OPSA blog

Punopravno članstvo u NATO savezu nije donijelo Hrvatskoj samo sigurnost nego i priliku za gospodarski dobitak budući da hrvatske tvrtke sada mogu sudjelovati na natječajima za nabavu roba i usluga koje NATO savez treba, a stižu i prvi natječaji za koje su hrvatski poduzetnici iskazali veliki interes, izjavila je u petak u Zagrebu potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič (slika).

"Interes poduzetnika je prilično velik, oni se već javljaju, a javljaju se i prvi natječaji na kojima mogu konkurirati", rekla je Adlešič koja je predsjedala drugim sastankom Radne skupine za zakonodavne i druge pripreme koje će omogućiti sudjelovanje trgovačkih društava iz Republike Hrvatske u realizaciji infrastrukturnih i drugih projekata iz programa NATO saveza.

Na sastanku je predloženo otvaranje ureda pri Ministarstvu gospodarstva u koji bi se slijevale sve informacije o mogućnostima poslova financiranih iz proračuna NATO-a za hrvatske gospodarstvenike.

Adlešič je kazala kako je bilo upozorenja da se s tim projektima ne treba žuriti budući da Hrvatska još nije članica Agencije NATO-a za održavanje i nabavu (NAMSA).

Državni tajnik MORH-a Mate Raboteg, koji je nazočio sastanku, izjavio je da je prije nekoliko dana službeno poslan zahtjev za članstvo RH u NAMSA-i.

"Očekujemo da će naš zahtjev biti usvojen, imamo takve signale od naše misije, na idućem sastanku odbora direktora koji se održava 17. i 18. lipnja ove godine", istaknuo je.

"Ta agencija u velikom broju slučajeva, posebice kada se radi o infrastrukturnim projektima i o projektima vezanim za logističku potporu u NATO operacijama, ...vodi te projekte", objasnio je.

To znači, kako je rekao, da su ti projekti već sada na raspolaganju hrvatskim tvrtkama, a radi se o infrastrukturnim projektima vezanim za operacije NATO-a od kojih su neke na Kosovu, a neke i u Afganistanu.

Adlešič je rekla da je Hrvatska do sada u te zemlje slala svoje vojnike, a da je sada vrijeme da pošalje poduzetnike i da se dio novca počne vraćati u državni proračun.

"Pokušavamo stvoriti model brzog i kvalitetnog odgovora na potrebe i sve pravne okvire kako bi bili što učinkovitiji. Prema informacijama koje za sada imamo najviše sredstava (na poslovima za potrebe NATO-a ) povukla je Mađarska, oko 140 milijuna eura otkako je postala članicom NATO-a", kazala je.

Na sastanku su stvorene organizacijske pretpostavke i dogovoreno je da će "ured posredovati pri svim nabavama od NAMSA-e ili od drugih tijela i agencija NATO saveza", rekao je Raboteg. Osim toga, postoje vojni projekti, projekti modernizacije i opremanja hrvatskih oružanih snaga koje RH smatra važnima za nacionalnu obranu, a za koje postoje realne pretpostavke da pridonose sposobnostima NATO saveza.

"Te projekte MORH definira, mi ćemo ih kandidirati i onda je to također prilika za domaće tvrtke da sudjeluju na vlastitom tlu u projektima koje će financirati NATO. Mogućnosti su velike i što se prije organiziramo to bolje za sve", istaknuo je.

Za projekte koji bi se odvijali na Kosovu i Afganistanu potrebne su prije svega graditeljske tvrtke, informatičke i energetske. Interes je vrlo velik i tvrtke se javljaju. Bit će kreirana i internetska stranica vezana uz natječaje NATO-a sa svim linkovima, rekla je predstavnica HGK Zoja Crnečki koja je također sudjelovala na sastanku radne skupine.

Europska perspektiva zapadnog Balkana, pitanja ekonomskih integracija te iskustva zemalja u regiji na putu k EU-u bile su teme jednodnevne međunarodne konferencije "Vizija europske Srbije", održane u petak u beogradskom centru "Sava" u organizaciji Europskog pokreta u Srbiji.

Na skupu su, osim najviših srbijanskih dužnosnika, sudjelovali i dužnosnici zemalja u regiji, predstavnici nevladinih udruga te stručnjaci u području gospoadrstva, politike i sigurnosti. Kao hrvatski predstavnik na skupu je sudjelovao i državni tajnik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović

Otvorivši konferenciju, predsjednik srbijanske vlade Mirko Cvetković istaknuo je da je punopravno članstvo Srbije u EU u najvećem interesu svih njezinih građana, ali da je to i u interesu EU-a. Kao cilj svoje vlade Cvetković je naveo stvaranje demokratske i gospodarski napredne europske Srbije koja će, kako je rekao, istodobno biti i jamac regionalne stabilnosti.

Voditelj Delegacije Europske komisije u Beogradu Josep Lloveras izrazio je nadu da će Europska unija uskoro ukinuti vize za putovanje srbijanskih građana u EU, a srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić istaknuo je kako očekuje da će o uvrštenju Srbije na "bijelu schengensku listu" biti odlučeno do kraja 2009., a odluka provedena sljedeće godine.

Dačić je posebice istaknuo važnu ulogu nevladinih udruga u stvaranju svojevrsna pritiska na srbijansku vladu kako bi pitanje približavanja EU neprestano bilo u vrhu političkih prioriteta vlasti.

Američki veleposlanik u Srbiji Cameron Munter istaknuo je da je SAD prijatelj Srbije te da će ju SAD poduprijeti kao europsku državu i u približavanju europskim integracijama.

Govoreći o iskustvima Hrvatske na putu u europske integracije i priključenje NATO-u, državni tajnik hrvatskog ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović istaknuo je važnost euroatlantskih integracija kao dokazana puta prema izgradnji održive sigurnosti, stabilnosti i napretka u regiji, ali i sredstva ostvarivanja, kako je rekao, još nedovršene ideje o slobodnoj i cjelovitoj Europi.

Božinović je naglasio da je hrvatskim članstvom u NATO-u regija dobila svojega iskrenog zagovornika te da to isto zemlje u regiji mogu očekivati i u kontekstu europskih integracija kad Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije. Osvrnuo se i na iskustva u kampanji informiranja hrvatskih građana o NATO-u, spomenuvši političke, sigurnosne i gospodarske prednosti članstva u Sjevernoatlantskom savezu.

Na konferenciji je bilo riječi i o bilateralnim sporovima i njihovu utjecaju na proširenje EU-a, pri čemu je prevladalo stajalište da takve sporove treba zadržati na bilateralnoj razini, s obzirom na strateški interes EU-a o proširenju na zemlje jugoistočne Europe.

Iz tjedna u tjedan, mjesecima, okreće se začarani krug blokade nastavka hrvatskih pregovora s EU, od strane službene Ljubljane. Tako je propao i nedavni kompromisni prijedlog Ollija Rehna.

Bilateralni problem izazvan od strane Slovenije, postao je problem širih razmjera koji ugrožava kredibilitet cijele Unije. Desetak puta ponovljeno mišljenje Predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, kako se spor treba rješavati na Međunarodnom sudu pravde, sada se mora vratiti na pregovarački stol! Nemoguće je očekivati od Hrvatske da jedina radi kompromisne pomake, kada je jasno da se stajalište službene Ljubljane ne mijenja. De facto, Slovenija je ostala pri prvotnom, pa čak i povećala zahtjeve, dok je Hrvatska u maniri dostojnom našeg starog kontinenta radila kompromisne pomake i iskazivala želju za zajedničkim rješenjem. Takva je situacija utvrđena od brojnih međunarodnih faktora. Neki su reagirali, i to prilično uočljivo za diplomaciju, poput SAD-a. I u samoj Sloveniji mnogi počinju kritizirati politiku prema Hrvatskoj, pa čak i neki mediji, to jedino ne primjećuje službena Ljubljana, Vlada predvođena Borutom Pahorom.

Slovenija je ulaskom u Uniju vrlo brzo postala zvijezda proširenja. Zemlja koja je dokazivala da je napredak, kako gospodarski tako i politički, itekako moguć. Slovenija je bila najsjajnija nova zvijezda EU-a. No, sjaj se brzo počeo gubiti. Sada se čini kao da Slovenija ne želi Hrvatsku u Europskoj uniji. Politika službene Ljubljane izgleda kao da pripada negdje drugdje, bilo gdje, samo ne u Europu! Sve to šteti bilateralnim odnosima dvaju nekada izrazito dobrosusjedskih zemalja, odnosima među građanima dvaju zemalja, ali i cjelokupnom projektu Europe. Od Hrvatske se više ne može očekivati. Veći ustupci od do sada napravljenih doveli bi do unutrašnjih problema, a poslali bi i vrlo nepovoljnu poruku ostatku regije.

Najbolje što Hrvatska može učiniti u ovome trenutku je jasno reći kako je došao krajnji trenutak za rješavanje problema na Međunarodnom sudu pravde. S druge strane, treba ponavljati poruku koju je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader već ranije izvrsno odaslao. Kako Hrvatska neće blokirati svoje susjede zbog bilateralnih problema na putu u euroatlantske integracije. Uostalom, zašto i bi, ulazak Hrvatske u Uniju uz nas najviše koristi upravo našim susjedima, pravilo je to koje bi vrijedilo i sutra, kada bi Hrvatska bila članica EU-a.

Denis Avdagić, Euroatlantski tjednik (ET/OPSA)

Napomena: Kako bi besplatno primali Euroatlantski tjednik, dovoljno je na web stranici www.opsa.hr (ispod lijevog izbornika) upisati e-mail adresu na koju želite primati OPSA biltene.

Dan oružanih snaga i Dan hrvatske kopnene vojske obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici, i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde (ZNG) bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj kao i zbog nemogućnosti nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cijelokupnom državnom području.
Tijekom domovinskog rata, popularne su ZENGE bile nukleus stvaranja Hrvatske vojske (HV) koja je akcijama Bljesak i Oluja pokazala spremnost na najvišoj razini.

U godinama nakon Domovinskog rata Oružane snage RH započele su procese transformacije. Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu koja će moći odgovoriti svim zadaćama koje se pred nju postave. U tim naporima dragocjena pomoć bila su iskustva iz Domovinskog rata. OS RH prihvaćale su visoke standarde usmjerivši svoje napore prema ostvarivanju kompatibilnosti i interoperabilnosti sa oružanim snagama Sjevernoatlantskog saveza. Stalnom sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti. Ti napori Oružanih snaga Republike Hrvatske značajno su pridonijeli članstvu naše zemlje u NATO-u.
Ulazak u NATO Savez svakako predstavlja ostvarenje jednog od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, ali i potvdu da su Oružane snage RH, u 18 godina od svog ustrojavanja, dostigle sve potrebne razine kompatibilnosti i interoperabilnosti sa oružanim snagama NATO saveza.

Ove godine obilježavamo Dan oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske, po prvi puta, kao zemlja punopravna članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza u svijetu – NATO saveza. Dan oružanih snaga i Dan HKoV-a obilježen je ove godine nizom aktivnosti na području Grada Karlovca.

"To je posebna proslava, budući da prvi put slavimo Dan OSRH-a i HKoV-a kao punopravna članica NATO-a", izjavio je ministar obrane Branko Vukelić, dok je obilazio mjesto održavanja svečanosti u Taktičko-tehnički zbor na ŠRC Korana u Karlovcu te dodao: "Ovdje smo izložili sve što od borbene tehnike imamo, kako bismo građanima pokazali s čime naša vojska raspolaže." Izrazivši zadovoljstvo što je prvi put javno izloženo novo borbeno oklopno vozilo, kao i nove jurišne puške te što su vojnici u novim suvremenim i kvalitetnim odorama, posebno je istaknuo da su puške i odore hrvatski proizvod, napominjući pritom da je borbeno oklopno vozilo transfer tehnologije te da će se također proizvoditi u Hrvatskoj. "Dakle, mi u opremanju i modernizaciji nastojimo imati kvalitetu, i to svjetski standard, ali također nastojimo imati što više hrvatskih proizvoda kako bismo pomogli našem gospodarstvu", poručio je ministar Vukelić. Istaknuo je kako se i ovim TT zborom željelo javnosti pokazati na što se troši novac poreznih obveznika, te je izrazio uvjerenje da će ovi dani za građane Karlovca i okolice biti dobra prilika za razgledanje vojne opreme, kao i za druženje s našim vojnicima. Tijekom razgledavanja pojedinih štandova ministar je razgovarao s dragovoljnim ročnicima, koji prvi put sudjeluju na obilježavanju Dana OSRH-a, te s kadetima, koji predstavljaju važan projekt MORH-a, a pozdravio je i ostale sudionike TT zbora.

Građani su tijekom Dana otvorenih vrata od 25. do 27. svibnja mogli posjetiti i vojarnu "Domobranska". Posjetioci svečanosti razgledali su naoružanje, vojnu tehniku i opremu za simulacijske vježbe, upoznali se s projektima privlačenja osoba u OSRH, razgledali izložbu fotografija iz Domovinskog rata. Kao i prošle godine, najviše zanimanja pokazano je za svečano postrojavanje Oružanih snaga, letački program, padobranske skokove i vojne vježbe. Nakon uživanja u vojničkom grahu, mnogi su zastali i pred novim borbenim oklopnim vozilom, novom hrvatskom jurišnom puškom te novom odorom OSRH.

Izvor: MORH, pripremio Vedran Obućina

Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn (slika) primio je na znanje stajališta Hrvatske i Slovenije o njegovu konačnom kompromisnom prijedlogu za rješenje graničnog prijepora i o tome će uskoro izvijestiti predsjendičku trojku EU-a, koja će se sastati u prvoj polovici lipnja, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

"Kao što sam najavio prije dva dana, hrvatska je strana predstavila svoje stajalište. Mi smo u potpunosti prihvatili konačni kompromisni prijedlog povjerenika Rehna. Slovenska strana predstavila je svoje pozicije, donijela je amandmane, koji za hrvatsku stranu nisu prihvatljivi. Povjerenik Rehn je to uzeo na znanje i o tome će izvijestiti predsjednički trio", izjavio je Jandroković nakon trojnog sastanka s Rehnom i slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom.

Sljedeći sastanak predsjedničke trojke - Francuska, Češka i Švedska - trebao bi se održati u tjednu nakon izbora za Europski parlament, koji se završavaju 7. lipnja, a prije sljedećega redovitog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, 15. lipnja u Luxembourgu.

U kratku priopćenju Rehnove glasnogovornice Krisztine Nagy kaže se da je povjerenik primio slovenski i hrvatski odgovor na "njegov konačni kompromisni prijedlog".

"Povjerenik Rehn pozdravlja privrženost obiju zemalja procesu pomoći Europske komisije, koji su poduprli predsjednički trio i zemlje članice. On će uskoro o tome izvijestiti predsjednički trio radi završetka procesa", stoji u priopćenju.

Premda Rehn potonjom rečenicom u priopćenju najavljuje namjeru da uskoro završi svoje posredovanje, slovenski je ministar Žbogar izjavio da je taj proces tek na sredini.

"Povjerenik Rehn je saslušao obje strane i uzet će vremena za razmišljanje i razgovore s predsjedničkim triom o načinu na koji ići naprijed. Dogovorili smo se da nastavimo razgovore u prvoj polovici lipnja. Ponovno ćemo se naći kako bismo razgovarali i pokušali uskladiti prijedlog sporazuma", rekao je Žbogar slovenskim novinarima.

Dodao je da će se sljedeći trojni sastanak s povjerenikom Rehnom i ministrom Jandrokovićem održati nakon sastanka predsjedničke trojke.

"Teško mi je zamisliti zašto bi jedna strana usred pregovora razglasila da je to kraj. Rehn je bio jasan danas da to nije prijedlog 'uzmi ili ostavi' i da je spreman na manje promjene", rekao je Žbogar.

Žbogar je ponovio slovenska stajališta da je "problem nastao zato što je Hrvatska svojim dokumentima u okviru pristupnog procesa prejudicirala granice" te da se, "dok se to ne riješi, ne mogu nastaviti hrvatski pristupni pregovorii".

Na pitanje je li moguće da Hrvatska za vrijeme češkog predsjedništva, koje traje do kraja lipnja, otvori ili zatvori neko pregovaračko poglavlje, Žbogar je odgovorio: "Dogovor je još moguć, ne treba isključiti mogućnost da se postigne dogovor, ali je teško očekivati da se postupak dovrši do kraja lipnja. Mi smo spremni na dogovor, rekli smo koje su naše ključne primjedbe, na kojima ustrajemo."

Upitan o mogućnosti skora sastanka dvojice premijera Ive Sanadera i Boruta Pahora, Žbogar je rekao da o tome ne zna ništa konkretno.

Povjerenik Rehn je još 22. travnja na sastanku s Jandrokovićem i Žbogarom predložio da bi se granično pitanje između dviju zemalja rješavalo pred ad hoc arbitražnim sudom. Graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana odredile bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne mogu dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde. Režim uporabe pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavao bi se po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti (equity) i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Iza Rehnova prijedloga stala je i predsjednička trojka - Francuska, Češka, Švedska - a dobio je nepodijeljenu potporu i na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a 27. travnja u Luxembourgu.

Hrvatska je strana prihvatila 8. svibnja taj prijedlog u obliku u kojem je ponuđen, dok je Slovenija odgovorila tek prošli tjedan i svoj pristanak uvjetuje prihvaćanjem njezinih dopuna, koje mijenjaju samu bit prijedloga.

Po slovenskim medijima, Ljubljana u svojim dopunama traži teritorijalni pristup otvorenom moru, pri čemu je osnovni zahtjev da se u arbitražu uključi "načelo pravičnosti" (ex aequo et bono).

Sastanak europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna (slika) s ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije počeo je u Bruxellesu, potvrdila je Rehnova glasnogovornica Krisztina Nagy.

Ovo je njihov prvi sastanak otkad su obje zemlje odgovorile na Rehnov konačni kompromisni prijedlog za rješenje graničnog spora i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora.

Zadnji Rehnov prijedlog, koji je iznio na posljednjem sastanku s ministrima vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i Samuelom Žbogarom 22. travnja, Hrvatska je prihvatila 8. svibnja u obliku u kojem je ponuđen.

Slovenija je odgovorila tek prošli tjedan, ali svoj pristanak uvjetuje prihvaćanjem njezinih dopuna, koje mijenjaju samu bit prijedloga koji je Hrvatska prihvatila bez ikakvih dopuna.

Po slovenskim medijima, Ljubljana u svojim dopunama traži teritorijalni pristup otvorenom moru, pri čemu je osnovni zahtjev da se u arbitražu uključi "načelo pravičnosti" (ex aequo et bono).

Po Rehnovu prijedlogu granično pitanje između dviju zemalja rješavalo bi se pred ad hoc arbitražnim sudom. Graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana odredile bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne mogu dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde. Režim uporabe pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavao bi se po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti (equity) i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Iza Rehnova prijedloga stala je i predsjednička trojka - Francuska, Češka, Švedska - a dobio je nepodijeljenu potporu i na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a 27. travnja u Luxembourgu.

Prema izvorima iz češkog predsjedništva, novi sastanak predsjedničke trojke ne treba očekivati prije izbora za Europski parlament, koji se u Sloveniji održavaju 7. lipnja.

Hrvatski premijer Ivo Sanader i šef diplomacije Jandroković izjavili su u ponedjeljak da Hrvatska neće prihvatiti nikakve izmjene i dopune najnovijeg Rehnova prijedloga.

Za obilaska Taktičko-tehničkog zbora naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske u povodu četverodnevne proslave njihova dana, ministar obrane Branko Vukelić rekao je danas u Karlovcu da je ovogodišnja 18. obljetnica posebna po tome što je prva otkako su Oružane snage RH u punopravnom članstvu NATO-saveza.

Vojska je izložila borbenu tehniku da građanstvo vidi čime raspolaže, rekao je Vukelić i istaknuo kako je prvi put izloženo novo borbeno oklopno vozilo "Patria", nova suvremena i kvalitetna odora i nova jurišna puška.

U opremanju i modernizaciji nastojimo imati kvalitetu standardnoga svjetskog vrha sa što više hrvatskih proizvoda, rekao je ministar Vukelić i dodao da je i 'Patria' transfer tehnologije, da se sada sklapa u Hrvatskoj, a kad za to dođe vrijeme, i proizvodit će se u 'Đuri Đakoviću'. No, već je sada, rekao je, projekt 'Patria' dugoročno stabilizirao poslovanje te tvrtke i zadržao ljudima radna mjesta.

Opremanje vojske nije jeftino te će u sljedećih desetak godina Oružane snage Republike Hrvatske biti uložene milijarde kuna poreznih obveznika.

Zato je politika Vlade Republike Hrvatske i moja želja, rekao je ministar Vukelić, da se za modernizaciju opremanja što je moguće više koristi hrvatsko gospodarstvo kako bi se što više novca vratilo gospodarstvu, hrvatskim poduzetnicima i ljudima koji kod njih rade.

Govoreći o hrvatskim odorama istaknuo je da u tom projektu sudjeluje četrnaest hrvatskih tekstilnih tvrtaka koje su tako sačuvale radna mjesta.

Zbog narudžbe i proizvodnje jurišne puške za potrebe MORH-a, u karlovačkom je HS Produktu samo ove godine otvoreno nekoliko stotina novih radnih mjesta. Ako taj proizvod postane svjetski kao što je pištolj, otvorit će se tisuću novih radnih mjesta, istaknuo je ministar Vukelić.

Pohvalio je i svjetski proizvod zaštitne vojne kacige "Šestan busch" kao svjetski hit, strojeve za razminiravanje "Doking" i pištolj "HS 2000" te najavio da će vjerojatno do jeseni hrvatska kožarska industrija biti spremna MORH-u ponuditi i "kvalitetnu hrvatsku vojnu čizmu".

Odgovarajući na pitanja novinara o pripremama za protupožarnu sezonu i Operativnome vatrogasnom zapovjedništvu u Divuljama ministar Vukelić je rekao da "raspolažemo s dovoljnim sredstvima da požar ne ugrozi nikoga u Hrvatskoj, a do kraja ovog tjedna bit će na raspolaganju planirani broj helikoptera, air-traktora i kanadera za protupožarnu sezonu.

Središnja proslava Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske održat će se u četvrtak na Gradskome stadionu u Karlovcu. Na proslavi, u čijem će programu sudjelovati oko 3500 vojnika, dočasnika i časnika svih rodova vojske, bit će nazočni i hrvatski državni čelnici, predstavnici sedam zemalja članica NATO-snaga i predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj.

Trojica vojnika iz sastava NATO-a i jednak broj afganistanskih civila ubijeni su u utorak u samoubilačkom napadu izvedenom u sjevernom dijelu Kabula, objavili su dužnosnici NATO-a i afganistanske vlade.

K tomu je i jedan NATO-ov vojnik ranjen pri eksploziji bombe postavljene uz cestu, izvijestile su međunarodne snage (ISAF) koje nisu objavile nacionalnost ubijenih vojnika.

Afganistansko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je napad izveo bombaš samoubojica u području sjeveroistočne pokrajine Kapisa, na koju se širi glavni grad Kabul pri čemu su ubijena tri civila.

U pokrajini Kapisa raspoređeni su američki i francuski vojnici u sastavu međunarodnih snaga koje imaju ukupno 70.000 vojnika u cijelom Afganistanu.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić obratio se u danas u Oslu sudionicima zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a ocijenivši da je članstvom u NATO-u Hrvatska ispunila jedan od dva najvažnija vanjskopolitička cilja, pridružujući se euroatlantskoj obitelji mira, demokracije i zajedničkih vrijednosti.

Hrvatska, uz Albaniju, prvi put sudjeluje u radu Parlamentarne skupštine NATO-a kao punopravna članica Saveza.

"Hrvatska se članstvom u NATO-u pridružuje euroatlantskoj obitelji mira, demokracije i zajedničkih vrijednosti, istodobno ispunjavajući jedan od dva najvažnija vanjskopolitička cilja od stjecanja neovisnosti. Vjerujem da će i drugi cilj - članstvo u EU - uskoro biti ispunjen", rekao je Bebić.

Kazao je da je u vrlo kratkom roku Hrvatska poduzela široki spektar političkih i obrambenih reformi, te uspostavila funkcionirajući demokratski politički sustav.

"Država koja je nekad bila uvoznik sigurnosti prometnula se u zemlju koja je izvoznik sigurnosti, čime dokazuje svoju predanost i spremnost da pridonese miru i stabilnosti u regiji i šire", rekao je Bebić u svom govoru.

Podsjetio je da Hrvatska sudjeluje u 18 misija pod vodstvom Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije sa 440 pripadnika civilnih i vojnih snaga.

"Naš najvažniji doprinos je u Afganistanu, gdje smo razmjestili gotovo 300 vojnika, koji djeluju bez nacionalnih ograničenja. Naše snage djeluju u tri regionalna zapovjedništva, u Kabulu, na sjeveru u Mazar-i-Šarifu, Kunduzu i Pol-i-Komriu te na zapadu u Čagčaranu", kazao je Bebić.

Bebić je iznio mišljenje da je proširenje jedna od najuspješnijih politika Saveza i da NATO mora i dalje voditi politiku otvorenih vrata, što je posebno važno za jugoistočnu Europu.

"Kroz proširenje, NATO širi područje mira te konsolidira sigurnost i stabilnost u novim demokracijama. Stoga je moje čvrsto uvjerenje da vrata NATO-a trebaju ostati otvorena da kroz njih prođu i druge države. To je posebno važno za jugoistočnu Europu, zbog daljnje nepostojanosti u toj regiji", kazao je Bebić.

"Euroatlantske integracije nude jedini mogući način za napredak jugoistočne Europe. Zbog toga podržavamo sve države ove regije koje dijele cilj pristupanja Savezu kao punopravne članice", poručio je prvi čovjek Sabora.

Dodao je da Hrvatska također u potpunosti podržava odluku summita u Bukureštu kojom su predsjednici država i vlada odlučili da će Gruzija i Ukrajina, kada ispune sve kriterije za ulazak u NATO-ovu obitelj, u konačnici postati članice Saveza.

Suradnja s Parlamentarnom skupštinom NATO-a traje od 2000. godine kada je Hrvatskoj upućen poziv kao pridruženoj članici, nakon čega je bilo uspostavljeno Parlamentarno izaslanstvo Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Bebić s predsjednikom norveškog parlamenta

Predsjednik sabora Luka Bebić razgovarao je danas s norveškim kolegom Thorbjornom Jaglandom o zajedničkim interesima dviju zemalja.

Bebić je svom kolegi izrazio zahvalnost na podršci Hrvatskoj za članstvo u NATO-u, kao i na potpori koju Norveška, iako nije članica EU-a, pruža kada je u pitanju članstvo u Uniji.

"Kod norveške strane smo naišli i na puno razumijevanje glede slovenske blokade pristupnih pregovora zbog graničnog spora. I Norveška ima slične probleme sa svojim susjedima oko granice u Sjevernom moru i pozdravlja naše inzistiranje na primjeni međunarodnog prava", kazao je Bebić.

Jagland je, kako je rekao, prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, a i izaslanstvo Sabora će službeno posjetiti Norvešku.

Predstavnici 28 zemalja članica NATO-a (među kojima i Hrvatske) osudili su jučer nuklearni pokus Sjeverne Koreje ocijenivši da je riječ o "provokativnom činu", te zatražili od Pjongjanga da ispuni svoje međunarodne obveze.

"Te neodgovorne akcije Pjongjanga predstavljaju ozbiljan izazov miru, sigurnosti i stabilnosti u pacifičkoj Aziji i naišle su na opću osudu međunarodne zajednice. Taj provokativni čin događa se u razdoblju kada međunarodna zajednica ozbiljno razgovora o važnim novim koracima u globalnom nadzoru naoružanja, razoružanja i sprečavanju širenja oružja", stoji u priopćenju Sjevernoatlantskog vijeća, najvišeg političkog tijela NATO-a, koje čine veleposlanici zemalja članica.

"Sjevernoatlantsko vijeće poziva Sjevernu Koreju da u potpunosti provede sve odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i eliminira svoje nuklearno oružje i s njim povezane programe na potpun, provjerljiv i nepovratan način. Pozivamo Pjongjang da se suzdrži od daljnjih akcija koje bi mogle pridonijeti jačanju napetosti. Savez će sa dubokom zabrinutošću nastaviti pratiti daljnji razvoj situacije", dodaje se u izjavi Sjevernoatlantskog vijeća.

Sjeverna Koreja je u ponedjeljak objavila da je izvela novi nuklearni pokus, jači od onog iz listopada 2006., zanemarivši pozive međunarodne zajednice da odustane od svog nuklearnog programa.

Po podacima norveškoga seizmološkog instituta Norsar, pokus je uzrokovao potres snage 4,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a onaj od 9. listopada 2006. bio je snage 4,2 stupnja.

Udar je u Norveškoj zabilježen je u 3,04 sata po srednjoeuropskome vremenu, što znači da je u Sjevernoj Koreji aktiviran u 2,54 sata zbog vremena koje je potrebno da udar dosegne Skandinaviju, dodaje Norsar.

Potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič i državni tajnik MORH-a Mate Raboteg posjetili su u ponedjeljak, 25. svibnja, Operativno vatrogasno zapovjedništvo OS RH u Divuljama i Regionalni središte za pružanje pomoći u katastrofama. Uz potpredsjednicu Adlešič i državnog tajnika Rabotega prezentaciji i obilasku Operativnog vatrogasnog zapovjedništva OS RH nazočili su župan Splitsko-dalmatinske županije i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut, Glavni vatrogasni zapovjednik RH Mladen Jurin, ravnatelj Regionalnog središta za pružanje pomoći u katastrofama Ranko Britvić i zapovjednik Operativnog vatrogasnog zapovjedništva, general bojnik Mate Obradović.

General bojnik Mate Obradović održao je prezentaciju o organizaciji i pripremama Protupožarnih namjenski organiziranih snaga OS RH za Protupožarnu sezonu u 2009. godini

Nakon prezentacije, potpredsjednica Vlade Adlešič obišla je Operativno vatrogasno zapovjedništvo, gdje je njegov zapovjednik prezentirao organizacijsku strukturu zapovjedništva (operativni sektor, sustave veza, plansko logistički dio). U obilasku helikoptera, potpredsjednica je upoznala posadu helikoptera, te bojnicu Dijanu Doboš, jedinu ženu – kopilota Canadaira. Također, potpredsjednica Vlade obišla je i Vatrogasno operativno središte Državne uprave za zaštitu i spašavanje, gdje je prezentaciju o radu istog i pripremama za Protupožarnu sezonu 2009. održao pomoćnik GVZ za priobalje Tomislav Vuko.

U svom obraćanju nazočnima potpredsjednica Adlešič istaknula je kako je za PP sezonu osigurano dovoljno financijskih sredstava. „Bez obzira na stanje recesije, financijska sredstva za uspješnu provedbu PP sezone su osigurana, a sve s ciljem kako bi se maksimalno osigurala sigurnost građana i kako bi tekuća turistička sezona bila uspješno provedena i sigurana u zaštiti od požara“, izjavila je Adlešič.

Na pitanje predstavnika medija o spremnosti zrakoplova za PP sezonu, državni tajnik MORH-a Raboteg odgovorio je da će u lipnju u pripravnosti biti svih pet Canadaira i šest Air tractora. Naglasio je kako će hangar u ZTZ dobiti međunarodni certifikat za održavanje zrakoplova.

Izvor: MORH

Ministar obrane Branko Vukelić izjavio je kako Hrvatsku vojsku (HV) u narednom razdoblju očekuje ispunjavanje zadaća vezanih uz članstvo u NATO-savezu, te uvođenje osjetno viših standarda u Oružane snage (OS) i to od vojarni, odora i opreme, do uvjeta vježbanja i priprema, kako bi se HV mogao mjeriti s najmodernijim vojskama.

Vukelić je u razgovoru za "Vjesnik", u povodu Dana Oružanih snaga RH, naglasio da je ove godine taj dan izuzetno svečan upravo zbog pristupanja Hrvatske NATO-u - ostvarenju cilja kojem su, kako je naglasio, OS i njeni pripadnici "u velikoj mjeri pridonijeli".

Kada je u pitanju kriza, HV dijeli sudbinu cijele zemlje, rekao je ministar obrane i dodao da su sami reorganizirali poslovanje te da je štednja jedan od prioriteta, ali i izazov. "S 579 milijuna kuna manje pokušat ćemo napraviti što je više moguće, a mislim da smo u tome već uspjeli. Sačuvali smo sve strateški važne projekte", naglasio je.

Ovih je dana potpisan ugovor s tvrtkom HS Produkt kojim je naručeno prvih tisuću komada domaće jurišne puške koja će, kako je rekao Vukelić, postati glavno osobno naoružanje HV-a. "Sada smo naručili prvih tisuću, a treba nam oko 20 tisuća", rekao je i ustvrdio da MORH tako vraća dio uloženog novca kojim građani kroz proračun financiraju OS. "Potičemo domaće gospodarstvo da proizvodi za potrebe obrambenog sustava, a time se otvaraju i nova radna mjesta", istaknuo je i dodao da je HS produkt već najavio otvaranje nekoliko stotina novih radnih mjesta.

Reakcije vojnika na tu pušku, koja je bila na testiranju u postrojbama, izuzetno su dobre, rekao je. "Na redu je sada nulta serija. Ona će se koristiti nekoliko mjeseci, pa ćemo nakon prvih tisuću pušaka koje HV dobije ove godine i imati reakcije s terena", dodao je. Potvrdio je da će tom puškom opremiti i hrvatske vojnike u misijama, ali i naglasio da će određene borbene postrojbe, primjerice one za specijalne namjene, imati i puške drugih proizvođača.

Najavio je također da će se u idućih četiri do pet godina nabaviti deset obalnih ophodnih brodova koji će se proizvoditi u hrvatskim brodogradilištima, a istaknuo je i projekt 14 domaćih tekstilnih tvrtki, vrijedan 70 milijuna kuna, u kojem će one proizvoditi nove odore za hrvatske vojnike.

Osamnaestu obljetnicu Dana oružanih snaga RH obilježit će od 25. do 28. svibnja svi rodovi vojske i to u Splitu, Osijeku, Zemuniku i Karlovcu u kojem će se održati središnja proslava, najavili su iz zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske (HKoV) državni tajnik MORH-a Željko Goršić i zapovjednik HKoV-a general pukovnik Mladen Kruljac.

Središnju će proslavu 28. svibnja pratiti vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, mnogi ministri i drugi visoki uzvanici iz zemlje i svijeta.

Cilj svih aktivnosti je, kako je kazao državni tajnik, da građani i porezni obveznici vide dostignuća i uvide da su hrvatske Oružane snage uz bok najrazvijenijim državama i njihovim oružanim snagama.

To je također način da se mladima, u uvjetima kada je ukinuto obvezno služenje vojnog roka, a za potrebe redovitog pomlađivanja vojničkog i časničkog kadra, Oružane snage predoče kao poželjni poslodavac koji svojim pripadnicima omogućava profesionalni razvoj, ustvrdio je Goršić.

U postrojavanju na središnjoj svečanosti na karlovačkom gradskom stadionu sudjelovat će 18 postroja (ešalona) s 2728 vojnika, dočasnika i časnika, a uz njih će biti i po tri časnika iz Oružanih snaga sedam NATO zemalja - Italije, Mađarske, Poljske, Velike Britanije, Njemačke, SAD-a i Francuske.

Nakon prijavka predsjedniku Mesiću kao Vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, te govora visokih državnih uzvanika, uslijedit će prikaz borbenih mogućnosti zrakoplova MIG-21 BIS, preleti MIG-a i helikoptera Mi-171 Š te letački program grupe s akrobacijama.

Pukovnija vojne policije pokazat će situacijsku vježbu postupanja kod napada na štićenu kolonu, bojna za specijalna djelovanja borbeno traganje i spašavanje, a bojna borbeno oklopnih vozila svoj vod Patria. Osim oklopnog naoružanja posada voda Patria bit će naoružana novom jurišnom puškom VHS hrvatske proizvodnje, koja je već u operativnoj uporabi, a prvi će put biti pokazana javnosti, kazao je general Kruljac.

Javnosti će po prvi put biti prikazane i nove odore, također domaće proizvodnje, a tek slijedi prelazak na njihovu primjenu u postrojbama.

Program će završiti nakon padobranskih skokova podjelom pet tisuća porcija graha i osvježavajućih napitaka za građane.

Od ponedjeljka do četvrtka javnosti će na Danima otvorenih vrata u karlovačkoj Vojarni "Domobranska" i na Športsko-rekreacijskom centru "Korana" moći vidjeti naoružanja, borbenu i neborbenu tehniku te opremu postrojbi svih rodova vojske.

General Kruljac je izdvojio prikaz Bojne za nuklearno biološku zaštitu jer, kako je rekao, njenu opremljenost i sposobnost da bude potpora NATO snagama za brzi odgovor (NFR), kako vojnicima mirovnih misija tako i civilnom stanovništvu, nema "apsolutno nitko u ovom dijelu Europe".

Borba protiv droge koju vode strane snage u Afganistanu nije donijela gotovo nikakav uspjeh u osam godina, unatoč naporima NATO-a posljednjih mjeseci, ocijenio je u četvrtak šef združenog američkog stožera admiral Michael Mullen.



"Očito je da se drogom financira pobuna, to znamo i držim da ju treba eliminirati, ali nismo imali gotovo nikakvog uspjeha posljednjih sedam ili osam godina, kao ni ove godine", rekao je Mullen u Kongresu.

U listopadu 2008. zemlje NATO-a su se složile da u Afganistanu treba suzbiti trgovinu heroina koja financira talibane i dozvoliti međunarodnoj snazi pod zapovjedništvom Saveza da djeluje protiv trgovaca.

"Nedavna pravila nam omogućuju napade na laboratorije i one koji tamo rade, to je korak u dobrom smjeru", rekao je i zatim naglasio potrebu da se stanovništvu ponudi zamjenska kultura za mak koji u Afganistanu iznosi 90 posto svjetske proizvodnje opijuma i heroina.

To je ključni element strategije američkog predsjednika Baracka Obame za Afganistan, rekao je. Cijela međunarodna zajednica, a ne samo Sjedinjene Države mora poduzeti dogovoreni potez, zaključio je.

Prema podacima američkog ministra obrane Roberta Gatesa, droga proizvedena u Afganistanu financira talibane u iznosu između 60 i 80 milijuna dolara godišnje.

Premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u četvrtak su odvojeno primili albanskog predsjednika Bamira Topija koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, službeno je priopćeno.



Sanader je sa zadovoljstvom potvrdio kako je nedavan ulazak Hrvatske i Albanije u NATO veliko dostignuće na putu ostvarivanja strateških ciljeva dviju zemalja te da uvelike pridonosi stabilnosti regije. Zajednički je ocijenjeno kako euroatlantska perspektiva nema alternativu i najbolje je jamstvo sigurnosti i razvoja država na jugoistoku Europe, priopćila je vlada.
Također, razgovarali su o bržem razvoju gospodarske suradnje, izazovima recesije te o suradnji i iskustvima u sudstvu i zakonodavstvu, zaključuje se u priopćenju.

Luka Bebić i albanski predsjednik razgovarali su o ukupnim bilateralnim odnosima, istaknuvši da su ti odnosi prijateljski i nakon zajedničkog primitka u NATO i partnerski. Zaključeno je kako je članstvo u NATO-u vrlo bitno za održavanje mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, priopćeno je iz Sabora.
Predsjednik Sabora je naglasio da Hrvatska u potpunosti podupire Albaniju na putu u Europsku uniju te da pomaže zemljama u ovome dijelu Europe u približavanju Europskoj uniji i NATO-u.

S albanskim je predsjednikom Bebić razgovarao i o reformi pravosuđa, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te o liberalizaciji viznog režima za albanske državljane, zaključuje se u priopćenju.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora prihvatio je, među ostalim, godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i o stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za prošlu godinu koje je podnijelo Ministarstvo obrane.



Odbor je podupro i u saborsku proceduru u prvo čitanje proslijedio izmjene i dopune Zakona o službi u Oružanim snagama RH te prijedlog izvješća o ispunjavanju državnog proračuna u Ministarstvu obrane i izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Predstavljajući godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava i kadrovskoj politici te o stanju u Oružanim snagama RH državni tajnik u MORH-u rekao je da je ono napisano prije ulaska Hrvatske u NATO-savez. Naglasio je da je sada sustav obrane bitno uređeniji i moderniji te u skladu sa standardima NATO-saveza. Istaknuo je da su procjene kako se u našem okruženju ne naziru prijetnje konvecionalnim ratom i da sustav odgovara na nove prijetnje sigurnosti, poput terorizma ili organiziranog kriminala.

Članovi Odbora imali su primjedbe na izvješće, pa je tako Željka Antunović naglasila da je sada sve ono što bi možda trebalo biti vojna tajna objavljeno u javnosti, a prije je sve vezano uz MORH bilo stroga tajna. "Ide se iz apsurda u apsurd", ocijenila je.

Vanjski član Odbora general Petar Stipetić spomenuo je i nedavni slučaj bivšeg inspektora obrane, generala Joze Miličevića, koji je svjedočio na saborskome istražnom povjerenstvu o MORH-ovoj kupnji vojnih kamiona 2004. i čije je svjedočenje proglašeno nevjerodostojnim. Naglasivši da je general Miličević bivši zapovjednik Prve gardijske brigade "Tigrovi", Stipetić je rekao da ga nitko nije zaštitio od izjava nakon tog svjedočenja. "Kada javnost gleda te sjednice, može steći pogrešan dojam i ne smije se tako vrijeđati vojnike", ocijenio je. Po njegovim riječima, Miličević je u tom slučaju radio po propisima, no nazočni predstavnici MORH-a replicirali su mu suprotno, tj. da nije imao nadležnosti raditi nadzor nad tim predmetom.
Po prihvaćenom izvješću, MORH je prošle godine ispunio oko 98 posto vojnog proračuna od 5,3 milijarde kuna.

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić sastao se u utorak s mađarskim kolegom Imreom Szekeresom u mađarskom gradiću Kaposvaru, što je prvi posjet hrvatskog ministra obrane od kada je Hrvatska postala punopravnom članicom NATO-a.



Razmijenili smo iskustva o povlačenju fondova NATO-a te prilagodbi domaćeg gospodarstva i poduzetništva za poslove opskrbe oružanih snaga zemalja NATO-a, istaknuo je Vukelić nakon sastanka. Rekao je da je mađarska strana odlučila pomoći Hrvatskoj da svlada način pripreme projekata za povlačenje NATO-ovih fondova.

"Želimo što bolje pripremiti projekte koje ćemo kandidirati za fondove NATO-a te što je moguće više pomoći hrvatskim poduzetnicima i gospodarstvu u poslovima opskrbe NATO-a", rekao je hrvatski ministar, dodavši kako je dogovoreno da se još ovaj mjesec sastanu stručne skupine koji će pripremiti te projekte.

Ministar Vukelić i Szekeres obratili su se na središnjem kaposvarskom trgu Lajosa Kosutha okupljenim građanima te počasnoj postrojbi mađarske vojske, istaknuvši da Hrvatska i Mađarska dobro surađuju.

Szekeres je rekao da su Hrvatska i Mađarska sada i prijateljske i savezničke zemlje te se zauzeo za širenje NATO-a i euroatlantskih integracija i na druge zemlje u jugoistočnoj Europi iako je Afganistan trenutačno NATO-ov prioritet.
Vukelić je podsjetio na duge hrvatsko-mađarske povijesne veze te zahvalio Mađarskoj na potpori tijekom Domovinskog rata i pristupa euroatlantskim integracijama. Podsjetivši na prijateljske veze dviju država, dodao je da žele produbiti i dosadašnju vojnu i obrambenu suradnju.

Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana pozvao je u utorak političke vođe u BiH da provedu reforme koje se od njih očekuju jer je to jedini način da nastave približavanje svoje zemlje EU.



"Stanje se razvija pozitivno, no još ima stvari koje valja uraditi", izjavio je Solana novinarima u utorak u Sarajevu kamo je doputovao kako bi zajedno s američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom prenio bosanskohercegovačkim političarima očekivanja međunarodne zajednice.
Solana je kazao kako su "žalosni" primjeri nacionalističke retorike koja povremeno dopire iz BiH te istaknuo kako se time samo nepotrebno troši snaga koju bi valjalo usmjeriti na provedbu reforma, odnosno smjernica što ih je EU postavio Bosni i Hercegovini.

"To je poruka koju želim prenijeti u ime EU-a, ali i zajedno s našim američkim prijateljima", kazao je Solana.
Potvrdio je kako je Bruxelles potpuno spreman i dalje pomagati BiH na putu prema EU i NATO-u.

"Mora međutim biti jasno kako je nužno da narod ove zemlje i njezini vođe rade zajedno kako bi se to doista i dogodilo", zaključio je Solana za posjeta zapovjendištvu vojnih snaga EU-a u BiH (EUFOR).

Zapovjednik pakistanske vojske general Ašfaz Parvez Kajani razgovarao je u utorak u Bruxellesu s dužnosnicima NATO-a, dok istodobno traje pakistanska vojna ofenziva na islamske ekstremiste u dolini Svatu i okolnim područjima.

Iako se za sada ništa ne zna o sadržaju razgovora u Bruxellesu, zna se da SAD vrši pritisak na Pakistan da usklađenije djeluju vojne i civilne vlasti s obje strane pakistansko-afganistanske granice.

Pakistanska vojska nastoji istjerati islamske ekstremiste iz doline Svata u kojoj su htjeli zadržati svoje uporište. Do sada je, tvrdi vojska, u tim borbama poginulo oko 1000 gerilaca, no zbog sve jačeg nasilja svoje je domove napustilo 1,5 milijuna ljudi.

Američki potpredsjednik Joe Biden mogao bi tijekom posjeta Sarajevu prenijeti važne poruke o istinskoj angažiranosti nove američke administracije na Balkanu, te dati snažnu potporu opstanku Bosne i Hercegovine i njezinu integriranju u Europsku uniju i NATO, ocjena je bosanskohercegovačkih medija u utorak.



Biden je u utorak ujutro doputovao u Sarajevo, a tijekom popodneva će razgovarati s čelnicima BiH i obratiti se parlamentu.

"Dnevni avaz" piše na naslovnici kako je rječ o "povijesnom posjetu", odnosno najznačajnijem takvom događaju još od 1999. godine kada je u BiH boravio tadašnji američki predsjednik Bill Clinton.
Opisujući Bidena kao velikog prijatelja BiH, "Avaz" piše kako je posebice znakovito to što Biden u Sarajevo dolazi prije posjeta Beogradu i Prištini.
"Biden je u dogovoru s predsjednikom Barackom Obamom odlučio poslati signal temeljite promjene washingtonske politike prema Balkanu, koji se vraća među prioritete američke vanjske politike", piše "Avaz" te dodaje kako ne treba isključiti mogućnost da nakon ovog Bidenova posjeta Sjedinjene Države imenuju i posebnog izaslanika za Balkan.

"Oslobođenje" naglašava važnost Bidenovih odvojenih sastanaka s članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i premijerom RS-a Miloradom Dodikom, političarima od kojih umnogome ovisi dalji tijek reformi u BiH.
Dodik je uoči Bidenova posjeta izjavio da mu namjerava prenijeti kako snažno podupire Daytonski sporazum, ali "onako kako je napisan, a ne kako ga se tumači" te da je na toj osnovi pripravan poduprti europsku perspektivu BiH.

Mediji u Republici Srpskoj također pridaju veliku važnost Bidenovu dolasku, ali i činjenici da je udruga koja okuplja razvojačene pripadnike vojske bosanskih Srba baš na dan posjeta američkog potpredsjednika odlučila u gradovima u RS-u organizirati mirne prosvjede. Predsjednik te udruge Pantelija Ćurguz izjavio je kako oni nemaju ništa protiv Bidena no žele iskoristiti priliku i upozoriti "na diskriminaciju nebošnjaka u BiH".

O Bidenovom posjeti BiH i odlukama Europske unije o ostanku EUFOR-a čitajte u sutrašnjem broju Euroatlantskog tjednika. Pretplata na ET je bsplatna na stranici www.opsa.hr

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović sudjelovao je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku s ministarskom trojkom EU-a na kojem se razgovaralo o europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici i operacijama EU-a. U ponedjeljak i utorak u Bruxellesu se održava sastanak Vijeća za opće i vanjske poslove Europske unije, koje čine ministri vanjskih poslova zemalja članica, kojima su se pridružili ministri obrane i ministri zaduženi za razvoj. Riječ je o nizu sastanaka koji se održavaju svakih šest mjeseci. Na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane razgovarat će se o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, zatim o vojnoj operaciji Althea u toj zemlji te o stanju u Somaliji i operaciji protiv gusarenja u somalskim vodama.



Ministri obrane će na svom zasebnom sastanku razgovarati o razvoju Europske obrambene i sigurnosne politike te jačanju kapaciteta europske obrane. Ministri za razvoj razgovarat će o mogućoj pomoći zemljama u razvoju u svjetlu gospodarske krize.
Ministri obrane su na svom odvojenom sastanku razgovarali o misijama u sklopu Europske sigurnosne i obrambene politike i razvoju obrambenih kapaciteta.

Nakon toga održan je sastanak predstavnika triju kandidatskih zemalja te europskih zemalja izvan EU-a, ali su članice NATO-u (Norveška, Island i Albanija) s ministarskom trojkom EU-a. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović.
"Hrvatska sudjeluje u svim područjima Europske sigurnosne i obrambene politike, počevši od Afganistana, operaciji na Kosovu i operaciji NAFVOR Atalanta u Somaliji s pet mornaričkih časnika ukrcanih na brodove EU-a. Hrvatska također logistički i operativno pridonosi europskoj operaciji Alteha u Bosni i Hercegovini", rekao je nakon sastanka Pjer Šimunović.

"Hrvatska također pozdravlja pojačanu međunarodnu pozornost prema Bosni i Hercegovini, koja se očituje posjetom američkog potpredsjednika Joea Bidena i visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane. Pojačana pozornost i potpora Bosni i Hercegovini u smislu njezine europske perspektive u interesu je svih triju njezinih konstitutivnih naroda i u najboljem interesu Republike Hrvatske", istaknuo je Šimunović. Solana je na konferenciji za novinare izjavio da će zajedno s potpredsjednikom Bidenom uputiti poruke da EU i Sjedinjene Države imaju ista stajališta prema BiH.

"Prvi put ću posjetiti BiH zajedno s potpredsjednikom Bidenom. Tamo će se sastati sa svima i uputit ćemo im jasne signale da su stajališta EU-a i Sjedinjenih Država ista glede postupnog prijenosa ovlasti s Ureda visokog predstavnika na posebnog predstavnika EU-a za BiH", rekao je Solana. Solana je dodao da će zajedno s Bidenom ustrajati na tome da "sve strane u BiH moraju preuzeti odgovornost kako bi država dobro funkcionirala".

Novi makedonski predsjednik Đorđi Ivanov odbio je u ponedjeljak u Ljubljani usporediti prijepor te zemlje s Grčkom i hrvatsko-slovenski prijepor o granici. Odgovarajući na novinarsko pitanje na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa slovenskim kolegom Danilom Tuerkom, Ivanov je kazao da ta dva prijepora nisu usporediva.



Grčka ne poštuje međudržavni dogovor kojim se obvezala da se prijeporom zbog ustavnog imena Makedonije neće koristiti kao zaprekom za makedonski ulazak u NATO, rekao je Ivanov. Kako je taj sporazum prekršen, Skoplje je bilo prisiljeno tužiti Atenu Međunarodnom sudu pravde (ICJ), dodao je. Slovenija takva sporazuma s Hrvatskom nema, naglasio je makedonski čelnik. Ivanov je izrazio nadu da će grčko-makedonskim pregovorima biti dan nov zamah nakon izbora za Europski parlament u Grčkoj od 4. do 6. lipnja. Grčka je stavila veto na ulazak Makedonije u NATO, a vjerojatno će učiniti isto kad Makedonija počne pregovore s EU-om ako se ne riješi prijepor. Svi dosadašnji pokušaji da se prijepor riješi, i bilateralni i međunarodni, nisu urodili plodom.

Slovenski predsjednik Tuerk izrazio je potporu svoje zemlje približavanju Makedonije Europskoj uniji i NATO-u. "Slovenija je bila među prvim državama koje su priznale Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom", rekao je Tuerk nakon susreta s Ivanovom, dodavši da se njegova zemlja zauzima za traženje "razumna kompromisa" u makedonsko-grčkom prijeporu. Istodobno, Tuerk je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Ivanovom rekao da su razgovarali i o prilikama u regiji te da je jedno od važnih stvari koje treba ubrzano rješavati reguliranje otvorenih graničnih pitanja koja postoje među državama nastalima na području negdašnje Jugoslavije.

Republika Hrvatska postala je 8. svibnja na Cipru punopravnom članicom CHENS-a (CHiefs of European NavieS). CHENS je neformalan, nezavisan i nepolitički forum u čije članstvo ulaze zapovjednici ratnih mornarica europskih zemalja koje su članice NATO saveza ili Europske unije. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica NATO saveza, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić zatražio je na ovogodišnjem susretu da Hrvatska bude primljena u CHENS, što su ostali zapovjednici mornarica oduševljeno prihvatili.


Izvor: Hrvatski vojnik

CHENS promiče uzajamno razumijevanje među ratnim mornaricama država članica CHENS-a, razmatra teme od zajedničkog interesa i upozorava na važnost pomorstva u državama članicama. Prvi susret zapovjednika europskih mornarica održan je 1990. na poticaj prvog lorda mora, odnosno zapovjednika ratne mornarice Velike Britanije. Na susretu su sudjelovali kao promatrači zapovjednici RM SAD-a, Rusije, Ukrajine, Albanije i Hrvatske, zapovjednik Pomorskih snaga SAD-a za Europu i zapovjednik Vojnog stožera Europske unije.

Ovogodišnji susret, na kojemu je Hrvatska postala punopravnom članicom, održan je u ciparskoj luci Limassolu. Glavne teme o kojima se raspravljalo bile su tijek operacije Atalanta u Adenskom zaljevu i somalskim vodama, suradnja s afričkim mornaricama s naglaskom na stanje u Gvinejskom zaljevu, uloga mornarica u očvršćivanju suradnje svih institucija koje djeluju na moru, dijalog i suradnja među mornaricama kao čimbenik pomorske sigurnosti u širem području Mediterana, doprinos Cipra pomorskoj sigurnosti kao otočke mediteranske zemlje na raskrižju važnih pomorskih putova, pomorska sigurnost u očima Europske unije, kao i izvješća o jednogodišnjem radu svih radnih tijela CHENS-a o izradi pomorske strategije Europske unije i odvijanju pomorskih operacija.

Posjet američkog potpredsjednika Joea Bidena Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu idućega tjedna, pokazuje želju Obamine administracije da se Sjedinjene Države ponovo angažiraju u regiji jugoistočne Europe kako bi pridonijele uključenju zemalja regije u euroatlantsku zajednicu, najavila je uoči posjeta Bijela kuća.



"Činjenica da su potpredsjednik Biden i predsjednik Barack Obama odlučili da on sada posjeti Balkan, dokaz je želje administracije da pokaže kako smo se vratili, da je Balkan u velikoj mjeri ključni dio našega programa", rekao je visoki dužnosnik administracije na briefingu o Bidenovu posjetu Sarajevu, Beogradu i Prištini.

"Mi brinemo za ono što su SAD i europske zemalje uložile u Balkan 1990-ih godina, kako bi se regiju udaljilo od etničkog čišćenja, nasilja i podjela, i želimo ostvariti daljnji napredak. Prisustvo potpredsjednika pokazat će snažnu predanost SAD-a da podrži napredovanje te tri zemlje prema euro-atlantskoj budućnosti", naglasio je visoki dužnosnik na briefingu čiji je transkript objavljen u subotu.

"Posjet potpredsjednika Bidena izuzetno je značajan za regiju i siguran sam da će ubrzati razvoj američke politike prema njoj", izjavio je za Hinu Ed Joseph, stručnjak za Balkan sa sveučilišta John Hopkins u Washingtonu, koji je u predizbornoj kampanji bio jedan od Bidenovih vanjskopolitičkih savjetnika.

Na upit o tome da Hrvatska nije uključena u program Bidenova posjeta, Joseph je kazao kako "Hrvatskoj treba biti drago da u ovom trenutku nije među prioritetima u regiji", ističući da je Hrvatsku 2008. posjetio predsjednik SAD-a.
Biden će u utorak posjetiti Sarajevo, gdje će se susresti s tročlanim Predsjedništvom i vladom BiH, te održati govor u Skupštini BiH. Najavljen je i njegov zasebni susret s premijerom srpskog entiteta Miloradom Dodikom, te s Harisom Silajdžićem, kao i posjet američkom veleposlanstvu.
U Bidenovoj pratnji, u BiH će na svim sastancima sudjelovati visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost EU Javier Solana, kao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzkov.
"Potpredsjednik će u BiH iskazati našu neupitnu potporu Daytonu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te državnim reformama koje su nužne da bi BiH nastavila s približavanjem NATO-u i EU", rekao je američki dužnosnik. Biden će, po njegovim riječima, pozvati dužnosnike u BiH na suradnju preko etničkih crta, u interesu konsenzusa nužnog za ustavne reforme.

U Srbiji će se u srijedu Biden sastati s predsjednikom Borisom Tadićem, članovima vlade, ministrom obrane i zapovjednikom glavnog stožera oružanih snaga.
"Cilj u Srbiji je vrlo izravan. To je ogromna prilika da srbijanskoj vladi i narodu jasno pokažemo kako se nadamo 'resetiranju' odnosa sa Srbijom, prilika da jasno pokažemo kako želimo vrlo pozitivnu budućnost za Srbiju u euroatlantskoj zajednici, i kao vodeću u regiji", kazao je visoki američki dužnosnik.

"Zapravo je teško zamisliti budućnost regije, koja je pozitivna i produktivna, a da Srbija ne igra vodeću ulogu. To je poruka koju će istaknuti potpredsjednik", ustvrdio je taj dužnosnik.
Na briefingu je spomenuo i angažman Bidena u jugoistočnoj Europi 90-ih godina kada je kao predsjednik senatskog Odbora za vanjsku politiku, posjećivao regiju, te pridonio ukidanju embarga na oružje za BiH i zračnim udarima na bosanske Srbe.

Činjenica da je Biden 1998/99. bio jedan od najagilnijih zagovornika intervencije NATO-a na Kosovu, koja je rezultirala 11-tjednom kampanjom bombardiranja Srbije, na briefingu nije isticana, no ona je jedan od razloga što posjet američkog potpredsjednika Srbiji prate izuzetne mjere sigurnosti, navode mediji u SAD-u.

Na Kosovu će se Biden u četvrtak sastati s najvišim državnim dužnosnicima, predsjednicima republike, vlade i parlamenta, održati govor u kosovskoj skupštini i posjetiti američke snage u vojnoj bazi Bondsteel.
"Potpredsjednik će istaći privrženost SAD-a jedinstvenom, neovisnom i multietničkom Kosovu. S kosovskim čelnicima razgovarat će o ogromnim naporima koji su već poduzeti na izgradnji učinkovite države i zaštiti manjina, te o boljem upravljanju, jačanju gospodarstva i osmišljenom otvaranju prema Srbima, te o jačanju odnosa s ostatkom Europe", rekao je visoki dužnosnik.
On je također istaknuo "širu poruku" koju SAD šalje islamskom svijetu, pružanjem pomoći muslimanima koji su bili izloženi etničkom čišćenju u BiH i na Kosovu 90-ih godina, te sadašnjom uspostavom "snažnih i pozitivnih odnosa" s te dvije države.

Potvrdu jačanja interesa SAD-a za jugoistočnu Europu, proteklog je tjedna dao i Predstavnički dom američkog Kongresa, rezolucijom u kojoj je pozvao na ustavne reforme u BiH u interesu stvaranja "učinkovite države koja može ispuniti uvjete za članstvu u NATO-u i EU-u", što je označeno "nacionalnim interesom SAD-a".

"Ta rezolucija pokazuje značajnu zabrinutost u Kongresu oko događaja u BiH. To je pažljivo promišljen pokušaj članova Kongresa da pokažu kakva bi politika trebala biti, a na administraciji je da odredi tu politiku", ocijenio je Ed Joseph.

Povratak jugoistočne Europe u zonu primarnog interesa američke vanjske politike, trebalo bi potvrditi i imenovanje posebnog američkog izaslanika za regiju, koje je iz Obamine administracije najavljeno u okviru aktualne revizije regionalne politike Washingtona.

Vojne vježbe NATO-a koje se održavaju u Gruziji stvaraju napetosti i ne pridonose europskoj sigurnosti, izjavio je u subotu u Barvihi ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nakon razgovora s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem, prenose ruski mediji.



"Ne možemo a da ne budemo zabrinuti zbog vježbi NATO-a u Gruziji", rekao je Medvedev novinarima. "One stvaraju napetosti... i ne pridonose međunarodnoj sigurnosti". Medvedev i Berlusconi sastali su se u subotu u Barvihi, u moskovskoj oblasti, kako bi razgovarali o europskoj sigurnosti, predstojećem summitu G8, koji bi se trebao održati u srpnju u Italiji, i nizu drugih pitanja.

Ruski predsjednik izrazio je nadu da će na sastanku s američkim predsjednikom Barackom Obamom, predviđenom za srpanj, biti postignut pomak glede neriješenih pitanja između Rusije i SAD-a.
"Na početku srpnja, nekoliko dana prije summita u Italiji, održat ćemo sastanak (s Obamom) u Rusiji i nadam se da će taj sastanak podići dijalog na novu razinu te da će obje strane realno pristupiti pitanjima u kojima sada postoje razilaženja".

Medvedev je rekao da će Rusija predložiti međunarodnoj zajednici u vrijeme summita G8 da se ponovo pokrene rasprava o pitanju uspostave nadnacionalne valute.

U Zapovjedništvu Hrvatske kopnene vojske u Karlovcu ministar obrane Branko Vukelić i direktor karlovačke tvrtke HS Produkt d.o.o. Željko Pavlin potpisali su danas deset milijuna i 740 tisuća kuna vrijedan ugovor o nabavi prvih tisuću jurišnih pušaka VHS, koje trebaju biti isporučene do 15. prosinca ove godine Oružanim snagama RH.

Ujedno je potpisan i sporazum o daljnjoj suradnji na razvoju jurišne puške VHS na rok od četiri godine.

Jurišna puška VHS odgovara NATO-ovim standardima. U njezin razvoj HS Produkt dosad je uložio oko sto milijuna kuna, od čega je MORH taj projekt financijski podupro sa samo nekoliko postotaka, ali su Oružane snage RH uvelike pridonijele da konačni proizvod - od prototipa do konačne verzije bude učinkovitiji, rekao je ministar Vukelić.

Ocijenio je da je nabava prvih tisuću jurišnih pušaka početak velikog posla opskrbe hrvatskih vojnika s oko 20.000 komada.

Mogućnost da hrvatski vojnik ima hrvatsko oružje nazvao je strateški važnom obrambenom prednošću.

Ministar obrane Vukelić najavio je da će u hrvatski vojnici, osim kacigom, pištoljem i jurišnom puškom te odjećom, uskoro biti opremljeni i hrvatskom obućom, te je zaključio da je to dokaz snage i kvalitete hrvatskoga gospodarstva, koje ima i tehnološki najzahtjevnije proizvode.

Predstavljajući rezultate testiranja puške VHS, brigadni general Milan Knežević, načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju OS RH, rekao je da je oružje djelovalo pod svim nepovoljnim uvjetima u kojima se testiralo te da ima dobru preciznost i nakon ispaljivanja šest tisuća metaka, da je mehanizam odlično radio i u uvjetima smrzavanja na minus 40 stupnjeva i zagrijavanja na plus 52 stupnja, u ektremnim uvjetima uranjanja u blato, pijesak, nakon močenja na (simuliranoj) kiši i ledenoj kiši, te da je cijev bila "čista kao ogledalo" i nakon desetodnevne slane kupke, što je preduvjet za preciznost gađanja.

Testiranje je obavilo posebno povjerenstvo Ministarstva obrane RH-a u ekstremnim uvjetima, stručno i sveobuhvatno, i to dijelom u HS Produktu, a dijelom na hrvatskim vojnim vježbalištima i to po NATO-panelima, rekao je general Knežević.

Suvlasnik HS Produkta Marko Vuković, koji je ujedno i inovator i jedan od konstruktora pištolja i puške, rekao je da je njihova puška "zadnja stvar tehnike", u cjelini kraća i lakša od drugih, a s dužom cijevi, zbog čega je preciznija. Na sebi ima dijelove za priključivanje svih 12 sustava koji postoje na tržištu za opremanje pušaka. Primjerice, na nju se može za tri ili četiri sekunde staviti integralni bacač 40-milimetarskih granata, ali za isto toliko vremena i skinuti, kada to vojniku više nije potrebno.

Suvlasnici Marko Vuković i Ivan Žapčić rekli su da je razvoj puške dugo trajao, oko 17 godina, a tvrtka je javnosti i Oružanim snagama RH počela predstavljati svoj novi proizvod kada je on za to postao dovoljno dobar.

Sada je patentno zaštićena kao proizvod u cjelini i po pojedinim mehanizmima i antikorozivnoj i drugoj obradi u dvadeset zemalja svijeta.

Direktor Željko Pavlin rekao je predstavljajući svjetski uspjeh proizvoda te tvrtke - pištolj "HS 2000" da prototip potječe iz 1991. godine ("PHP" prvi hrvatski pištolj), znatno poboljšana verzija bio je "HS 95", a unatrag nekoliko godina usavršen i inoviran "HS 2000" među pištoljima je "nesporno broj jedan i najprodavaniji pištolj na svjetskom tržištu".

Budući da jurišna puška odgovara NATO-ovim standardima, nema sumnje u njezin uspjeh na svjetskom tržištu, rekao je ministar Vukelić i dodao da se uz taj proizvod Karlovcu i Hrvatskoj u cjelini otvaraju silne mogućnosti daljnjega tehnološkog razvoja.

Na potpisivanju ugovora bili su državni tajnik MORH-a Željko Goršić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general Zbora Josip Lucić, načelnik Uprave za materijalne resurse Darko Polanec sa suradnicima i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Mladen Kruljac.

Ulazak Hrvatske u NATO savez imat će "vrlo pozitivan" utjecaj na cijelu regiju jugoistočne Europe, jer se njime šalje pozitivna poruka susjednim zemljama da će provedbom reformi osigurati svoj interes uključenja u euroatlantsku zajednicu, izjavio je u četvrtak u Washingtonu državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović.

U predavanju na temu "Hrvatska, SAD, jugoistočna Europa - završavanje transatlantskog plana", koje je održao u Centru za transatlantske odnose Sveučilišta Johns Hopkins u Washingtonu, Šimunović je iznio raščlambu utjecaja ulaska Hrvatske u NATO na odnose među zemljama regije i izglede za daljnje širenje NATO-a u regiji. Govorio je i o odnosima Zagreba sa susjedima, odnosima s Rusijom, angažmanu hrvatskih snaga u misiji NATO-a u Afganistanu i drugim pitanjima.

Hrvatskoj članstvo u NATO-u otvara mogućnosti za unaprijeđenje bilateralne i multilateralne suradnje sa susjedima, jer će kao članica Saveza zagovarati njegovo daljnje širenje u regiji i pomagati susjednim zemljama u pripremama za članstvo, rekao je Šimunović.

"Hrvatska ne misli da je s članstvom u NATO-u završen njezin angažman u rješavanju regionalnih pitanja i suradnji", kazao je Šimunović, ističući kako je "u najboljem interesu očuvanja nacionalne sigurnosti Hrvatske, da sve zemlje jugoistočne Europe postanu članice NATO-a i Europske unije".

On je kazao kako Hrvatska vjeruje da članstvo u NATO-u može pridonijeti njezinim odnosima sa Srbijom, ocjenivši da je s nedavnim posjetom premijera Ive Sanadera Beogradu, započela nova faza tih odnosa.

Na traženje da komentira izjavu Sonje Biserko, čelnice Helsinškog odbora Srbije, kako je ulaskom Hrvatske i Albanije u NATO u Srbiji skinut veto na raspravu o članstvu u Savezu, Šimunović je kazao da će "Srbija morati promijeniti pristup Kosovu, ako misli ozbiljno raspravljati o članstvu u NATO-u".

Za opciju po kojoj bi se Srbija trebala prikloniti Rusiji a ne NATO-u, rekao je da je "besmislena i neozbiljna".

Na pitanje o tome kako Slovenija blokira pristupne pregovore Hrvatske s EU-om, zlorabeći položaj članice Unije kako bi iznudila povoljnije rješenje u graničnom sporu, Šimunović je rekao da je "slovenska blokada vrlo opasan presedan u regiji", te izrazio nadu u rješenje s razdvajanjem bilateralnog spora od hrvatskih pregovora.

Na upit o utjecaju ulaska u NATO na odnose Hrvatske s Rusijom, državni tajnik MORH-a je rekao kako to neće negativno utjecati na dobre odnose dviju zemalja. Ispričao je kako je ruski veleposlanik u Zagrebu Mihail Konarovski nedavno zatražio da Hrvatska ne sudjeluje na vojnim vježbama NATO-a u Gruziji, ali je taj zahtjev otklonjen.

Šimunović je govorio i o sudjelovanju Hrvatske u misiji ISAF-a u Afganistanu, ističući kako se za sada ne planira povećanje kontigenta koji broji oko 300 vojnika, ali se planira osnivanja novih ekipa instruktora za obuku afganistanske vojske i policije kakvih Hrvatska do sada ima četiri.

Državni tajnik Šimunović u ponedjeljak je vodio hrvatsko izaslanstvo na svečanosti podizanja zastava Hrvatske i Albanije u Savezničkom zapovjedništvu za tranziciju (ACT) u Norfolku, Virginija, jedinom zapovjedništvu NATO-a u SAD-u.

Europska unija i NATO potvrdili su u srijedu da je slanje ratnih brodova na somalske gusare oslabilo njihove napade, ali je naglašeno da su za njihovo konačno suzbijanje potrebni dugoročni napori.

"Primijetili smo kako se značajno smanjila uspješnost gusarskih napada", rekao je zapovjednik europske operacije "Atalante" general bojnik Philip Jones nakon podnošenja prvog izvješća Vojnom odboru EU-a.

Po podatcima međunarodnoga pomorskog ureda BMI, napadi pred somalskim obalama udesetorostručili su se u prvom tromjesječju 2009. prema istom razdoblju 2008. (sa šest na čak 61).

U istom se razdoblju utrostručio broj ratnih brodova u tome području i sada ih je ondje 20-ak, po vojnom izvoru.

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai je na odvojenoj konferenciji za novinare istaknuo da je znatno porastao broj napada, ali i da je znatno pala njihova uspješnost od početka 2009.

Jones je ocijenio da se stanje popravilo zbog dobre koordinacije europskih i drugih postrojba u tome području.

Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi u subotu je najavio da će pitanje gusarstva biti jedna od tema susreta na vrhu G-8 u Italiji od 8. od 10. srpnja.

Hrvatska i Slovenija kao međunarodno pravni subjekti moraju se vladati po pravilima međunarodnog prava, a o tome zašto Slovenija ne prihvaća međunarodno pravo, morat će se izjasniti i EU, izjavio jejučer hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prokomentiravši slovensko stajalište o najnovijem prijedlogu Ollija Rehna.

"U međunarodnoj komunikaciji svi međunarodnopravni subjekti, u koje spadaju i Slovenija i Hrvatska, moraju se vladati po pravilima međunarodnog prava. Hrvatska to poštuje. Zašto Slovenija ne prihvaća međunarodno pravo, o tome se mora izjasniti i Europska unija. A Slovenija je rekla da ne prihvaća međunarodno pravo. Oni moraju reći zašto", rekao je Mesić nakon susreta s članovima Udruge branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata na novinarski upit što za Hrvatsku znači slovensko odbijanje Rehnova prijedloga o rješenju graničnoga prijepora dviju zemalja.

Hrvatska je još prošli tjedan prihvatila konačni Rehnov prijedlog i poslala ga u Bruxelles u obliku u kojem je ponuđen, bez ikakvih dopuna. Slovenija još nije poslala odgovor, a u utorak su se slovenske parlamentarne stranke složile da im takav prijedlog nije prihvatljiv i da ga Slovenija može prihvatiti samo ako se u obzir uzmu njezine dopune koje bi ga bitno promijenile. Očekuje se da bi takav dogovor u četvrtak trebala potvrditi slovenska vlada, a onda će o njemu raspravljati vanjskopolitički odbor Državnog zbora.

Europska komisija u srijedu je odbila komentirati dogovor čelnika slovenskih političkih stranaka o zadnjem prijedlogu povjerenika za proširenje Ollija Rehna za rješenje hrvatsko-slovenskoga graničnog pripora, dok ne dobije službeni odgovor iz Ljubljane, ali je ponovila da je riječ o konačnom prijedlogu.

Sljedeći tjedan u Bruxellesu bi se trebao održati sastanak predsjedničke trojke EU-a s povjerenikom Rehnom i hrvatskim i slovenskim ministrom vanjskih poslova.

Suradnja između Makedonije i Hrvatske pridonosi njihovu europskom pridruživanju, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak u Skoplju nakon prvog bilateralnog susreta s novim makedonskim predsjednikom Đorđijem Ivanovim, pri čemu su oba predsjednika izrazila zadovoljstvo odličnim odnosima dviju država.

Mesić je u utorak u Skoplju nazočio inauguraciji novog makedonskog predsjednika Đorđija Ivanova a razgovarao je i s predsjednikom makedonske vlade Nikolom Gruevskim.

Novi makedonski predsjednik održao je nakon inauguracije prve bilateralne susrete sa svojim gostima, predsjednicima Hrvatske, Albanije, Srbije i Crne Gore.

Nakon razgovora Ivanova i Mesića, dvojica predsjednika izrazila su zadovoljstvo odličnim odnosima između dviju zemalja.

Ivanov je čestitao hrvatskom predsjedniku ulazak Hrvatske u NATO.

Članstvo u NATO-u ostaje glavni prioritet i za Makedoniju, jer je to jamstvo sigurnosti i gospodarskog razvitka svake zemlje, naglasio je Ivanov nakon razgovora.

Suradnja Makedonije i Hrvatske pridonijet će njihovu europskom pridruživanju, izjavio je Mesić.

Što više budu surađivale, dvije će zemlje biti prihvatljivije i drugim zemljama, zaključio je hrvatski predsjednik.

Osvrćući se na slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora s EU, Mesić je nakon razgovora s Ivanovim izjavio kako je Hrvatska zbog dobrosusjedskih odnosa i pristupa Hrvatske EU spremna prihvatiti prijedlog rješenja europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Mnogi se problemi mogu riješiti jedino ako se ubrza ulazak u EU, naglasio je hrvatski predsjednik.

Prije susreta s novim makedonskim predsjednikom, Mesić se u Skoplju sastao s hrvatskim gospodarstvenicima i predstavnicima hrvatske zajednice u Makedoniji.

NATO je jučer objavio imenovanje američkog admirala Jamesa Stavridisa (slika) na mjesto vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi, gdje će naslijediti sunarodnjaka generala Johna Craddocka, a prema zahtjevu od strane Predsjednika SAD-a, Baracka H. Obame.

"Odbor za vojno planiranje prihvaća s velikim žaljenjem odlazak generala Craddocka s položaja", izjavio je NATO u priopćenju Odbora za vojno planiranje.

Tim povodom, predstavnici vlada 28 zemalja NATO-a u Odboru "izrazili su zahvalnost generalu Craddocku za njegovu predanu službu".

Admiral James Stavridis (45) trenutno je glavni zapovjednik Južnog zapovjedništva SAD-a, s bazom na Floridi. Kao i general Craddock, bit će glavni zapovjednik američkih oružanih snaga u Europi, čiji je glavni stožer u Njemačkoj.

Ovo je prvi put u povijesti NATO-a da se na ovom čelnom položaju nalazi mornarički časnik.

Ministarstvo obrane, unatoč recesiji i rebalansu proračuna, uspjelo je ne ugroziti strateške projekte opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske, istaknuo je jučer ministar obrane Branko Vukelić na konferenciji za novinare.

Novinarima su jučer predstavljeni projekti nove hrvatske jurišne puške te gradnje nove vojarne u Petrinji, koju u MORH-u zovu i vojarnom za 21. stoljeće, a najavljeno je i preseljenje MORH-a iz gradskoga središta u Vojarnu "Croatia" u Novom Zagrebu.

Ministar obrane Branko Vukelić rekao je da je rebalansom proračuna ove godine novac namijenjen MORH-u smanjen za 579 milijuna kuna te da se zbog toga projekti nastavljaju s manjim intenzitetom. "Financijska kriza nosi teškoće za sve nas u zemlji, pa i za ovo ministarstvo", istaknuo je Vukelić i dodao da je "kriza i šansa da vidimo kako povećati učinkovitost i racionalnost, što je bila naša zadaća koju smo obavili dobro".

"Projekt nove jurišne puške VHS ozaljskog proizvođača "HS produkt" sada je u fazi pregovaranja i priprema za skoro potpisivanje ugovora s proizvođačem o prvoj isporuci pušaka", najavio je ravnatelj Uprave za materijalne resurse Darko Polanec.

Oružane snage, najavljeno je, nabavile bi u prvom poslu oko 1000 takvih pušaka, dodao je.

Na multimedijalnom predstavljanju rečeno je da je riječ o pušci promjera 5,56 milimetara "u skladu s NATO-ovim direktivama, čiji razvoj traje oko dvije godine". Ta je pušla prošla zahtjevna testiranja i provjere, kao što su testiranja na temperaturama od -40 do +52 stupnja Celzija te pucanje nakon što je bila u slanoj vodi, pijesku i blatu.

U kratkoj (comando) inačici dugačka je 675 milimetara i široka 45 milimetara, a cijev joj je duga 410 milimatara. U dužoj (karabin) inačici puška je dugačka 765 milimetara i široka 45 milimetara, a cijev joj je duga 500 milimatara.

Projekti projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije kapitalnih objekata u 2009. godini također se nastavljaju, ali smanjenom dinamikom, rekao je načelnik Uprave za logistiku general Josip Stojković. Predstavio je projekt Vojarne "Petrinja", skladište "Potkop" u Trbounju za ubojita bojna sredstva te izgradnju i obnovu objekata na vojnim poligonima u Gašincima i Slunju. Naglasio je da će se pri gradnji nove vojarne raditi na što boljem standardu života vojnika i dočasnika te da bi se vojarna trebala dovršiti do kraja godine.

Na novinarski upit što je s preseljenjem MORH-a iz gradskog središta u Vojarnu "Croatia" ministar obrane Branko Vukelić je odgovorio da je to preseljenje sigurno. Sada radimo u prostorijama koje nemaju potrebne uvjete, rekao je, dodajući kako one zbog sigurnosnih i prometnih razloga Ministarstvu sasvim ne odgovaraju. Kako je istaknuo, ove će se godine u Vojarnu "Croatia" preseliti veći dio osoblja. Preseljenje je podupro i načelnik Glavnog stožera OS RH, general Josip Lucić, koji je naglasio da su objekti u Vojarni "Croatia" u dobrom stanju, neki čak i izvrsnom, te da su se iz nje već iselile postrojbe koje su ondje bile smještene.

Na pitanje o hrvatskoj jurišnoj pušci Vukelić je odgovorio da je MORH već uložio četiri milijuna kuna u taj projekt, pri čemu je odbio iznijeti pojedinosti financijskog aranžmana jer pregovori s proizvođačem još traju. Ponovno je istaknuo da je želja hrvatskog vojnika potpuno opremiti oružjem i opremom proizvedenom u Hrvatskoj, pri čemu je istaknuo da tvrtke koje proizvode tu opremu i oružje imaju mogućnost njihova izvoza.

Inače, kako su istaknuli Vukelićevi suradnici, nova hrvatska puška jeftinija je i bolja od konkurentskih, među kojima je njemačka HK G 36, kakvima su opremljeni hrvatski vojnici u mirovnoj misiji ISAF-u u Afganistanu, a koje su također odličnih karakteristika, rečeno je na konferenciji za novinare.

Potpredsjednica vlade Đurđa Adlešič sastala se u ponedjeljak u Zagrebu s Radnom skupinom za pripremu sudjelovanja hrvatskih tvrtki u projektima NATO-a, a na sastanku je bilo riječi o otvaranju poslovnih mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo kroz članstvo u Sjevernoatlanskom savezu, priopćeno je iz vlade.

Svrha je skupine što bolje informirati hrvatske tvrtke o mogućnostima, procedurama i o međunarodnim natječajima na području graditeljstva, elektronike, komunikacijskih sustava, informatike, održavanja oružanih sustava, održavanja objekata te na području infrastrukture.

Projekti se izvode na području NATO-ovih operacija (Afganistan, Kosovo) te na teritoriju zemalja članica NATO saveza.

Na radnom sastanku sudjelovali su predstavnici HGK-a, MORH-a, MVPEI-a, MINGORP-a, MMPI-a, MZOPU-a, Ministarstva financija, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku te vladina Ureda za zakonodavstvo, navodi se u vladinu priopćenju.

Sjedinjene Države potiču Hrvatsku i Sloveniju na traženje rješenja za bilateralni spor, koji načelno ne bi trebao biti smetnja za članstvo kako u NATO-u tako i u EU-u, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu Stuart Jones, pomoćnik Daniela Frieda, zamjenika američke državne tajnice Hillary Clinton, koji je zadužen za europske i euroazijske poslove.

"Sjedinjene Države definitivno potiču traženje rješenja. Ne sugeriramo da je neko rješenje bolje od drugog, ali tražimo od obiju zemalja da rade na rješavanju problema", rekao je Jones.

Stuart boravi u Bruxellesu uoči posjeta američkog potpredsjednika Joe Bidena Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu od 19. do 21. svibnja.

"Htio bih reći kako vidimo da postoji dobra volja na obje strane. To nije lako pitanje. Ali, načelno gledajući, mislim da bilateralna pitanja ne bi smjela biti prepreka za članstvo. Mislim da se kriteriji za članstvo u NATO-u i u EU-u ne bi trebali povezivati s bilateralnim pitanjima", rekao je Jones odgovarajući na pitanje pokušavaju li Sjedinjene Države utjecati na rješavanje zastoja u hrvatskim pregovorima zbog bilateralnog spora sa Slovenijom.

Stuart drži da postoji veliki politički rizik zbog usporavanja proširenja EU-a na zapadni Balkan uslijed bilateralnih pitanja.

"Mislim da postoji veliki rizik. Građani i vođe tih zemalja vrlo su dobro reagirali na perspektivu članstva u EU-u i naznačili su da su voljni poduzeti potrebne reforme. I ako se perspektiva članstva odgađa ili negira, onda mislim da možemo očekivati usporavanje reformi i pogoršanje političkih uvjeta", rekao je Jones.

"Svaki slučaj je različit. Situacija sa Slovenijom i Hrvatskom je različita od makedonske situacije. Ali, nakon što sam nekoliko dana proveo u Bruxellesu, mislim da većina dijeli viziju da je integracija dobra stvar. Mislim da Sjedinjene Države i naši europski partneri trebamo udvostručiti napore kako bi se proces nastavio i kako bismo uvjerili javnost u tim zemljama da je proces u tijeku", istaknuo je Stuart Jones.

Zapovjednika američkih snaga u Afghanistanu, generala David McKiernana, zamijenit će general Stanley McChrystal, objavio je u ponedjeljak u Pentagonu ministar obrane Robert Gates (slika).

McKiernan, od kojeg je zatraženo da podnese ostavku, ostat će na sadašnjoj dužnosti, zapovjednika američkih snaga i snaga NATO-a u Afganistanu, dok Senat ne potvrdi imenovanje McChrystala i njegovog zamjenika generala Davida Rodrigueza, rekao je Gates.

"Danas imamo novu politiku koju je odredio naš novi predsjednik. Imamo novu strategiju, novu misiju i novog veleposlanika (u Afganistanu). Vjerujem da je potrebno i novo vojno vodstvo", istakao je Gates na konferenciji za tisak u Pentagonu.

Naglasio je da "ništa nije bilo krivo" pod McKiernanom, ali kako je njegovo "uvjerenje bilo da je svjež pristup i kontekstu nove strategije bio u najboljem interesu", SAD-a.

Ta dvojica časnika imaju bogato iskustvo što će nam pomoći da se usredotočimo na ono što je stvarno potrebno u 2009. godini, ocijenio je zapovjednik združenog stožera admiral Michael Mullen.

Gatesova objava smjene u Afganistanu uslijedila je manje od tjedna dana nakon sastanka predsjednika Baracka Obame s predsjednicima Afganistana i Pakistana.

Uz slanje dodatnih 21.000 vojnika i instruktora u Afganistan, Obama je obećao ojačati civilno osoblje i pomoć Afganistanu, što bi trebalo poboljšati položaj nepopularnog predsjednika Hamida Karzaija.

Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs potvrdio je u ponedjeljak da je ministar Gates "zatražio i dobio" potporu predsjednika za smjenu u Afganistanu.

U sjedištu NATO-ovog vrhovnog savezničkog zapovjedništva za transformaciju (SACT), u američkoj mornaričkoj bazi Norfolk u Virginiji, u ponedjeljak je održana prigodna svečanost podizanja zastava Hrvatske i Albanije, dviju novih članica NATO saveza.

Na Trgu zastava ispred sjedišta SACT-a, hrvatski i albanski stijeg podignuti su uz zastave ostalih 26 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza.

"Danas pozdravljamo dvije nove članice NATO-a, najuspješnijeg saveza u povijesti. Hrvatska i Albanija danas su zemlje koje pridonose miru i demokraciji u regiji i diljem svijeta, a njihovo članstvo osigurava dugoročnu stabilnost jugoistočne Europe", rekao je na svečanosti zapovjednik SACT-a, marinski general James Mattis.

"Hrvatska i Albanija su dvije zemlje dugih, bogatih i fascinanatnih povijesti. Dva naroda koji su nadživjela osvajače i upadače i oslobodili se onih koji su ih ugnjetavali. Dvije zemlje čije najbolje godine tek dolaze, ovdje danas polažu temelje nade za budućnost", naglasio je general Mattis.

Također je ocijenio je da je riječ o "dvije najpripremljenije zemlje za članstvo u NATO-u u kolektivnom pamćenju ACT-a".

U kasnijem razgovoru s hrvatskim novinarima Mattis je kazao da poznaje hrvatsku vojnu povijest, te da je proučavao operaciju Oluja i da "visoko cijeni Hrvatsku vojsku".

"Hrvatsko vojno i političko vodstvo superiorno je iz naše perspektive. Hrvatska je dobrodošli dodatak NATO-a", kazao je Mattis, dodajući kako osobno smatra Hrvatsku dosada naspremnijom novom članicom Saveza.

Državni tajnik u MORH-u Pjer Šimunović u prigodnom je govoru izrazio osjećaj "zahvalnosti, ponosa i odgovornosti" prema saveznicima, koji osjeća Hrvatska, pridružujući se NATO-ovu "moćnom krugu savezničke solidarnosti, zajednici vrijednosti i interesa".

Rekavši kako će Hrvatska uložiti najveće napore da bi se uspješno integrirala u sve strukture NATO-a i pridonijela transformaciji saveza, Šimunović je naglasio da "Hrvatska u cijelosti razumije odgovornosti članstva u NATO-u te vidi političke, sigurnosne i godspodarske dobrobiti od toga članstva".

Na prigodnoj svečanosti mornarički orkestar odsvirao je himne SAD-a, Hrvatske i Albanije, te poznati napjev iz Domovinskog rata "Mi smo Garda hrvatska".

Svečanosti podizanja hrvatske zastave u jedinom zapovjedništvu NATO-a u SAD-u nazočili su zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general Mladen Kruljac, veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović, vojni izaslanik u SAD-u general Mate Pađen i predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Ed Andrus.

Albansko izaslanstvo na svečanosti vodi ministar obrane Gazmend Oketa.

Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (ACT) jedino je zapovjedništvo NATO-a na tlu SAD-a, koje predvodi vojnu preobrazbu saveza i razvija njegovu doktrinu te koncepte budućih operacija, optimizirajući njegove vojne kapacitete. ACT će imati vodeću ulogu u integraciji Hrvatske i Albanije u Savez, koja bi prema prognozama njegovih stručnjaka trebala trajati najmanje pet godina.

Prema odlukama travanjskog summita NATO-a, vođenje Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT) uskoro treba preuzeti Francuska.

Ispred sjedišta NATO-ovog Vrhovnog savezničkog zapovjedništva za transformaciju (SACT) u američkoj Mornaričkoj bazi Norfolk, u Virginiji, danas će se na prigodnoj svečanosti podići zastave Hrvatske i Albanije, dviju novih članica NATO saveza.

Na Trgu zastava ispred sjedišta SACT-a, hrvatska i albanska zastava zauzet će svoja mjesta uz zastave ostalih 26 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza.

Na prigodnoj svečanosti sudjelovat će zapovjednik SACT-a marinski general James Mattis, zamjenik hrvatskog ministra obrane Pjer Šimunović, zapovjednik hrvatske kopnene vojske general Mladen Kruljac, veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović, vojni izaslanik u SAD-u general Mate Pađen, čelnici Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) i drugi dužnosnici.

"Uvjeravam vas da ćemo dati sve od sebe kako bi pomogli Hrvatskoj u ispunjavanju mnogih odgovornosti koje dolaze s punopravnim članstvom u NATO-u", riječi su generala Mattisa na svečanosti, prema izvacima iz pripremljenog govora.

"Pridruživanje Hrvatske NATO-u osigurava Savezu proširene obrambene sposobnosti u istočnoj euroatlantskoj regiji, poboljšanu djelotvornost među tim ključnim jadranskim zemljama, te učinkovitu i visoko integriranu strukturu NATO snaga za bilo kakve buduće nepredviđene situacije", ističe Mattis.

"Hrvatska donosi izrazito povijesno iskustvo i stručnost koja će pridonijeti strateškoj perspektivi NATO-a i ne sumnjam da će Hrvatska dati bitan i smislen doprinos NATO-u", naglašava američki general.

Dok mi govorimo, gotovo 300 njezinih vojnika djeluje izlažući se opasnosti u potpori misiji ISAF-a u Afganistanu, kaže general Mattis u pripremljenom govoru.

Albansko izaslanstvo na svečanosti vodi ministar obrane Gazmend Oketa.

Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (ACT) jedino je zapovjedništvo NATO-a na tlu SAD-a, i predvodi vojnu preobrazbu Saveza, razvija njegovu doktrinu te koncepte budućih operacija.

ACT će imati vodeću ulogu u integraciji Hrvatske i Albanije u Savez, koja bi prema prognozama njegovih stručnjaka trebala potrajati najmanje pet godina.

"Cilj napora za integraciju jest osigurati sposobnost Hrvatske i Albanije da nezavisno preuzmu svoj puni opseg odgovornosti unutar zapovjedne strukture NATO-a, kao i da pridonose strukturi NATO snaga na strateškim i operativnim razinama", ističe se u dokumentima zapovjedništva ACT-a.

Savezničko zapovjedništvo za transformaciju smješteno je u Mornaričkoj bazi Norfolk, najvećoj pomorskoj bazi na svijetu koja se prostire duž šest kilometara obale i u kojoj je smješteno 75 ratnih brodova i više od 130 zrakoplova.

Norfolk je i matična luka pet američkih nosača zrakoplova, od USS Enterprisea, prvog nosača na nuklearni pogon, do USS Georgea H.W. Busha, desetog i posljednjeg tzv. 'supernosača' iz klase Nimitz, koji je prošloga mjeseca dovršio svoje probne plovidbe.

9 svibnja obilježava se svake godine kao Dan Europe. Tog dana, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se začetkom formiranja današnje Europske unije.

Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, tako da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je jučer posebnu izjavu povodom 9. svibnja, Dana Europe, u kojoj se kaže kako će Hrvatska, bez obzira na trenutne teškoće u pristupnim pregovorima, uskoro postati članicom Europske unije (EU).

"Dan Europe što se svake godine obilježava diljem našeg kontinenta, prilika je da svim građanima Hrvatske još jednom poručim i potvrdim kako je ujedinjena Europa naša budućnost i kako će Hrvatska, bez obzira na poteškoće što ih trenutno ima u pristupnim pregovorima, u vrlo doglednoj budućnosti postati članicom EU-a", stoji u Mesićevoj izjavi.

Mesić ističe da je nuižno čvrsto ustrajati u reformama i ispunjavanju europskih standarda i kriterija te smatra da su oni temelj na kojima se jedino može graditi europska budućnost.

Predsjednik Hrvatske podsjeća hrvatske građane da je demokratska Europa izgrađena na osnovama antifašizma i pobjede u Drugom svjetskom ratu, što se u zemljama savezničke koalicije obilježava 8. svibnja.

"Bez antifašizma ne bi bilo demokracije u Europi, a bez demokracije ne bismo mogli - svi zajedno - graditi ujedinjenu Europu koja će pretvoriti Stari kontinent u kontinent mira", stoji u izjavi predsjednika Mesića.

Državni tajnik za europske integracije Davor Božinović sudjelovao je jučer u albanskoj prijestolnici, Tirani, na sastanku Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje. Sastanak jeotvorio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekavši kako je nedavni ulazak Hrvatske i Albanije u NATO model za sve zemlje regije.

"Način ulaska Albanije i Hrvatske u NATO bio je model", rekao je Scheffer dodavši da Savez nikoga ne isključuje i otvara svoja vrata svim zemljama regije koje mu žele pristupiti.

Na ministarskom sastanku potvrđena je važnost Američko-jadranske povelje (A5) u jačanju regionalne suradnje, izgradnji povjerenja i poticanja euroatlantskih integracija te je istaknuta uzajamna potpora i solidarnost zemalja sudionica na njihovu putu prema NATO-u i EU-u. Članice A5 su Albanija, BiH, Hrvatska, Crna Gora i Makedonija.

Sudionici su u završnoj deklaraciji izrazili očekivanje da će Makedonija uskoro postati članicom NATO-a te su dali snažnu potporu BiH te Crnoj Gori.

Istaknuli su važnost Deklaracije sa summita u Strasbourgu i Kehlu u kojoj je pohvaljeno izvrsno funkcioniranje NATO-ove misije KFOR te se pozdravlja razmještaj EU Misije vladavine prava na Kosovu (EULEX).

Glavni tajnik Scheffer sastao se tijekom boravka u Tirani s albanskim premijerom Saliem Berishom i predsjednikom Bamirom Topiem koji mu je uručio odličje "Gjergj Kastrioti Skenderbeu" zbog potpore albanskome narodu, a Sveučilište u Tirani dodijelilo mu je počasni doktorat.

Stanje u kojem se trenutno nalazi slovenska politika zbog prijedloga Ollija Rehna na koji još nije odgovorila pokazuje da je blokada hrvatskih pristupnih pregovora bila pogreška, napisala je u današnjem komentaru ljubljanskog Dela komentatorica Saša Vidmajer.

Cijeli komentar pročitajte na stranicama Dela, ovdje.

"Blokada je pogreška. Slovenija je blokiranjem hrvatskih pristupnih pregovora u prosincu prošle godine izvukla najjači adut iako u diplomaciji ultimatum važi za krajnje sredstvo za kojim se poseže", navodi komentatorica i citira izjavu ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara da u tom trenutku "nije bilo drugog izbora" jer je Hrvatska, u pristupnim dokumentima prejudicirala granicu.

"Nevješta je slovenska diplomacija koja niz godina nije činila ništa kad ju je Hrvatska postavljala pred gotov čin, a onda se u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora odluči za blokadu deset poglavlja", navodi u komentaru Saša Vidmajer te dodaje da je blokada bila riskantna i nepromišljena.

"Ultimativno sredstvo samo po sebi nosi velike rizike, a kad se neka država za njega odluči, mora prije toga provjeriti koliko potpore, odnosno solidarnosti za to ima, mora predvidjeti buduće poteze i imati pričuvne scenarije", dodaje se u komentaru.

"Slovenija još nije dala odgovor na Rehnov prijedlog nego kupuje vrijeme jer je u neprilici: europsku ponudu ne može odbiti, a u isto vrijeme na nju ne želi ni pristati", navodi komentatorica i tvrdi da su se sada ranije izjave kako "Slovenija ima svoje saveznike" pokazale pretjeranima.

"Te su se izjave pokazale kao isprazne. Zašto bi inače Rehnov prijedlog slovensku politiku doveo u takvu nepriliku. Slovenija se našla u situaciji da sumnja u prijedlog Europske unije čija je članica i kojoj pripada", navodi se u komentaru koji procjenjuje da Ljubljana od samog početka nije imala pričuvni scenarij ni izlaznu strategiju ako se pokaže da blokada hrvatskih pristupnih pregovora neće dovesti do željena rezultata.

Da se u početku vrlo nedefinirana Rehnova inicijativa od političke medijacije kreće prema pravnom rješavanju pitanja granice postalo je jasno još prije mjesec dana na osnovi izjava nesuđenog medijatora Maartija Ahtisaarija koji se tako "diskretno" povukao kao posrednik, slično kao što je to prije više godina učinio nekadašnji američki ministar obrane William Perry, ali slovenska politika ni na to nije reagirala.


"Strategija kako iz blokade i kako zaštititi interese Slovenije ne čini se na vidiku. Na rješenje graničnog prijepora pala je sjena haškog Međunarodnog suda pravde, a to je bio dogovor bivšeg premijera Janeza Janše s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom s Bleda za kojega sadašnji premijer Borut Pahor tvrdi da nikad nije postojao. Sve u svemu, sada nije jasno kako će slovenska politika izaći iz blokade u koju je ušla. No, o tome je trebalo razmišljati prije blokade", završava komentar Saše Vidmajer.

Hrvatski je sabor danas prihvatio nacrt Sporazuma o rješavanju graničnog spora sa Slovenijom i time ovlastio Vladu da parafira prijedlog europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna da se granična pitanja rješavaju pred ad hoc arbitražnim sudom. Granica između Hrvatske i Slovenije utvrđivat će se po međunarodnom pravu, a ne na načelu pravednosti, po kojem će se rješavati isključivo režim na moru, istaknuo je hrvatski premijer Ivo Sanader u Saboru, u govoru prije glasanja o prijedlogu europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Prihvaćeni sporazum Sanader je prethodeći glasanju nazvao kompromisom, podsjetivši da je Hrvatska tražila da se spor riješi pred Međunarodnim sudom pravde. "Htjeli smo da se pitanje riješi na načelu međunarodnog prava, a ne po načinu - vi imate većinu jadranske obale pa dajte i nama malo", kazao je Sanader.

Dodao je, međutim da bi, ako je spor nemoguće riješiti po međunarodnom pravu, Slovenija trebala pustiti Hrvatsku da uđe u EU, čime bi Savudrijska vala postala dio unutarnjeg mora, a granica između dviju država unutarnjom granicom EU pa bi granična pitanja bilo lakše rješavati.

Naglasio je da su predsjednički trio EU, povjerenik za proširenje EU Ollija Rehna i ministri vanjskih poslova sporazum predložili po načelu "uzmi ili ostavi", te da je o njemu nemoguće pregovarati.

Predlaženo je osnivanje ad hoc arbitražnog suda, u kojem će sjediti po jedan stručnjak međunarodnog prava koje će imenovati Hrvatska i Slovenija te trojica koje će imenovati predsjednik Međunarodnog suda pravde, kazao je Sanader.

Naglasio je da načelo pravednosti koje sporazum navodi u vezi s režimom na moru ne može ugroziti načelo međunarodnog prava po kojem se rješava granica.

"Pitali smo može li se ona točka koja govori da će se granica utvrditi po načelima međunarodnog prava ugroziti drugom točkom, koja govori o režimu, a kada nam je odgovoreno da ne može, pristali smo na sporazum", istaknuo je Sanader.

Posebno je pozdravio činjenicu da su parlamentarne stranke suglasne kad je riječ o rješavanju graničnih pitanja sa Slovenijom, te da su "unatoč lokalnim izborima pokazale zrelost da o pitanjima međunarodnih odnosa raspravljaju bez dnevnopolitičkih prijepora".

Ponovio je i da Hrvatska ulazak u EU neće plaćati teritorijem, a Sloveniju još jednom pozvao da odustane od blokade hrvatskih pristupnih pregovora, koje je blokirala još u prosincu.

Ocijenio je da do problema između dviju zemalja nikada nije trebalo doći, ističući da u u činjenici da je između zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ ostalo nekoliko otvorenih pitanja "ne vidi ničeg posebnog ni tragičnog".

"Problem je nastao kad su Slovenci odlučili iskoristiti svoje članstvo u EU i NATO-u kako bi otvorena pitanja riješili u svoju korist, što se protivi načelima na kojima je utemeljena EU", kazao je Sanader, naglasivši da u EU ne smije biti zemalja prve, druge ili treće lige", kazao je Sanader, podsjetivši da je jednakost jedno od temeljnih načela na kojima počiva EU.

Sanader je uvjeren i da Hrvatska još uvijek može završiti pristupne pregovore do kraja godine, ili mjesec-dva nakon toga, ako Slovenija pristane odvojiti granična pitanja od pregovora.

Za Odluku o prihvaćanju nacrta Sporazuma i zajedničke izjave obaju premijera o rješavanju spora između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije glasovalo je 118 zastupnika, uz jedan suzdržani glas, onaj HNS-ove zastupnice Vesne Pusić.

Lavrov i Clinton

Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je u četvrtak da je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Washingtonu raspravljala o načinima jačanja sigurnosti nuklearnih objekata i sprječavanju širenja nuklearnog materijala i naoružanja u svijetu.

"Ministar vanjskih poslova i ja razgovarali smo o određivanju mjerila i primjera za unaprijeđenje sigurnosti nuklearnih objekata i sprječavanju širenja nuklearnog materijala diljem svijeta", kazala je Clinton nakon razgovora s Lavrovom u State Departmentu.

Clinton i Lavrov su naglasili kako trenutačno neslaganje dviju zemalja oko Gruzije, gdje je u tijeku sporna vojna vježba NATO-a, neće poremetiti pregovore o kontroli naoružanja. Na zajedničkoj konferenciji za tisak, oboje su s optimizmom govorili o ublažavanju razlika oko pitanja koja su posljednjih godina opterećivanja njihove odnose.

"Mi želimo normalizirati odnose i podići ih na višu razinu", kazala je Clinton.

"To je zastarjelo razmišljanje da imamo neslaganje u jednom području, pa onda zato ne bi trebali raditi na nečem drugom što je od ogromne važnosti. Mi tako ne mislimo", dodala je.

Lavrov je naglasio kako je ograničenje nuklearnog naoružanja "previše važno za Rusiju i za SAD i ostatak svijeta, da bi bilo talac" nesuglasja.

"Imali smo vrlo plodne razgovore koji su posvećeni ispunjavanju uputa što su ih dala dvojica predsjednika - predsjednik (Dmitrij) Medvedev i predsjednik (Barack) Obama", rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za tisak s Clinton.

Obama i Medvedev su na svom prvom susretu u Londonu početkom travnja dogovorili suradnju na nizu pitanja, te pokrenuli pregovore o zamjeni Sporazuma o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanje - START, iz 1991., koji ističe ove godine, novim sporazumom.

Do Lavrovljeva posjeta Washingtonu došlo je u trenutku rasta napetosti oko vojnih vježbi NATO-a u Gruziji, kojima se Moskva odlučno protivi, kao i svakom približavanju Gruzije, Ukrajine ili drugih bivših sovjetskih republika Sjevernoatlantskom savezu, u nastojanju da u postsovjetskom prostoru uspostavi zonu primarnog utjecaja Rusije.

Rusija je objavila svoje povlačenje sa sastanka Vijeća NATO-Rusija predviđenog za kasnije ovoga mjeseca, zbog protjerivanja dvaju ruskih diplomata iz Bruxellesa optuženih za špijuniranje.

Lavrov je u četvrtak izrazio nadu da će se rad Vijeća NATO-Rusija biti obnovljen u dogledno vrijeme.

"Nadamo se da će u bliskoj budućnosti prepreke na putu obnove rada Vijeća NATO-Rusija, koje su umjetne, biti u cijelosti prevladane i da će to važno tijelo nastaviti s radom", rekao je Lavrov u Washingtonu.

Obama i Lavrov

Jučer nakon susreta sa državnom tajnicom, ruski ministar Lavrov susreo se i s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Predsjednik Obama tim povodom izjavio je kako Sjedinjene Države i Rusija imaju "izvrsnu priliku" da poboljšaju svoje odnose na "širokom spektru pitanja", od kontrole nuklearnog naoružanja do Bliskog istoka i trgovinskih odnosa dviju zemalja.

"Kao što sam rekao ranije, mislim da imamo izvrsnu priliku 'resetirati' odnose SAD-a i Rusije na cijelom spektru pitanja", rekao je Obama nakon razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom u Bijeloj kući.

Ta su područja, po njegovim riječima, nuklearno oružje i pitanje njegova neširenja, stanje u Afganistanu i Pakistanu, pristup Iranu, pristup Bliskom istoku, kao i trgovinske veze te odgovor na financijsku krizu.

Razgovor s Lavrovom i prethodni sastanak ruskoga ministra s državnom tajnicom Hillary Clinton, priprema su za Obamin srpanjski posjet Rusiji, o kojem su se on i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev dogovorili na travanjskom sastanku u Londonu.

"Nadam se da će sastanci koje smo imali dosad i oni koje očekujemo tijekom godine biti na obostranu korist dviju zemalja", rekao je Obama.

Lavrov je kazao kako dvije zemlje na "pragmatičan i poslovan način" rade na ublažavanju međusobnih razlika. Također je rekao da je u tijeku razrada dokumenata o kojima su se Obama i Medvedev dogovorili u Londonu, te da se ona odvija na temelju zajedničkog interesa i međusobnog poštovanja, a neslaganja se nastoje suziti na "dobrobit dviju zemalja i međunarodne stabilnosti".

Lavrov će nakon Washingtona posjetiti New York gdje će se sastati s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-Moonom, a u ponedjeljak će predsjedati sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a posvećenom stanju na Bliskom istoku.

Rusija u svibnju predsjeda Vijećem sigurnosti UN-a.

NATO-u je stalo do afganistanskih građana i zato on nastoji broj civilnih žrtava što je više moguće približiti "nuli", rekao je jučer admiral Giampaolo Di Paola (slika).

"Doista nam je stalo do civilnih žrtava, mi želimo da ih ne bude", rekao je admiral Giampaolo Di Paola, predsjednik NATO-ova vojnog odbora u Bruxellesu.

"Nije prazna retorika kad kažem da je (za NATO) svaka civilna žrtva previše. Mi u to vjerujemo i mi to želimo postići", rekao je Di Paola nakon razgovora s ministrima obrane zemalja NATO-a i sa zapovjednicima afganistanske vojske i policije.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik (slika) pozvao je jučer Srbe koji su u službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) da ne idu na vježbu koju NATO organizira u Gruziji, a hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić zbog toga je pozvao Visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka (koji trenutno boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj) da hitno smjeni Dodika a od državnog tužitelja Milorada Barašina zatražio je pokretanje kaznenog postupak protiv premijera RS-a.

Dodik je jučer novinarima u Banja Luci izjavio kako se protivi sudjelovanju pripadnika OS BiH u vježbi NATO koja se održava u Gruziji. Rekao je kako je za njega najvažnije održati dobre odnose s Rusijom.

"Ja sam protiv tog sudjelovanja... Pozivam ljude, Srbe, koji treba tamo da idu, da ne odu", rekao je Dodik.

Odlukom Predsjedništva BiH donesenom još prije godinu dana, vojska te zemlje preuzela je obvezu poslati dvadesetak vojnika i časnika na vježbu u Gruziji.

Reagirajući na Dodikovu izjavu, hrvatski član Predsjendištva BiH Komšić ocijenio je kako je rječ o poticanju na kazneno djelo koje se odnosi na neizvršenje i odbijanje provedbe zapovjedi što je kažnjivo po kaznenom zakonu BiH.

Komšić je stoga od državnog tužitelja Barašina zatražio provedbu kaznenog postupka protiv Dodika a Visokom predstavniku je predložio da iskoristi svoje ovlasti i smijeni entitetskog premijera s dužnosti.

"Milorad Dodik ovim je stavom i izjavom ugrozio dalji put BiH u NATO i istodobno prekršio odluke državnih tijela vlastite zemlje i doveo u pitanje strateško opredjeljenje BiH za punopravno članstvo u NATO-u", stoji u Komšićevoj izjavi dostavljenoj medijima.

Sam Visoki predstavnik Inzko je, gostujući u programu TV Federacije BiH (FTV), sinoć je najavio kako će pozorno razmotriti cijeli slučaj.

Na vježbi u Gruziji nalaze se i pripadnici OSRH.

Punopravnim članstvom u NATO-u Hrvatska je ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva, pridružila se najuspješnijoj političko-sigurnosnoj organizaciji u svijetu i vratila se u krug zemalja u koji je oduvijek pripadala, a svojim je odlučnim vodstvom, otvorenošću za suradnju i snažnim zauzimanjem za proširenjem saveza tome značajno pridonio glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer, rekao je danas u Zagrebu hrvatski premijer Ivo Sanader.

Sanader je to rekao u govoru na svečanosti uručivanja Velereda kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom glavnom tajniku NATO-a kojim je odlikovan na prijedlog hrvatske vlade i odlukom predsjednika republike za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Hrvatske i promicanje suradnje između NATO i Hrvatske.

Jaap de Hoop Scheffer, po riječima hrvatskog premijera to je odličje zaslužio svojim odlučnim vodstvom, otvorenošću za suradnju i snažnim zauzimanjem za proširenje Saveza na one demokracije koje ispunjavaju sve potrebne uvjete.

"Ulaskom u NATO Hrvatska se pridružila toj zajednici zapadnih demokracija. Hrvatska se vratila u krug zemalja gdje je oduvijek pripadala. Hrvatska se vratila kući", kazao je predsjednik hrvatske vlade.

Sanader je članstvo u NATO-u ocijenio osobito važnim u današnjim turbulentnim vremenima globalne krize jer se njime otvaraju nova tržišta za hrvatske izvoznike, privlače se nova ulaganja te se potiče razvoj novih tehnologija, na obrambenom, ali i na ostalim područjima gospodarskog i društvenog života.

Premijer je posjetio kako nije bilo jednostavno ostvariti strateški cilj ulaska u NATO i kako se na tom putu Hrvatska uvjerila u to tko su joj istinski prijatelji, među koje "sasvim sigurno pripada Jaap de Hoop Scheffer" koji je podržao Hrvatsku u reformama obrambenog sustava, ispunjenju svih političkih i gospodarskih kriterija te njezinu transformaciju od primatelja međunarodne pomoći do aktivnog sudionika u promicanju svjetskog mira i sigurnosti.

"Zajedno s ostalim zapadnim demokracijama, Hrvatska danas pridonosi stabilizaciji i razvoju Afganistana i drugih kriznih žarišta. Hrvatski vojnici, redarstvenici i diplomati pod zastavom NATO-a, UN-a ili EU, stvaraju uvjete za bolju budućnost, za svijet tolerancije, suradnje i napretka", istaknuo je hrvatski premijer.

Po njegovim riječima, Hrvatska kao članica NATO-a te vrijednosti na poseban način promiče u susjednoj regiji te podupire sve zemlje jugoistoka Europe u ostvarivanju njihove euroatlantske perspektive.

Sanader je na kraju govora izrazio uvjerenost kako kraj puta u članstvo NATO-a podrazumijeva početak novog razdoblja suradnje, prije svega u ostvarenju sljedećeg cilja Hrvatske, punopravnog članstva u EU.

Scheffer je rekao je kako je dodjela tako visokog odličja velika čast za njega osobno i cijeli NATO, zahvalivši na njemu ne samo političkom vrhu zemlje već i cijelom hrvatskom narodu. Parafrazirajući Johna Lennona Scheffer je rekao kako je put u punopravno članstvo NATO-a dug i zavojit i izrazio zadovoljstvo što ga je Hrvatska uspješno prošla.

"Ponosan sam što mogu reći kako je Hrvatska danas snažna i važna zemlja članica NATO-a", istaknuo je Scheffer spomenuvši "ponosne" muškarce i žene u hrvatskim odorama koje je vidio u Afganistanu i na Kosovu, te dodao da je "Hrvatska je danas zemlja koja izvozi sigurnost i krajnje proaktivna članica NATO-a".

Jaap de Hoop Scheffer ustvrdio je kako je članstvo u NATO-u i EU ključni čimbenik trajne sigurnosti i stabilnosti ne samo za Hrvatsku već i cijelu regiju i založio se za ulazak u NATO svih zemalja koje to žele, a zasluže to svojim djelima kao što je to učinila Hrvatska.

"Dopustite mi na kraju da izrazim snažnu želju da Hrvatska vrlo brzo uđe i u preostalu važnu međunarodnu organizaciju - Europsku uniju", kazao je Scheffer.

Scheffer sa Šeksom: članstvo u NATO-u i EU-u idu zajedno

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio je danas glavnog tajnika NATO-a Scheffera koji je tom prilikom rekao da je članstvo u NATO-u važno za sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe te da treba biti blisko povezano s članstvom u EU-u, priopćeno je iz Hrvatskog sabora.

Sheffer je rekao i kako su "euroatlantske integracije relevantne za cijelu regiju, bez iznimki", te je izrazio nadu da će se spor Makedonije i Grčke oko imena države riješiti u dobrosusjedskom duhu, priopćeno je.

Glavni tajnik NATO-a pohvalio je Hrvatsku jer je posljednjih godina obavila velik posao, osobito kada je riječ o prevladavajućem pozitivnom javnom mišljenju prema članstvu Hrvatske u NATO-u.

Također je rekao da su hrvatski vojnici u Afganistanu, na Kosovu i drugim misijama u cijelosti integrirani u NATO-ove strukture i pridonose širenju sigurnosti u svijetu, navodi se u priopćenju Sabora.

Šeks je u razgovoru podsjetio da je Hrvatska ulaskom u NATO ostvarila jedan od svoja dva najvažnija vanjskopolitička cilja te je Schefferu zahvalio na potpori koju je pružao Hrvatskoj na tom putu.

Potpredsjednik Sabora potvrdio je predanost Hrvatske načelu kolektivne obrane, što je osnovna svrha i najvažnija zadaća Saveza, kao i da ostaje odlučna svojim angažmanom pridonijeti stabilnosti jugoistočne Europe, navodi se u priopćenju Hrvatskog sabora.

U Bruxellesu, 06. i 07. svibnja održava se sastanak načelnika stožera članica NATO saveza, na kojem prvi puta Hrvatsku predstavlja načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić. Na spomenutom sastanku sudjeluje predsjedavajući Vojnog odbora Europske unije, hrvatski načelnik koji sudjeluje u radu skupa kao i albanski načelnik koji prvi put predstavlja svoju zemlju u statusu punopravne članice. To je prvi od tri godišnja susreta načelnika stožera najviše savezničke vojne razine. Poslije sastanka prvog radnog dana general zbora Josip Lucić susreo se s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Francuske, generalom zbora Jean Louis Georgelinom.

U srijedu, 06. i četvrtak, 07. svibnja, održan je sastanak Vojnog odbora NATO-a, a 8. svibnja održat će se Konferencija za transformaciju NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer posjetit će u četvrtak Zagreb, gdje će se sastati s vodećim hrvatskim dužnosnicima, priopćeno je u srijedu u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

Scheffer će se u Zagrebu sastati s premijerom Ivom Sanaderom, ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem, ministrom obrane Brankom Vukelićem i potpredsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom.

Premijer Sanader uručit će Schefferu, za čijeg je mandata Hrvatska postala punopravnom članicom NATO-a, odličje Velered kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom.

Scheffer će dužnost glavnog tajnika NATO-a obavljati do kraja srpnja ove godine, a 1. kolovoza tu će dužnost preuzeti bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen.

Rasmussen je imenovan na summitu NATO-a 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu, jednoglasnom odlukom zemalja 28. članica, među kojima je i Hrvatska.

NATO-ove vojne vježbe počele su danas u Gruziji.

"Sve se odvija u skladu s predviđenim planom", rekao je za France presse pukovnik Georgij Kakjašvili, glasnogovornik ministarstva obrane.

Vježbe bi trebale trajati mjesec dana, a u njima će sudjelovati 1.300 vojnika, među kojima i 12 hrvatskih vojnika.

Vježbe će se voditi 20 km istočno od Tbilisija. Vježba je bila planirana i prije ratnoga sukoba Gruzije i Rusije prošle godine.

Zbog najavljenih vojnih vježbi Rusija je pokazala veliko nezadovoljstvo smatrajući Gruziju dijelom svojeg tradicionalnog područja utjecaja te zaprijetila daljnjim zahlađenjem odnosa s NATO-om koji su pogoršani nakon prošlogodišnjeg rata Rusije i Gruzije oko pokrajina Južne Osetije i Abhazije.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev smatra održavanje planirane vježba NATO-a u Gruziji opasnom i pogrešnom odlukom koja neće pridonijeti poboljšanju odnosa Rusije i Saveza.

Hrvatska će unatoč sadašnjim poteškoćama u doglednoj budućnosti postati članicom Europske unije i taj je ishod sasvim izvjestan, bez obzira hoće li za to trebati još godina ili dvije, ocjena je što ju je u ponedjeljak tijekom boravka u Sarajevu iznio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Sudjelujući kao gost-predavač na tribini Bošnjačkog instituta posvećenoj europskim integracijama i ulozi jugoistoka Europe u tom procesu, Mesić je kazao kako je to projekt od povijesnog značenja koji bi trebao potpuno povezati sve zemlje kontinenta.

"Taj milenijski projekt mora biti zaokružen i završen, jugoistok kontinenta ne smije ostati izvan njega jer bi to bilo na štetu kako zemalja naše regije, tako i same Unije", rekao je hrvatski predsjednik.

Ponovio je kako članstvo u Uniji ostaje glavni vanjskopolitički prioritet Hrvatske koja podjednako snažno želi da i ostale zemlje regije postanu članicama EU jer je to jedini jamac trajne stabilnosti i napretka za sve njih.

Mesić je pozvao da se ne prepušta pesimizmu zbog očevidnih poteškoća u funkcioniranju Unije, posebice u svjetlu globalne gospodarske krize.

Unija kakva je sada, kazao je Mesić, funkcionira na načelu uzajamne solidarnosti što bilo kojoj njezinoj članici praktički omogućuje da može spriječiti sve druge u provedbi odluka koja smatra štetnim.

"Takva unija postaje, bojim se, na dugi rok nefunkcionalna, a upravo u današnjem svijetu suočena s potrebom da se profilira kao pravi partner SAD i novim silama poput Kine, Indije ili Brazila, Unija smije biti sve prije nego nefunkcionalna", kazao je Mesić dodajući kako Hrvatska ima puno pravo govoriti o potrebi da se EU mijenja jer na vlastitoj koži osjeća posljedice postojećih mehanizama djelovanja i odlučivanja u njoj.

"Mi smatramo da takvo reguliranje naprosto nije dobro, ne zato što ono nama pravi probleme, nego zato što dovodi u pitanje sposobnost Unije da djeluje zajednički u nekim bitnim trenucima", ocijenio je Mesić.

Pritom je podsjetio koliko je napora Hrvatska do sada uložila kako bi se transformirala iz jedne "poluizolirane države" u partnera kojega EU danas rado prihvaća te kako je od 2000. godine započela provoditi krupne promjene i razbijati nametnute predrasude.

Odgovarajući na pitanja publike, predsjednik Mesić još je jednom istaknuo važnost antifašizma kao zajedničke odrednice suvremene europske politike te je upozorio kako se ne mogu izjednačavati zločini što ih je ciljano i smišljeno provodio Pavelićev režim s pojedinačnim zločinima počinjenim na kraju Drugoga svjetskog rata.

Na Internet portalu Tportal.hr objavljen je članak "Ušli smo u NATO, i što sad?", autora mr.sc. Denisa Redžepagića, asistenta na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Autor u članku izvrsno ocjenjuje prednosti koje članstvo u NATO-u donosi Hrvatskoj kao novoj članici, kao i prilike koje se pružaju gospodarstvu. Međutim, napominje kako je za to potrebna potpora i akcija državnih tijela...

"Premda je ulaskom Hrvatske u NATO postignut značajan politički uspjeh, reakcije su javnosti ostale veoma mlake. Tome je vjerojatno pridonijela aktualna recesija, koja nameće usredotočenje na egzistencijalna pitanja, pa strateške opservacije nisu zanimljive. Deklarativno promoviranje toga događaja samo kroz vojna obilježja i podizanje zastave pred Ministarstvom obrane nije dostatno. Zato je racionalno upitati se, kada već imamo zastavu, 'Ušli smo i što sad?'", napisao je Denis Redžepagić.

"Članstvo Hrvatske u NATO je, dakle, potencijalno mnogo važnija pozitivna promjena u hrvatskom okružju, nego što se to na prvi pogled čini. To nije samo zastava, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i njezina vojna komponenta. Štoviše, poslovna je to i razvojna prilika i za hrvatsko gospodarstvo. Na taj pozitivni vanjski utjecaj treba aktivno reagirati", napominje Redžepagić, čime i završava članak.

Cijeli članak pročitajte na stranicama Tportala, ovdje.

Za Hrvatsku je suradnja s najbližim susjedima od najveće važnosti za konstruktivan i održiv razvoj, rekao je predsjednik Hrvaskoga sabora Luka Bebić danas u Ateni na sastanku šefova parlamenata zemalja Jadransko-jonske inicijative.

Bebić sudjeluje na Sedmoj konferenciji JJI-a koja se bavi regionalnim razvojem, energijom i zaštitom okoliša.

Po Bebićevim riječima, mediteranska dimenzija hrvatske regionalne suradnje obuhvaća i aktivnosti Jadransko-jonske inicijative koja je savršen okvir za politički dijalog i pridonosi jačanju bilateralnih odnosa među zemljama regije i potiče regionalnu suradnju kao najavu intenzivne integracije u Europsku uniju.

Promicanjem standarda regionalnog vlasništva i vlastitog upravljanja, rekao je Bebić, Hrvatska zagovara regionalnu suradnju koja se temelji na razmjeni stručnih znanja, tzv. know-how, osobito u obliku prekogranične i transnacionalne projektno orijentirane suradnje.

U procesu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji prioritet imaju projekti koji potiču gospodarski razvoj, poput umrežavanja prometne infrastrukture u jadransko-jonskoj regiji jer bi takva mreža olakšala pristup turističkim i ostalim resursima u ovome dijelu Sredozemlja, drži Bebić.

Glavni bi prioritet, rekao je Bebić, zato trebala biti gradnja Jadransko-jonske autoceste od Trsta do Igumenitse.

Kad je u pitanju razvoj turizma, rekao je, nužno je posebnu pozornost posvetiti ekološkom aspektu turizma i održiva razvoja.

U ovo doba međunarodne krize naša su društva suočena sa snažnim izazovima, rekao je na otvorenju 7. konferencije JJI-a predsjednik grčkoga parlamenta Dimitrios Siufas. Zato je potrebna suradnja, rekao je, kako bismo odustali od štetnog protekcionizma i zajedničkim akcijama prevladali poteškoće.

Siufas je pozdravio hrvatski i albanski ulazak u NATO i snažno podupro sve zemlje regije u njihovu nastojanju da uđu u euroatlantske integracije.

I grčka minsitrica vanjskih poslova Dora Bakojanis u pozdravnom je govoru rekla kako je u ovome trenutku globalne krize nesigurnost jedini siguran faktor. Čarobnoga rješenja za izlazak iz krize nema, rekla je, nego je nužan zajednički napor.

Grčka kao jedna od najstarijih članica EU-a, a najstarija u regiji, pozdravlja uspjeh Hrvatske i Albanije koje su ušle u NATO, rekla je Dora Bakojanis i dodala kako bi taj usjpeh morao biti poticaj i ostalim zemljama regije u njihovu približavanju euroatlantskm integracijama.

Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na konferenciji o razvoju i sigurnosti Jadranskog i Jonskog mora u Anconi 20. svibnja 2000. Anconsku deklaraciju kojom se zemlje toga područja obvezuju na suradnju u brojnim područjima, usvojili su ministri vanjskih poslova tadašnjih članica, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a danas su u Inicijativi i Srbija i Crna Gora.

Posebnu pozornost Inicijativa posvećuje jačanju mira i sigurnosti u tom dijelu Europe, te dobrosusjedskim odnosima, gospodarskom ravoju, prometnoj povezanosti, suzbijanju svih oblika kriminala, tehničkoj i stručnoj pomoći, zaštiti okoliša, zdravstvenoj i kulturnoj suradnji, te razvoju turizma i pomorskoj suradnji.

Nakon ulaska u NATO, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) u potpunosti je obnovilo svoje Internet stranice. Tako se na njima sada može naći pregršt informacija, ali i brojni novi audiovizualni materijali.

Uz nedavno objavljene materijale može se naći i Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske (OSRH) za 2008. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu. Iz izvješća se može vidjeti stanje OSRH pred ulazak u NATO.

Preporučamo posjetu novih stranica MORH-a, www.morh.hr.

Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava za 2008. godinu možete skinuti ovdje.

Posada portugalskoga ratnog brod Corte-Reala, koji plovi Adenskim zaljevom u sklopu NATO-ovih snaga zaustavila je, razoružala i nakratko zatočila 19 somalskih gusara naoružanih eksplozivom, nakon što su oni u Adenskom zaljevu pokušali napasti jedan norveški tanker, izvijestili su u subotu NATO-ovi dužnosnici.

To je prvi put da su NATO-ove snage uspjele presresti gusare naoružane eksplozivom, izjavio je komodor portugalske fregate Alexander Santos Fernandes.

Portugalci su zaplijenili dinamit velike razorne snage, četiri jurišne puške te devet raketnih ručnih minobacača. Promatrači tvrde da se s oko kilogram pravilno upotrijebljenog eksploziva može napraviti veća rupa na brodu, što može rezultirati njegovim potonućem.

"Brod s gusarima zamijetili smo na 20 nautičkih milja južno od naše fregate, a s obzirom na to da smo im bili najbliži, odmah smo poslali svoj helikopter", rekao je Fernandes. Zatočili smo gusare, no nakon konzultacija s portugalskim vlastima pustili smo ih, jer nisu napali portugalske državljane ni njihovu imovinu. Odluka o puštanju gusara ovisi o zakonu određene države. Specijalne portugalske snage iskrcale su se na brod ne ispalivši nijedan metak.