OPSA blog

Sjedinjene Države u petak su pozdravile odluku Francuske da se, nakon 43 godine izbivanja, vrati u integrirano zapovjedništvo NATO-a, ističuči da će se time "ojačati vojne sposobnosti Saveza".



"Des nouvelles merveilleux - divna vijest", odgovorio je na francuskom glasnogovornik State Departmenta Gordon Duguid na traženje da komentira izjavu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o punom povratku njegove zemlje u vojni ustroj NATO-a, na 60. obljetnicu Saveza na summitu u Strasbourgu i Kehlu, 3. i 4. travnja.
"Mi to pozdravljamo svim srcem. Francuska je jedna od najaktivnijih vojnih članica Saveza, iako nije u cijelosti integrirana u njegove vojne strukture. To će pomoći da se ojačaju vojne sposobnosti Saveza", naglasio je glasnogovornik Duguid.

Integriranje Francuske u zapovjednu strukturu NATO-a u Bruxellesu olakšat će komunikaciju među svim vojnim i političkim subjektima Saveza, rekao je Duguid, ističući spremnost SAD-a da pomogne Francuskoj u tome.
Francuski predsjednik Charles de Gaulle razbjesnio je SAD 1966. godine, kada je odjednom povukao Francusku iz zapovjedne strukture NATO-a, tvrdeći da time čuva francusku neovisnost u međunarodnim odnosima.
Sarkozy je odbacio tu degolističku dogmu koja je dugo uživala podršku u Francuskoj, ističući da kao nuklearna sila Francuska ostaje izvan nuklearne koordinacije NATO-a, a povratak u zapovjednu strukturu Saveza otvara put njezinom većem utjecaju kod odlučivanja o novim misijma Saveza u razdoblju nakon Hladnog rata.

Odluka o kojoj se široko raspravljalo prije nego je formalno objavljena, obilježava još jedna značajan korak u naporima Sarkozya na zbližavanju Francuske i SAD-a, poslije razdoblja udaljavanja, ocijenio je u četvrtak The Washington Post.

Osim odluke o izvlačenju iz integriranog zapovjedništva Saveza, Charles de Gaulle je potjerao iz zemlje tisuće američkih vojnika stacioniranih u Francuskoj, kao i sjedište NATO-a koje je do tada bilo u predgrađu Pariza.
No u roku od godinu dana uklonjen je mogući negativni učinak tog poteza na spremnost NATO da odgovori na moguću sovjetsku invaziju na zapadnu Europu, glavnu sigurnosnu prijetnju u tadašnjoj strategiji Saveza.
U tajnim sporazumima američkih i francuskih dužnosnika, tzv. Lemnitzer-Aillert sporazumima, detaljno je predviđeno kako će se francuske snage hitno vratiti u zapovjednu strukturu NATO-a ako izbiju neprijateljstva Istok-Zapad, navodi Post.

Nakon završetka Hladnoga rata, misija NATO-a je redefinirana, pa je Savez 1990-ih krenuo u misije izvan svojih granica, kao što su misije u BiH, na Kosovu i u Afganistanu, u kojima je jedan od najvećih doprinosa davala Francuska, zemlja s najbrojnijom vojskom u Europi - 259.000 vojnika u redovnom i 419.000 u pričuvnom sastavu.

U misiji ISAF-a u Afganistanu, Francuska ima više od 3.000 vojnika, a otkako je Sarkozy postao predsjednik oni su proširili svoju ulogu i na borbene misije.
"Mi šaljemo naše vojnike na teren ali ne sudjelujemo u odboru gdje se odlučuje o njihovim ciljevima. Vrijeme je da se prekine takvo stanje, jer je to u interesu Francuske i Europe", rekao je Sarkozy u srijedu u govoru u Zakladi za strategijska istraživanja u Parizu.
"Naša strategija ne može ostati zarobljena u prošlosti kada su se uvjeti naše sigurnosti radikalno promijenili", rekao je Sarkozy, ističući kako će Francuska biti jača i utjecajnija jer će sudjelovati u odlučivanju.

Prema sporazumu koji se još usuglašava, francuskim generalima bit će povjereno regionalno zapovjedništvo NATO-a kod Lisabona, te studijska skupina za Savezničku zapovjednu transformaciju u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virginiji, koja izrađuje planove za buduće misije NATO-a.
Povratak u integrirano zapovjedništvo NATO-a također će tražiti od Francuske da nešto poveća financijski doprinos Savezu, koji je oko 175 milijuna dolara godišnje, ili 7,5 posto ukupnog proračuna. To predstavlja neznatni dio vojnog proračuna Francuske, koji je ove godine procijenjen na 44 milijarde dolara.