ISKONSKI PAG

srijeda, 29.01.2014.

FINILA JE I OVA !

- Fala dragom Bogu, da je i ovo sveršilo, već san se štufa svaki dan dohajat ovde na ovu terapiju.

- Koda san Te ja tira da dojdeš na terapiju. Da Te ni bolilo nebi bi doša. Pa je Ti ca boje?,nisan Te ni pita, svi ovi dani.
- Da mi ni boje, nebi bi osta dokraja, ca bi bi mujen čuhat ovde tvoje pizdraije ca stalno govoriš.
- Onda, za karneval ne greš doli ?
- Reka san Ti da mi ni ni na kraj pameti poć doli.
- Kada bude tribalo parićat apartmani, pervi ćeš bit doli. Di štivaš više ti šoldi?
- E, moj haenesovac ti meni govoriš za apartmani, tebi kome je Borko pervom ucini hotel ispred kuće, da nanki more više ne vidiš, koda živeš na Vangrada, a ne na Goliju.

- Mi smo bili za napredak našeg grada pa se nismo bunili kontra hotela, a koliko ja znan u Pag se govorilo da je to Čačićev hotel.
- Zato ti je mujenjace Borko pervi izaša iz haenesa, ca su ovoga potirali iz stranke.

- Ca mene briga, nisan ja Čačiću derža šteriku nego Borko, pa neka on misli zac su ovoga potirali ća. Morebit ga zato boliju lebra.
- Ka lebra?, ne govori u zagonetke.
- Ništa ja ne govorin u zagonetke, Ti jako dobro znaš ca san reka.
- Nisan zna da je Rika igrala u Pag. Jesi vidi ti na onu sliku ku si stavi na internet kako se najdeju igrači istog sluha. Pokojni Ive Benzija je sta do sada pokojnog Minte, dva veznjaka a Patka Bošanar napadač do napadača Radovića. Baš san se malo zageda, pa mislin, je to slučajno, ili je tako Bog sti.

- Ni ono u Pag, nego u Vlašići, ki su jedini na otoku onda imali ravnu ledinu di se mogla igrat ta utakmica.
- Ca nisu mogli igrat u Hunjci?
- Ne, nego u Mirožić. Samo Ti zajebavaj, intanto Škufo sigurno nima one slike, a pisao je knjigu o paškom nogometu. Ca mu ja mogu.
- Kada se sitin koliko je judi od otoka igralo nogomet, znaš da bi se mogla složit jedna dobra ekipa.

- Sada nemoj cekat godišće dan da dojdeš na terapiju. Vidiš kako Ti je pomoglo. Nisi više u godišća kada nebi triba mislit o svome zdravju.
- To si dobro reka. Pozdravi mater ako se cuješ sa njon, jer Ti oca ne vidin. Više ne gre ugrad, pa ga ne mogu vidit. Mate je dobar covik, uvik je bi miran, još dok mu je kum Mikić bi živ doša bi namo na Macel, pa bismo se znali zismijat, ovako ca moreš, godišća i zdravje ciniju svoje. Pokojni Mikić je pripovida kako je u Dinjišku kada su se bili požalovat, jer mu je od prijatelja sa broda umerla mat, malo se zipili, pa Ti je otac zapiva:"Uzmi sve što ti život pruža", umra san od smiha.

(dva kuma sa ženamin, a di drujdi nego u Belvi na tanci, u kerneval)

- Doni san ti travarice kako si naruci, drugo nisan moga.
- Mito i korupcija, a' kumpare.
- Jebi ga, dok moreš nemoj nikad reć, ne. Ala Bog i stoj mi dobro.
- Ala Bog i vidimo se.

ponedjeljak, 27.01.2014.

MILAN MINTA RUŽIĆ (1955 – 2014)

Jučer je nogometnom Rijekom odjeknula ružna vijest da nas je napustio vrsni Rijekin nogometaš Milan Minta Ružić.
Jedan od najboljih riječkih nogometaša svih vremena, Milan Minta Ružić, rođen 1955. godine, umro je u Rijeci nakon teške bolesti.
Milan Minta Ružić izgubio je u 58. godini jedinu utakmicu u životu koju nije mogao pobijediti.
Ružić je postao standardni igrač najbolje generacije Rijeke svih vremena, koja je osvojila dva Kupa ('78, '79) i iznjedrila čak osmoricu (Hrstić, Avramović, Ravnić, Kustudić, Desnica, Cukrov, Jerolimov, Ružić..) A-reprezentativaca bivše države. Takvu koncentraciju kvalitete Rijeka nikada u povijesti nije imala.
Mintu sam upoznao radeći u NK Rijeci, vrlo susretljivog i dragog sugovornika koji se nije libio govoriti svojom ćakavštinom. Sjetio sam ga susreta u Pagu, gdje mi je rado govorio o tom susretu. Njegov tadašnji suigrač bio je Mirko Šugar, Kolanjac koji je živio u Pag. Prijateljevao je sa našim Tonćom Bobićem bivšim vratarom Rijeke, Marjanom Glavanom, a ja sam ga podsjetio da je i Duško Paro Pažanin koji je sa Opatijskim Suvenirima svirao na bijeloj noći u hotelu Bellevue i koji je napisao himnu NK Rijeci.
Toliko isprepletenosti Paga i NK Rijeke.
Na ovim mojim fotografijama vidimo Mintu do još jednog preranog otišlog nogometaša, Ivu Benziju, sada na nebeskim prostranstvima mogu igrati svoju drugu utakmicu.
Pokoj im vječni !

Milan Minta Ružić (čuči drugi slijeva), do njega pok. Ive Benzia, sa čipkom u ruci ondašnji kapetan Srećko Juričić, danas sportski direktor, Mirko Šugar (čuči četvrti zdesna).

petak, 17.01.2014.

POCELI SU, MARE BALI !

- Čuhaj me vamo, jesi čita u nediju Novi List?
- Čita san, pa ca?!
- Kako pa ca, ca nisi pročita Šuljićev tekst o Borisu Caskinu?
- Pročita san.
- Zadnji si mi put reka, da Ti prepišuješ a ja bi reka da je Šuljić od tebe prepisa tekst.
- Mi smo Borisa poznivali svako od svog kantuna. Verujen da ga je Branko više pozniva i bi boji sa njin nego ja, na koncu oba dva su Novajci. Ja san svoje osjećaje stavi na kartu, pa posli na svoj blog. Nisi bi jedini ki je reagira na onaj tekst i to mi je drago.

- Nekoliko san put pročita ono ca si napisa o Boži Berciću, nisan najprvo verova ono ca pišeš o rodu, pa san na kraj doša do toga da su i teta Ruža i sin joj Šime, nani ti Katici Lučinki bili pervi rojaci. To mi nikako ni hodilo uglavu. Kako to more bit?
- Ja san to lipo napisa, a Ti mi na pervu nisi verova i zato mi je drago da si doša do toga. Vidiš kako je u Pag isto moguće da se pozakoniju a da imaju isto prezime, nemoj me opet bledo gedat.
- A, ki je to osta na isto prezime?
- Odma ću Ti reć. Naša teta Marija Bercika sestra od barba Bože, bila je Kustić i udala se Kustić, to Ti je Diogenova mat. Onda Ti je Marija 'ćer od pokojnoga inženjera Mićela bila Fabijanić i pozakonila se Fabijanić. Onda žena od materinog rojaka Andreje Luče, bila je Crljenko i udala se Crljenko. Eno Ti Sabastijan i žena mu, bila Karavanić, pozakonila se Karavanić.
- Ma ti se mene popizdi. Kako ti to sve znaš?
- Ki pita, ne skita!
- Neću više sa tobon govorit o tome ki je kome u Pag rod, jer ću sveršit u ovu žutu kuću do tebe.
- Vidiš da si u Pag, moga si lipo poć na socij i zatancat.
- Jebi se ti i sociji. Ca su to sociji?, sada su i to deventali.
- Da si malo više u Pag, morebit bi zna ca su sociji, ovako i ti, kako i puno njih u Pag, nemaju pojma ca su to sociji.

- Nego da te pitan, kada si već kod tih socija, oćeš poć za karneval u Pag?
- Oću, kako ne, pa trajekt cekat u Stinicu i tri kvarti od ure se vozit do Stare Nevaje.
- Pravo imaš, već san zaboravi da trajekt više ne vozi od Prizne. Jesi vidi koliko nan znači ta Prizna. I, o njoj si pisa.

- Da si u Pag nebi ti triba veštit, ka ca ga sad nosiš. To si se ranđa za terapiju, nebi triba mislit oćeš se maćat ili nećeš. Na koncu, kad je karneval, možeš po Pagu i u piđame hodit, niki ti neće reć da si za žutu kuću, nego će svi govorit: "Pogedaj kako se lipo maškara", još ti ki si od plemenitaške fameje.
- Samo ti zajebavaj, dobro si reka da je sada piđama najboji veštit. Samo vidiš ca se dogaja, da je svit sve više doma uz televiziju, jer nima šoldi nanki za papar, a kud na tanci poć, zato je najboje bit doma uz piđamu.

- Ca ti ja mogu. Poceli su, Mare bali! Baren je tako cera Obersnel reka na tiskovnoj konferenciji, to se sada tako rece. Ko Te bude voja, moremo se poć zipit pa ćemo bit pametniji.

- Odi ti mujenjace, ja ne gren.
- Ma misli san sa ženamin, ne ja i ti sami, ca si mujen u ova sumnjiva vrimena.

- Ala, vidimo se sutra, još da zduran ova dva tri dana ca mi je ostalo pa da te moje oci više ne vidiju.
- Baš ti fala!

nedjelja, 12.01.2014.

MAŠKARE, CA MOGU MAŠKARE !

Kako vrime brzo leti. Pred tri godišća sam na jednom paškom portalu koga više ni, napisa jedan tekst ili boje reć proglas o pocetku karnevala. U ton proglasu san pozva svih da ne stojiju doma, nego neka se parićivaju i daju sve od sebe za karneval.
Iman osjećaj da se ovaj blog čita i prati više nego ca se prati taj pokojni portal, pa verujen da ima judi ki nisu pročitali taj tekst. Kako je sve opet cera pocelo, a naslov tog teksta je bi: "Pocelo je, pocelo" pa da se sitimo još jedan put tog proglasa.

Svim paškinjamin i pažanima i svima onima ki voliju karneval dajemo na znanje da sva vlast prelazi u ruke «Karnevala», od ove subote do pocetka «korizme» ili ciste sride. Time smo dobili svu vlast, a sve grihe uzimamo na svoja pleća. Govorim Vam, nima boje stranke od «Karnevala». On ne išće da grete glasovat za njega, nego samo govori: «dižite se, išćite robu za maškare, aktivirajte sve one ki moraju vodit računa di ćete sve svoje grihe i brige, utopit u žmuj paške žutice, u tren jubavi, po paškim škurin kantunima, kada Vam niki ne smi reć nanka jednu besedu». On ki ni zadovojan ovim proglason, neka gre u Bilinu konobu i zipije se od nemoći. Bepo će mu bit zahvalan.
Nema, bojeg poretka od «Karnevala», niki Vas neće zatvorit radi toga. Niki Vas neće pitat: «jesi glasa za karneval !?». Ca mujeniji to boji, ca maškaraniji to još boji, a naš Lovro Kantirić je reka: «vedro pasivajmo ulicamin, smijmo se i veselimo čak i onda kad bi nan suze morale doć na oci, jer tu je karneval ki će sve uredit, tu su dani kad se sve zaboravi i kad sve pomunješa ili se pravi munjeno», i u to ime, držimo se našeg izborničkog slogana:

BAŠ NAS BRIGA!

Novi portal ki promovira paški karneval je najavi da u subotu pocimjeju "Karnevalski sociji". Lipo je da su se obnovili sociji. Svi se pitamo ca znači ta beseda "socij".

Teško je nać tu besedu bilo di, međutim naša san jedno tumačenje te besede, ko mi je bilo najbliže ovin našim paškim socijima, a to je da su sociji mista za druženje. Ca mene najviše pjaža, to je da se na socijima tanca pod mišnicama i armonikon. Drago mi je ca su pokojni barba Božo i teta Tatjana bili učesnici pervog socija, i verujen da se "Komunist star" neće jutit ca sam mu ukra jednu sliku sa bloga sa barba Božon na pervi socij.

Takvi su bili u Pag sociji, dok se Pag ni pojavi kapelnik Šime Dešpalj i napisa paško kolo.

Jedno je sigurno dobro od toga da je tim kolon maestro Dešpalj svas paški puk dove na pijacu. Sve one ki su se mašakarali, do onih ki su došli samo zakolat, i na kraju do onih ki su samo stali po kantunima. Najviše su bile matere ke su nastojale ca in ćere ciniju, i oni ki su škvadrivali, i svi su doboro došli. Sa druge strane time su nestali sociji. Neka paški karneval ostane dio onoga ca baštinimo od starih i ca je jedna tradicija ku se nesmi zapustit. Ca više, triba je njegovat i oplemenjivat, jušto ovako kako je ucinla Markova kumpanija sa socijima.

I ovo godišće, kako i lani, a već tradicionalno na blajdan Sveta tri kraja, dizanjen i prvom zvonjavom velikog željeznog zvona službeno su poceli karnevalski dani ovde na Grobnišćini, o tome morete pročitat na ovom blogu. Naš barba Duško Žeželić doša nan je reć da će sutra selon proć "Dondolaši", pa neka dojdemo na gušternu di docekamo "Dondolaše".

Kako nećemo doć. Lani je Mateo imao šest miseci, sada godišće i pol i toliko pokazuje voje da neće bit straha za njega.
Već je ovo lito u Pag na litnji paški karneval bi glavna atrakcija. Nana ga je obukla u nošnju kako je i obećala.

Frenki je ovo godišće avancira od Dondolaša je posta kapo, i sada vodi Dondolaše na čelo kolone. On upravlja njima, kuda ćeju hodit, kako će se ponašat, kada će dondolat, a kada fermat. Bilo bi lipo da usporedin kako je to izgledalo lani a kako ovo godišće.

Dio paškog duha san da i ja, pripomoga san in u pismi, ca ih je malo iznenandilo, jer me takvog neznaju, ali su mi lipo na kraju rekli: fala na glasu. Bilo mi je drago, jer je pored mene bi sused glazbenik ki je i učesnik MIK-a, pa me i on sa cudon geda. Ca im ja mogu, kada mi je pisma u kervi.

Neki judi ovde govoriju da je doba karnevala, peto godišnje doba koliko dugo zna trajat. To mašakarano godišnje doba ovo godišće će trajat od 11. jenara pa do 5. marca, ca oće reć osam subota ludovanja, a onda veseju i zadovojstvu karnevalistima nima kraja.
Ca još za kraj reć?! Paški karneval je osta prkosan vrimenu i prostoru, on bi treba postat brend grada Paga, on je del hrvatske prepoznatljivosti, on je otvoren svakon coviku dobre voje ki želi pobić od ove jadne svakodnevnice, di nas političari kradeju i varaju i ki su mašakarani toliko da ih ne moremo poznat, koliko maski na licu imaju Zato iskoristite karneval za smih i zabavu.

Sva vlast karnevalu, živi i veseli bili!

petak, 10.01.2014.

ODE, BARBA BOŽO !

- Ni vrag da si se prestraši pisat, od kada san ti reka da pišeš pizdarije? Još si to i na internet stavi ca san ti reka.
- Nisan se prestraši, nego san se štufa pisat i sve više se pitan, ca se ja zajebavan sa ovin pisanjen.
- Ne budi mujen, nastavi ti pisat, meni se pjaža to ca pišeš o našin judima i našen gradu.

I dok smo ovako nas dva čakulali oko moga pisanja, zazvoni telefon i zove me jedan Barbaćanin. I on čita ca ja pišen i oće me angažirat oko ujedinjenja svih nas na otoku, pa bi ja doša kako neka potpora. Nisan razumi do kraja ca mi oće reć, ali san mu obeća da ćemo se nać na piće jer preko telefona se o tome ne govori. Vjerujen da njegove namjere nisu loše, jer mu znan oca i mater. Mater mu je smanon radila, pa verujen da to ni nešto falšo. Vidit ću ca će on reć, pa ću Vas o svemu obavijestit.
Kad san doša doma zove mat da je umra barba Božo. Malo me je to strenulo.
Criti san se sa Andreom prije blajdani, pita san ga za oca i reka mi je da je dobro. Još san mu reka neka ga puno pozdravi. Obeća je da oće. Ca se to unaglo dogodilo?
Govori mi mat, da mu je navecer bilo loše i da se više pomoć ni moglo.
Ode barba Božo Bercić.
Barba Božo je pervi rojak mojoj pokojnoj nani Katici Lučinki. Moja nana Kate, kada se pozakonila i došla u Madonovu kuću, u ulicu je živila sa dvi tete. I sa ocevom sestron, materon od barba Bože, teton Marijon Lučinkom i drugon teton Anticon Telerovicom, ka je bila pozakonjena u Oguića. I jedna i druga teta su joj stale kuća i kuća. Kakva je to sudbina.
A, da sudbina bude još veća, brat od tete Antice Telerovice, se pozakoni za 'ćer od tete Marije Lučinke. Tako da je barba od moje nane, Vicenco Teler, pozakoni njezinu pervu rodicu tetu Ružu Berciku, sestru od barba Bože.

Tako je Šime Teler mojoj nani Katici, sin od perve rodice i pervi rojak po ocu. Dali ovo morete razumit. Uvik u svojin tekstovima napišen da će stariji Pažani ovo razumit, jer mlajima ovo teško da se more objasnit. Da Ti neki more bit i pervi rojak i od perve rodice sin, sve u istoj osobi.
Popodne kada san i njemu i teti Nevenki ka je isto na terapiju kod mene, ovo pripovida na posal i jedan i drugi su me bledo gedali.
- Dali ti to Branimir ispravno govoriš? Pita me teta Nevenka.
- Dobro da si mi kazao za Božu, idem odmah na poštu tu preko puta tebe, da Tatjani uručim saučešće, jer smo mi bile dobre prijateljice.
- Ti si Bebiću popizdi, kako je to moguće?
- A, vidiš kako je moguće. Moguće je puno toga u Pag, pa je tako i to moguće.
Nakon puno analiza ipak smo došli do kraja i složili su se na koncu smanon, kada san in lipo sve rastumači.
- Jesi vidi Bebiću kako je Božo lipo glumi sa klapon "Sol". Jako lipa pisma i meni se ta pisma najviše pjaža.
Teta Nevenka mi dalje govori kako su dečki iz klape dobri sa njenin Damirom, a ovaj Barbaćanin ca me je zva, govori mi kako mu je klapa "Sol" pivala na pir. Ovo da coviku ispripovidaš nebi virova.
Onda njima dvima nakon toga spomena govorin, a sada čuhajte ovu polentu, kada smo već kod klape "Sol".
Sin od pervog rojaka barba Bože, Dražen Luča piva tenora u klapu "Sol", a Dariu Tonu je pranana bila Telerovica, teta Mare ca je bila u Bakca ka je nacinjala ruke i noge, a Jurica je pozakoni nuku od tete Antice Telerovice.

- Daj, Bebiću oćeš fermat više, skroz si nas popizdi sa svojin rodon. Ja ovo ne mogu verovat ca ti govoriš,a li je sve jušto.
Barba Božo će zasigurno ostat ovjekovječen u fantastičnom spotu pisme "Teštament", klape "Sol". Klapa "Sol" je odabrala pravu osobu za tu ulogu i barba Božo je to fantastično odradi.
Moj otac je osta bez svog prijateja iz mladosti.

Zato verujen da je barba Božo prije nego ca je parti napisa svoj testament.
Pokoj Van vječni dragi barba Božo i za rastanka ću prošapjat rici:

Prija neg je zdaha i put neba zaplovi
drhtavom je rukom sve nas blagoslovi
Tiho, potli zadnjeg svetog sakramenta
prošapja je rici svoga teštamenta.

Ostavjam van ime i kuću od poštenja
najvridnije blago mojega živenja
Još kad vode vidin vaše lice milo
znan da radi toga živit je vridilo.

Cuvajte mi dico more i gajetu
Dalmaciju zem'ju, našu viru svetu,
Molite da duša fini mi u raju
zbogom mili moji držte se kuraju.

<	siječanj, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE