OPSA blog

Vijeće sigurnosti UN-a jučer je saslušalo izvješće glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona o preustroju misije UNMIK-a na Kosovu nakon stupanja na snagu kosovskog ustava 15. lipnja, pri čemu je dobio potporu većine članica Vijeća, uključujući Sjedinjene Države, zemlje EU-a i Hrvatsku. Manji dio članica Vijeća, na čelu s Rusijom, usprotivio se preustroju misije UNMIK-a bez izričitog pristanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je u govoru na sjednici predloženi preustroj UNMIK-a odbacio kao apsolutno neprihvatljiv.

Ističući da se s donošenjem kosovskog ustava UNMIK, kao prijelazna uprava UN-a na Kosovu, susreće s novom realnošću, Ban Ki-moon je u izvješću predložio da u segmentu međunarodne civilne prisutnosti na Kosovu vodeću operativnu uloga preuzme policijska misija Europske unije - EULEX s 2.200 pripadnika, čiji se razmještaj odgađa mjesecima upravo zbog protivljenja Rusije u UN-u. "Proširena uloga EU-a je u interesu UN-a, međunarodne zajednice u cjelini i svih zajednica prisutnih na Kosovu", ocijenio je glavni tajnik. Misija EULEX-a bila bi razmještena na Kosovu unutar pravnog okvira preustrojenog UNMIK-a i rezolucije Vijeća sigurnosti 1244., odnosno pod pravnim okvirom UN-a. "EU će preuzeti povećanu operativnu odgovornost u područjima međunarodne policije, pravosuđa i carine na Kosovu, unutar preustrojenog UNMIK-a i mandata uspostavljenog rezolucijom 1244. i pod okvirom koji drži moj posebni predstavnik" Lamberto Zannier, naglasio je Ban Ki-moon. UNMIK bi nakon preustroja zadržao niz funkcija, vezanih za dijalog o provedbi odredbi vezanih za - "policiju, sudove, carinu, promet i infrastrukturu, granicu i srpsku baštinu", dodao je.

Ističući da u 40 godina svog diplomatskog iskustva nije naišao na složenije i osjetljivije pitanje od Kosova, koje traži "izvanrednu objektivnost i ravnotežu", Ban je rekao kako preustroj UNMIK-a predložen u izvješću ima za cilj očuvati i učvrstiti rezultate postignute u burnih devet godina prijelazne uprave UN-a i stvoriti temelje za napredak Kosova. "Krajnji ciljevi su postići ukupnu stabilnost Kosova, zaštiti i promicati interes svih njegovih zajednica i održati mir i sigurnost na Kosovu i okolnim područjima", rekao je.

Predloženom preustroju UNMIK-a i prepuštanju vodeće uloge misiji EULEX-a, usprotivio se predsjednik Srbije Boris Tadić u svom govoru na sjednici Vijeće sigurnosti, ističući kako je to apsolutno neprihvatljivo i da Srbija nikada neće pristati na neovisno Kosovo. On je osudio i odluku NATO-a da obučava nove kosovske sigurnosne snage s 2.500 pripadnika. Tadić se zahvalio većini od 192 članice UN-a, koje još nisu priznale Kosovo, na "poštivanju međunarodnog prava".

Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu u svom je istupu na sjednici snažno podržao izvješće Ban Ki-moona, te uzvratio Tadiću da su 43 zemlja već priznale Kosovo i da nova priznanja stižu svakoga mjeseca.

Hrvatski veleposlanik u Vijeću sigurnosti Neven Jurica podržao je prijedlog Ban Ki-moona, ističući kako je "spremnost EU da proširi svoju ulogu u području vladavine prava na Kosovu kroz misiju EULEX, te pun i brz razmještaj te misije na cijelom teritoriju Kosova, najbolje jamstvo za očuvanje uspješnog naslijeđa UN-a na Kosovu". Veleposlanik Jurica je u svom istupu čestitao narodu Kosova na prihvaćanju "jednog od najnaprednijih Ustava", posebno u području zaštite ljudskih i manjinskih prava, kojim se "Kosovo reafirmira kao istinski europska zemlja". Zaželivši ljudima na Kosovu "svu sreću u upravljanju vlastitim životima" nakon niza teških godina, te ulazak u UN, druge međunarodne organizacije i u euroatlantske integracije, Jurica je ponovio spremnost Hrvatske da Kosovu, kao i drugim zemljama regije, pomogne na putu u NATO i EU.

Veleposlanik SAD-a Zalmay Khalilzad, koji predsjedava Vijećem u lipnju, snažno je podržao prijedlog glavnog tajnika UN-a, ističući da mu "rezolucija 1244 daje mandat za preustroj UNMIK-a, koji će osigurati na prisustvovanje UN-a na Kosovu ostane relevantno i ispred dramatičnih promjena na terenu". Khalilzad je oštro kritizirao Beograd zbog provedbe politike "faktične" podjele Kosova i poticanja kosovskih Srba protiv sudjelovanja u zajedničkim institucijama na Kosovu.

Srbijanski predsjednik Tadić odbacio je te optužbe, ističući kako Beograd ne blokira kosovske Srbe da sudjeluju u radu tih institucije, već su oni sami od toga odustali jer "ne daje rezultate".