mehanizmima jačanja suradnje među zemljama sudionicama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, te o nekim novim inicijativama za jačanje europske sigurnosne arhitekture.

Ministar Jandroković održao je izlaganje u kojem je u uvodnom dijelu kazao kako je tema europske sigurnosti od izuzetne strateške važnosti, posebno u kontekstu novih globalnih izazova 21. stoljeća, poput globalne gospodarske i financijske krize, terorizma, klimatskih promjena i drugih ugroza. Prilikom suočavanja s globalnom krizom ili razdobljima nestabilnosti, multilateralni mehanizmi su ključni, dodao je ministar. Prema tome, odgovor na stare i nove izazove trebao bi biti rezultat zajedničkih napora i vizija arhitekture europske sigurnosti. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, široka po svom članstvu i zastupljenosti različitih političkih integracija, nositelj je koncepta sigurnosti koji je pažljivo izgrađivan tijekom desetljeća, te je prirodno mjesto za dijalog o svim relevantnim pitanjima europske sigurnosti u okviru trodimenzionalnog koncepta.

Važna dimenzija budućnosti europske sigurnosti trebala bi biti i ona regionalna, iznio je ministar Jandroković. Republika Hrvatska ima strateški interes u području sigurnosti u jugoistočnoj regiji Europe te, s obzirom na nedavnu prošlost i naša iskustva u upravljanju sukobima, jedinstvenu perspektivu prema ovom dijelu Europe.

U završnom dijelu svojeg izlaganja, ministar Jandroković istaknuo je kako bi dijalog o europskoj sigurnosti trebao obuhvatiti i transatlantsku dimenziju kako bi se postavili čvršći temelji za dijeljenje zajedničkih vrijednosti i obranu zajedničkih interesa i izrazio je podršku ideji o pripremi strukturiranog dijaloga o pitanjima europske sigurnosti u okviru OESS-a o čemu bi odluku trebalo donijeti Vijeće ministara OESS-a na sastanku u Ateni u prosincu 2009. godine.

U okviru neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja sudionica OESS-a, u subotu, 27. lipnja 2009. godine, održana je i radna večera na kojoj se raspravljalo o procjenama trenutnog stanja europske sigurnosti, intenziviranju transatlantskog dijaloga te daljnjim modalitetima jačanja sigurnosne arhitekture.

Ministar Jandroković sudjelovao je i na sastanku Vijeća NATO-Rusija.

Zadnjih nekoliko mjeseci putem medija moglo se čuti na desetke razloga zašto je isplativo članstvo Hrvatske u NATO-u. Najviše je puta istaknut faktor sigurnosti, a u zadnje vrijeme ističu se i mogućnosti za gospodarstvo kao i za znanstvenike putem NATO-ovog programa Science for Peace (SPS). Tvrtke iz Hrvatske dobile su mogućnost otvaranja jednog novog tržišta, a znanstvene institucije i znanstvenici korištenje jednog novog programa za financiranje. No, uz tvrtke i znanost, i građani Republike Hrvatske, raznoraznih zanimanja i poziva također imaju mogućnost iskoristiti članstvo Hrvatske u NATO-u!

NATO kao iznimno velika organizacija konstantno potražuje civilne kadrove koji popunjavaju radna mjesta, kako u samom stožeru (NATO HQ), tako i u brojnim tijelima (agencijama, mirovnim misijama…) NATO-a. Hrvatski državljani, kao državljani članice NATO-a imaju jednaka prava i mogućnosti zapošljavanja u NATO-u. Zainteresirani se javljaju na natječaje, a cjelokupni proces je u potpunosti transparentan i maksimalno otvoren.

NATO potražuje raznorazne kadrove, za poslove širokog spektra zanimanja. Traže se budući zaposlenici: inženjeri, ekonomisti, informatičari, administrativci… Traže se pojedinci sa srednjom stručnom spremom i visokom stručnom spremom.
Naravno, za svako radno mjesto postoje točno specificirani uvjeti koje treba zadovoljiti. Međutim, bez ikakve sumnje može se reći kako u Hrvatskoj ima kadrova koji mogu zadovoljiti tražene i transparentno specificirane uvjete.

Mogućnosti zapošljavanja u NATO-u nisu zanemarive kako bi se to nekome neupućenom činilo. Zaposlenici se traže konstantno, tijekom cijele godine se objavljuju natječaji, a trenutačno je otvoreno na desetke natječaja za zaposlenje. U vrijeme krize, ovakva mogućnost je ne samo veliki izazov za pojedinca, nego i prilika za dobro plaćeno i izazovno radno mjesto.

Jedan dio traženih natječaja može se naći na slijedećoj stranici:
http://www.nato.int/wcm-asp/recruit-wide.asp

Za potpunu pretragu natječaja treba preći zasebne stranice brojnih NATO-ovih tijela. Pri tomu će zainteresiranima pomoći slijedeća stranica na kojoj je popis svih zasebnih NATO-ovih tijela:
http://www.nato.int/structur/recruit/nato-bodies.html

Denis Avdagić, Euroatlantski tjednik

Hrvatska Vojna policija u Afganistanu osiguravala glavnog tajnika NATO-a Od 17. do 19. lipnja 2009. u hotelu "Serena" boravio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. U hotelu je 18. lipnja održano više važnih susreta i završna večera na kojoj su sudjelovali zapovjednik ISAF-a, američki general David D. McKiernan, visoki predstavnik UN-a Peter Galbraith, veleposlanici europskih i drugih zemalja, članovi afganistanske Vlade i druge važne osobe iz vojnog i političkog života u Afganistanu.


U posjeti školi u Chaghcharanu u čijem PRT-u rade i hrvatski vojnici

Misija osiguranja unutarnjeg dijela hotela dodijeljena je timu NOS-a VP OSRH. Znajući da osiguravaju objekt i osobe koje su u tom trenutku u vrhu mogućih ciljeva napada terorističkih organizacija, prionuli su temeljitoj pripremi i intenzivnom uvježbavanju inačica obrane od napada, a sve sa svrhom osiguranja štićenih osoba. Dobro obavljenom pripremom, motiviranim pripadnicima NOS VP koji su bili angažirani u misiji, dobro postavljenom inačicom djelovanja i suradnjom s drugim partnerima u sustavu osiguranja posjet glavnog tajnika NATO-a prošao je bez ikakvih izvanrednih događaja koji bi narušili sigurnost.

Na odlasku, glavni tajnik Scheffer obratio se hrvatskim pripadnicima riječima da mu je zadovoljstvo što je Vojna policija OSRH sudjelovala u osiguranju te što je izuzetno ponosan da je u vrijeme njegova mandata RH postala punopravnom članicom NATO-a.
(Izvor: Hrvatski vojnik)

Ministrica obrane Kraljevine Norveške Anne-Grete Strom-Erichsen boravila je 23. lipnja u službenom posjetu Republici Hrvatskoj te se u vojarni "Kupari" pokraj Dubrovnika sastala s ministrom obrane RH Brankom Vukelićem. Sastanak je održan u nazočnosti izaslanstava ministarstava obrane Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, a uz ministra Vukelića u izaslanstvu MORH-a bili su državni tajnik Pjer Šimunović i načelnik Uprave GSOS-a za planiranje general-bojnik Dragutin Repinc te načelnik Službe za međunarodnu obrambenu suradnju Davor Ćutić, kao i načelnik Službe za odnose s javnošću i informiranje Goran Grošinić.



"Imali smo vrlo ugodan razgovor između izaslanstava dvaju ministarstava, koja imaju iznimno dobre, prijateljske odnose i bogatu bilateralnu suradnju", rekao je u izjavi za medije ministar Vukelić, napomenuvši da je i ovom prigodom zahvalio ministrici obrane Kraljevine Norveške na njihovoj potpori ulasku Hrvatske u NATO savez, kao i na pomoći koju su nam pružili pri ustrojavanju Obalne straže. Dodao je da su razgovarali i o iskustvima stečenim u mirovnim misijama diljem svijeta, napose u misiji ISAF u Afganistanu, gdje se na istim područjima nalaze hrvatski i norveški vojnici, te o situaciji u našoj regiji, kao i o odnosima sa zemljama u susjedstvu.
Posebno je istaknuo razgovor o nastavku bilateralne suradnje, koja će, kako je rekao, i ubuduće biti usmjerena na pitanja od posebnog interesa za nas. Ministar je izrazio uvjerenje da će i dalje uspješno surađivati, kako u pogledu Obalne straže tako i na području izobrazbe i obuke te u vojnim vježbama, kao i na drugim obrambenim područjima.

Izražavajući zadovoljstvo što je imala priliku posjetiti Hrvatsku, norveška je ministrica izjavila da su tijekom radnog ručka razgovarali o temama od interesa za obje zemlje. Ističući važnost Obalne straže i suradnje naših dviju zemalja na tom području, dodala je da Norveška, kao i Hrvatska, ima dugu obalu i dugu pomorsku tradiciju. Napominjući da u misiji u Afganistanu sudjeluje 600 norveških vojnika te da u Čadu imaju vojnu bolnicu, istaknula je da je i na tom području dobra suradnja naših dviju zemalja. "Drago nam je što s Hrvatskom surađujemo i u svijetu, u misijama NATO-a i UN-a, kao i to što je Hrvatska primljena u punopravno članstvo NATO-a", poručila je na kraju, napomenuvši da su se ovom prilikom izaslanstva dvaju ministarstava obrane dogovorila nastaviti i dodatno povećati međusobnu suradnju.

Zapad je Rusiji u nedjelju na Krfu poručio da njen plan sveeuropske sigurnosti ne smije potkopati ulogu NATO-a ili organizacija za europsku sigurnost i zaštitu ljudskih prava.



Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakojanis je nakon sastanka ministara 56-ročlane Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) rekla da je rasprava bila "otvorena", što diplomatskim rječnikom znači oštro neslaganje.

"Mi ne trebamo novu strukturu. Imamo ih mnogo na raspolaganju, UN, EU, OESS, Vijeće Europe. Imamo načela, imamo strukture, idemo ih osnažiti", rekao je novinarima francuski ministar vanjskh poslova Bernard Kouchner.

Dužnosnici Europske unije su nakon sastanka na Krfu rekli da su se izaslanici složili razmotriti nove scenarije za sveeuropku sigurnost ali da ništa ne može zamijeniti NATO ili OESS. Ministri vanjskih poslova članica OESS-a su u Grčkoj u nedjelju razgovarali o novoj sigurnosnoj politici za Europu, a posebice o poslijeratnoj Gruziji.

Na sastanku OESS-a razmotren je novi plan za europsku sigurnost koji je predložio ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Po Sporazumu o europskoj sigurnosti koji predlaže Rusija zemljama sudionicima bi se dao ravnopravan status, isključili bi se vojni savezi koji bi potkopavali sigurnost drugih strana i uskratilo bilo kojoj zemlji ili savezu pravo da održava mir i stabilnost na kontinentu.

Predstavnici NATO-a i Rusije u subotu na grčkome otoku Krfu obnavljaju dijalog o vojnoj suradnji, prekinut nakon rusko-gruzijskoga rata u kolovozu 2008.

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov tijekom dana bi se trebao sastati sa svojim kolegama iz NATO-a te s njima razgovarati o načinima poboljšanja odnosa između Rusije i NATO-a, zamrznutih nakon rusko-gruzijskog rata prošle godine. Taj sastanak u okviru Vijeća NATO-Rusija prvi je na toj razini između Saveza i Moskve, nakon završetka rusko-gruzijskog sukoba.

NATO je zaledio odnose na najvišoj razini s Rusijom 19. kolovoza 2008. Lavrov bi se na Krfu trebao sastati i drugim čovjekom State Departmenta Jamesom Steinbergom, koji na sastanku zamjenjuje državnu tajnicu Hillary Clinton.

Ministri vanjskih poslova sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije, G8, u subotu ujutro počeli su u Trstu sjednicu posvećenu situaciji u Afganistanu, a prisustvuju joj i predstavnici te zemlje, potom Pakistana te ostalih zemalja regije i zemalja donatora.



U petak navečer održani sastanak ministara G8 i njihovih kolega iz Afganistana i Pakistana omogućio je postizanje konsenzusa oko nacrta dokumenta koji će se u subotu naći na dnevnome redu, izvijestio je neimenovani talijanski diplomatski izvor.

"Deklaracija o Afganistanu i njezina regionalna dimenzija" sadržavat će sve probleme s kojima se susreće stanovništvo regije, posebice probleme izbjeglica, one vezane uz granične kontrole te pitanja vezana uz trgovinu oružjem i drogom. Oko 45 sudionika sastanka razgovarat će i pitanju oko 2,5 milijuna izbjeglica koji su bili prisiljeni pobjeći pred ofenzivom pakistanske vojske na talibane. Razgovarat će se i o predstojećim predsjedničkim izborima u Afganistanu, koji će se održati 20. kolovoza.

Posjetiteljima OPSA-inih stranica, našim partnerima i prijateljima iz Hrvatske želimo sretan Dan Državnosti!

Obilježavajući Dan državnosti prisjećamo se kako je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine usvajanjem dviju povijesnih odluka - Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske - oživotvorio stoljetnu težnju hrvatskog naroda da samostalno i slobodno odlučuje o svojoj sudbini.

Čestitka predsjednika Sabora Luke Bebića za Dan državnosti

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je u ime saborskih zastupnika i u svoje ime uputio građanima Hrvatske čestitku povodom Dana državnosti.

Prigoda je ovo da još jednom izrazimo najdublje poštovanje i zahvalnost svim hrvatskim braniteljima koji su se hrabro i spremno uključili u obranu napadnute Domovine, te konačnom pobjedom svima nama osigurali slobodan i miran život u vlastitoj državi. Bez njihove žrtve - a mnogi su u temelje hrvatske države ugradili vlastite živote - ove dvije povijesne političke odluke bile bi tek mrtvo slovo na papiru.

Slobodna, demokratska i međunarodno priznata Hrvatska ne bi bila ostvariva da nije bilo odlučnosti, mudrosti i vizionarstva tadašnjeg političkog čelništva predvođenog dr. Franjom Tuđmanom, koje je uspostavilo temelje modernoj hrvatskoj državi i Hrvatsku dovelo do punog međunarodnog priznanja.

U relativno kratkom vremenu, osamnaest godina kasnije, Hrvatska je, zahvaljujući uloženom trudu i ostvarenim rezultatima, uvažena na međunarodnoj sceni. Ove je godine postala članica NATO-a, a na putu je i da ostvari i drugi strateški cilj, koji smo si postavili još devedesetih godina: punopravno članstvo u Europskoj uniji. Sve zacrtane ciljeve, od proglašenja neovisnosti preko pobjede u obrambenom Domovinskom ratu pa do današnjeg položaja Hrvatske kao cijenjenog člana međunarodne zajednice, postigli smo prije svega zahvaljujući vjeri u zajedničke snage, na koju se trebamo i dalje oslanjati u daljnjem razvoju države", kaže se u čestitci predsjednika Sabora.

Čestitka predsjednika Vlade Ive Sanadera za Dan državnosti

Predsjednik Vlade Ivo Sanader čestitao je u svoje ime i u ime Vlade hrvatskom narodu i svim hrvatskim građanima Dan državnosti.

"Povijesnom Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaracijom o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, koje je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. godine, učinjen je odlučujući korak prema slobodnoj, samostalnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj.

Obilježavajući osamnaestu obljetnicu - punoljetnost naše domovine, s osobitim se pijetetom prisjećamo hrvatskih branitelja i domoljuba, čijim su životima i žrtvama, te konačnom pobjedom u Domovinskom ratu potvrđene te povijesne odluke i ostvaren stoljetni san hrvatskog naroda.

Hrvatsko vodstvo, predvođeno prvim predsjednikom Republike Hrvatske, dr. Franjom Tuđmanom, odlučnim i ispravnim odlukama usmjerilo je naš put prema međunarodno priznatoj državi, privrženoj vrijednostima suvremene demokracije, tolerancije i vladavine prava.

Danas je Hrvatska članica NATO-a, ima najsnažniji međunarodni položaj u gotovo dva desetljeća svoje samostalnosti. Uspješno provodeći brojne reforme, dospjeli smo u središte međunarodne politike. Uvjereni smo da ćemo znati iskoristiti taj naš položaj te, uz potporu hrvatskih građana, ostvariti i naš drugi strateški cilj - ulazak u Europsku uniju", kaže se u čestitki premijera Sanadera građanima Hrvatske i Hrvatima u domovini i inozemstvu.

Čestitka predsjednika Mesića za Dan državnosti

Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je svim građanima Republike Hrvatske čestitku uz Dan državnosti, 25. lipnja.

"Obilježavajući Dan državnosti kao spomen na 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske, prisjećamo se toga važnog povijesnoga datuma kao kamena temeljca suvremene hrvatske države, izražavajući zahvalnost svima koji su dali doprinos našoj slobodi i neovisnosti.

Smisao države je da bude prostor mira, sigurnosti i napretka svojih građana. Svaki građanin pozvan je dati svoj doprinos ostvarenju toga smisla. Proslavljajući Dan državnosti činimo to s ponosom zbog onoga što je do sada dobro učinjeno, kao i s osjećajem odgovornosti za ono što svatko od nas i svi zajedno imamo dužnost učiniti za svoju domovinu.

Dan državnosti upućuje nas na vrijednosti na kojima je izgrađena i na kojima se izgrađuje Republika Hrvatska: sloboda, demokracija, socijalna pravda, ljudska prava i jednakost pred zakonom. Njih dijelimo s naprednim svijetom. Zato je Republika Hrvatska danas uvažena i konstruktivna članica međunarodne zajednice.

Pred nama sada u prvome redu stoji zadaća osmišljenog gospodarskog razvoja. Kriza koja nas pogađa plod je svjetskih okolnosti, ali i naših razvojnih promašaja.

Sada je važno zaštititi socijalnu sigurnost građana i vitalne društvene funkcije te odgovorno pristupiti izradi razvojne strategije na temelju naših razvojnih mogućnosti i usporednih prednosti. Hrvatska za to ima sposobnosti i snage.

U želji da s ponosom proslavimo Dan državnosti, upućujem svim državljanima Republike Hrvatske srdačnu čestitku!", stoji u čestitki predsjednika Mesića.

U povodu Dana državnosti, 25. lipnja, u vojarni 204. brigade u Vukovaru svečano će se obilježiti svršetak školovanja 14 polaznika Ratne škole "Bana Josipa Jelačića" te devet kadeta pilota, najavljeno je iz Hrvatskoga vojnog učilišta "Petra Zrinskog".

Svečanoj promociji u vojarni 204. vukovarske brigade, kako je najavljeno, nazočit će predsjednici države, Hrvatskog sabora i vlade Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sanader. Oni će prije svečanosti položiti vijence i zapaliti svijeće na memorijalnom groblju i Ovčari.

Svečanost će početi polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva škola Hrvatskoga vojnog učilišta na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i Ovčari te misom zahvalnicom koju će u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvoditi vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.

Po riječima načelnika Odjela za odnose s javnošću i međunarodnu vojnu suradnju Hrvatskoga vojnog učilišta pukovnika Stipe Semrena, vojnu izobrazbu na tom učilištu u školskoj 2008./2009. prošla su 204 časnika i 111 dočasnika, među kojima je 16 polaznika iz stranih oružanih snaga.

Prvi put među polaznicima Ratne škole "Bana Josipa Jelačića", najviše vojne škole u Hrvatskoj, nalazi se i jedna žena brigadirka Mirjana Antolić, naveo je pukovnik Semren. Dodao je kako će na svečanosti bit uručene i nagrade najboljim polaznicima svake od škola HVU-a, a prvi put bit će nagrađeni i najbolji nastavnik i instruktor.

Po riječima zamjenika zapovjednika učilišta brigadnog generala Slavena Zdilara, zbog štednje dio programa ovogodišnje promocije, koja se do ove godine u cijelosti održavala u Vukovaru, bit će održan u srijedu u zagrebačkoj vojarni na Črnomercu.

Tijekom te svečanosti bit će promovirani polaznici svih preostalih časničkih i dočasničkih škola HVU-a.

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić i njegova norveška kolegica Anne-Grete Strom-Ericsen razgovarali su u utorak u vojarni Kupari u Župi Dubrovačkoj o vojnoj suradnji dviju zemalja, osobito obalnih straža u čemu Norveška ima veliko iskustvo.

Vukelić je norveškoj ministrici zahvalio na potpori za ulazak Hrvatske u NATO i pomoći pri ustroju obalne straže.

"Razgovaralo se o mogućnosti da hrvatski vojnici i časnici sudjeluju na školovanju i obuci u Norveškoj kad je riječ o zimskim uvjetima ratovanja te o mogućnostima da naši časnici prođu obuku u tamošnjoj obalnoj straži", izjavio je Vukelić nakon sastanka.

Ističući dobru vojnu suradnju dviju zemalja, Strom-Ericsen rekla je da Norveška i Hrvatska imaju jako dugu obalu, pa su im pomorske snage vrlo važne.

"Pomorski prostor koji nadgledamo šest je puta veći od kopna te je učinkovita obalna straža vrlo važna u sprečavanju krijumčarenja i ilegalne trgovine", rekla je norveška ministrica.

Dužnosnici su razgovarali i o razmjeni iskustava iz međunarodnih vojnih misija u kojima obje zemlje imaju vojnike, prvenstveno u Afganistanu gdje Norveška ima 600, a Hrvatska oko 300 vojnika.

Slovenski mediji ocjenjuju danas da je malo izgleda za obnovu bilateralnih razgovora Zagreba i Ljubljane o granici osim ako se premijeri Pahor i Sanader možda ne bi odlučili za "tihu diplomaciju" te dodaju da Slovenija očekuje kako će Europska komisija u novom sastavu možda najesen obnoviti neku vrstu posredništva.

"Zbog dugoročnih interesa obiju država Pahor i Sanader morat će smisliti kako nastaviti dijalog koji treba biti diskretan i učinkovitiji nego do sada", izjavio je za "Delo" predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Ivo Vajgl uoči današnjeg novog sastanka premijera Boruta Pahora s predsjednicima političkih stranaka.

Vajgl tvrdi da je pogrešan dojam kako Slovenija ucjenjuje Hrvatsku svojim članstvom u EU, te da je zapravo u graničnom sporu "Hrvatska u prednosti zbog agresivnih jednostranih poteza na štetu Slovenije", čega bi se trebala odreći i "promijeniti dosadašnju paradigmu o svojoj ugroženosti i gubicima".

Slovenski radio u komentaru pred današnji sastanak Pahora i stranačkih lidera tvrdi da se Slovenija s obnovom razgovora neće žuriti jer smatra da je potez na Hrvatskoj, koja je, kako tumači slovenska strana, "izašla" iz Rehnove inicijative i sada mora razmišljati o tome kako "očistiti" svoju pristupnu dokumentaciju od poglavlja u kojima je "porejudicirana granica".

"U dvostrane razgovore s Hrvatskom u Sloveniji više ne vjeruje nitko", naveo je u jutarnjem komentaru Slovenski radio koji dodaje da je Ljubljana nesklona obnovi rada međudržavnog povjerenstva za granicu, ali da ima onih koji se zauzimaju za mogućnost da premijeri dviju država "imenuju povjerenike" koji bi o graničnom rješenju komunicirali na diskretan način i "daleko od očiju javnosti".

"Nije nužno da ti povjerenici budu političari", navodi Slovenski radio u komentaru u kojemu kritično tvrdi da je Slovenija u dosadašnjim pregovorima pokazivala diskretnost i konstruktivnost dok je hrvatska vlada svoju javnost uvjeravala da će ući u EU, ali da neće prepustiti teritorij koji Slovenija drži spornim.

Ljubljansko "Delo" navodi da je stajalište Pahorovih koalicijskih partnera u vladi kako ponašanje Hrvatske i njeno navodno povlačenje iz pregovora s Rehnom znači "da joj Europska unija očito nije prioritet", dok ekstremna desnica smatra da bi se Hrvatska morala "povući" s teritorija koji je prije nekoliko mjeseci parlamentarnom deklaracijom proglašen slovenskim, kako bi Slovenska pučka stranka pristala na ratificiranje hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez.

Sanader i Đukanović o gospodarskim temama, potpisan sporazum o zračnom prometu

Hrvatski i crnogorski premijer Ivo Sanader i Milo Đukanović razgovarali su u ponedjeljak u Podgorici o odnosima dviju zemalja, s naglaskom na gospodarskim temama, a nakon njihova susreta ministar mora, pomorstva i infrastrukture Božidar Kalmeta i crnogorski ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar potpisali su Sporazum o zračnom prometu između Crne Gore i Hrvatske.

Jedino otvoreno političko pitanje između dviju zemalja, pitanje Prevlake, uskoro treba biti riješeno pred Međunarodnim sudom pravde, kako su se i dogovorili čelni ljudi dviju zemalja.

U izjavi novinarima nakon sastanka Sanader je kazao kako je Hrvatska primljena u NATO i pred samim je vratima Europske unije te da će u tim procesima nesebično pomagati Crnu Goru, a i ostale zemlje zapadnog Balkana.

"Ne radimo to samo zbog Hrvatske i tih zemalja, već zbog sigurnosti jugoistočne Europe", kazao je Sanader. Odgovarajući na pitanje novinara on je dodao da Hrvatska još nikome nije dala prijevode dokumenata za pristupanje EU, ali da je njegovo osobno mišljenje "pozitivno u tom pravcu".

Što se tiče gospodarske suradnje, Sanader je obećao punu pomoć hrvatske vlade kako bi hrvatski konzorcij "Konstruktor", koji je nedavno s crnogorskom vladom potpisao ugovor o gradnji autoceste kroz Crnu Goru, ispunio sve uvjete i što prije pristupio izgradnji prve i za sada jedine crnogorske autoceste.

"Željeli bismo da Konstruktor svoja iskustva koje ima iz Hrvatske primijeni i u Crnoj Gori i uspješno realizira ovaj građevinski pothvat", kazao je hrvatski premijer.

I crnogorski premijer Milo Đukanović izrazio je nadu da će hrvatska vlada pomoći Konstruktoru u osiguravanju potrebnih financijskih jamstava, kako bi što prije započeo radove, a time i realizaciju trenutno najveće investicije u Crnoj Gori.

Đukanović je istaknuo da je u razgovorima s hrvatskim premijerom bilo riječi i o suradnji u području turizma, energetike, brodogradnje i drugim područjima, te da će oni biti nastavljeni i na međuresornoj razini, kao i u susretima koje će hrvatski predsjednik vlade imati s ostalim crnogorskim dužnosnicima.

Jedino otvoreno političko pitanje - status Prevlake bit će uskoro riješeno, kazali su premijeri, jer se približava vrijeme kada će Međunarodni sud o tome donijeti odluku.

"Hrvatska je uputila Sudu svoje mišljenje i svoje stajalište, a Crna Gora će ovih dana to učiniti", kazao je Đukanović i dodao kako će i jedna i druga vlada poštivati odluku Međunarodnog suda.

Na pitanje novinara kako komentira suđenje pred Višim sudom u Podgorici bivšim pripadnicima JNA koji su zlostavljali Hrvate u logoru Morinj, Sanader je izrazio zadovoljstvo što je do suđenja došlo.

"Svaki zločin se mora procesuirati i svaka žrtva mora dobiti satisfakciju. Vjerujem u sudski sustav Crne Gore da će ovaj proces dovesti do kraja i pravično ga riješiti", kazao je Sanader.

Crnogorski premijer istaknuo je na kraju kako svaki susret hrvatskih i crnogorskih dužnosnika daje novi impuls budućoj suradnji te da će se razgovori nastaviti, a Sanader je dodao kako predstoje razgovori o pitanju obeštećenja za zračnu luku u Dubrovniku, brodu "Jadran" i drugim pitanjima.

"Sam moj raniji dolazak i prisutnost finalnoj utakmici Svjetske lige u vaterpolu, govori koliki značaj pridajemo našoj suradnji i u običnim stvarima, a ne samo u pitanjima od državnog interesa", kazao je Sanader našalivši se da će Hrvatska, koja je sinoć utakmicu izgubila, "dobiti" Crnu Goru na svjetskom prvenstvu.

Nakon razgovora dvojice premijera, hrvatski ministar mora, pomorstva i infrastrukture Božidar Kalmeta i crnogorski ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar potpisali su Sporazum o zračnom prometu između Crne Gore i Hrvatske.

"Ovaj sporazum sadrži sve europske naznake od interesa za dvije zemlje", kazao je Kalmeta, dodajući kako od Zagreba do Podgorice sada postoje tri zračne linije tjedno, a da će ih uskoro biti pet.

Sanader s Vujanovićem

Premijer Sanader u ponedjeljak je razgovarao i s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem.

Vujanović je izrazio uvjerenost da će Hrvatska u što kraćem roku biti u Europskoj uniji i pomoći da i Crna Gora što prije postane dio iste integracije.

Crnogorski predsjednik čestitao je Sanaderu na članstvu u NATO savezu, ocjenjujući to velikim hrvatskim uspjehom, ali i prigodom da Crna Gora slijedi dobar primjer svog susjeda i ubrza svoja euroatlanska integracijska nastojanja.

Hrvatski premijer suglasio se s ocjenom da su uspjesi Hrvatske značajni za cijelu regiju i ponovio spremnost Hrvatske da, dijeleći s Crnom Gorom svoja iskustva, ubrza njezin euroatlantski put.

Sanader je ocijenio značajnim da je hrvatski konzorcij koji predvodi tvrtka "Konstruktor" iz Splita na natječaju dobio izgradnju autoceste Bar-Boljari. "Tim projektom osigurat će se nova i vrijedna gospodarska veza Crne Gore i Hrvatske koja će njihove odnose učiniti još sadržajnijima", kazao je Sanader.

Sanader se do kraja posjeta Crnoj Gori sastao i s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem.

Dan državnosti, 25. lipnja, i ove će se godine tradicionalno obilježiti u Zagrebu i Vukovaru uz nazočnost predstavnika državnog vrha, predsjednika Republike Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera i predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića, te svečanim postrojavanjem ešalona Oružanih snaga RH na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u čemu će ove godine prvi put sudjelovati i jedan ešalon NATO saveza.

U četvrtak, 25. lipnja, svečano obilježavanje započet će u 8 sati na Mirogoju gdje će predstavnici državnog vrha, izaslanstva Oružanih snaga RH i izaslanstva Ravnateljstva policije položiti vijence i zapaliti svijeće.

Program se nastavlja misom zadušnicom za sve poginule branitelje i žrtve Domovinskog rata u crkvi sv. Marka s početkom u 9 sati, a nakon mise u 10 sati održat će se svečana sjednica Vlade RH.

Središnja svečanost započet će postrojavanjem ešalona Oružanih snaga RH na Trgu bana Jelačića s početkom u 11 sati. Kao novost najavljeno je postrojavanje jednog ešalona NATO saveza, pri čemu će predstavnici zemalja NATO-a nositi svoje zastave.

Svečano obilježavanje u Zagrebu, kako je predviđeno, završit će u 12 sati, kada je predviđen odlazak u Vukovar gdje će se nastaviti prigodni program.

Program u Vukovaru započinje u 16,10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća najviših predstavnika državnog vrha na Spomen području Ovčara te na Memorijalnom groblju u Vukovaru. Završna svečanost održat će se u vojarni 204. brigade od 17,30 do 19 sati svečanom promocijom i podjelom diploma polaznicima vojnih škola za potrebe Oružanih snaga.

U sklopu obilježavanja Dana državnosti, tradicionalno će se održati i promocija aktivnosti Oružanih snaga RH. U srijedu, 24. lipnja, i četvrtak, 25. lipnja, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu bit će postavljeni informativni šatori u kojima će se prezentirati projekti privlačenja osoblja u oružane snage "Kadet" i "Dragovoljno služenje vojnoga roka" te informativni šator o NATO-u i EU.

U večernjim satima, 24. lipnja, na Bundeku, bit će organiziran prigodni kulturno-umjetnički program za građane.

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Hrvatskog sabora, od 25. lipnja 1991. godine, o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika. Prethodno su istu takvu odluku građani Republike Hrvatske iskazali na referendumu održanom 19. svibnja 1991., na kojemu je 94 posto građana odlučilo da "Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi".

Američki predsjednik Barack Obama objavio je namjeru da imenuje Jamesa Foleya, karijernog diplomata State Departmenta, za novog veleposlanika Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj, objavila je Bijela kuća.

U povodu objave namjere za imenovanje osam novih veleposlanika SAD-a, uključujući i Foleya, Obama je izrazio zahvalnost tim "vrsnim pojedincima" za službovanje u njegovoj administraciji, te izrazio uvjerenost da će "dobro predstavljati SAD u inozemstvu i pomoći jačanju odnosa s međunarodnom zajednicom", navodi se u priopćenju koje je u petak objavila Bijela kuća.

Foleyevo imenovanje još treba potvrditi američki Senat. Zamijenit će Roberta Bradtkea kojemu u srpnju istječe trogodišnji mandat veleposlanika u Hrvatskoj.

James Foley, karijerni diplomat u State Departmentu, od 2007. je obnašao dužnost Visokog koordinatora za izbjeglice iz Iraka, radeći na ublažavanju teških uvjeta u kojima se našlo više milijuna Iračana raseljenih ratom.

Prethodno je Foley bio zamjenik zapovjednika Nacionalnog ratne škole od 2006. do 2007., te tzv. Diplomat-in-Residence na Državnom sveučilištu New York u Fredoniji od 2005. do 2006. State Department ima tradiciju slanja diplomata u jednogodišnju službu na sveučilišta, gdje novače najbolje studente u diplomatsku službu.

Foley je službovao kao veleposlanik SAD u Haitiju od 2003. do 2005.

Godine 2001. bio je zamjenik stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u u Ženevi.

State Depertmentu se pridružio 1983. i službovao kao vicekonzul i politički časnik u Manili, na Filipinima od 1984. do 1986., te kao politički časnik u Alžiru, od 1986. do 1988.

James Foley bio je i pisac govora te savjetnik bivšeg američkog državnog tajnika Lawrencea Eagleburgera od 1989. do 1993., te zamjenik direktora Privatnog ureda glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu od 1993. do 1996., navodi se u njegovu životopisu koji je objavila Bijela kuća.

Foley je bio posebni pomoćnik pokojnog senatora Paula Coverdella od 1996. do 1997. u sklopu posebnog programa State Departmenta, a služio je i kao zamjenik glasnogovornika State Departmenta te glavni zamjenik pomoćnika državnog tajnika za odnose s javnošću od 1997. do 2000.

Kako se doznaje Foley u State Departmentu već dva mjeseca uči hrvatski jezik.

Diplomirao je na Državnom sveučilištu New York u Fredoniji a magistrirao na Pravnom fakultetu i Diplomatskoj akademiji Fletcher.

Rođen je u Buffalu, u državi New York, 4. travnja 1957.

Inicijative Europske komisije za rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog spora nisu uspjele i u Bruxellesu taj spor sada smatraju bilateralnim pitanjem, rekao je prošli tjedan u Zagrebu Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

"Povjerenik (za proširenje) Olli Rehn pokušao je pomiriti ta dva stajališta. Zaključno je rekao da je granično pitanje bilateralno pitanje i da rješenje treba tražiti u bilateralnim razgovorima", izjavio je Jandroković novinarima na konferenciji "Kako poslovati s NATO-om".

Dodao je da Slovenija ima dvije mogućnosti: ili prihvatiti Rehnov kompromisni prijedlog ili jedan od dva prijedloga koja je u četvrtak u Bruxellesu iznio premijer Ivo Sanader.

Prvi je prijedlog da vlade i parlamenti Hrvatske i Slovenije donesu zajedničku izjavu u kojoj se kaže da nijedna odluka, ni jedan dokument ne prejudicira granicu. Ako Slovencima nije prihvatljiv ni taj prijedlog, Sanader predlaže da se od pravnih službi Europske komisije i Vijeća EU-a zatraži zajedničko mišljenje o tome je li uopće pravno moguće da Hrvatska ili bilo koja druga zemlja u pregovorima s EU-om može prejudicirati granicu. Ako bi to te dvije pravne službe potvrdile, Hrvatska bi bila spremna povući te dokumente.

Šef hrvatske diplomacije odbacio je tvrdnje kolege Samuela Žbogara da je Hrvatska istupila iz procesa jer nije prihvatila posljednji Rehnov prijedlog za rješenje graničnog prijepora nazvavši to "neistinom".

"Slovenska blokada nije ni pravedna, ni europska ni korektna", rekao je Jandroković pozivajući Ljubljanu da ukine blokadu hrvatskih pristupnih pregovora.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izjavio je jučer u Zagrebu da NATO, iako ponajprije vojno-politički i obrambeni savez, ima svoju gospodarsku dimenziju i značaj, u čemu interes mogu pronaći i tvrtke iz Hrvatske, novopridošle članice Saveza.

Šef hrvatske diplomacije otvorio je u hotelu Westin seminar "Kako poslovati s NATO-om" na kojemu su stručnjaci Saveza i Hrvatske te predstavnici hrvatskih tvrtki raspravljali o poslovanju s NATO-om.

Cilj je seminara bio pružiti informacije o tome kakvi se proizvodi i usluge potražuju na tržištu članica NATO-a, kako se prijaviti za sudjelovanje u projektima te kakva su dosadašnja iskustva stranih i domaćih kompanija u poslovanju sa savezom 28 zemalja Europe i Sjeverne Amerike.

Otvarajući seminar, Jandroković je istaknuo da je NATO svojim članicama omogućio razdoblje mira nezabilježeno u europskoj povijesti iz čega je proisteklo ekonomsko blagostanje, pa su upravo građani članica Saveza među onima koji imaju najviši životni standard u svijetu.

U prilog tomu naveo je podatak da gospodarstva EU-a i SAD-a čine 58 posto svjetskog BDP-a i više od polovice ukupne svjetske trgovine, a zemlje srednje i istočne Europe koje su se pridružile NATO-u 1999. i 2004. doživjele gospodarski zamah koji se očituje u povećanju trgovinske razmjene, izravnih stranih ulaganja i podizanju kreditnog rejtinga.

Po Jandrokovićevim riječima, Hrvatska koja je članicom postala u travnju ove godine može očekivati povoljne gospodarske učinke, unatoč aktualnoj gospodarskoj krizi i recesiji.

Našim poduzetnicima otvaraju se nova tržišta, a time i nove mogućnosti poslovanja u vojnoj i drugim industrijama, rekao je Jandroković.

Pritom je naglasio da NATO nije samo naručitelj robe vojne namjene nego i brojnih drugih roba široke potrošnje.

Osnovni kriterij za ulazak na veliko tržište NATO-a je zadovoljavanje visokih uvjeta i standarda, a onima koji ih zadovolje otvara se veća perspektiva razvoja i napretka, istaknuo je Jandroković obećavši pomoć hrvatskim tvrtkama u jačanju konkurentnosti i uključivanju u poslovnu zajednicu NATO-a.

Među ostalima, na seminaru su izlagali: Aurélia Bouchez, zamjenica pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za regionalne, gospodarske i sigurnosne poslove i Jörn Brauer, predstavnik NAMSA-e (NATO-ova agencija za održavanje i nabavu). Seminaru su prisustvovali i predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pa se opširniji izvještaj može očekivati u Euroatlantskom tjedniku, biltenu OPSA-e.

Idućih 18 mjeseci bit će ključno za stanje u Afganistanu, izjavio je u petak novi zapovjednik snaga NATO-a i SAD-a u toj zemlji, general Stanley McChrystal.

"Ne mislim da će to biti završeno. No smatram da ne samo Amerikanci već i Afganistanci gledaju i odlučuju u kojem će smjeru to ići", rekao je McChrystal u intervju za američki javni radio NPR.

McChrystal je preuzeo zapovjedništvo nad savezničkim i američkim snagama u Afganistanu 15. lipnja, sa zadaćom da provede novu strategiju u regiji.

General je kazao da u sukobu ne treba gledati samo vojnu borbu. Nije pitanje da li SAD pobjeđuje, pitanje je pobjeđuju li Afganistanci. Afganistanska vlada je odlučujući čimbenik, a ona ne pobjeđuje u ratu s ekstremistima, kazao je.

"Postoji stari aksiom u borbi protiv pobunjenika: ako ne pobjeđujete, onda gubite. A opasnost je da je to istina, zato nam je jako važno da u idućih 12 do 24 mjeseca dobijemo trend u kojem jasno pobjeđujemo", naglasio je McChrystal, koji je većinu karijere proveo u specijalnim snagama.

Kazao je da je osim lova na teroriste važno i boriti se s uzrokom terorizma, jer je terorizam taktika.

"Pobjeđujete tako da oduzimate neprijatelju jednu stvar koju pobunjenici apsolutno moraju imati, a to je pristup stanovništvu", rekao je.

Stanovništvo treba biti sigurno da može razvijati gospodarstvo i infrastrukturu, uspostaviti dobru vladavinu. To daje ljudima nešto što žele nastaviti i štititi, tako da "pobunjenici onda postanu izazivači problema", dodao je McChrystal.

"Ako mi samo lovimo Talibane, može nas se gledati kao da dolazimo u neko područje i uznemirujemo naselja. Mi moramo biti u mogućnosti održavati pritisak i potiskivati Talibane", rekao je američki general o novoj taktici koju će provoditi američke snage, pojačane s 30.000 svježih vojnika i snage NATO-ove misije ISAF-a, pod njegovim zapovjedništvom.

Zastupnici u Hrvatskom saboru podržali su danas izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenja kadrovske politike i stanju u oružanim snagama u 2008., zadovoljni godinom u kojoj su obavljene pripreme za ulazak u NATO, ali su iz oporbe upozorili i na odlazak kvalitetnih kadrova iz Hrvatske vojske.

Državni tajnik u Ministarstvu obrane (MORH) Pjer Šimunović je naglasio da je prilagodba obrambenog sustava članstvu u NATO-u dobro obavljena i da su povećane operativne sposobnosti Oružanih snaga. Podsjetio je da je 2008. Hrvatska prvi put sudjelovala u UN-u sa svojim vojnim postrojbama i to na Golanskoj visoravni, a potom i u Čadu.

Berislav Rončević (HDZ) je naglasio da je preobražaj Hrvatske vojske kontinuiran proces posebno ističući važnost potpune profesionalizacije vojske. Naveo je da je u 2008. u djelatnom sastavu bilo 21.522 osobe od kojih 3420 žena. Naznačio je i važnost potpore oružanih snaga civilnom sektoru, posebice tijekom požarne sezone, pa je 2008. nabavljeno pet zrakoplova tipa air traktor. U izbobrazbi osoblja izdvojio je program "Kadet" te racionalizaciju sustava okrupnjavanjem logističkih kapaciteta.

Ante Kotromanović (SDP) je upozorio kako 500 milijuna kuna manje za MORH može usporiti kvalitetan razvoj oružanih snaga. Istodobno, naveo je da danas ima oko 2000 zahtjeva za izlazak iz HV-a, mahom časnika i dočasnika iz Domovinskog rata koje je, naglašava, teško nadoknaditi.

"U interesu nam je da imamo čvrstu i stabilnu vojsku i njih ne bi trebali tako lako pustiti iz sustava", naveo je i dodao da bi primjerice mogli ostati u MUP-u ili zaštitarskoj tvrtki koju bi osnovao MORH.

Zlatko Koračević (HNS) je upozorio da prenamjena vojnih objekata ide izuzetno sporo, a često puta i neučinkovito.

Danas, u petak 19. lipnja, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u zagrebačkom hotelu Westin održava se seminar pod nazivom "Kako poslovati s NATO-om".

Cilj seminara je prezentirati informacije o tome kakvi se proizvodi i usluge na tržištu zemalja članica NATO-a potražuju, kako se može prijaviti za sudjelovanje u projektima, kakva se institucionalna podrška očekuje, te kakva su dosadašnja iskustva stranih i hrvatskih gospodarstvenika u poslovanju s NATO-om.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković otvorit će seminar, a uz ministra Jandrokovića, predviđena su i izlaganja visokih dužnosnika i stručnjaka NATO-a i Republike Hrvatske, a na seminaru će sudjelovati i predstavnici nekoliko hrvatskih izvoznih tvrtki koje su imale iskustva u poslovanju s NATO-om.

Među ostalima, na seminaru će izlagati: Aurélia Bouchez, zamjenica pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za regionalne, gospodarske i sigurnosne poslove; Jörn Brauer, predstavnik NAMSA-e (NATO-ova agencija za održavanje i nabavu); Jim Wager, predstavnik NC3A (NATO Consultation, Command and Control Agency). Seminaru prisustvuju i predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pa se opširniji izvještaj može očekivati u Euroatlantskom tjedniku, biltenu OPSA-e.

Sjedinjene Države nisu zadovoljne stanjem u Bosni i Hercegovini 14 godina nakon Daytonskog sporazuma i poduzet će odgovarajuće korake, uključujući punu potporu visokom predstavniku međunarodne zajednice, kako bi ostvarile napredak, izjavio je Philip Gordon, pomoćnik američke državne tajnice za europske poslove.

"Nismo zadovoljni sa stanjem u BiH 14 godina nakon Daytona. Zaključak jedne poštene procjene je da se BiH ne kreće naprijed kako bi željeli, već ustvari čini i neke korake unatrag", rekao je Philip Gordon u utorak, svjedočeći pred Pododborom za Europu, Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa.

Naglasio je kako je potpredsjednik SAD-a Joe Biden prilikom nedavnog posjeta jasno pozvao sve strane na prevladavanje nacionalizama koji dijele BiH i ugrožavaju stabilnost regije u cjelini.

Govoreći o potpori SAD-a Daytonskom sporazumu i mogućnosti da se on modificira uz suglasnost svih strana kako bi odrazio politički napredak, Gordon je istaknuo da "BiH mora ostati jedinstvena", te da SAD neće priznati pokušaje da se odstupi od toga.

"Poput zamora s proširenjem EU, postoji i određeni međunarodni zamor s BiH", rekao je Gordon.

Visoki predstavnik za BiH (OHR), po njegovim riječima, nije uvijek imao dovoljnu političku potporu za suočavanje s ozbiljnim izazovima.

"Mi nastojimo ojačati Visokog predstavnika. On mora imati političku potporu kako bi mogao zadržati BiH na pravom putu. SAD želi čvrsto stajati iza Daytonskog ustava i u suradnji s europskim saveznicima vratiti BiH na pravi put, te osigurati da se srpski nacionalizam ne isplati", rekao je Gordon.

Odgovarajući na pitanja kongresnika o Kosovu, pomoćnik državne tajnice je ocijenio da se godinu dana nakon donošenja ustava Kosovo drži "prilično dobro".

"Za prvu godinu ta se zemlja drži prilično dobro. Priznalo ju je oko 60 zemalja diljem svijeta, uključujući većinu europskih zemalja, a nedavno je primljena i u članstvo MMF-a i Svjetske banke", kazao je Gordon.

Komentirajući probleme sa Srbima na sjeveru Kosova koji odbijaju prihvatiti kosovsku neovisnost, istakao je da SAD "ne može prihvatiti ideju o podjeli Kosova". Izrazio je nadu da će građani na sjeveru s vremenom shvatiti da je njihov dom na Kosovu i da će Kosovo biti zemlja u kojoj stanovnici različitih nacionalnosti i vjera mogu naći stabilnu domovinu.

U pisanom dijelu svjedočenja Philip Gordon je najavio da će SAD poduprijeti Kosovo u udvostručenju napora na izgradnji državnih institucija, razvitku zdravog gospodarstva i okruženja za ulaganja, te nastavku zamaha u stvaranju snažne, multietničke demokracije.

Gordon je također izrazio punu američku potporu primanju u NATO i EU - BiH, Makedonije, Crne Gore te Srbije, podsjećajući da je potpredsjednik Biden prilikom nedavnog posjeta Beogradu pozvao tamošnje vlasti na uhićenje dvojice posljednjih haških bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Zapovjednik združenih snaga NATO-a iz Napulja, admiral Mark Fitzgerald, potvrdio je u srijedu u Prištini odluku o smanjivanju snaga KFOR-a s 14 tisuća na 10 tisuća do kraja godine, istaknuvši da se ovisno o sigurnosnoj i ukupnoj političkoj situaciji u iduće dvije godine sastav KFOR-a na Kosovu može smanjiti i na 2.500 pripadnika.

Admiral Fitzgerald izjavio je novinarima da će KFOR i dalje biti nazočan na Kosovu i da je sposoban odgovoriti na eventualne sigurnosne prijetnje.

"NATO nastavlja s procjenjivanjem potrebne razine svojih snaga za sve operacije na Kosovu", kazao je Fitzgerald dodajući da su zajedničke procjene pokazale da s poboljšanjem sigurnosnog stanja na Kosovu KFOR može postupno smanjivati snage te da bi u razdoblju idućih 12 do 24 mjeseca mogao imati samo 2.500 pripadnika.

Fitzgerald je ocijenio da je situacija na Kosovu stabilna ističući da je broj incidenata vrlo malen te da je Kosovska policija sposobna suočiti se sa svim prijetnjama koje se javljaju.

Zapovjednik združenih snaga NATO-a iz Napulja ponovio je stajalište zemalja članica NATO-a da neće biti jednostranog povlačenja vojnika s Kosova.

Posjet admirala Fitzgeralda Kosovu slijedio je pošto je NATO prošli tjedan donio odluku postupno smanjiti međunarodne mirovne snage na Kosovu do početka iduće godine.

Sjedinjene Države žele da se čim prije razriješi spor između Slovenije i Hrvatske, kako bi se deblokirali pregovori i omogućilo pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, izjavili su u utorak Hrvatskoj izvještajno novinskoj agenciji (HINA) dužnosnici State Departmenta i Predstavničkog doma Kongresa, nadležni za europske poslove.

"Očito je da SAD želi vidjeti rješenje graničnog spora što bi omogućilo Hrvatskoj da se pridruži Europskoj uniji. To je u našem interesu i to bi bilo dobro za Hrvatsku", izjavio je pomoćnik državne tajnice za europske poslove Philip Gordon, nakon svjedočenja pred Pododborom za Europu, Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa.

Gordon je to rekao odgovarajući na pitanje je li šestmjesečna blokada Slovenije protivna politici SAD-a i EU-a prema državama jugoistočne Europe, u kojoj su izgledi za članstvo u EU-u i NATO-u ključni element za poticanje reformi i stabilnosti u regiji.

"U konačnici, to je pitanje o kojem trebaju odlučiti dvije strane i Europska unija", napomenuo je Gordon.

Demokratski kongresnik Robert Wexler, predsjednik Pododbora za Europu, Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa, na isto je pitanje odgovorio kako treba čim prije riješiti spor koji priječi pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.

"Nadamo se da će u najskorijem roku biti riješeno sve što spriječava" ulazak Hrvatske u članstvo EU, rekao je Wexler.

Pomoćnik državne tajnice Gordon je u svjedočenju pred kongresnim pododborom rekao kako Obamina administracija vjeruje da se "otvorenost zapadnih institucija, poput EU i NATO-a, prema zemljama srednje i istočne Europe, pokazala kao najusješnija strategija demokratizacije u povijesti, koja je donijela mir, stabilnost i napredak milijunima ljudi".

"Administracija je snažnog uvjerenja da se taj proces mora nastaviti", naglasio je.

U pisanom dijelu svjeočenja pred pododborom, na temu "Jačanje Transatlantskog saveza: Pregled politike Obamine administracije prema Europi", Philip Gordon je istaknuo da "SAD pokazuje obnovljeno vodstvo na Balkanu, gdje se više od desetljeća nakon zapadne intervencije, snage demokracije, otvorenosti i moderniteta još uvijek bore protiv nazadnjačkog nacionalizma i netolerancije".

Admistracija polaže veliku važnost na dovršenje zadaće pune integracije regije jugoistočne Europe u eutoatlantsku zajednicu, naglasio je Gordon, dodajući kako je "preostalo još puno posla" da se osigura mirna i prosperitetna budućnost za tu regiju.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u razgovoru s nizozemskim tjednikom "Vrij Nederland" ocijenio je kako je strategija po kojoj su članice NATO-a pojedinačno odgovorne za pokrajine u Afganistanu omela međunarodnu suradnju.

"Sve zemlje vole misliti da su predvodnice obnove", rekao je glavni tajnik NATO-a u razgovoru za nizozemski tjednik od utorka.

"No to nije potaknulo stvarnu vojnu i civilnu suradnju, a povremeno bi radilo i protiv nje", rekao je Scheffer.

De Hoop Scheffer, koji 1. kolovoza odlazi s položaja NATO-ovog čelnika, ocijenio je kako su se članice saveza previše usredotočile na svoje vlastite pojedinačne interese u naporima na obnovi Afganistana.

"Gledano unatrag izabrao bih snažniju kombinaciju vojnih napora i obnove", rekao je glavni tajnik.

Cijelokupni članak na stranicama Vrij Nederlanda pročitajte ovdje.

Zapovjednik Talijanske ratne mornarice admiral Paolo La Rosa posjetio je jučer Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM) kako bi sa zapovjednikom HRM kontraadmiralom Antom Urlićem razgovarao o, kako je priopćeno nakon sastanka u pomorskoj bazi Lora, unaprjeđenju međusobne suradnje s posebnim naglaskom na sigurnost plovidbe Jadranskim morem.

Ovo je prvi posjet jednog zapovjednika ratne mornarice Hrvatskoj nakon što je Hrvatska nedavno postala članica NATO-a.

Admirali La Rosa i Urlić su u poslijepodnevnim satima položili vijence u gradu Visu na spomeniku mornarima poginulim 1866. u Bitki za Vis između Austrougarske mornarice u kojoj je bilo i mnoštvo Hrvata te Talijanske mornarice koja je u toj bitki pretrpjela poraz.

Admiral Urlić je novinarima izjavio kako mu je admiral La Rosa izrazio spremnost da Talijanska ratna mornarica pomogne Hrvatskoj ratnoj mornarici. "To je za nas veoma važno jer je Talijanska mornarica među vodećim na Mediteranu, a mi smo ušli u NATO savez i možemo mnogo naučiti od Talijanske mornarice", istaknuo je admiral Urlić. Dodao je kako će nakon današnjeg susreta sa zapovjednikom Talijanske ratne mornarice "biti više od dobrih susjeda".

Admiral La Rosa je izjavio kako i Italija i Hrvatska danas pripadaju istom NATO paktu "iz kojeg ćemo zajednički stvarati bolju budućnost".

"Ulazak Hrvatske u NATO predstavlja mogućnost za stvaranje bolje budućnosti, a da bi se to ostvarilo, bilo da se gleda iz Hrvatske ili iz Italije, nužno se orijentirati na more", naglasio je admiral.

"Naše dvije zemlje imaju snažne pomorske konotacije, naše ekonomije vezane su za more pa smo stoga obvezni orijentirati se na more", dodao je admiral La Rosa. Po njegovim riječima Hrvatska ratna mornarica i Talijanska ratna mornarica su dužne zauzimati se za zajedništvo, te da je današnji posjet dao veliki doprinos tomu.

Polažući vijence u Visu na spomeniku za 688 poginulih mornara u Bitki za Vis između Austrijske mornarice u kojoj su bili i Hrvati i Talijanske mornarice, zapovjednici Urlić i La Rosa su istaknuli kako su došli pokloniti se žrtvama jednog konflikta kako bi doprinijeli izgradnji ujedinjene Europe.

Posjet dječjem vrtiću i druženje s hrvatskim vojnicima

Izaslanstvo Ministarstva obrane Republike Hrvatske koje se nalazi u posjetu Kabulu već tradicionalno posjećuje dječji vrtić te donira neophodnu pomoć za tu instituciju. Tako je bilo i u utorak 16. lipnja, kada je ministar obrane Branko Vukelić posjetio dječji vrtić za djecu policijskih djelatnika.

Vukelić je pogledao radove na uređenju igrališta koje su pripadnici voda Vojne policije napravili te uručio prigodne darove za djecu ali i neophodne stvari namijenjene funkcioniranju vrtića.

U večernjim satima tijekom druženja s hrvatskim vojnicima u kampu Warehouse ministar obrane hrvatskim vojnicima u misiji ISAF uručio je satelitsku opremu za bolje praćenje hrvatskih TV programa te stolove za stolni nogomet, a prema želji pripadnika OS RH.

Druženje u ugodnoj atmosferi uz roštilj koji su sami pripadnici OS RH pripremili bio je dobar uvod za posjet najvećoj skupini pripadnika OS RH u Afganistanu koji je upriličen u srijedu obilaskom kampa Marmal u Mazar-e-Sharifu na sjeveru Afganistana.

Interes za uključivanje hrvatskih tvrtki u obnovu Afganistana

Ministar Vukelić susreo se u utorak u Kabulu s prvim potpredsjednikom Islamske Republike Afganistan Ahmadom Zia Massoudom.

Tom prigodom ministar Vukelić istaknuo je kako Hrvatska dobro zna koliko je mir važan za napredak i prosperitet svake države. Pritom je dodao kako je Hrvatska u kratkom vremenu od zemlje primateljice pomoći međunarodnih mirovnih snaga postala zemlja čiji pripadnici oružanih snaga sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta, od čega ih je najviše upravo u Afganistanu.

Potpredsjednik Massoud posebno se zanimao za mogućnosti uključivanja hrvatskih tvrtki u poslove obnove infrastrukture u toj zemlji ali također i za mogućnost edukacije studenata u Hrvatskoj, obzirom na izuzetno nizak stupanj obrazovanja u Afganistanu.

Glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Mareković i zapovjednik 13. HRVCON u misiji ISAF brigadir Martin Starčević u razgovoru s potpredsjednikom Islamske Republike Afganistan Masudom opisali su zadaće i način rada pripadnika OS RH u toj zemlji istaknuvši kako je suradnja s afganistanskom nacionalnom vojskom (ANA) jako dobra te kako pripadnicima ANA-e ne nedostaje motiva i želje, već oprema i obuka. Upravo obuka pripadnika ANA-e jedna je od glavnih zadaća pripadnika OS RH u misiji ISAF u Afganistanu.

Vukelić sa predstavnicima UN-a

Ministar Vukelić u utorak se sastao i s visokim predstavnikom UN-a u toj zemlji Kai Eideom te njegovim zamjenikom za politička pitanja Peterom Galbraithom. Teme razgovora bile su predstojeći predsjednički izbori u Afganistanu, kao i odnosi na relaciji Afganistan - Pakistan te općenito sigurnosno stanje u toj regiji.

Visoki predstavnik UN-a Kai Eid posebno je istaknuo nizak stupanj obrazovanja i veliku nepismenost, koja znatno otežava uspostavu i rad civilnih institucija u Afganistanu. Naime, velik je nedostatak educiranog osoblja za rad u državnim institucijama. Ministar Vukelić istaknuo je općenito angažman Republike Hrvatske u međunarodnim misijama, posebno ističući misiju ISAF.

Posjet pripadnicima OS RH u Mazar-e-Sharifu

Treći dan posjeta ministar obrane i glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Mareković posjetili su kamp Marmal na sjeveru Afganistana, gdje je lociran najveći broj pripadnika OS RH. Odmah po srdačnoj dobrodošlici koju su pripadnici OS RH upriličili za hrvatsko izaslanstvo, ministar Vukelić i general Mareković obišli su prostore za život i rad hrvatskih vojnika te održali sastanak sa njima kako bi se iz prve ruke upoznali sa svim elementima rada pripadnika OS RH u ovoj misiji.

Zaključak je kako su uvjeti znatno bolji nego prijašnjih godina no svakako ima prostora za njihovo poboljšanje posebice na području logističke potpore. Hrvatsko izaslanstvo na kraju posjeta bazi Marmal susrelo se i sa zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Sjever njemačkim brigadnim generalom Joergeom Vollmerom koji je izvijestio o sigurnosnom stanju u Afganistanu i regiji.

Izvor: MORH

Ministar obrane Branko Vukelić stigao je u ponedjeljak u Kabul u posjet pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske koji sudjeluju u ISAF-u, misiji NATO-a u Afganistanu.

U kabulskoj zračnoj luci Vukelića su dočekali pripadnici hrvatske vojne policije i medicinskog tima te ga potom u štićenom konvoju odvezli u bazu ISAF-a Warehouse u Kabulu gdje su smješteni pripadnici 13. hrvatskog kontingenta.

Vukelić će se upoznati s uvjetima života i rada u misiji u kojoj je sada 13. hrvatski kontingent s 295 pripadnika na području triju regionalnih zapovjedništava, u sjevernoj i zapadnoj regiji, te u glavnom gradu Kabulu.

Tijekom boravka u Afganistanu razgovarat će s visokim dužnosnicima NATO-a, UN-a, kao i s prvim potpredsjednikom Islamske Republike Afganistan, Ahmadom Ziom Masudom.

On će posjetiti i grad Mazar e Šarif na sjeveru Afganistana gdje pripadnici hrvatskih snaga sudjeluju u obuci afganistanske narodne armije (ANA).

Ministar Vukelić sastao se sa zapovjednikom RCC Kabul

Ministar Vukelić, glavni inspektor obrane general-pukovnik Marijan Mareković i zapovjednik 13. HRVCON u misiji ISAF brigadir Martin Starčević susreli su se u ponedjeljak u Kabulu u kampu „Warehouse“ sa zapovjednikom Regionalnog zapovjedništva Kabul (RCC) brigadnim generalom Michaelom Stollsteinerom.

General Stollsteiner izvijestio je ministra Vukelića i hrvatsko izaslanstvo o sigurnosnoj situaciji u toj regiji te aktivnostima u narednom razdoblju u Afganistanu posebice sa priprema za osiguranje mirne provedbe izbora u toj zemlji krajem kolovoza 2009.

„Posebno bih želio istaknuti kako na ovaj kamp nije bilo raketnog napada unazad sedam mjeseci, u čemu su ključnu ulogu odigrale upravo postrojbe vojne policije i njihov rad na terenu u čijem je sastavu i 27 pripadnika Vojne policije Oružanih snaga RH ovdje u Kabulu“, rekao je Stollsteiner, inače pripadnik francuskih oružanih snaga koji je tom prigodom i posebno istaknuo profesionalizam pripadnika OS RH u misiji ISAF.
Ministar Vukelić informirao je generala Stollsteinera o sudjelovanju Hrvatske u 16 mirovnih misija diljem svijeta posebno naglasivši važnost misije ISAF u kojoj sudjeluje 295 pripadnika OS RH. Tom prigodom Vukelić je posebno istaknuo zadaće koje naši pripadnici rade na obuci i mentoriranju afganistanske vojske.

Izvor: MORH
Više: MORH

Američki general Stanley McChrystal preuzeo je danas zapovjedništvo nad snagama NATO-a u Afganistanu, u trenutku pojačanih napada talibanskih pobunjenika, osam godina nakon njihova svrgavanja s vlasti.

General koji je zapovjedao specijalnim snagama u Iraku, zamijenio je generala Davida McKiernana na svečanosti u stožeru ISAF-a u središtu Kabula, objavio je glasnogovornik NATO-a.

Nakon manje od godine dana provedenih na dužnosti, McKiernana je smijenio američki ministar obrane Robert Gates koji je rekao da misiji u Afganistanu treba novi način razmišljanja i novi pristup.

General McChrystal bit će na čelu najbrojnijih inozemnih snaga u Afganistanu nakon svrgavanja talibanskog režima 2001.

Ukupan broj pripadnika ISAF-a doseći će više od 90.000 kada do ljeta u tu zemlju stigne dodatnih 20.000 američkih vojnika.

Snage NATO-a stigle su prije 10 godina na Kosovo, nakon 78 dana bombardiranja srpskih vojnih i policijskih ciljeva i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, a obljetnica njihova dolaska predstavlja, po ocjeni najviših kosovskih dužnosnika, jedan od najvažnijih datuma kosovske povijesti koji se slavi kao Dan oslobođenja.

Kosovski dužnosnici ističu tim povodom da je intervencija NATO-a predstavljala zaokruženje stoljetnih težnji Kosovara za slobodom i neovisnošću.

Zračni udari NATO-a započeti su 24. ožujka 1999., a okončani su 10. lipnja iste godine, usvajanjem Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, a dan ranije, predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, koji je označio početak povlačenje srpskih snaga s Kosova i ulazak međunarodnih vojnih snaga.

Kada je NATO prije deset godina, 12. lipnja, ušao na Kosovo počela je realizacija volje naroda za slobodom i neovisnost, ističu u svojim ocjenama kosovski politički čelnici. S druge strane, kosovski Srbi ističu da njihovi problemi nisu riješeni završetkom ratnog sukoba.

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu poručio je u obraćanju građanima Kosova da su "ratni sukobi i egzodus sada stvar povijesti" i da je Kosovo "krenulo putem perspektive i razvoja".

S ulaskom NATO snaga počela je sloboda za Kosovo, izjavio je premijer Hashim Thaci ističući da pored proslave 10. obljetnice završetka sukoba, Kosovo obilježava i obljetnicu stupanja na snagu kosovskog Ustava.

"Dolazak NATO-a na Kosovo važna je obljetnica i predstavlja početak slobode i demokratske tranzicije", kazao je u svojoj poruci kosovski premijer Hashim Thaci.

Čelnik Srpskog pokreta otpora za Kosovo Ranđel Nojkić izjavio je da su preduvjeti za normalizaciju života razmatranje uzroka i posljedica sukoba. Nojkić ističe kako je činjenica da je Slobodan Milošević vodio nepravednu i štetnu politiku na prostoru bivše Jugoslavije, ali dodaje da ni međunarodna zajednica nije donijela mir.

Nakon intervencije NATO-a i raspoređivanja snaga KFOR-a NATO je na Kosovu imao gotovo 50 tisuća pripadnika, koji su doprinjeli stabilizaciji stanja na Kosovu. Njihov broj u međuvremenu se smanjivao, a prema riječima glavnog tajnika Saveza Jaapa de Hoopa Scheffera, planira se da početka iduće godine broj ljudi u sastavu KFOR-u smanji sa sadašnjih 14 na 10 tisuća pripadnika.

Ministri obrane 28 zemalja članica NATO-a načelno su se u četvrtak u Bruxellesu dogovorili da se NATO-ove mirovne snage na Kosovu smanje sa sadašnjih oko 14.000 na 10.000 pripadnika do početka sljedeće godine, rekao je glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer.

"Donesena je načelna politička odluka o smanjenju snaga na Kosovu", rekao je Scheffer na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, gdje se u četvrtak i petak održava sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara obrane.

Na sastanku sudjeluje i hrvatski ministar obrane Branko Vukelić, prvi put od ulaska Hrvatske u Savez.

Vukelić je izjavio da je sigurnosna situacija na Kosovu stabilna i dobra te se stoga planira u sljedeće dvije godine znatno smanjiti broj pripadnika KFOR-a.

Ministar Vukelić je dodao da je Hrvatska spremna "sredinom ovoga mjeseca poslati na Kosovo dva helikoptera s 20 vojnika".

"Ono što sam danas istaknuo jest da je vrlo važna i nužna daljnja nazočnost NATO-a na Kosovu, da treba obratiti pozornost svim procesima koji se odvijaju na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini, jer stabilnost tih dviju zemalja izravno utječe na stabilnost cijele regije", rekao je hrvatski ministar.

NATO-ove mirovne snage na Kosovu (KFOR) trebale bi se postupno transformirati u snage za odvraćanje.

Američki dužnosnik koji je želio ostati neimenovan rekao je da je smanjenje snaga na 10.000 vojnika do početka sljedeće godine prva faza postupnog smanjivanja, a nakon toga bi trebalo slijediti smanjenje na 6.500, a onda na 2.500 pripadnika ako sigurnosna situacija ostane stabilna kakva je danas.

Prvi dan ministarskog susreta posvećen je mirovnoj operaciji KFOR-a na Kosovu, borbi protiv piratstva, transformaciji i novoj ulozi Saveza, izgradnji sposobnosti i interoperabilnosti među saveznicima i partnerima, te reformi sjedišta NATO-a.

Također će raspravljati o novim procesima obrambenog planiranja, utjecaju financijske krize na obrambene sposobnosti i o trenutnom stanju nuklearnih sposobnosti Saveza.

Ministri će tijekom dvodnevna sastanka razmotriti i stanje u Afganistanu, procijeniti napredak, te predložiti mjere za poboljšanje sigurnosne situacije u Afganistanu.

"Hrvatska sudjeluje sa značajnim snagama u Afganistanu, ne toliko u brojčanom, koliko u kvalitatativnom smislu. Već sada imamo tri mentorska tima, razmatramo mogućnost slanja još dva policijska tima. Tim naporima zemlje članice NATO-a nastoje što prije i što bolje pripremiti afganistansku vojsku i policiju da mogu samostalno obnašati svoje dužnosti", rekao je ministar Vukelić.

U sklopu priprema za odlazak 14. hrvatskoga kontingenta u misiju ISAF u Afganistanu, na vojnom poligonu Crvenoj zemlji u blizini Knina danas je održana završna vježba "Guardex 09" u kojoj su, uz pripadnike hrvatskih Oružanih snaga, sudjelovali i pripadnici Nacionalne garde Minnesote.



Vježba je počela 1. lipnja, u njoj je sudjelovalo oko 350 vojnika, dočasnika i časnika iz Hrvatske i SAD-a, a njome je zapovijedao brigadni general Mladen Fuzul, zapovjednik Gardijske motorizirane brigade HV-a, rekao je časnik za odnose s javnošću te brigade, bojnik Denis Kulić. Kako je dodao, vježbu su danas promatrali i predstavnici vojno-diplomatskog zbora te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general zbora Josip Lucić i zapovjednik Nacionalne garde Minnesote, general bojnik Larry Shellito, koji su vježbu ocijenili iznimno uspješnom.

Cilj vježbe je poboljšati sposobnosti postrojba radi dostizanja NATO-ovih standarda za obuku, planiranje, organizaciju i provedbu vježbi, te poboljšati interoperabilnost na taktičkoj razini primjenom NATO-ovih doktrina i procedura, navodi MORH u opisu vježbe.

Skupina od četiri broda NATO saveza, završavajući četverodnevni posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici (HRM) i Splitu danas je u hrvatskim teritorijalnim vodama izvela zajedničku vježbovnu plovidbu s dva broda HRM-a.



Također brodovi NATO-a i HRM-a zajednički izveli nekoliko različitih manevara uz razmjenu glasova i zastavnih poruka. Pripadnici HRM su ovim uvježbavanjem pokazali da su uspješno završili proces obuke po NATO standardima navigacije i komunikacije, priopćila je Služba za odnose s javnošću HRM. Dvoje časnika HRM-a Antonija Didović i Ljubomir Osotović pri odlasku NATO skupine brodova iz Hrvatske ukrcali su se na američki razarač "USS Laboon" na kojem će ploviti međunarodnim vodama do 22. lipnja ove godine, navodi se u priopćenju. Za vrijeme boravka u Splitu dva su NATO broda bila vezana u pomorskoj bazi Lora a dva ispred splitske gradske luke.

Četverodnevni boravak ove skupine NATO brodova u Splitu prvi je posjet NATO brodova Hrvatskoj otkako je Republika Hrvatska početkom travnja ove godine postala punopravni član NATO-saveza. Tijekom boravka u Splitu NATO mornari i mornari HRM odigrali su nogometnu i košarkašku utakmicu. Zapovjednik NATO-ove skupine brodova talijanski kontraadmiral Giovani Gumiero imao je više sastanaka sa županijskim i gradskim dužnosnicima u Splitu. Također se sastao i sa zamjenikom zapovjednika HRM-a komodorom Tihomirom Ercegom. Tom prilikom admiral Gumiero je izvjestio kako je ova skupina NATO brodova sudjelovala u akcijama protiv gusara u Ademskom zaljevu i Somalijskim vodama.

HRM priprema slanje svojih pripadnika u to krizno područje pa su iskustva koja je prenio admiral Gumiero bila dragocjena, ističe Služba za odnose s javnošću HRM-a.

Na redovitom godišnjem sastanku ministara obrane Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) koji se ove godine održava 11. i 12. lipnja u Bruxellesu, po prvi puta od kada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom NATO saveza, sudjelovat će i izaslanstvo Ministarstva obrane RH, na čelu s ministrom obrane Brankom Vukelićem. U sklopu dvodnevnih sastanka, predviđeni su i sastanci ministara zemalja koje sudjeluju u operaciji ISAF, a nisu članice NATO-a, zemalja članica Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), Skupine za nuklearno planiranje (NPG) te Odbora za obrambeno planiranje (DPC).

Prvog dana susreta, u četvrtak, 11. lipnja, ministri obrane razgovarat će o mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, borbi protiv piratstva, transformaciji i novoj ulozi Saveza, izgradnji sposobnosti i interoperabilnosti među Saveznicima i Partnerima, te reformi sjedišta NATO-a. Također, raspravljat će se o novim procesima obrambenog planiranja, utjecaju financijske krize na obrambene sposobnosti i o trenutnom stanju nuklearnih sposobnosti Saveza.

Ministri će tijekom dvodnevnog sastanka razmotriti i situaciju u Afganistanu, procijeniti napredak, te predložiti mjere za unaprjeđenje sigurnosne situacije u Afganistanu.

U pogledu regionalne sigurnosti, NATO savez smatra JI Europu strateški važnom regijom za koju su euroatlantske integracije posebno važne kako bi se osigurali potpuni mir i stabilnost u tom dijelu Europe. Zato će se posebna pažnja posvetiti pitanjima daljnje vojne nazočnosti NATO-a u mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, a u koju se skoro planira i upućivanje pripadnika OS RH.

Izvor: MORH

NATO namjerava smanjiti broj pripadnika mirovnih snaga na Kosovu (KFOR) s 15.000, koliko ih je trenutačno tamo, na 10.000 do siječnja iduće godine budući da su se poboljšali sigurnosni i politički uvjeti, izjavio je u ponedjeljak visoki američki dužnosnik.



"KFOR očekuje prijelaz na sljedeću fazu operacija - nazočnost radi odvraćanja", rekao je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, na brifingu za novinare.
Po njegovim riječima, zaključeno je da sigurnosno stanje dopušta smanjenje broja mirovnih snaga na Kosovu, koje je proglasilo neovisnost o Srbiji prošle godine.

Dužnosnik je rekao da su veleposlanici NATO-a razmotrili vojnu preporuku i da će službeno odlučiti o tome na sastanku ministara obrane NATO saveza ovaj tjedan u Bruxellesu.

"To je preporuka vojnih vlasti, koja se temelji na sigurnosnom stanju na terenu i na političkim uvjetima u zemlji, da sada možemo krenuti prema novoj fazi i smanjiti broj snaga", kazao je.

Generalni vikar Vojnog ordinarijata mons. Josip Šantić sudjelovao je na prijemu kojeg je upriličio u ratnoj luci Lora zapovjednik skupine brodova NATO-a Rear Admiral Giovanni Gumiero, ITN. U sastavu ove grupe su bili grčki, američki, španjolski kao i zapovjedni talijanski ratni brod.

Predstavnici ovih zemalja nazočili su prijemu na kojemu su razmijenjena iskustva o radu u oružanim snagama pojedinih zemalja kao i o njihovom zajedničkom radu u NATO-u ali i o dušobrižništvu u oružanim snagama i NATO-u. Prijemu su prisustvovali državni tajnik gospodin Mate Raboteg kao i general Dragutin Repinc kao izaslanik načelnika GS OS RH te drugi generali i admirali kao i visoki časnici OS.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u ponedjeljak kosovskom premijeru Hashimu Thaciju da će Francuska poduprijeti "nepovratnu" neovisnost njegove zemlje kao i njezin ulazak u Europsku uniju (EU), objavila je Elizejska palača nakon susreta dvojice čelnika.



"Predsjednik države je ponovio premijeru Thaciju da je neovisnost Kosova nepovratna", istaknulo je francusko predsjedništvo. Usto je rekao da je "Kosovo, kao i čitav Balkan, pozvano da uđe u Europsku uniju", dodaje isti izvor. "Francuska podupire tu inicijativu i pomoći će Kosovu da uđe u EU", dometnuo je.

"Poput srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, pozvao je i kosovskog premijera i vlasti da pronađu 'modus vivendi' sa Srbima. Te dvije zemlje moraju pokušati da suradnjom postupno svladavaju probleme iz prošlosti", istaknula je Elizejska palača. Sarkozy i Thaci dogovorili su se također da će pojačati napore radi veće prisutnosti i većih ulaganja francuskih poduzeća u bivšoj srbijanskoj pokrajini s albanskom većinom.

Neovisnost Kosova priznalo je 60 zemalja, među kojima 22 od 27 zemalja Europske unije. No Srbija, koju podupire Rusija, i dalje ne želi priznati gubitak te pokrajine. Francuska u KFOR-u, NATO-ovim snagama na Kosovu, ima veliku sastavnicu s 1.350 vojnika, a u Europskoj policijsko-pravosudnoj misiji (EULEX) ima 192 ljudi.

U sjedištu NATO-a u Bruxellesu početkom svibnja održan je sastanak Vojnog odbora NATO-a i načelnika stožera članica Saveza, na kojemu je prvi put sudjelovala Hrvatska, odnosno načelnik GSOSRH general zbora Josip Lucić. Na sastanku je bio i predsjedavajući Vojnog odbora Europske unije te albanski načelnik, koji također prvi put predstavlja svoju zemlju u statusu punopravne članice. To je prvi od tri godišnja susreta načelnika stožera najviše savezničke vojne razine. Iduća konferencija Vojnog odbora NATO-a održat će se u Portugalu od 18. do 20. rujna 2009.



Na dvodnevnom zasjedanju Vojnog odbora raspravljalo se o aktualnim temama: operacijama Saveza, osobito ISAF-u i KFOR-u, pomorskim operacijama usmjerenima na suzbijanje piratstva, NATO-ovim snagama odgovora (NRF), odnosu s Ukrajinom, Gruzijom i Rusijom, izradi novoga Strateškog koncepta NATO-a te projektu "Višestruke budućnosti". Najvažnija strateška pitanja u ISAF-u jesu zaštita snaga u Zapovjedništvu ISAF-a (Kabul), obuka afganistanske policije i pokretanje nove obučne misije u sklopu ISAF-a: NATO Training Mission ? Afganistan (NTM-A). Nova misija trebala bi se baviti ponajprije nadzorom višeg stupnja obuke afganistanskih OS te obukom i mentoriranjem policije. Svi napori u operaciji ISAF trenutačno su usmjereni na pripremu i osiguranje izbora koji će se održati u kolovozu ove godine.

Što se KFOR-a tiče, ministrima obrane NATO država na sastanku u lipnju 2009. bit će predloženo da se u operaciji na Kosovu započne s novom fazom provedbe operacije, jer je situacija zadovoljavajuća i stvaranje kosovskih snaga sigurnosti ide po planu. Isto tako, stabilizaciji situacije i uspostavi vladavine prava ide u prilog i misija Europske unije (EULEX) koja je spremna potpuno preuzeti svoje funkcije. NATO razmatra mogućnost uspostave nove pomorske operacije radi suzbijanja gusarstva. Nova operacija bit će komplementarna s operacijom EU (ATALANTA) čiji mandat završava u prosincu, ali se razmatra njegovo produženje.

Na marginama sastanka, načelnik GSOSRH general zbora Josip Lucić susreo se s francuskim načelnikom generalom zbora Jean-Louisom Georgelinom. Na sastanku se razgovaralo o mogućim područjima suradnje te je osobiti naglasak stavljen na učenje francuskoga jezika (kao preduvjet za školovanje naših pripadnika u Francuskoj).

Polaznici 11. naraštaja RŠ, vođeni zapovjednikom Škole brigadnim generalom Slavenom Zdilarom, od 18. do 20. svibnja bili su u posjetu sjedištu NATO-a u Bruxellesu i Savezničkom zapovjedništvu za operacije u Monsu u Kraljevini Belgiji. Svrha studijskog putovanja bila je upoznati polaznike s funkcioniranjem te upravljačkim i zapovjednim tijelima NATO-a. Ovo studijsko putovanje omogućilo je RŠ posjet zapovjednim tijelima NATO-a jer je RH punopravna članica NATO-a.



U sjedištu NATO-a naše izaslanstvo dočekali su veleposlanik RH u NATO-u Igor Pokaz i vojni predstavnik RH u NATO-u general-bojnik Drago Lovrić sa suradnicima. U Savezničkom zapovjedništvu za operacije u Monsu polaznicima je održana prezentacija koja ih je upoznala s njegovim funkcioniranjem i aktualnom situacijom. Polaznici su posjetili i Vijeće Europe, gdje im je domaćin predstavio vojne aktivnosti i operacije koje se provode pod jurisdikcijom EU, te vizije daljnjeg vojnog razvoja unutar EU.

Izvor: Hrvatski vojnik

Četiri broda NATO-saveza, od kojih su dva uplovila u pomorsku bazu Lora, a dva su usidrena ispred Gradske luke, stigla su danas u četvorodnevni posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici (HRM) i gradu Splitu.

U pomorsku bazu uplovili su talijanski razarač "ITS Luigi Durand de la Penne" i grčka fregata "HS Kountouriotis", a ispred Gradske luke usidrili su se američki razarač "USS Laboon" i španjolski tanker "SPS Patino".

Pri odlasku iz Hrvatske četiri NATO-va broda iduću će srijedu, 10. lipnja, održati komunikacijsku i navigacijsku vježbu s brodovima HRM-a. Po riječima časnika za odnose s javnošću HRM-a Francoisa Buja, na taj način HRM uvježbava procedure komunikacijskog i navigacijskog javljanja.

Dodao je kako će dvoje časnika HRM ploviti tjedan dana na američkom razaraču "USS Laboon" po njegovu odlasku iz Hrvatske.

Svrha ove posjete skupine brodova NATO-saveza, kojom zapovijeda talijanski kontraadmiral Giovanni Gumiero, jačanje je prijateljskih odnosa i interoperabilnosti NATO-saveza i HRM-a, priopćilo je Zapovjedništvo HRM-a.

Slika: Arhiva

Hrvatski premijer Ivo Sanader u petak je ocijenio da je hrvatsko vladino izaslanstvo, u kojem je bio i ministar pravosuđa Ivan Šimonović, "odradilo dobar posao u New Yorku", gdje je proteklog tjedna sudjelovalo na sjednici Vijeća sigurnosti UN te održalo niz bilataralnih sastanaka s visokim dužnosnicima UN-a, SAD-a, EU i Haaškog suda (ICTY).

"Odradili smo dobar posao u New Yorku i ja i cijelo hrvatsko izaslanstvo, s ministrom Šimonovićem i mojim savjetnicima, jer smo imali niz sastanaka na temu EU, slovenske blokade i suradnje RH s ICTY-em i na temu reforme UN-a i Vijeća sigurnosti, o čemu smo razgovarali s glavnim tajnikom UN Ban Ki-moonom", rekao je Sanader hrvatskim novinarima na kraju posjeta New Yorku.

"Hrvatsku se pita za mišljenje jer smo članica Vijeća sigurnosti UN, jer smo postali članica NATO-a i jer ćemo uskoro postati članica EU", istakao je hrvatski premijer.

Govoreći o izazovima koji stoje pred Hrvatskom, na prvo mjesto je stavio slovensku blokadu pregovora s EU, koja traje već šest mjeseci i ugrožava izglede da se hrvatski pristupni pregovori završe do kraja godine.

"Očekujem i tražim da se tijekom lipnja, jer je dosta šest mjeseci, završi ova farsa s blokadom i da Hrvatska nastavi s pregovorima", kazao je Sanader, ističući kako ne prihvaća slovensku tezu da se granično pitanje mora riješiti prije ulaska Hrvatske u EU, što su mu potvrdili i neki od američkih sugovornika.

Hrvatski premijer je pozdravio odluku švedskog predsjedištva EU, da se tijekom njegovog mandata u drugoj polovici 2009. održe četiri međuvladine konferencije EU-Hrvatska, na kojim se otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja.

On je najavio da će po povratku u Hrvatsku kontaktirati slovenskog premijera Boruta Pahora.

Na pitanje o suradnji Hrvatske s ICTY-em, koje je haški tužitelj Serge Brammertz otvorio pred Vijećem sigurnosti UN zbog spornih nestalih vojnih dokumenata iz Oluje, premijer Sanader je rekao da je "suradnja i potpora tribunalu ustavna obveza Hrvatske", kako bi kroz djelovanje suda "žrtve doživjele pravdu, kroz osudu zločinaca".

"To je plemenita zadaća koja ne smije biti politizirana, i tu će Hrvatska uvijek reći ne. Ne može biti politizacije Haaškog suda, ali pravda treba biti dostižna za sve one koji je zaslužuju", kazao je.

Na traženje da komentira članak u današnjem New York Timesu bivšeg veleposlanika SAD u Hrvatskoj i Srbiji Williama Montgomerya, u kojem navodi da bi Srbima u Bosni i Hercegovini trebalo dopustiti da referendumom odluče o otcijepljenju, Sanader je kazao da nije pročitao članak, ali se ne slaže s tim "privatnim pogledom" bivšeg američkog diplomata.

"Mi držimo da BiH mora ostati ostati cjelovita jer je to povijesna nužnost, ali da sva tri naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi ostanu konstitutivni, jednakopravni i suvereni. Ukoliko se to obezvrijedi onda BiH nema, ako Hrvati počnu napuštati BiH, onda BiH nema", istakao je Sanader dodajući da je to isticao i u nizu bilateralnih razgovora koje je održao u New Yorku.

Istakao je da je "optimist" u pogledu provedbe ustavnih promjena u BiH, posebno na temelju pojačanog interesa EU i SAD za BiH, dodajući kako o samom njihovom sadržaju moraju odlučiti tri konstitutivna naroda.

Premijer Sanader, koji je u petak poslijepodne, po lokalnom vremenu, otputovao u Hrvatsku, tijekom šestodnevnog boravka u New Yorku predstavljao je Hrvatsku na sjednici Vijeća sigurnosti UN posvećenoj izvješćima o radu Haaškog suda i tužiteljstva, sastao se glavnim tajnikom UN Ban Ki-moonom, povjerenikom EU za proširenje Olijem Rehnom, američkom veleposlanicom pri UN Susan Rice, veleposlanikom SAD za ratne zločine Clintom Willamsonom, kao i s ministrima vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, te Turske. Posjet je završio susretom s guvernerom države New York Davidom Patersonom.

Široke, pješčane plaže protežu se velikim dijelom ove obale u sjevernoj Francuskoj. To je dobro mjesto za šetnju i razmišljanje. No, 6.-og lipnja 1944. nije bilo tako. Američke, britanske i kanadske vojne snage te francuski komandosi zajednički su se iskrcali na te plaže, trčeći, puzajući i izmičući paljbi njemačke vojske koja je dolazila s uzvisina nad obalom. Bila je to akcija Overlord poznata kao i kao Dan D. 65 godina kasnije, mnogi se stanovnici mjesta Ste. Mere Eglise sjećaju tog događaja.

Za Cecile Gancel, dolazak saveznika probudio je nadu u oslobođenje od nacističke okupacije: "Sjećam se jednog vojnika koji nam je prišao, škljocnuo petama i salutirao uz uobičajeno ‘Heil Hitler.’ Moja majka, koja je bila vrlo otvorena žena, odvratila je: ‘Ne, nema ovdje Hitlera. Njega uskoro ni neće više biti.’

Ljudi su se bojali da saveznici nikada neće doći. No, bili su u krivu. Prvo su došli Amerikanci, spustivši se padobranima iza njemačkih pozicija. Neki od njih sletili su pored obiteljskog dvorca Suzanne Duchemin: "Svi smo dotrčali u vrt, i tamo u šipražju vidjeli mnoštvo raširenih padobrana. Ugledali smo 15 američkih vojnika koji su nam, vrlo opušteni, počeli prilaziti".

Suzanne Duchemin bila je tada u svojim ranim dvadesetim godinama.
… A Leon Gautier bio je mladi francuski komandos. On se sjeća da su mu za Dan D bile dane vrlo jasne naredbe: "Bilo nam je strogo naređeno da se ne zaustavljamo, čak ni ako nam je ranjen suborac ili prijatelj. Jer – morali smo zauzeti poziciju na vrhu obale. Trčali smo, bili smo skroz mokri, ali tada nismo ni bili svjesni da smo mokri".

Uz 150 tisuća Amerikanaca, Kanađana, Britanaca i Francuza koji su se iskrcali na obale, dodatnih 20 tisuća Amerikanaca spustilo se padobranom iza neprijateljskih linija. Bio je to početak oslobođenja Europe. Nekoliko mjeseci nakon Dana D oslobođen je Pariz, a saveznici su preko rijeke Rajne došli do Njemačke i napokon do Berlina. No, prošla je još jedna godina prije nego što će rat u Europi završiti. Žrtve su bile velike. Na groblju američkih vojnika u mjestu Colleville-sur-Mer počivaju ostaci preko devet tisuća Amerikanaca koji su poginuli na obali Normandije ili u borbama u unutrašnjosti zemlje nedugo nakon iskrcavanja. Na obližnjem ratnom groblju u mjestu La Cambe nalazi se 20 tisuća grobova njemačkih vojnika. Tijekom borbi u Normandiji ukupno je poginulo, ranjeno ili nestalo više od 425 tisuća savezničkih i njemačkih vojnika, te tisuće francuskih civila, uglavnom tijekom savezničkog bombardiranja. Henri Jean Renaud bio je tada dječak.

On smatra da su te žrtve bile neophodne: "Za nas je oslobođenje bilo nešto izuzetno. Ratove se često ne može opravdati. Ali ovaj se trebao voditi i trebalo se pobijediti".

To je, dodaje on, rezultiralo pomirenjem naroda u Europi i mirom u kojem ona danas uživa. Svake godine vojni čelnici iz savezničkih zemalja dolaze u Normandiju kako bi obilježili ovaj značajan događaj iz 1944. godine i oslobođenje Europe. Ni ova godina neće biti iznimka.

Sonja Pace, Glas Amerike

Predsjednik Obama naišao je na topao doček na Sveučilištu Kaira te na pozitivne komentare brojnih studenata koji su nazočili govoru. No nisu samo studenti bili impresionirani predsjednikom. Hassan Nafaa professor je političkih znanosti. On smatra da je predsjednikov govor bio vrlo uravnotežen: "Njegova je poruka bila usmjerena svima. Vjerujem da je poruka ta da su Sjedinjene Države voljne otvoriti novo poglavlje s muslimanskim svijetom, s arapskim svijetom".

Predsjednik Obama pozvao je na uspostavu novih odnosa između muslimana diljem svijeta i Sjedinjenih Država, odnosa temeljenog na zajedničkom poštivanju i razumijevanju, a ne sumnji. Khaled Maeena glavni je urednik dnevnika na engleskom, Arab News, koji se izdaje u Jeddah, u Saudijskoj Arabiji. On je oduševljen: "Bio sam oduševljen ne samo izborom riječi već i primjerima koje je koristio te njegovom iskrenošću zato što je rekao muslimanskom svijetu, da je voljan sastati se s tim ljudima, ali u isto vrijeme, i oni se moraju promijeniti".

Sudeći prema komentarima nakon govora predsjednikova otvorenost dobro je prošla kao i uviđavni ton predsjednika Obame o islamu. Činjenica da je predsjednik započeo svoj govor tradicionalnim arapskim pozdravom, da je nekoliko puta citirao Kuran, da je pohvalio doprinos islamskog svijeta povijesti, sve to dovelo je do snažnog pljeska publike.

Nehad Abolkomsan, čelnica egipatskog Centra za ženska prava, posebno je zadovoljna predsjednikovim fokusom na ženska prava: "U načelu, njegovo isticanje ženskih prava nešto je vrlo vrijedno za vas".

Abolkosman vjeruje da se riječi predsjednika Obame mogu pretočiti u konkretne razvojne projekte. Mnogi su ohrabreni pozivima predsjednika Obame za demokratizaciju, odgovornost vlade narodu i poštivanje ljudskih prava. Egipatski zakonodavac Hazem Mansour kaže da treba vidjeti hoće li Sjedinjene Države nastaviti s dugogodišnjom podrškom diktatora u regiji ili će slušati što narod želi: "Narodi na Srednjem istoku teže ka stvarnoj demokraciji, stvarno pravednim izborima, istinski slobodnom životu i pravu na slobodu izražavanja, čitanja novina, učlanjenja u bilo koju stranku, bez zatvora, vojnih tribunala i slično".

Manrsour je neovisni član parlamenta, ali de-facto zastupa zabranjeni pokret Muslimansko bratstvo. Predsjednik Obama nije se ustručavao govoriti o kontroverznim pitanjima kao što je potreba za suzbijanje ekstremizma među muslimanima te blokiranje iranskih nuklearnih ambicija. Ipak, pitanje koje izaziva najviše emocija jest arapsko-izraelski sukob. Mnogi u Kairu vjeruju da je predsjednik bio nepristran, no ima i onih koji vjeruju da je još uvijek skloniji Izraelu. Neki se pitaju hoće li predsjednik Obama prijeći s riječi na djela u slučaju neslaganja s Izraelom, al i u po nizu drugih pitanja kojih se dotakao u govoru.

Sonja Pace, Glas Amerike

Deseci europskih čelnika i protukomunističke ikone proslavili su u četvrtak 20. godišnjicu prvih djelomično slobodnih izbora u Poljskoj nakon Drugoga svjetskog rata.

Među poznatima i zaslužnima na slavlju u Krakovu je bio bivši vođa Solidarnosti Lech Walesa (slika), kao i bivši češki predsjednik Vaclav Havel, njemačka kancelarka Angela Merkel te premijeri Češke, Mađarske, Ukrajine, Rumunjske i Litve...

"Je li itko mogao zaželjeti nešto ljepše od zatvaranja drugog kršćanskog milenija u miru i otvaranja trećeg milenija kako se doliči, stvaranjem ujedinjene Europe i čak globalizacije", rekao je Walesa.

"Zahvaljujem Lechu Walesi, koji je kao skromni radnik uspio u nekoliko tjedana okupiti 10 milijuna Poljaka, koji su se zatim organizirali u najljepši pokret. Naše poljsko iskustvo govori da oni koji zaboravljaju slobodu i solidarnost vrlo ih brzo izgube", poručio je poljski premijer Donald Tusk.

"Ono što se dogodilo u Poljskoj bio je znak da nema povratka na staro", kazao je Havel.

Merkel je ocijenila da je "Poljska pomogla u dokončanju podjele Njemačke".

Tijekom svečanosti zazvonilo je i povijesno Zigmundovo zvono koje se koristi u posebnim prilikama. Zadnji je put zvonilo 2004. kada se Poljska pridružila EU i kada je umro papa Ivan Pavao II.

Navečer je održan rock koncert na kojemu su nastupili Scorpionsi, Kylie Minogue i poljski punk bendovi iz 80-ih.

Barroso odao počast Poljskoj i pozvao na izbore za EP

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso odao je jučer počast Poljskoj, dvadeset godina nakon prvih demokratskih izbora, te ujedno pozvao građane Europske unije da iskoriste svoje demokratsko pravo i iziđu na izbore za Europski parlament.

Barroso je objavio posebnu izjavu u povodu početka izbora za Europski parlament, koji su u četvrtak počeli u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj te u povodu 20. godišnjice prvih demokratskih izbora u Poljskoj.

"Prije točno dvadeset godina održani su izbori u Poljskoj. Poljska je otvorila put svemu što je slijedilo: padu željezne zavjese i Berlinskog zida, okončanju diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i, na kraju, mirnom ujedinjenju našeg kontinenta", ističe Barroso.

"Najbolju počast koju možemo dati onima koji su se hrabro i odlučno borili za slobodu i demokraciju, u Poljskoj i drugdje, jest da iskoristimo naše demokratsko pravo. Stoga poručujem građanima: glasujte, neka se vaš glas čuje", stoji u Barrosovoj poruci.

Izbori za EP u zemljama članicama odvijat će se do nedjelje. Danas glasuju Irci, a u subotu Slovaci, Maltežani, Ciprani i Latvijci. Česi i Talijani glasuju dva dana, a ostale zemlje članice u nedjelju, kada se očekuju i rezultati. Pravo glasa ukupno ima oko 375 milijuna Europljana.

Kao i u dosadašnjim europskim izborima, veliko je pitanje niski odziv birača. Na prvim izravnim izborima za Europski parlament održanim u lipnju 1979. glasovalo je 63 posto birača i od tada izlazak na izbore stalno opada, dok je s druge strane rasla moć parlamenta u procesu donošenja odluka.

Glavni tužitelj Haaškog suda (ICTY) Serge Brammertz u četvrtak je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a da je Hrvatska u posljednih šest mjeseci "prikladno i pravodobno" odgovorila na većinu zahtjeva za suradnju, ali da Tužiteljstvo već dulje vrijeme bezuspješno potražuje neke ključne dokumente iz operacije Oluje.

"Kada je riječ o Hrvatskoj, preostalo izvanredno pitanje je zahtjev Tužiteljstva da Hrvatska osigura određeni broj ključnih vojnih dokumenata iz operacije Oluje 1995. Neuspješni napori mog ureda kroz dulje vrijeme da pribavi te dokumente traže da Tužiteljstvo iznese taj predmet pred Vijeće", rekao je Brammertz u obraćanju Vijeću sigurnosti.

Na zahtjev ICTY-a Hrvatska je provela više istraga i podnijela nekoliko izvješća, dajući dodatne informacije o istragama i o "lancu držanja nestalih dokumenatata", kazao je Brammertz.

Naglasio je kako je "ključno da Hrvatska preda te ključne dokumente", dodajući da je o tom nedavno razgovarao u Hrvatskoj s najvišim dužnosnicioma te da će ostati u bliskom kontatku s hrvatskim vlastima kako bi se u skoroj budućnosti ostvario napredak.

Brammertz je na sjednici zahvalio premijeru Ivi Sanaderu na pokazanom "osobnom interesu i odlučnosti da riješi to pitanje".

"U moj ured je stiglo izvješće o tome tko posjeduje te dokumente, ali velika većina tih dokumenata još nije dostavljena Tužiteljstvu", naveo je tužitelj.

Izvješće glavnog tužitelja Brammertza znatno je povoljnije od onoga što se očekivalo, i očito su mjere koje poduzimaju hrvatska vlada i pravosuđe, razgovori koje je Brammertz vodio tijekom posjeta Hvatskoj, te diplomatska kampanja premijera Sanadera u New Yorku, povoljno utjecali na ublažavanje oštrine izvješća.

Uoči sjednice Vijeća sigurnosti premijer Ivo Sanader susreo se s američkim veleposlanikom Clintom Williamsonom, koji je u State Departmentu zadužen za tematiku ratnih zločina.

Vijeću sigurnosti UN prvi se obratio Patrick Robinson, predsjednik ICTY-a.

Sanader: Hrvatska u cijelosti surađuje s Tužiteljstvom ICTY-a

Premijer Sanader u četvrtak je u obraćanju Vijeću sigurnosti UN izrazio zadovoljstvo ocjenom glavnom haaškog tužitelja Sergea Brammertza o "ukupno dobroj suradnji" Hrvatske i ICTY-a, te izrazio neslaganje s Brammertzovom ocjenom vezanom uz izostanak predaje dijela vojnih dokumenata, odnosno tzv. topničkih dnevnika iz Oluje.

"Drago nam je da je tužitelj potvrdio ukupno dobru suradnju Hrvatske s ICTY-em. Obzirom na pojedinačni slučaj dostave dokumenata, Hrvatska ima različito stajalište od procjene tužitelja", kazao je.

Naglasio je da je zbog tog neslaganja s ocjenom tužitelja, koji je stranka u postupku, Hrvatska "u skladu s pravilma postupka ICTY-a zatražila da raspravno vijeće potvrdi ispunjavanje hrvatskih obveza dostave traženih dokumenata ili utvrđivanja u čijem su se posjedu nalazili ili nalaze".

Hrvatska će po njegovim riječima nastaviti u cijelosti surađivati s tužiteljem ICTY-a, te i dalje aktivno podupirati Haaški sud u ostvarenju njegovih ciljeva, kao članica Vijeća sigurnosti UN i NATO-a, te buduća članica Europske unije.

Sanader je u svom istupu izrazio žaljenje što su još uvijek na slobodi haaški optuženici Ratko Mladić i Goran Hadžić, počinitelji nekih od najtežih zločina u Europi nakon Drugog. svjetskog rata, kao što su pokolji u Srebrenici i Vukovaru. Također ja kazao kako žali što Slobodan Milošević nije dočekao presudu, jer je bi ona razjasnila genezu njegove politike agresije i sustavnih ratnih zločina.

Hrvatski je premijer također izrazio priznanje i potporu naporima predsjednka Haaškog suda Patricka Robinsona, da osigura pravodoban dovršetak rada ICTY-a, na kojem bi do kraja 2012. godine trebali biti pravomoćno dovršeni svi postupci.

Premijer Sanader izjavio je nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN da je "općenito zadovoljan" izvješćima predsjednika Haaškog suda i glavnog tužitelja Sergea Brammertza, podnesenim Vijeću, izuzev razlika u ocjenama tužitelja o suradnji Hrvatske i njegovog ukazivanja na "nedovršeni posao" dostave traženih vojnih dokumenata.

"Da bismo imali ocjenu za koju očekujemo i mislimo da treba biti objektivna, mi smo od raspravnog vijeća prije dva dana zatražili ocjenu suradnje Hrvatske s ICTY-em", rekao je Sanader hrvatskim novinarima u sjedištu UN-a.

"Ocjenjujem sve skupa dobrim. U jednom segmentu postoje različita gledanja između nas i tužitelja Sergea Brammertza i mi ćemo sačekati ocjenu raspravnog vijeća da li Hrvatska u potpunosti surađuje", dodao je.

Za raspravu na Vijeću sigurnosti, kazao je kako je "očekivana", te da je u njoj "većina članica vrlo zadovoljna izvješćem i suradnjom Hrvatske", ističući primjer istupa predstavnika Austrije.

Po njegovim su riječima, neke od članica Vijeća koje su u manjini, izrazile očekivanje da se ovo pitanje riješi na crti onoga što je rekao Brammertz.

Primjerice, britanski predstavnik u Vijeću sigurnosti je rekao da je "razočaran" izvješćem o suradnji Hrvatske, te izrazio punu potporu zahtjevu tužitelja za dostavom traženih dokumenata.

"Ni Brammertz nije bio negativan, on je rekao da tužiteljstvo nastavlja suradnju s Hrvatskom i očekujemo da se ovo pitanje u potonosti završi", kazao je hrvatski premijer dodajući kako je na sjednici Vijeća "Brammertz bio za ton blaži nego u pisanom izvješću".

Na upit o utjecaju Brammertzovog izvješća na otvaranje poglavlja 23. o pravosuđu i ljudskim pravima u pristupnim pregovorima Hrvatske i EU, kazao je da će se to tek vidjeti jer je izvješće "jedno do onih koje će procjenjivati zemlje članice EU" bez obzira na preporuku Europske komsije za otvaranje tog poglavlja.

Na traženje da ocjeni dosege svoje diplomatske kampanje u New Yorku ovih dana u odnosu na izvješće i raspravu u Vijeću sigurnosti, te da komentira napise u hrvatskom tisku u kojime se osporava opravdanost te kampanje, uz navode da je bilo suprotnih preporuka u diplomatskim krugovima, Sanader je kazao da je sa susretima u New Yorku "vrlo zadovoljan", te da su ti napisi neosnovani.

"To je 'spin'. Nije bilo nikavih preporuka. Hrvatska je samostalna zemlja i samostalno donosi procjene. Kakvu politiku vodimo najbolje svjedoči činjenica da smo mi danas članica Vijeća sigurnosti UN, da smo u NATO-u i na pragu EU", odgovorio je Sanader.

"Ti komentari me ne zanimaju. Oni nisu točni, oni su rezultat nekih 'spinova' koji nemaju veze sa stvarnošću. Nisu dobro informirani", dodao je.

Ukazao je na važnost svojih newyorških sastanaka s povjernikom EU za proširenje Olijem Rehnom, glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom, veleposlanicom SAD pri UN Susan Rice, sucem Robinsonom i tužiteljem Brammertzom, predsjedavajućim Vijeća sigurnosti UN i drugih susreta.

"Pokazali smo svima da Hrvatska ostaje odgovorna članica međunarodne zejdnice i da ćemo učiniti sve da pregovore s EU što prije završimo", naglasio je.

Premijer Sanader se nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN sastao s ministrom vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem.

Prije povratka u Hrvatsku, premijer će se danas u New Yorku sastati s guvernerom New Yorka Davidom Patersonom.

Posebni američki izaslanik Richard Holbrooke pozvao je u četvrtak muslimane i Europljane da pomognu obiteljima koje su izbjegle pred borbama u pakistanskoj dolini Svatu te da tako pridonesu izbjegavanju humanitarne krize.

Pakistan je prošli mjesec počeo ofenzivu kojom želi protjerati talibanske gerilce iz Svata. Tu su akciju pozdravili zapadni saveznici koji strahuju da bi stanje u nuklearnoj sili Pakistanu moglo postati kaotično.

Dva i pol milijuna ljudi izbjeglo je pred sukobima u Svatu i drugim dijelovima sjeverozapada zemlje.

"Ne mogu dovoljno naglasiti važnost njihova povratka. To zahtijeva sigurnost i pomoć cijele svjetske zajednice", rekao je Holbrooke novinarima u logoru Šah Mansuru u predgrađu mjesta Svabija, 80 kilometara sjeverozapadno od Islamabada.

"Faza obnove stajat će jednako koliko i humanitarna faza", dodao je.

Holbrooke najavljuje svoj sastanak s pakistanskim čelnicima, među ostalima i sa zapovjednikom vojske Ašfakom Kajanijem, u petak u Islamabadu. Razgovarat će o idućoj fazi osvajanja, osiguranja i obnove doline Svata kad završi operacija protiv talibana.

Vojska je zauzela glavno mjesto u Svatu, a više od 1200 gerilaca i 90 vojnika poginulo je u tim borbama. Još su desetorica gerilaca poginula, a šestorica su uhićena u zadnja 24 sata, kaže se u vojnom priopćenju i dodaje da je u tom razdoblju poginuo i jedan pakistanski vojnik.

Kad je u srijedu stigao u Islamabad kao izaslanik američkoga predsjednika Baracka Obame za Afganistan i Pakistan, Holbrooke je objavio kako SAD kani za zbrinjavanje izbjeglica dati još 200 milijuna dolara pomoći Pakistanu, osim već najavljenih 110 milijuna.

"Želim ponovno naglasiti da je SAD dao gotovo polovinu sve pomoći za Pakistan. To nije pošteno. Gdje su Europljani? Gdje je Organizacija islamske konferencije?", upitao je Holbrooke.

Hrvatski premijer Ivo Sanader i ministar pravosuđa Ivan Šimonović u srijedu su se u New Yorku sastali s glavnim haškim tužiteljem Sergeom Bramertzom, dan uoči njegovog podnošenja izvješća Vijeću sigurnosti UN.

Uoči sastanaka s Bramertzom, premijer Sanader je izjavio da će se razgovarati o suradnji Hrvatske s Haškim sudom (ICTY) te o "traženim dokumentima koji su tema tužiteljevog izvješća", odnosno o spornim topničkim dnevnicima iz Oluje.

"Osim izvješća koje sam već vidio ali ga ne mogu komentirati prije sjednice Vijeća sigurnosti, zanima me ima li kakvih pomaka u njegovim pogledima. To će biti glavna tema razgovora", rekao je hrvatski premijer.

Glavni haški tužitelj nakon jednosatnog razgovora nije se obratio novinarima, a Sanader i Šimonović su se odmah nakon Bramertza sastali i s predsjednikom ICTY-a Patrickom Robinsonom, koji u četvrtak također podnosi izvješće Vijeću sigurnosti UN-a.

Na predavanju koje je ranije tijekom dana održao na newyorškom sveučilištu Columbia, Sanader je kazao kako očekuje da će glavni haški tužitelj u izvješću Vijeću sigurnosti UN reći da Hrvatska općenito jako dobro surađuje s Haškim sudom (ICTY), ali će inzistirati na predaji spornih topničkih dnevnika, koji su potencijalni dokaz optužbe na suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

Naglasio je kako je Hrvatska Tužiteljstvu ICTY-a predala sve tražene dokumente koji su pronađeni, ali da ne može predati one dokumente kojih nema jer su otuđeni ili uništeni, te kako je "potrebno naći rješenje i zajednički jezik" s Haškim sudom.

"Bramertzovo izvješće neće biti dovoljno povoljno, ali ni previše nepovoljno za Hrvatsku", ocjena je koja kruži među diplomatima o izvješću...

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i slovenski predsjednik Danilo Tuerk sastat će se danas na Cetinju na rubu sedmog summita predsjednika država jugoistične Europe, doznala je u srijedu Hina iz hrvatskih diplomatskih izvora.

Mesić i Tuerk će, kako se očekuje, razgovarati o otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose Hrvatske i Slovenije.

Predsjednik Mesić odvojeno se u srijedu susreo u Budvi s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, glavnim ravnateljem UNESCO-a Koichirom Matsuurom i glavnim tajnikom Vijeća Europe Terry Davisom.

Vujanović je obavijestio Mesića da je ugovor s hrvatskom tvrtkom Konstruktor o izgradnji autoceste od Bara do Boljara, na granici sa Srbijom, pred potpisivanjem, te da je Crna Gora zadovoljna pregovorima koje je vodila s afirmiranim hrvatskim graditeljima.

Mesić je sugerirao da se gospodarska suradnja između dvije države nastavi, osobito u turizmu, predlažući zajednički nastup na drugim turističkim tržištima.

U razgovoru s glavnim ravnateljom UNESCO-a, Mesić je zahvalio Matsuuri na njegovu angažiranju da se Starigradsko polje na Hvaru uvrsti u UNESCO-ov popis svjetske baštine, te ga obavijestio o regionalnoj inicijativi Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije za očuvanje stećaka i njihovo upisivanje u svjetsku baštinu.

Tijekom susreta bilo je govora da će UNESCO najesen donijeti odluku o nematerijalnoj baštini, te da će se na tom popisu naći i nekoliko projekata iz Hrvatske.

Matsuura je dao punu podršku radu Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Predsjednik Mesić je glavnom tajniku Vijeća Europe Terry Davisom, kome uskoro istječe mandat, zahvalio na podršci koju je Hrvatskoj davao tijekom svog rada u VE.

Bilo je riječi i o povratku svih izbjeglih i raseljenih osoba u Hrvatsku.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u srijedu kako očekuje da će glavni haški tužitelj u izvješću Vijeću sigurnosti UN reći da Hrvatska općenito jako dobro surađuje s Haškim sudom (ICTY), ali će inistirati na predaji spornih topničkih dnevnika iz Oluje.

"Siguran sam da će reći da Hrvatska općenito jako dobro surađuje, ali će insistirati na nekim dokumentima", odnosno topničkim dnevnicima iz Oluje, rekao je Sanader odgovarajući na pitanja iz publike nakon predavanja o budućnosti jugoistočne Europe, koje je održao na Harriman institutu newyorškog sveučilišta Columbia.

Naglasio je kako je Hrvatska Tužiteljstvu ICTY-a predala sve tražene dokumente koji su pronađeni, ali da "nemože predati one dokumente koje nema" jer su otuđeni ili uništeni, te kako je "potrebno naći rješenje i zajednički jezik" s Haškim sudom.

Uoči sastanka s predsjednikom ICTY-a, premijer Sanader je kazao da "očekuje prije svega međusobno informiranje o suradnji Hrvatske s Haškim sudom".

Podsjetivši da je Hrvatska bila jedna od inicijatora i osnivača Haškog suda i suđenja ratnim zločincima, istakao je kako "Hrvatska ostaje pri tome da ICTY mora izvršiti svoju zadaću".

Uoči sastanaka s Bramertzom najavio je razgovor o "traženim dokumentima koji su tema njegovog izvješća".

"Osim izvješća koje sam već vidio ali ga ne mogu komentirati prije sjednice Vijeća, zanima me ima li kakvih pomaka u njegovim pogledima. To će biti glavna tema večeras", rekao je hrvatski premijer.

U dobro posjećenom predavanju na Fakultetu za međunarodne odnose (SIPA) na sveučilištu Columbia, na temu "Budućnost jugoistočne Europe s aspekta nove članice NATO-a", Sanader je govorio o putu Hrvatske od pada komunizma, osamostaljenja, Domovinskog rata do današnjeg članstva u NATO-u, Vijeću sigurnosti UN-a i pregovorima o članstvu u Europskoj uniji.

Istakao je angažman hrvastkih snaga u Afganistanu, te u ukupno 16 međunarodnih mirovnih misija u svijetu.

"Pridružujući se NATO-u i EU-u, Hrvatska se vraća gdje joj je mjesto, u društvo zapadnih demokracija", rekao je Sanader, dodajući kako se raduje danu kada će sve zemlje u regiji postati članice NATO-a i EU-a.

Premijer Sanader u tom je kontekstu posebno istaknuo snažnu potporu Hrvatske euroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Također je izrazio hrvatsku potporu za euroatlantsku integraciju Crne Gore i Kosova, te ukazao na važnost euroatlantske integracije Srbije.

Spremnost Hrvatske da pomogne susjednim zemljama na tom putu, stavio je nasuprot aktualnoj šestmjesečnoj blokadi hrvatskih pregovora od Slovenije, ističući da "Slovenija blokira 13 pregovaračkih poglavlja za ništa" i da "graničnom problemu nije mjesto u pristupnim pregovrima".

Podsjetio je da je Slovenija ušla u NATO i EU s istim graničnim problemom koji sada postavlja kao prepreku Hrvatskoj, te zatražio da "ista mjerila vrijede i za Hrvatsku".

"Još jednom pozivam naše prijatelje u Sloveniji da ukinu blokadu", rekao je Sanader, izražavajući uvjerenost da će usprkos zaprekama Hrvatska uspjeti u nakani da postane 28 članica Unije.

Sanader je također govorio je o hrvatskoj privrženosti demokratskim vrijednostima, suradnji sa susjednim zemljama, njegovanju domoljublja bez svih oblika diskriminacije, radikalizma i ekstremizma, te stvaranju socijalnog okvira tolerancije i dijaloga u društvu.

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković sastala se jučer u Ateni sa zamjenikom grčke ministrice vanjskih poslova Yannisom Valinakisom s kojim je održala političke konzultacije, priopćio je MVPEI.

Matković i Valinakis izrazili su zadovoljstvo prijateljskim odnosima između dviju država, te istaknuli kako postoji prostor za daljnju suradnju, posebice u području gospodarstva. Matković je zahvalila Grčkoj na potpori Hrvatskoj tijekom pristupnog procesa za ulazak u NATO, a Valinakis je istaknuo da Hrvatska i u budućnosti može računati na grčku podršku na putu prema idućem prioritetnom vanjskopolitičkom cilju - punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

Matković je upoznala Valinakisa s tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s EU istaknuvši da Hrvatska ispunjava svoj dio posla i provodi usklađivanje zakonodavstva s Europskom unijom u skladu s planiranim rokovima, te izrazila uvjerenost kako će se tehnički dio pregovora dovršiti do kraja ove godine, sukladno Indikativnom planu Europske komisije. Izvijestivši ga o odnosima između Hrvatske i Slovenije u pogledu rješavanja graničnog prijepora, izrazila je uvjerenost u skoru slovensku deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora.

Također je bilo razgovora i o situaciji u jugoistočnoj Europi, pri čemu je istaknuta uloga Hrvatske kao čimbenika stabilnosti i zemlje modela za preostale zemlje regije na njihovu putu prema euroatlantskim integracijama.

Tijekom boravka u Ateni Matković se sastala u srijedu i s potpredsjednicom grčkog parlamenta i predsjednicom Parlamentarnog odbora za Europsku uniju Elisabeth Papadimitriou, s kojom je razgovarala o bilateralnim odnosima, pristupnom procesu Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, te mogućim zajedničkim projektima, imajući u vidu mediteransku perspektivu obiju država.

Matković se također sastala s posebnom savjetnicom grčkog premijera za međunarodne odnose Marinom Skordeli s kojom je također razmotrila potencijale daljnje suradnje, stoji u priopćenju.

NATO i Rusija održat će svoje prve razgovore na ministarskoj razini od gruzijskog rata 27. lipnja u Grčkoj, priopćio je jučer NATO.

"Dogovoreno je održavanje sastanka Vijeća NATO-Rusija na razini ministara vanjskih poslova 27. lipnja na Krfu", rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

Dvije su strane namjeravale održati taj sastanak u svibnju, ali ga je Moskva odgodila pošto je NATO protjerao dva ruska diplomata zbog špijunskog skandala. NATO je zamrznuo normalne kontakte s Rusijom u znak prosvjeda zbog ruske vojne intervencije u Gruziji u kolovozu prošle godine.

Hrvatski premijer Ivo Sanader u utorak se u sjedištu UN-a u New Yorku sastao s glavnim tajnikom Svjetske organizacije Ban Ki-moonom s kojim je razgovarao o slovenskoj blokadi pregovora Hrvatske i EU, stanju u BiH i regiji, kriznim žarištima u svijetu, te o radu Hrvatske u Vijeću sigurnosti i reformama UN-a.

Sanader je kazao da je Ban Ki-moona upoznao s razlozima slovenske blokade pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, koja traje već šest mjeseci.

"Rekao sam ono što govorim u Hrvatskoj u Europi, pa neka se zna i u Ujedinjenim narodima - Slovenija je ušla 2004. u EU i NATO s istim otvorenim pitanjem, i nema nijednog razloga da Hrvatska ne prođe isti put, što smo već pokazali kod slučaja NATO-a", izjavio je Sanader nakon gotovo jednosatnog razgovora s Ban Ki-moonom.

Sa zadovoljstvom je istaknuo da je glavni tajnik UN-a s pozornošću saslušao argumentaciju za hrvatski zahtjev da Slovenija deblokira pregovore, ali nije želio prenositi Banove ocjene o tom pitanju.

Podsjetio je da su nakon jučerašnjeg razgovora u New Yorku, on i povjerenik EU za proširenje Olli Rehn istakli da Hrvatska može dovršiti pregovore do kraja 2009. Međutim, činjenica je da mi već šest mjeseci imamo blokadu Slovenije, koja nije opravdana, jer ne može bilateralno pitanje biti razlog da se blokira svog susjeda, kazao je Sanader.

"Rekao sam glavnom tajniku da se Hrvatska neće tako ponašati prema svojim susjedima. Smatramo da to nije u redu, da to nije europski, te da nije fer i korektno. Pozivam Sloveniju iz New Yorka da deblokira pregovore", poručio je Sanader, ističući kako dvije zemlje mogu nastaviti raspravu o rješenju graničnog pitanja, uz angažiranje Europske komisije i 'trojke' EU-a.

Ocijenio je da je lipanj iznimno važan, i da bi u njemu moglo doći do deblokade pregovora, "ako EK, EU i Slovenija shvate da je sada prijelomni trenutak", a ako u lipnju ne dođe do deblokade, "Slovenija gubi na vjerodostojnosti i na ugledu".

Na sastanku s Ban Ki-moonom, hrvatski se premijer, kako je kazao, založio za veću pozornost međunarodne zajednice prema stanju u BiH te za "rješenje u BiH koje zadovoljava sva tri naroda, uključujući i hrvatski narod".

Sanader je kazao da je s Banom razgovarao o i kriznim žarištima u svijetu, uključujući nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje, te o mirovnom procesu na Bliskom istoku, pri čemu je ponovio potporu Hrvatske rješenju s dvije države - palestinskom državom i sigurnim Izraelom.

Hrvatski je premijer rekao da je izvijestio glavnog tajnika UN-a u suradnji RH s Haškim sudom (ICTY).

Na sastanku je bilo riječi i o dosadašnjem radu Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN, za koji je Ban Ki-moon iznio visoke ocjene, te o većem uključivanju hrvatskih diplomata u strukture UN-a, kazao je Sanader.

Hrvatski premijer u srijedu će se u New Yorku sastati s predsjednikom Haškog suda Patrickom Robinsonom i glavnim tužiteljem Sergeom Bramertzom, dan uoči njihovog podnošenja polugodišnjih izvješća Vijeću sigurnosti UN. Također će održati predavanje na prestižnom sveučilištu Columbia.

Nakon Europske unije, NATO je u utorak priopćio da "ne priznaje" parlamentarne izbore održane u nedjelju u Južnoj Osetiji, separatističkoj, proruskoj regiji u Gruziji.

"NATO ne priznaje izbore održane 31. svibnja u Južnoj Osetiji. Održavanje tih izbora ne pridonosi miroljubivom rješavanju stanja u Gruziji", stoji u priopćenju.

Kao i EU, NATO je također ponovio svoju "potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije u njezinim međunarodnopriznatim granicama".

Češko predsjedništvo EU-a je u ponedjeljak spomenute izbore proglasilo "nelegitimnima", poručivši da neće priznati rezultate izbora.

Nakon rusko-gruzijskog sukoba u kolovozu 2008. Rusija je priznala nezavisnost Južne Osetije.

Sjedinjene Države i Hrvatska izvrsno surađuju u Vijeću sigurnosti UN-a, a američka vlada visoko cijeni partnerstvo s Hrvatskom u NATO-u i UN-u i očekuje daljnje jačanje bilateralnih odnosa dviju zemalja, izjavila je u ponedjeljak američka veleposlanica pri UN-u Susan Rice (slika) nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u New Yorku.

"Sa zadovoljstvom sam zahvalila premijeru na izvrsnom partnerstvu i suradnji koje SAD i Hrvatska imaju ovdje u UN-u, posebno u Vijeću sigurnosti, gdje zajednički radimo na širokom spektru hitnih pitanja vezanih uz međunarodni mir i sigurnost", izjavila je Rice nakon sastanka održanog u Stalnoj misiji RH pri UN-u.

Ona je istaknula novu dimenziju odnosa SAD-a i Hrvatske kao saveznica unutar NATO-a, i naglasila kako američka vlada "visoko cijeni partnerstvo s Hrvatskom u NATO-u i UN-u, te očekuje dodatno jačanje već ionako jako dobrih i snažnih bilateralnih odnosa s Hrvatskom".

Premijer Sanader istaknuo je vrlo dobru suradnju RH i SAD u Vijeću sigurnosti UN te kazao kako su razgovarali o pitanjima s kojim se Vijeće upravo bavi, poput Sjeverne Koreje, Irana i Bliskog istoka.

Sanader ja također kazao kako je Susan Rice, koja je članica kabineta američkog predsjednika Baracka Obame, izvijestio o pregovorima Hrvatske s EU i razgovoru koji je u ponedjeljak vodio s povjerenikom EU za proširenje Olli Rehnom. U razgovoru je, kako je kazao, iznio i hrvatska stajališta o stanju u BiH i regiji.

Veleposlanica Rice posebno je istaknula da "Hrvatska ima stožernu ulogu za mir i stabilnost u regiji jugoistočne Europe, što se pokazuje i regionalno i međunarodno u kontekstu UN-a".

Hrvatski premijer u srijedu će se u New Yorku sastati s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom, s kojim će razgovarati o doprinosu Hrvatske radu Vijeća sigurnosti UN-a, reformi UN-a i drugim pitanjima.

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković (slika) sastala se danas u Ankari s državnom tajnicom za europska pitanja u turskom ministarstvu vanjskih poslova Zerguen Korutuerk, s kojom je održala političke konzultacije, priopćio je MVPEI.

Odnose između Hrvatske i Turske sugovornice su ocijenile prijateljskim i u stalnom napredovanju na svim razinama, kako u političkom, tako i gospodarskom te vojnom području.

Matković je zahvalila Korutuerk na suradnji i potpori koju je Turska pružala Hrvatskoj na putu prema punopravnom članstvu u NATO. Čestitajući Hrvatskoj na ulasku u članstvo Saveza, Korutuerk je izrazila uvjerenje kako će se time odnosi između dviju zemalja još više unaprijediti. Osim toga, ulogu Hrvatske kao nove članice NATO-a ocijenila je važnom za stabilnost prostora jugoistočne Europe.

Na sastanku su razmijenjene i informacije o tijeku pristupnih pregovora Hrvatske i Turske za članstvo u Europskoj uniji.

Također se razgovaralo o daljnjem unaprjeđenju gospodarske suradnje između dviju zemalja. Matković, koja je predvodila u ponedjeljak hrvatsko izaslanstvo na ministarskom summitu Konfederacije turskih poduzetnika i industrijalaca u Istanbulu, izrazila je zadovoljstvo postojećim interesom turskih gospodarstvenika za ulaganjima u Hrvatskoj, kao i hrvatskih u Turskoj.

Hrvatski poduzetnici zainteresirani su za poslovnu suradnju ponajprije u području energetike, graditeljstva, turizma i prehrambene industrije. U tom smislu dana je podrška održavanju iduće sjednice Zajedničkog hrvatsko-turskog odbora za gospodarsku suradnju ove jeseni u Turskoj.

Matković se sastala i s državnim ministrom i glavnim turskim pregovaračem s Europskom unijom Egemenom Bagisom, s kojim je razmijenila iskustva o pristupnom procesu te ustroju pregovaračkih timova Hrvatske i Turske, navodi se u priopćenju.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u nedjelju u New Yorku da Hrvatska dobro surađuje s Haškim sudom te kako on neće dopustiti da bilo tko neopravdano sumnjiči Hrvatsku na tom planu, uoči izvješća glavnog haškog tužitelja Vijeću sigurnosti UN u kojem se, po diplomatskim izvorima, očekuju prigovori na suradnju Zagreba zbog spornih 'topničkih dnevnika' iz Oluje.

Premijer Ivo Sanader će u idućih nekoliko dana u New Yorku imati više sastanaka posvećenih najvažnijim vanjskopolitičkim pitanjima za Hrvatsku, uključujući susrete s povjerenikom EU za proširenje Olijem Rehnom u ponedjeljak, s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom u utorak te s predsjednikom i glavnim tužiteljem ICTY-a Patrickom Robinsonom i Sergeom Brammertzom u srijedu, a u četvrtak će zastupati Hrvatsku na sjednici Vijeća sigurnosti UN na kojoj će Robinson i Brammertz podnijeti izvješća.

"Hrvatska dobro surađuje s Haškim sudom i ja ću to reći na samoj sjednici Vijeća sigurnosti UN i na sastancima s Robinsonom i Bramertzom", rekao je Sanader hrvatskim novinarima u New Yorku, dodajući da će na sjednici Vijeća sigurnosti uz njega biti i ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

Brammertzovo izvješće, koje bi Stalna misija RH pri u UN-u trebala primiti u ponedjeljak, Sanader je odbio komentirati sve do sjednice u četvrtak kazavši da "ima naznake" o njemu, te ističući da "Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-em, u skladu sa svojim zakonima".

"Neću dopustiti da bilo tko neopravdano sumnjiči Hrvatsku", naglasio je Sanader.

On je odbio komentirati napis Jutarnjeg lista o tome da je hrvatska vlada navodno izvijestila ICTY kako je general Ante Gotovina bio umiješan u krađu topničkih dnevnika iz Oluje, kao i najavljenu tužbu Gotovininih branitelja protiv Jutarnjeg lista.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatski premijer sastat će se i s veleposlanicom SAD pri UN-u Susan Rice, s kojom će razgovarati o suradnji Hrvatska i SAD-a u Vijeću sigurnosti UN i drugim pitanjem, te s guvernerom države New York Davidom Patersonom, s kojim će govoriti o hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u New Yorku, koja obuhvaća oko 200.000 ljudi.

Sanader je kazao da će u ponedjeljak imati dugi razgovor i radni ručak s Olijem Rehnom na kojem će "inzistirati ili da se prihvati inicijativa EU ili da se deblokiraju pregovori", jer je Hrvatska izgubila šest mjeseci zbog kako je kazao "nepravedne i neeuropske slovenske blokade".

"Još uvijek se pregovori mogu završiti tijekom ove godine, ali treba hitno u lipnju uslijediti deblokada Slovenije", rekao je Sanader, ponovivši da Hrvatska ne prihvaća slovenske amandmane na poticaj Olija Rehna i EU u cjelini, koju je sama prihvatila bez dodanih uvjeta.

Sanader je kazao da će s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-Moonom razgovarati o ulozi Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti te o reformi Ujedinjenih naroda.

Na pitanje hoće li s Banom razgovarati i o situaciji vezanoj uz hrvatskog veleposlanika pri UN-u Nevena Juricu, koji zbog bolesti već gotovo dva mjeseca izbiva iz Vijeća sigurnosti UN, Sanader je kazao da to neće biti tema razgovora, već da će se govoriti o pitanjima s kojima će se Vijeće baviti do kraja godine, kada istječe dvogodišnji mandat Hrvatske.

Hrvatski premijer će se u ponedjeljak u Stalnoj misiji RH pri UN-u sastati s rabinom Arthurom Schneierom, predsjednikom međunarodne zaklade "Poziv na savjest" koja promiče toleranciju, dijalog i ljudska prava.

U srijedu će Sanader održati predavanje na prestižnom Sveučilištu Columbija o temi "Budućnost jugoistočne Europe s aspekta nove članice NATO-a".

Premijer Sanader je u boravak u New Yorku započeo misom u hrvatskoj katoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda na Manhattanu i razgovorom s hrvatskim iseljenicima.

Većina od 17.000 dodatnih američkih vojnika, koji se šalju u Afganistan kako bi porazili rastuću pobunu talibana na jugu i zapadnu zemlje, trebala bi biti na terenu do sredine srpnja, priopćila je u nedjelju američka vojska.

Još 4.000 vojnika bit će razmješteno u Afganistanu do kolovoza, a njihova je zadaća obučavanje američkih snaga sigurnosti.

Washington je obećao poslati 21.000 dodatnih vojnika u Afganistan kako bi pojačao sigurnost prije predsjedničkih izbora predviđenih za 20. kolovoza te kako bi pružio potporu snagama NATO-a koje se bore protiv talibanskih pobunjenika.

"Deset tisuća marinaca sada počinje stizati i nastavit će dolaziti idući mjesec i pol, a bit će razmješteni u pokrajinama Helmand i Farah", rekao je glasnogovornik američke vojske Greg Julian. Oko 7.000 vojnika bit će razmješteno u južnoj pokrajini Kandaharu, dodao je.

Te su pokrajine među područjima u kojima se vode najžešće borbe s pobunjenicima koji su ojačali posljednjih godina unatoč nazočnosti sve većeg broja stranih vojnika.