ISKONSKI PAG

nedjelja, 12.01.2014.

MAŠKARE, CA MOGU MAŠKARE !





Kako vrime brzo leti. Pred tri godišća sam na jednom paškom portalu koga više ni, napisa jedan tekst ili boje reć proglas o pocetku karnevala. U ton proglasu san pozva svih da ne stojiju doma, nego neka se parićivaju i daju sve od sebe za karneval.
Iman osjećaj da se ovaj blog čita i prati više nego ca se prati taj pokojni portal, pa verujen da ima judi ki nisu pročitali taj tekst. Kako je sve opet cera pocelo, a naslov tog teksta je bi: "Pocelo je, pocelo" pa da se sitimo još jedan put tog proglasa.


Svim paškinjamin i pažanima i svima onima ki voliju karneval dajemo na znanje da sva vlast prelazi u ruke «Karnevala», od ove subote do pocetka «korizme» ili ciste sride. Time smo dobili svu vlast, a sve grihe uzimamo na svoja pleća. Govorim Vam, nima boje stranke od «Karnevala». On ne išće da grete glasovat za njega, nego samo govori: «dižite se, išćite robu za maškare, aktivirajte sve one ki moraju vodit računa di ćete sve svoje grihe i brige, utopit u žmuj paške žutice, u tren jubavi, po paškim škurin kantunima, kada Vam niki ne smi reć nanka jednu besedu». On ki ni zadovojan ovim proglason, neka gre u Bilinu konobu i zipije se od nemoći. Bepo će mu bit zahvalan.
Nema, bojeg poretka od «Karnevala», niki Vas neće zatvorit radi toga. Niki Vas neće pitat: «jesi glasa za karneval !?». Ca mujeniji to boji, ca maškaraniji to još boji, a naš Lovro Kantirić je reka: «vedro pasivajmo ulicamin, smijmo se i veselimo čak i onda kad bi nan suze morale doć na oci, jer tu je karneval ki će sve uredit, tu su dani kad se sve zaboravi i kad sve pomunješa ili se pravi munjeno», i u to ime, držimo se našeg izborničkog slogana:

BAŠ NAS BRIGA!


Novi portal ki promovira paški karneval je najavi da u subotu pocimjeju "Karnevalski sociji". Lipo je da su se obnovili sociji. Svi se pitamo ca znači ta beseda "socij".

Teško je nać tu besedu bilo di, međutim naša san jedno tumačenje te besede, ko mi je bilo najbliže ovin našim paškim socijima, a to je da su sociji mista za druženje. Ca mene najviše pjaža, to je da se na socijima tanca pod mišnicama i armonikon. Drago mi je ca su pokojni barba Božo i teta Tatjana bili učesnici pervog socija, i verujen da se "Komunist star" neće jutit ca sam mu ukra jednu sliku sa bloga sa barba Božon na pervi socij.

Takvi su bili u Pag sociji, dok se Pag ni pojavi kapelnik Šime Dešpalj i napisa paško kolo.

Jedno je sigurno dobro od toga da je tim kolon maestro Dešpalj svas paški puk dove na pijacu. Sve one ki su se mašakarali, do onih ki su došli samo zakolat, i na kraju do onih ki su samo stali po kantunima. Najviše su bile matere ke su nastojale ca in ćere ciniju, i oni ki su škvadrivali, i svi su doboro došli. Sa druge strane time su nestali sociji. Neka paški karneval ostane dio onoga ca baštinimo od starih i ca je jedna tradicija ku se nesmi zapustit. Ca više, triba je njegovat i oplemenjivat, jušto ovako kako je ucinla Markova kumpanija sa socijima.

I ovo godišće, kako i lani, a već tradicionalno na blajdan Sveta tri kraja, dizanjen i prvom zvonjavom velikog željeznog zvona službeno su poceli karnevalski dani ovde na Grobnišćini, o tome morete pročitat na ovom blogu. Naš barba Duško Žeželić doša nan je reć da će sutra selon proć "Dondolaši", pa neka dojdemo na gušternu di docekamo "Dondolaše".

Kako nećemo doć. Lani je Mateo imao šest miseci, sada godišće i pol i toliko pokazuje voje da neće bit straha za njega.
Već je ovo lito u Pag na litnji paški karneval bi glavna atrakcija. Nana ga je obukla u nošnju kako je i obećala.

Frenki je ovo godišće avancira od Dondolaša je posta kapo, i sada vodi Dondolaše na čelo kolone. On upravlja njima, kuda ćeju hodit, kako će se ponašat, kada će dondolat, a kada fermat. Bilo bi lipo da usporedin kako je to izgledalo lani a kako ovo godišće.


Dio paškog duha san da i ja, pripomoga san in u pismi, ca ih je malo iznenandilo, jer me takvog neznaju, ali su mi lipo na kraju rekli: fala na glasu. Bilo mi je drago, jer je pored mene bi sused glazbenik ki je i učesnik MIK-a, pa me i on sa cudon geda. Ca im ja mogu, kada mi je pisma u kervi.

Neki judi ovde govoriju da je doba karnevala, peto godišnje doba koliko dugo zna trajat. To mašakarano godišnje doba ovo godišće će trajat od 11. jenara pa do 5. marca, ca oće reć osam subota ludovanja, a onda veseju i zadovojstvu karnevalistima nima kraja.
Ca još za kraj reć?! Paški karneval je osta prkosan vrimenu i prostoru, on bi treba postat brend grada Paga, on je del hrvatske prepoznatljivosti, on je otvoren svakon coviku dobre voje ki želi pobić od ove jadne svakodnevnice, di nas političari kradeju i varaju i ki su mašakarani toliko da ih ne moremo poznat, koliko maski na licu imaju Zato iskoristite karneval za smih i zabavu.

Sva vlast karnevalu, živi i veseli bili!

12.01.2014. u 18:31 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2014 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE