- Čuhaj me vamo, jesi čita u nediju Novi List?
- Čita san, pa ca?!
- Kako pa ca, ca nisi pročita Šuljićev tekst o Borisu Caskinu?
- Pročita san.
- Zadnji si mi put reka, da Ti prepišuješ a ja bi reka da je Šuljić od tebe prepisa tekst.
- Mi smo Borisa poznivali svako od svog kantuna. Verujen da ga je Branko više pozniva i bi boji sa njin nego ja, na koncu oba dva su Novajci. Ja san svoje osjećaje stavi na kartu, pa posli na svoj blog. Nisi bi jedini ki je reagira na onaj tekst i to mi je drago.
- Nekoliko san put pročita ono ca si napisa o Boži Berciću, nisan najprvo verova ono ca pišeš o rodu, pa san na kraj doša do toga da su i teta Ruža i sin joj Šime, nani ti Katici Lučinki bili pervi rojaci. To mi nikako ni hodilo uglavu. Kako to more bit?
- Ja san to lipo napisa, a Ti mi na pervu nisi verova i zato mi je drago da si doša do toga. Vidiš kako je u Pag isto moguće da se pozakoniju a da imaju isto prezime, nemoj me opet bledo gedat.
- A, ki je to osta na isto prezime?
- Odma ću Ti reć. Naša teta Marija Bercika sestra od barba Bože, bila je Kustić i udala se Kustić, to Ti je Diogenova mat. Onda Ti je Marija 'ćer od pokojnoga inženjera Mićela bila Fabijanić i pozakonila se Fabijanić. Onda žena od materinog rojaka Andreje Luče, bila je Crljenko i udala se Crljenko. Eno Ti Sabastijan i žena mu, bila Karavanić, pozakonila se Karavanić.
- Ma ti se mene popizdi. Kako ti to sve znaš?
- Ki pita, ne skita!
- Neću više sa tobon govorit o tome ki je kome u Pag rod, jer ću sveršit u ovu žutu kuću do tebe.
- Vidiš da si u Pag, moga si lipo poć na socij i zatancat.
- Jebi se ti i sociji. Ca su to sociji?, sada su i to deventali.
- Da si malo više u Pag, morebit bi zna ca su sociji, ovako i ti, kako i puno njih u Pag, nemaju pojma ca su to sociji.
- Nego da te pitan, kada si već kod tih socija, oćeš poć za karneval u Pag?
- Oću, kako ne, pa trajekt cekat u Stinicu i tri kvarti od ure se vozit do Stare Nevaje.
- Pravo imaš, već san zaboravi da trajekt više ne vozi od Prizne. Jesi vidi koliko nan znači ta Prizna. I, o njoj si pisa.
- Da si u Pag nebi ti triba veštit, ka ca ga sad nosiš. To si se ranđa za terapiju, nebi triba mislit oćeš se maćat ili nećeš. Na koncu, kad je karneval, možeš po Pagu i u piđame hodit, niki ti neće reć da si za žutu kuću, nego će svi govorit: "Pogedaj kako se lipo maškara", još ti ki si od plemenitaške fameje.
- Samo ti zajebavaj, dobro si reka da je sada piđama najboji veštit. Samo vidiš ca se dogaja, da je svit sve više doma uz televiziju, jer nima šoldi nanki za papar, a kud na tanci poć, zato je najboje bit doma uz piđamu.
- Ca ti ja mogu. Poceli su, Mare bali! Baren je tako cera Obersnel reka na tiskovnoj konferenciji, to se sada tako rece. Ko Te bude voja, moremo se poć zipit pa ćemo bit pametniji.
- Odi ti mujenjace, ja ne gren.
- Ma misli san sa ženamin, ne ja i ti sami, ca si mujen u ova sumnjiva vrimena.
- Ala, vidimo se sutra, još da zduran ova dva tri dana ca mi je ostalo pa da te moje oci više ne vidiju.
- Baš ti fala!
< | siječanj, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE