Danski premijer Anders Fogh Rasmussen (slika) među političarima i u medijima sve se više pojavljuje kao najizgledniji kandidat za novoga glavnog tajnika NATO-a, a za tu dužnost ga kvalificiraju napori koje je uložio pri širenju Europske unije te u Afganistanu, prenose novinske agencije.
Danski premijer odbio je danas komentirati nagađanja da je najizgledniji kandidat za glavnog tajnika NATO-a. "Jasno kažem, ne želim danas komentirati ta pitanja", rekao je danski premijer danas novinarima poslije sjednice vlade.
Britanski dnevnik Financial Times objavio je u utorak da su London, Pariz i Berlin suglasni oko Rasmussenova imenovanja, a o dogovoru kancelarke Angele Merkel i njezina britanskog kolege Gordona Browna s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o tome još u subotu je pisao njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung.
"Rasmussenovo odbijanje komentara potvrda je da je on kandidat. U protivnom, odgovorio bi da ga to mjesto ne zanima", rekao je analitičar Henrik Qvortrup za dansku TV2 News, javlja AFP.
Reuters ističe da se među imenima za idućega glavnog tajnika NATO-a spominju poljski i norveški šefovi diplomacija Radoslaw Sikorski i Jonas Gahr Stoere, kao i bivši britanski ministar obrane Des Brown.
No, glavni tajnik iz istočne Europe vjerojatno bi razgnjevio Moskvu, a Norvežaninu je zapreka što njegova zemlja nije dio EU-a. Britanija je, pak, nedavno imala glavnog tajnika NATO-a u liku Georgea Robertsona.
Dužnost glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza tradicionalno obnaša Europljanin.
Međutim, kanadski ministar obrane Peter MacKay odbio je u ponedjeljak isključiti sebe kao kandidata rekavši da nacionalnost ne smije biti zapreka.
Sjedinjene Države tek trebaju odlučiti koga podržati, piše Reuters, a Amerikanci su dali do znanja da se Danska pokazala kao vjeran saveznik.
Rasmussen je stekao ugled kao kompetentan i usredotočen lider koji dobro obavlja poslove. Za danskog predsjedanja Europskom unijom 2003., on je uspješno zaključio sporazum o članstvu za 10 novih članica, uglavnom iz istočne Europe.
Daniel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u napominje da Rasmussen razumije političku dinamiku NATO-a gdje se sve odvija konsenzusom država saveznica.
Premijer od 2001., Rasmussen je podržao američku invaziju na Irak 2003., i onamo uputio danske vojnike, a pozvao je i članice NATO-a da upute više vojske u Afganistan, gdje se 750 danskih vojnika bori protiv talibana.
Rasmussen dobro govori francuski i ljetuje u Francuskoj što ga čini prihvatljivim kandidatom za službeni Pariz koji se vraća u vojne strukture NATO-a.
Ono što Rasmussenu ne ide u prilog jest loš imidž u islamskome svijetu kakav je stekao 2006., kada se odbio ispričati muslimanima za karikature proroka Muhameda što ih je objavio danski list te izazvao prosvjede, nasilja i osude u muslimanskim državama.
Imenovanje za čelnu poziciju NATO-a neke osobe koju muslimani osporavaju ne bi baš bilo u interesu Saveza koji vodi operacije u Afganistanu, drže neimenovani izvori na koje se poziva Reuters.
Niozozemcu Jaapu de Hoopu Schefferu mandat na dužnosti glavnog tajnika istječe 31. srpnja, a NATO bi njegova nasljednika mogao izabrati na summitu 3. i 4. travnja kada slavi 60. obljetnicu osnutka.
Post je objavljen 10.03.2009. u 21:19 sati.