Osor, "mali vječni grad", na prevlaci koja spaja (a kanalom Kavunada razdvaja) otok Lošinj s Cresom, podastire (više od 4000 godina) mnoga kulturna i duhovna bogastva.
Oni su tamo od prapovijesti i antike do današnjih dana, a utkana u njih je Osorska biskupija ( od VI. st. do ukinuća 1828. godine) koja ih je nadogradila i oplemenila.
Na stolici osorskih biskupa stolovala su i tri paška sina: Antun Palčić, Antonio de Cappo i Frane Petar Rakamarić.
Redosljedom stolovanja predstaviti ću svu trojicu biskupa.
Poveznicu Paga sa Osorom možemo naći u plovnom putu, jer je Osor u rimsko doba bio važna luka na plovnom putu od Salone do Akvileje. Pag je imao svoje uporište u izvozu soli pa se nameće teza da je u tom važnom plovnom putu crkva htjela imati osobu koja je poznavala prilike u gradu Pagu.
Padom Zapadnog Rimskog Carstva (476) Osor je bio uključen u sastav bizantske Dalmacije, a u VI. st. postao je središtem biskupije.
Kao osorski biskup 1464. godine spominje se Anton I Palčić kojeg se još u mnogim dokumentima pronalazi pod različitim prezimenima (Panzichia, Palcić, Pančić i Pacichia).
Za stolovanja biskupa Palčića započeta je gradnja osorske katedrale Uznesenja Marijina i za kojega je veći dio građevinskih radova dovršio. Vanjskim izgledom katedrale prepoznaje se utjecaj Jurja Dalmatinca.
Unutrašnjost katedrale je sa renesansnim stupovima i svetištem sličnim kao u šibenskoj katedrali. Na pročelju je zabilježena 1497. godina kao završetak izgradnje.
Palčić je bio šibenski kanonik i papinski tajnik pa se 1445. spominje da je ostvario pravo na benificije u Šibeniku, a postoje i pretpostavke da je sudjelovao u izgradnji katedrale u Šibeniku, te da se osobno poznavao sa Jurejm Dalmatincem.
Biskup Palčić nije previše boravio u Osoru, dijelom je živio u Cresu, a najvećim djelom u svom rodnom Pagu. U Pagu je započeo gradnju biskupskog dvora, po navodima Emila Hilje, radovi na biskupskoj palači započeli su 1457. godine, a prekinuti 1471. godine radi Palčićeve smrti. To nas navodi da je pripremao svoj grad za biskupiju. Još za života dao je izraditi nadgrobnu ploču sa svojim likom i biskupskom ornatom.
Obzirom da nije mnogo boravio u Osoru, biskupijom je upravljao preko predstojnika osorskog kaptola Giacoma Piacena.
1465. godine spominje se da je biskup Palčić poklonio ocu Matheu iz Zadra, franjevcu trećeredcu stari napušteni i ruševni samostan na Bijaru zajedno sa starom crkvom sv.Marije. Donacija je ovjerena 1468. godine kod conte-capitana Nicoloa Raimonda u Cresu, a papa Pavao II. potvrđuje donaciju kratkom pismenom uputom 1469. godine, a za provedbu iste zadužuje predstojnika osorskog kaptola i generalnog vikara Giacoma.
Bianchi u svojim zapisima navodi da je biskup Palčić preminuo u Rimu 5. ožujka 1471. i da je sahranjen u crkvi s. Maria Maggiore premda je sebi sagradio grobnicu u svom rodnom Pagu.
Još jedan paški sin koji je malo znan i malo štovan.
Gradska glazba Paga najstarija je udruga na otoku Pagu. Njena duga i bogata prošlost seže od 1923. godine kada je grupa glazbenih entuzijasta, potpomognuti od paških malih obrtnika i poduzetnika prikupili sredstva za kupnju prvih instrumenata i pod vodstvom njihovog prvog kapelnika – Gugliamina Polzinettia, paškog zeta, krenuli s ozbiljnim radom i vježbanjem.
Na Badnjak 24.12.1924. imaju svoj prvi službeni nastup na današnjem Trgu kralja Petra Krešimira IV u Pagu (tom prigodom nastala je i priložena fotografija).
Gradska glazba Pag pod istim imenom radi neprekidno, osim nekoliko godina II svjetskog rata, do današnjih dana, prezentirajući svojim sugrađanima, ali i publici izvan Paga plodove svojeg rada: s koncertnim programima, s budnicama ili večernjicama prigodom svih većih državnih, vjerskih i gradskih blagdana, te na nezaobilaznom Paškom zimskom i ljetnom karnevalu.
Nakon Polzinettija 1926. godine Gradsku glazbu preuzima prof. Šime Dešpalj skladatelj i glazbeni pedagog koji dolazi iz Zadra, i sljedeće 1927. godine sklada "Paško kolo" koji je do dana današnjeg ostao trajan znamen paškog karnevala.
(prof.Šime Dešpalj sa djecom Majom, Pavlom i Valterom)
Bez Gradske glazbe nema "Paškog kola" na pijaci, a time onda nema ni najvažnijeg karnevalskog elementa po kojem se Grad Pag razlikuje po karnevalu od drugih primorskih gradova.
Tijekom 90. godina postojanja, voditelji Gradske glazbe bili su uglavnom lokalni učitelji. Među inima treba spomenuti: Jakova Meštrovića, Antu Meštrovića, Ivu Pogorelića st., Juru Sabalića, Juru Maržića, a u više navrata i kraćim razdobljima pomagali su i drugi Pažani, među ostalima i vrstan glazbenik Jerolim Bistričić – Dade.
Treba napomenuti kako su mnogi članovi istih obitelji od osnutka glazbe pa do današnjih dana uvijek imala nekog svojeg "predstavnika" u glazbi, pa treba spomenuti Juru Tičića – Dodu čija su tri sina: Vladimir, Mate i Ante, te na kraju i unuk Tonći bili članovi Gradske glazbe. Sudbina je htjela da je barba Jure preminuo svirajući tijekom jednog nastupa Gradske glazbe na pijaci.
Danas Gradsku glazbu vodi gospodin Branko Barbir. Orkestar broji oko 30-tak članova. Po izvješćima Skupštine orkestar se svake godine nadopunjuje novim članovima koji tako stiču izobrazbu sviranja puhačkih instrumenata.
Svake godine paški puhači održe nekoliko desetaka koncerata, posebice tijekom ljetne sezone kada su uistinu neizostavni dio kulturne i zabavne ponude grada Paga.
Gradska limena glazba dio je paške kulturne tradicije koje se nitko ne želi odreći. Točno 90. godina duge povijesti Gradska glazba Pag tako dobiva svoje novo poglavlje.
Ovim putem svim članovima Gradske glazbe Pag, čestitam na njihovom velikom jubileju.
Fotografiramo kako bismo se mogli nečega sjetiti i olakšali zaborav. Dokazano je da ljudi koriste foto-aparate gotovo i nerazmišljajući, kako su uhvatili neki trenutak zaboravljajući pri tome što se u tom trenu događa pred njima. Tek nakon nekog vremena kada uradak ponovno izlože svjetlu dana, nailaze na mnoge detalje koje tada nisu uočavali.
Tako se i na ovim mojim uradcima mogu vidjeti detalji koji su otišli u zaborav, kao i ljudi na ovim fotografijama.
Tko se još sjeća Miljenka kojeg smo u Pag još zvali katabuđa, a taj dragi čovjek svojom neposrednošću nije to ničim zaslužio. Pag nebi bio Pag, bez svojih "šulaca".
< | veljača, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE