AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 29.06.2019.

PRISTUPNA KONFERENCIJA SA SRBIJOM NA MINISTARSKOJ RAZINI

SRBIJA USKLAĐUJE PRAVNU STEČEVINU EU

ZELENA AKCIJA ORGANIZIRA " TJEDAN BEZ PLASTIKE"

PLASTIČNE VREĆICE ZAPOSTAVITI - UPOTREBLJAVATI PLATNENE

petak, 28.06.2019.

ZANIMLJIVOSTI

PREMIJER REZIMIRAO MINISTRE U SVOJOJ VLADI
KOJIMA SU NOVINARI PRONAŠLI NEPRAVILNOSTI

Je li sigurna pozicija ministra, pravnika po struci, Lovre Kuščevića na mjestu ministra Uprave RH?
Pred novinarima je premijer RH Andrej Plenković rezimirao nastalu situaciju s ministrom Kuščevićem, pobrojao ministre koji su njegovim izborom bili u njegovoj Vladi, a time bili i nosioci najviših političkih dužnosti u RH, a novinari su im tijekom ministarskog mandata pronašli nepravilnosti i kao na činjenice ukazali na njihove propuste hrvatskoj javnosti, a time i samom premijeru. Jer od osobe koja u Vladi obnaša političku dužnost, javnost očekuje, a pravilo je to u cijelom svijetu , da takva osoba bude maksimalno moralna i čista od svih skandala i kontraverznih sitacija u privatnom životu i svom poslovnom djelovanju. Dakle isključeno je u bilo kom obliku laganje, varanje, neprihvatljivi moralni stavovi, koruptivno potpomaganje i djelovanje, prešućivanje imovine, stjecanje novca i imovine čiji se način legalnim dokumentima ne može dokazati itd.

Premijer RH Andrej Plenković pred novinarima je na Dan državnosti rekao slijedeće činjenice :” U zadnje tri godine imali smo slične pritiske na ministra Barišića, na ministra Marića, na ministricu Dalić, na mnistra Kujundžića, na ministricu Murganić, na ministra Krstičevića, zadnjih pet mjeseci jedno “bombardiranje” je bilo i na ministra Tolušića na ministricu Žalac, ministra Gorana Marića, a deseti jubilarni je ministar Kuščević. To što “bombardiranje” postoji nije nikakav problem, ali to što treba pratiti isključivo fakte to je moja pozicija. I to je ono o čemu ja odlučujem. Činjenica da netko nije upisao dvije nekretnine u katastar je propust, ali nije to propust takvih razmjera da sada moramo zbog toga dovoditi u pitanje njegov ( Kušćevićev op.a.) politički i ljudski integritet” – rekao je premijer Andrej Plenković. (mzz)

četvrtak, 27.06.2019.

POSEBNI SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA 30.LIPNJA 2019.

EUROPSKO VIJEĆE IMENUJE DUŽNOSNIKE VISOKOG PROFILA NA RAZINI EU

Press centar glavnog tajništva Vijeća EU informira novinare da će se razgovori čelnika o imenovanjima za najbolja radna mjesta EU-a nastaviti na posebnom sastanku Europskog vijeća 30. lipnja 2019. godine. Sastanak počinje u 18 sati u razmjeni mišljenja s predsjednikom Vijeća, a nastavlja se u 18.30 na večeri. Ne bude li i tijekom razgovora na večeri došlo do suglasja, sastanak će se nastaviti ujutro 1.srpnja za doručkom kada će se postići rezultat. Nakon toga konferenciju za novinare održati će predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Čelnici EU razgovarali su o mogućim kandidatima za vodeće pozicije u EU na Europskom vijeću u lipnju, ali nisu zaključili. "Nije bilo većine ni za jednog kandidata. Europsko vijeće se složilo da mora postojati paket koji odražava raznolikost EU. Ponovno ćemo se sastati 30. lipnja. U međuvremenu ću nastaviti konzultacije, uključujući s Europskim parlamentom" - rekao je predsjednik Donald Tusk nakon sastanka Europskog vijeća 20. lipnja 2019. godine
Europsko vijeće, 20.-21. lipnja 2019. godine
Sastanak u lipnju uslijedio je nakon neformalne večere 28. svibnja 2019., neposredno nakon izbora u EU, te naknadnih konzultacija između predsjednika Tuska i šefova država ili vlada te predstavnika Europskog parlamenta.

Europsko vijeće ima glavnu ulogu u imenovanju uloga visokog profila na razini EU-a. U 2019. godini bira predsjednika Europskog vijeća, imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, imenuje visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i odlučuje o predsjedniku Europske središnje banke. Svi će preuzeti dužnost do kraja godine.

U PRIPREMI KONFERENCIJA - PAMETNI ZNAJU ĆEMU SLUŽI IZVOZ

UMREŽAVANJE I OTVARANJE NOVIH SURADNJI

Pametni znaju čemu služi izvoz naslov je to 6. konferencije koja će se u organizaciji Lider medie 2. srpnja 2019. i održati u centru Gren Gold, Radnička 50 Zagreb.
Prijave dolaska su na :
Lider media | 01/6333-513 | meil: konferencije@lider.media

Početak je u 10 sati , a riječ tada uzima urednik Lider medie Miodrag Šajatović, s temom IZVOZ ZASLUŽUJE BITI VIJEST

Nakon toga : tema IZVOZ KAO POKRETAČ GOSPODARSKOG RASTA o kojoj će govoriti Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta u Vladi RH

Sijedi zatim : Predavanje: 2 : 1 ZA MEĐIMURJE
Međimurje ima najmanju stopu nezaposlenosti, izvoz dvostruko veći od uvoza a po izboru Financial Timesa proglašeno je jednom od sedam najboljih malih regija Europe. Kako im to uspijeva, što to znači za poduzetnike i koji su planovi za budućnost?
Govori Matija Posavec, međimurski župan


Od 10:40 - 11:25 Okrugli stol s naslovom : VELIKI SVJETSKI IZAZOVI ZA MALE I SREDNJE TVRTKE
Računa se da u Hrvatskoj izvozi samo 15 posto tvrtki koje ukupno zapošljavaju 52 posto svih zaposlenih, što znači da izvoze mahom velike tvrtke. Kako i mali mogu izvoziti? O tome će govoriti

• Boris Popović, Alarm automatika
• Denis Nemčević, Spider grupa
• Antonija Zorić, HPB
• Vjeran Vrbanec, HAMAG BICRO
Moderator: Tin Bašić, Lider

Slijedi Razgovor 2 na 1: EU vs. OSTATAK SVIJETA
Nedvojbeno je da slobodan pristup tržištima 27 zemalja EU poticajno djeluje na rast izvoza u EU. No može li se brži rast izvoza oslanjati na visokozasićena tržišta EU, ili su manje zahtjevna, a mnogoljudna tržišta izvan EU bolja i perspektivnija prilika? Govoriti će Marinko Došen, AD Plastic
i Damir Pašić, Šerif grupa
Moderator: Manuela Tašler, Lider

SLIJEDI : Okrugli stol: KAKO NAĆI PARTNERA KOJI OTVARA VRATA NA STRANOM TRŽIŠTU
Čini se kako hrvatski izvoznici još vrlo dugo neće dočekati ustrojavanje efikasne gospodarske diplomacije koja bi im otvarala vrata na stranim tržištima. Nekim izvoznicima u tome pomažu njihovi strani vlasnici, nekima članstvo u raznim europskim ili svjetskim strukovnim asocijacijama, nekima osobna poznanstva… A neki su bez potencijalno dobrog posla ostali upravo zato što nisu imali pouzdanog partnera na nekom tržištu. Kako ga pronaći?
O tome govore: Mate Botica, Odašiljači i veze ,Tajana Kesić Šapić, HGK , Alojzije Šestan, Šestan-Busch, Dunja Siuc Valković, JGL ,Tihomir Premužak, Vetropack Straža .Moderator: Vanja Figenwald, Lider

Od 13:00 - 13:10 Predavanje: ŠTO NUDI HBOR KAO IZVOZNA BANKA? Govoriti će Hrvoje Galičić, HBOR

Okrugli stol: LOGISTIKA I TRANSPORT – PRVA I OSNOVNA IZVOZNIČKA INFRASTRUKTURA
Možete imati najbolji proizvod na svijetu, ali ako nemate osiguranu dobro organiziranu logistiku i transport, nećete s njim daleko stići. Koliko je u Hrvatskoj razvijena logistička infrastruktura? Trebaju li kompanije ulagati u vlastite logističke i prijevozne kapacitete ili taj dio izvoznog posla povjeriti profesionalcima? O temi će govoriti
• Srebrenka Saks, DHL
• Edin Sose, ENNA grupa
• Zoran Starčević, Cargo partner
• Dragutin Kranjčec, Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika
Moderator: Manuela Tašler, Lider
Nakon toga ručak i

Osim što je konferencija prilika za nove korisne informacije i rasprave, ona je prilika za umrežavanje i otvaranje novih suradnji.

srijeda, 26.06.2019.

OBNOVLJEN DVORAC PEJAČEVIĆ

NOVI IZGLED GRADA VIROVITICE

ponedjeljak, 24.06.2019.

GDJE JE NAŠ PRAVI JA

ČOVJEK NE MOŽE ŽIVJETI BEZ SMISLA!

Boris Beck docent je na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktor književnosti, diplomirani inženjer geodezije, književnik, novinar i prevoditelj, vjernik laik, te suradnik u emisiji Duhovna misao prvog programa Radio Zagreba gdje je 6. lipnja čitao tekst u emisiji Duhovna misao koji je on prigodno pripremio. Prigodno stoga što je docent Beck duhovnu misao posvetio švicarskom psihologu Karlu Gustavu Jungu koji je umro 6. lipnja 1961. godine. I 58 godina nakon smrti psiholog Karl Gustav Jung je kroz svoja djela vrlo aktualan. Na dio psihologije koji je Jung označio kao individuacija u kratkoj emisiji Duhovna misao podsjetio je docent Boris Beck koji je čitao slijedeći tekst:

PRENOSIM TEKST:

„Karl Gustav Jung doktorirao je medicinu, bio je učenik Sigmunda Frojda ( utemeljitelja psihoanalize), začetnik je analitičke psihologije, a središnji pojam njegove psihologije je individuacija. Junga je zanimalo kako čovjek, kroz životna iskustva i borbe može postati zreo i cjelovit. Razgovarajući s ljudima srednje dobi koji su već nešto postigli u životu: obrazovali se, napravili karijeru, osnovali obitelj Jung je zaključio da se ljudi s godinama nađu u duhovnoj krizi i da im jedino može pomoći da nađu smisao života. Jung je mislio da svatko od nas nosi određenu masku u društvu već prema prilikama. Igramo ulogu oca, sina, majke,domaćice, profesora, službenice i stalno mijenjamo te likove.
Ali gdje je naš pravi JA. Pravi JA koji se može usporediti s logosom u kršćanstvu, cilj je kome težimo u životu, a ometa nas nešto što je Jung zvao sjenom, destruktivnom snagom koja napada, sputava i uništava čovjeka, usporediva s unutarnjim đavlom. Jung je smatrao da svaki čovjek želi naći sebe i biti vjeran svojem istinskom JA.U svojim brojnim razgovorima s pacijentima Jung je došao do zaključka da svi ljudi traže smisao života.
Čovjek može biti imućan, imati obitelj, položaj u društvu, ali bez duhovnog života nikad neće naći mir – zaključio je Jung. Može zadovoljiti razum, ali on nikada ne pokazuje smisao ljudskoga života koji samo duša obuhvaća i shvaća.
Jung je opisao današnjeg čovjeka: nema ljubav, nego samo spolnost, nema vjere nego je samo zasljepljen,nema nade – jer mu je život razbio iluziju, nema znanja – jer ne poznaje svoj smisao. Svi žele biti shvaćeni, a ništa po čovjeka nije gore nego da bude potpuno shvaćen, nije znanstvenik u strogom smislu riječi jer je bliži mističnom nego racionalnom.
I ostavio je više tragova u kulturi nego u medicini. Ipak možemo ga uzeti za primjer velikog uma koji je razmišljanjem došao na prag vjere. „Ne vjerujem u Boga „ rekao je Jung, ja znam da Bog postoji. Jungov je najvažniji uvid – da čovjek ne može živjeti bez smisla- Isto što je Papa Pavao emeritus napisao u svom zadnjem članku: Svijet bez Boga može biti samo svijet bez smisla. Jer odakle onda dolazi sve što jest. U svakom slučaju nema duhovnog temelja. No na neki naćin jednostavno tu i nezna nikakav cilj, nikakav smisao. I onda nema mjerila dobra i zla.Tada se samo može nametnuti ono što je jače i moć bude jedino načelo, da ne vrijedi i nema zapravo istine, samo ako stvari imaju duhovni temelj, ako su življene i mišljene, samo ako postoji Bog stvoritelj koji je dobar i dobro želi, tada i čovjekov život može imati smisao. Bog je stvorio svijet, dakle svijet ima smisao, a taj je smisao opisan u svijetu.
Nema prijepora između katoličke vjere i Jungove misli. Jungovo shvaćanje je bilo vrlo duboko i zato naše doba u kome prevladava materijalizam i uvjerenje da znanost može odgovoriti na pitanje ljudske duše, Jung i dalje privlači kao mislilac.“ Da bismo se osvijestili treba nam Bog i strah od Boga „ – rekao je Jung.Strahopoštovanje prema Bogu i problem patnje velike su biblijske teme.Jung je vjerovao u budućnost “Ne pokušavajte zadržati nekog tko odlazi, inače nećete sresti onog tko dolazi“. Jung je vjerovao u kreativnost“ Ako ste nadarena osoba, to ne znaći da ste stekli nešto, to znaći da imate nešto dati“
U srži je kršćanske vjere opraštanje.Jung je bio protiv osuđivanja i prosuđivanja. Osuda ne oslobađa nego guši.“ Naši su životi skriveni“- pisao je Sveti Pavao. „Treba pogledati u srce“ kaže Jung
Treba pogledati u svoje srce. Tko gleda, van sanja, tko gleda unutra- budi se. Zašto ljudi danas ne sretnu Boga , pitao je Jung i dao je odgovor „Zato što se ne saginju dovoljno“

subota, 22.06.2019.

STRATEŠKI PROGRAM EUROPSKOG VIJEĆA ZA RAZDOBLJE 2019.- 2024.

UNUTARNJE I VANJSKE IZAZOVE EU ĆE RJEŠAVATI NA INTEGRIRANI NAČIN

petak, 21.06.2019.

FINSKA POZIVA MINISTRE EU ZA KONKURENTNOST DA RAZGOVARAJU O ODRŽIVOM RASTU

FINSKA ZAPOČINJE TREĆE PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE OD 1. SRPNJA

DONESENI OPĆI PROPISI O HRANI

KRUMPIR NAPADA BOLEST PLAMENJAČA I NAMETNIK KRUMPIROVA ZLATICA

TOPLINA I SPARINA POGODUJU ŠIRENJU BOLESTI NA CIMI

Mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr meil: milorad.subic@mps.hr djelatnoik Savjetodavne službe napisao je savjet za sve koji uzgajaju krumpir kako tu kulturu sačuvati od bolesti plamenjače i nametnika krumpirove zlatice. Međimurska županija je područje gdje se uzgaja krumpir
na veliko, za tržište. No savjet je vrijedan i za sve ostale uzgajivače krumpira kojima PLAMENJAČA I KRUMPIROVA ZLATICA UNIŠTAVAJU zasađeni krumpir.
Mr Šubić svoj SAVJET započinje s analizom i podacima o meteorološkom vremenu . To je razumljivo, jer vreemenske prilike i temperatura zraka su glavni čimbenici razvoja ili stagnacije poljoprivredne kulture, u ovom slučaju krumpira.

PRENOSIM TEKST AGRONOMA mr.Milorada Šubića:

Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda ( DHMZ-a) u proteklih 45 dana zabilježena su dva meteorološka povijesna maksimuma: nakon što je u proteklom svibnju zabilježen povijesni maksimum u količini mjesečnih oborina ( na svim mjernim lokalitetima u Međimurju je umjesto očekivanih 73,7 mm zabilježeno od 160 do 260 mm kiše), tijekom prve polovice lipnja ove godine je zabilježeno najtoplije povijesno mjesečno razdoblje. Naime, od početka mjeseca lipnja zabilježeno je 13 vrlo vrućih ljetnih dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka od 29°C .U danima 4.-16. lipnja najviša je temperatura zraka redovito bila u rasponu 29,1-33,4°C.
U uvjetima kada bilježimo značajna odstupanja prosječnih mjesečnih količina oborina i temperature možemo očekivati i narušeno zdravstveno stanje većine biljnih usjeva
U razdoblju od 16.5. do 11.6. 2019. uputili smo četiri upozorenja tržnim proizvođačima krumpira o potrebi ovogodišnjeg ranijeg suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans). Zdravstveno stanje usjeva je dobro kod svih proizvođača koji su u preporučenim rokovima obavili usmjerene mjere zaštite, a “žarišta” bolesti su na kritičnim mjestima uglavnom sanirana. Zbog vrlo visokih dnevnih temperatura (u danima 10.-16.6. 2019. najviše su temperature zraka u rasponu 30,1-33,4°C) posljednjih osam dana se pojavljuju simptomi paleži lišća i prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (uglavnom na osjetljivijim – ranijim i srednje ranim sortama krumpira).
U narednim danima ponovno očekujemo porast dnevnih temperatura na 30-ak °C, bit će vrlo sparno s jutarnjim rosama i sumaglicom, a novo nestabilno razdoblje s mogućim oborinama moguće je narednog vikenda (22.-23.6. 2019.). U vrlo toplom, sparnom i povremeno kišovitom lipanjskom razdoblju opasnost od brzog širenja bolesti cime krumpira je još uvije vrlo velika, jer se većina sorata nalazi u vrlo osjetljivom razdoblju: cvatnja i završetak cvatnje

TEMPERATURE OD 30 STUPNJEVA

Premda su najviše dnevne temperature u danima 10.-16. lipnja o.g. bile u rasponu vrijednosti od 30°C, zbog temperaturne razlike dan-noć i blizine rijeka, svakodnevno smo u istom razdoblju bilježili jutarnje rose uz zadržavanje vlage na biljkama u trajanju 215-580 minuta! U posljednjih 36 sati kiša pada na svim mjernim županijskim lokalitetima: najprije u obliku grmljavinskog pljuska lokalnog značaja (zabilježeno popodne i navečer 16.6. 2019. – najviše oborina tada je palo na dijelovima naselja Novo Selo Rok, Sivica i Donji Kraljevec), ali nakon jučerašnje večeri i današnjeg jutra oborine u količini od 20-ak mm bilježimo na svim mjestima.
Zbog visokih temperatura plamenjača krumpira (Phytophthora) svaka 3-4 dana ostvaruje novi generacijski razvoj, a teže se suzbija na stabljikama cime! Među novim svojstvima ističemo da se plamenjača krumpira nesmetano razvija u širokom rasponu temperatura 5-35°C!
Stoga proizvođačima nadalje savjetujemo obavezno pregledavati zdravstveno stanje krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, u blizini mjesta sa odbačenim prošlogodišnjim gomoljima, te uz riječne doline Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga (rosa, magla)! Jače su osjetljive na bolest ranije (srednje-rane) i bujnije sorte krumpira (npr. Riviera, Adora, Colomba, Bellarosa, Arizona, Vineta, Sylvana, Sunita…)
Preporučujemo nastaviti provođenje mjera usmjerene zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime – plamenjače (Phytophthora infestans) dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Razmake između aplikacija preporučujemo skratiti na najviše tjedan dana (ali, na poljima gdje je pronađena krumpirova plijesan a usjevi su navodnjavani kišenjem ili orošavanjem – skratiti razmake među tretiranja na samo 4-5 dana)!! U usjevima s ranim sortama krumpira birati isključivo pripravke s kraćom karencom (7 dana)!
Moguće je u “žarištima” prve pojave krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) lokalno primijeniti totalni herbicid dopušten za kemijsko spaljivanje (desikaciju) cime krumpira (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), kako bi se spriječilo širenje bolesti.

OSJETLJIVOST PLAMENJAČE NA FUNGICIDE
Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)
Na osjetljivim sortama krumpira na koncentričnu pjegavost (Alternaria) u mjerama zaštite koristiti kombinirane fungicide, registrirani za istovremeno suzbijanje plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i “tank-mix” kombinaciju fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače (Phytophthora) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) cime krumpira!
Preporučeni utrošak škropiva: na svakih 10 cm visine cime trošiti 100 litara škropiva/ha (prskalicama bez zračne potpore). Primjerice, cimu krumpira visine 40 cm prskati protiv uzročnika bolesti sa 400 lit./ha
Pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) zabilježili smo tek sa značajnim porastom temperatura zraka u prvoj polovici lipnja o.g., pa je većina tržnih proizvođača u proteklom razdoblju suzbijala njihove ličinke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

ISTRAŽIVANJE OSJETLJIVOSTI KRUMPIROVE ZLATICE
Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)
Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid itiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!
Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)

ponedjeljak, 17.06.2019.

VISOKO UČILIŠTE ZA INFORMATIKU ALGEBRA

DIGITALNA AKADEMIJA ZA OSNOVNOŠKOLCE

Algebra, visoko učilište za informatiku, za cjeloživotno obrazovanje, obrazovanje odraslih i usluge, među svojim programima razvila je program i za osnovnoškolsku djecu imenom JUNIOR. Digitalna akademija je obrazovni program pokrenut 2016. godine i verificiran od Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Ove godine nastava Digitalne akademije 2019./2020. počinje u mjesecu listopadu, a upisi počinju od 1. srpnja i to s naznakom „ first minute cijena s posebnim popustom“ Popust jei za gotovinska plaćanja. Cijena tog programa je od 2400 do 2700 kuna, ovisno o vremenu upisa, a plaćanje je jednokratno ili do deset rata.

Već je sada dostupan odabir lokacije i termina za pohađanje digitalne akademije uz nastavu u osnovnoj školi.
Program je zamišljen na slijedeći način:Nastava se odvija dinamikom od 90 minuta jednom tjedno u skupinama do 15 polaznika, a traje 66 školskih sati godišnje. Digitalna akademija namijenjena je učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole i odvija se u 8 stupnjeva odnosno razina, a pohađati ju mogu sva djeca, bez obzira na predznanje, jer je sadržaj prilagođen svakom djetetu.
Na svakom je stupnju sadržaj organiziran u projekte, kojima se postižu obrazovni ishodi definirani kroz cjeline: 1.računalno razmišljanje, 2.programiranje, 3.istraživanje, 4.stvaranje, 5.surađivanje.

Sadržaj pokriva STEAM područja onako kako se manifestiraju u svakodnevnom životu, a djeca će naučiti kako stvarati nove tehnologije, a ne biti samo njihovim pasivnim potrošačima. Akademija JUNIOR nije fokusirana samo na učenje digitalnih tehnologija, već je njen je glavni fokus razvijanje:
• kreativnosti
• znatiželje
• kritičkog mišljenja
• rješenje problema kroz eksperimentiranje,
a navedeno što su vještine potrebne za uspješan život i djelovanje u 21. stoljeću.
Kroz program djeca dobivaju potencijal da odrastu u svestrane, nesebične, odgovorne i zdrave mlade ljude, koji će, bez obzira čime će se u životu bavili, biti sretni i ponosni na sebe i svoj rad.
U informaciji iz Algebre piše da više od 4000 digitalnih nindža na više od 60 lokacija diljem Hrvatske uče raditi s 3D printerima, programabilnim robotima, digitalnim mikroskopima, kamerama, grafičkim tabletima, najnovijim prijenosnim računalima i svime što im je potrebno da bezbrižno zakorače u digitalni svijet.

Algebra d.o.o. je smještena u zapadnom dijelu grada Zagreba, na sto metara udaljenosti od tramvajske stanice Sv. Duh i na15-ak km udaljenosti od zagrebačke zračne luke dr. Franjo Tuđman
Prostorije Algebra se nalazi u okviru kampusa Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) u Zagrebu, na adresi Ilica 242. Ulaz u kampus je iz Domobranske ulice. Unutar kampusa, Algebra djeluje na dvije lokacije: u novoobnovljenoj zgradi s početka 20. stoljeća koja se prostire na više od 3500 četvornih metara, te na 2. katu suvremene nove poslovne zgrade koja se nalazi u neposrednoj blizini.
Kontakti za cjeloživotno obrazovanje
Algebra d.o.o. za cjeloživotno obrazovanje, obrazovanje odraslih i usluge nalazi se na slijedećim adresama:

Zagreb – Ilica 242, Maksimirska 58a (Testni centar), tel: 01 2332 861
Fax: +385 1 2305 004
E-mail: info@algebra.hr

Split – Put Brodarice 6, na 2. katu TC Joker, tel: 021 444 555
Osijek – Eurodom, Vukovarska 31, 3. kat, tel: 031 373 400
Zadar – Špire Brusine 16, tel: 023 315 888
Dugo Selo – J. Zorića 21, tel: 01 2753 419
Sisak – S. i A. Radića 42, tel: 044 541 700
Rijeka – Korzo 24a, tel: 051 214 036
Jastrebarsko – Dr. Franje Tuđmana 9, tel: 01 6272 962
Samobor – Trg Matice hrvatske 3, tel: 01 3360 112
Trogir – Obala bana Berislavića 15, tel: 021 881 543
Slavonski Brod – tel: 035 296 496
Vukovar – I.G. Kovačića 3, tel: 032 443 153
Vinkovci – Gajeva 18, tel: 032 331 215, 032 338 647
Pula – Ciscuttijeva 2, tel: 052 350 380
Varaždin – Anina 2, tel: 042 555 007

subota, 15.06.2019.

PRILAGODBA EU AKTIMA I UGOVORU IZ LISABONA

POTPISI INICIJATIVE “67 JE PREVIŠE” PREDANI U HRVATSKI SABOR

SINDIKATI PREDALI 748 624 POTPISA

Sindikalna Inicijativa “67 je previše” je 13.lipnja u Hrvatski sabor je uz pomoć svojih sindikalnih predstavnika donijela 65 kutija sa 748 624 ( sedamsto četrdeset osam tisuća, šesto dvadeset i četiri) potpisa građana koje su aktivisti tri sindikalne organizacije prikupljali diljem Hrvatske u periodu od 27.4. do ponoći 11.5.2019. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, u vezi s procedurom primanja kutija u kojima su potpisi građana, a koji su svojim potpisima potvrdili za su za referendum u vezi s pitanjima mirovinske reforme i odlaska u mirovinu za medije je izjavio :
“ Predano je 748 624 potpisa .Učinjena je primopredaja o kojoj je saćinjen zapisnik. U ime Hrvatskog sabora potpise je preuzelo povjerenstvo koje je imenovao tajnik, te je načinjen zapisnik. Predstavnik Inicijative predao je tom prilikom i svoj zahtijev za raspisivanje referenduma. Ja ću ta dva dokumenta uputiti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav. Oni će nakon toga pripremiti zaključak koji će biti poslan Plenarnoj sjednici da se Vladi upute potpisi kako bi se utvrdila njihova vjerodostojnost i broj. Tada će Vlada zadužiti nadležno ministarstvo da to učini. Nakon toga oni će to vratiti u Sabor. Nakon toga ponovo će Odbor za Ustrav, poslovnik i politički sustav donijeti jedan zaključak – ili da je prikupljn dovoljan broj potpisa ili da nije prikupljen broj potpisa. Budući da je veliki broj potpisa za očekivati je da će broj biti dovoljan , da se raspiše referendum. Još ostaje mogučnost Odboru za Ustav poslovnik i politički sustav da predloži Saboru da se eventualno uputi pitanje Ustavnom sudu – da li je pitanje koje je bilo referendumsko u skladu s Ustavom RH “ – rekao je Gordan Jandroković

četvrtak, 13.06.2019.

KOMPONENTE CEIZ INDEKSA PORASLE NA GODIŠNJOJ RAZINI

VRIJEDNOST INDEKSA U TRAVNJU POVEĆANA ZA 1,8 BODOVA

CEIZ indeks je u travnju 2019. zabilježio svoju najveću vrijednost od kraja 2016. godine te je u odnosu na prethodni mjesec njegova vrijednost porasla za 0,8 indeksnih bodova. Ujedno, vrijednost indeksa u travnju bila je i za 0,8 indeksnih bodova veća u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u prvom tromjesečju 2019. To upućuje na zaključak da je ekonomska aktivnost u zemlji ubrzala u odnosu na početak godine, kada je tromjesečna stopa promjene BDP-a iznosila 3,9 posto. Osim toga, s obzirom na to da je vrijednost indeksa u travnju 2019. zabilježila povećanje od čak 1,8 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, možemo zaključiti da je jačanje ekonomske aktivnosti na početku drugog tromjesečja 2019. godine intenzivnije od onog otprije godinu dana. Istovremeno, sve komponente CEIZ indeksa porasle su na godišnjoj razini, posebice turistički dolasci koji su na godišnjoj razini bili veći za 16,4 posto te prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji su u travnju 2019. godine na godišnjoj razini ostvarili realni rast od 13 posto.
Na temelju kretanja CEIZ indeksa, koji je koincidentni ekonomski mjesečni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu Zagreb, očekuje se da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u drugom tromjesečju ove godine mogla iznositi 4,7 posto, što je ubrzavanje stope rasta BDP-a s 3,9 posto ostvarenih u prvom tromjesečju 2019. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u drugom tromjesečju 2019. godine porastao za 1,6 posto. Kako bismo mogli s većim stupnjem pouzdanja donositi zaključke o stanju poslovnog ciklusa u drugom tromjesečju ove godine, morat ćemo pričekati objavljivanje vrijednosti CEIZ indeksa za svibanj i lipanj. Izvor EIZ

DAN OTVORENIH VRATA U SOLANI NIN

CVIJET SOLI NINSKE SOLANE

Solana Nin, na istočnoj strani gradića Nina, koji je 15 kilometara sjeverozapadno od grada Zadra, na obali Jadranskog mora, 13. lipnja održava Dan otvorenih vrata, te će posjetitelji do 20 sati uz stručno vodstvo obići kuću soli, upravnu zgradu, muzej soli, skladišta i moći do kasnih večernjih sati uživati u besplatnim obilascima uz stručno vodstvo. Dani otvorenih vrata ponavljati će se svaka dva tjedna tijekom turističke sezone u lipnju, srpnju i kolovozu. Solana je stara preko 1500 godina. O tome svjedoče arheološki nalazi iz doba Liburna (Ilira).U sklopu solane je muzej i Kuća soli.Kuća soli izložbeni je prostor čija je unutrašnjost obložena solju i koja ima zanimljiv interaktivni i edukativni sadržaj. U Kući soli nalazi se velika maketa Solane obložena staklom sa svjetlosnim efektima te se pomoću nje posjetiteljima može bolje vizualno približiti način rada, izgled područja koji pokriva Solana zajedno s bazenima. Tu posjetitelji mogu vidjeti, alate s kojima se sol prikupljala tijekom povijesti, dokumentarni film o solani, fotografije, kako iz davne prošlosti tako i one iz novijeg vremena, na kojima je zabilježen mukotrpan rad generacija radnika koji vade sol. Fotografije su dokument povijesti i svjedoće tradiciju proizvodnje soli u solani Nin.U sklopu muzeja nalazi se i suvenirnica u kojoj se mogu pronaći razni proizvodi od soli i sa soli kao što su sladoled, čokolade, keksi, kozmetika itd.

Solana Nin nalazi se u srcu pet hrvatskih nacionalnih parkova Plitvica, Paklenice, Kornata, Sjevernog Velebita i Krke gdje je priroda čista i nezagađena. Cvijet soli je sol u izvornom obliku. Obična se ninska sol taloži na dno bazena, a cvijet soli kao fini kristal ostaje na površini sjedinjen s morem. Ubire se ljudskom rukom i drvenim mikronskim sitima poput latica cvijeća. Ninski je cvijet soli produkt metabolizma algi i specifičnih mikroorganizama. U svom sastavu cvijet soli uključuje 80 različitih esencijalnih minerala natrija (Na), kalija (K), kalcija (Ca) i magnezija (Mg) itd. Izvor je i mikroelemenata u tragovima poput joda (I), fosfora (P), broma (Br), cinka (Zn), željeza (Fe), mangana (Mn), bakra (Cu) i silicija (Si).
Jadransko more uz hrvatsku obalu je izrazito prozirno s intenzivnom bojom što sa slikovitom obalom pridonosi za pamćenje lijepom krajoliku. Zahvaljujući odsustvu industrijskih učinaka na okoliš, Jadransko more spada u najajčišćih svjetska mora i kao takvo moguće je iz njega dobiti najkvalitetniju morsku sol. Jadransko more s autohtonim biljnim i životinjskim bogatstvom predstavlja ekosustav i netaknuto prirodno blago Hrvatske. Obiluje mineralnim solima, planktonima i algama u kojem se vode izmjene za 5 do 10 godina dok je u Sredozemnom moru potrebno 70 do
100 godina za izmjenu vode. Znanstvene su studije pokazale da Jadransko more sadrži preko 80 esencijalnih minerala i oligoelemenata bitnih za zdravlje čovjeka. UN je Jadran proglasio ekosustavom posebne pažnje.
Važno je svojstvo morske vode i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode. Slanost Jadranskog mora je velika - u prosjeku iznosi 38,30 promila, tj. u jednom kilogramu vode otopljeno je 38,30 grama soli.
Ako ninske soli nema u obližnjoj trgovini moguće ju je kupiti u Zagrebu u Radičevoj 3 i 13 te Pakoštanskoj 5. ( Margareta Zouhar Zec)

13.06.2019. u 07:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 12.06.2019.

VIZNA POLITIKA EU

VEĆA SIGURNOST ZA OSOBNE ISPRAVE: Vijeće donijelo nova pravila
6.6. 2019. Priopćenje za javnost

EU povećava sigurnost za osobne iskaznice kako bi se smanjilo broj prijevara povezanih s identitetom. Vijeće je danas donijelo uredbu kojom će se osigurati veća sigurnost osobnih iskaznica građana i građanki EU-a i boravišnih isprava izdanih građanima i građankama EU-a i članovima njihovih obitelji koji su državljani trećih zemalja.
Novim pravilima poboljšat će se sigurnost osobnih iskaznica uvođenjem minimalnih standarda i u pogledu informacija koje sadrže i u pogledu sigurnosnih obilježja koja su zajednička svim državama članica koje izdaju takve isprave.
Njima od država članica ne zahtijeva se da uvedu osobne iskaznice ako one nisu predviđene nacionalnim pravom.

Sigurnosni standardi za osobne iskaznice
Prema novim pravilima osobne iskaznice morat će se izrađivati na jedinstvenom obrascu formata kreditne kartice (ID-1), uključivati strojno čitljivu zonu te zadovoljavati minimalne sigurnosne standarde koje je utvrdio ICAO (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva). Također će morati sadržavati fotografiju i dva otiska prstiju nositelja iskaznice, pohranjene u digitalnom formatu, na beskontaktnom čipu. Na osobnim iskaznicama na zastavi EU-a bit će navedena oznaka zemlje države članice koja je izdaje.
Najkraći rok valjanosti osobnih iskaznica bit će pet godina, a najdulji deset godina. Države članice mogu izdavati osobne iskaznice s duljim rokom valjanosti za osobe od sedamdeset ili više godina. Ako se izdaju, osobne iskaznice za maloljetnike mogu imati rok valjanosti kraći od pet godina.

Postupno ukidanje starih osobnih iskaznica
Nova pravila stupit će na snagu dvije godine nakon donošenja, što znači da do tog datuma sve nove isprave moraju ispunjavati nove kriterije.
Općenito, postojeće osobne iskaznice koje ne ispunjavaju kriterije prestat će važiti deset godina nakon datuma primjene novih pravila ili po isteku, ovisno o tome što nastupi prije. Osobne iskaznice izdane građanima i građankama od sedamdeset ili više godina ostat će valjane do isteka, pod uvjetom da ispunjavaju utvrđene minimalne sigurnosne standarde i imaju strojno čitljivu zonu.
Isprave s najnižom razinom sigurnosti koje ne ispunjavaju minimalne sigurnosne standarde ili nemaju strojno čitljivu zonu prestat će važiti u roku od pet godina.
Zaštitne mjere za zaštitu podataka
Nova pravila obuhvaćaju snažne zaštitne mjere za zaštitu podataka kako bi se osiguralo da prikupljene informacije ne završe u pogrešnim rukama. Nacionalna tijela posebno će trebati osigurati sigurnost beskontaktnih čipova i podataka pohranjenih na njima, tako da ih se ne može hakirati ili im pristupiti bez dopuštenja.
Boravišne isprave
Pravilima se utvrđuju i osnovne informacije koje trebaju sadržavati boravišne isprave koje se izdaju građanima i građankama EU-a te usklađuje format i druge specifikacije boravišnih iskaznica koje se izdaju članovima obitelji građana i građanki EU-a koji su državljani trećih zemalja.

VIZNA POLITIKA : EU ažurirao pravila s ciljem olakšavanja zakonitog putovanja i suzbijanja nezakonitih migracija
6.6.2019. Priopćenje za medije

EU je danas donio izmjene uredbe o Zakoniku o vizama kojima će se poboljšati uvjeti za zakonite putnike i povećati dostupni alati za odgovor na izazove nezakonitih migracija.
Bolji uvjeti za zakonite putnike
Novim pravilima zakonitim putnicima pružit će se brži i jasniji postupci, osobito:
• omogućavanjem podnošenja zahtjeva u razdoblju od šest mjeseci do petnaest dana prije putovanja
• omogućavanjem elektroničkog ispunjavanja i potpisivanja obrasca za prijavu
• uvođenjem usklađenog pristupa izdavanju viza za više ulazaka redovitim putnicima kojima su prethodni zahtjevi za vizu odobreni za razdoblje koje se postupno produljuje od jedne do pet godina.
Pokrivanje troškova obrade zahtjeva
Kako bi se osiguralo da države članice mogu bolje pokriti troškove obrade zahtjeva za vize bez odvraćajućeg učinka na podnositelje zahtjeva za vizu, vizna pristojba povećat će se i iznositi 80 eura.
Uredbom se uvodi i mehanizam za preispitivanje potrebe za mijenjanjem iznosa vizne pristojbe svake tri godine.
Bolja suradnja u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata
Uredbom će se ujedno doprinijeti poboljšanju suradnje s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata uvođenjem novog mehanizma za upotrebu obrade zahtjeva za vize kao sredstva utjecaja.
Komisija će u okviru tog mehanizma redovito procjenjivati suradnju s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata. Kada zemlja ne surađuje, Komisija će Vijeću predložiti da donese provedbenu odluku o primjeni određenih mjera ograničavanja za vize povezanih s obradom zahtjeva za vize i, u konačnici, s viznom pristojbom.
S druge strane, ako zemlja surađuje u pogledu ponovnog prihvata, Komisija može predložiti da Vijeće donese provedbenu odluku kojom se uvodi ili smanjenje vizne pristojbe, skraćivanje vremena potrebnog za odlučivanje o zahtjevima za vizu ili povećanje razdoblja valjanosti viza za više ulazaka.

ROBA S DVOJNOM NAMJENOM : Vijeće postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu

5.6. 2019. Priopćenje za javnost

EU želi modernizirati sadašnji režim EU-a za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom. Cilj je daljnje jačanje neširenja oružja za masovno uništenje i sredstava za njihov prijenos, regionalnog mira, sigurnosti i stabilnosti te poštovanja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u dogovorili su danas pregovaračko stajalište Vijeća o predloženoj preinaci uredbe o uspostavi režima za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa u pogledu robe s dvojnom namjenom. Na temelju tog mandata predsjedništvo Vijeća započet će pregovore s Europskim parlamentom.
Novim pravilima uvodi se niz izmjena u sustav EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi ga se prilagodilo tehnološkim, gospodarskim i političkim okolnostima koje se mijenjaju. Osim toga, njima će se pojednostaviti i poboljšati postojeća pravila te optimizirati sustav licenciranja u EU-u.
Nove odredbe posebice uključuju sljedeće:
• daljnje usklađivanje postupaka izdavanja dozvola uvođenjem novih općih izvoznih dozvola (EU GEA) – odobrenja za izvoz u određene zemlje odredišta koja su dostupna svim izvoznicima koji poštuju uvjete;
• usklađivanje kontrole pružanja tehničke pomoći povezane s osjetljivom robom;
• novi tekst u pogledu robe za kibernadzor u kojem se ističe da nadležna tijela imaju mogućnost kontrolirati takvu robu primjenom postojeće uredbe kao i robu s dvojnom namjenom koja nije navedena na popisu, a koja bi se mogla upotrijebiti za organizaciju ili počinjenje teških povreda ljudskih prava.

Kontekst
U skladu s međunarodnim obvezama države članice moraju uspostaviti unutarnje kontrole kako bi spriječile širenje nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja i sredstava za njihov prijenos. To uključuje kontrolu nad robom s dvojnom namjenom koja je povezana s materijalima, opremom i tehnologijom za izvoz koji se mogu upotrebljavati i u civilne i u vojne svrhe, među ostalim i u gore navedene svrhe.
Stoga je EU 2009. donio uredbu o uspostavi režima za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa u pogledu robe s dvojnom namjenom.
Radi prilagodbe tehnološkim, gospodarskim i političkim okolnostima koje se brzo mijenjaju, Komisija je u rujnu 2016. predstavila prijedlog za ažuriranje i proširenje postojećih pravila.

12.06.2019. u 13:08 • 0 Komentara • Print • # • ^

SEMINAR POSLOVNE KOMBINACIJE

KAKO OBAVITI PRIJENOS POSLOVNOG UDJELA

Kako postupiti i na što treba obratiti pozornost prilikom prijenosa poslovnog udjela, pripajanja, spajanja i podjele društava kapitala . RRiF je pripremio računovodstveni seminar koji će se održati 13. lipnja po cijeni od 875 kuna s PDV-om u Martićevoj 29, u trajanju od 9.30 do 15 sati.

Na tom seminaru će prisutni čuti odgovor na pitanje na koji način i na koga se može obaviti prijenos poslovnog udjela d.o.o.-a, koju se imovinu, obveze i kapitalne stavke može upotrijebiti u podjeli društva ili izlasku članova društva iz društva,dolazi li do oporezivanja prilikom prijenosa poslovnih udjela na fizičke osobe, zatim
• što je sve potrebno poduzeti, s pravnog stajališta, prilikom pripajanja i spajanja društava kapitala
• kako računovodstveno pratiti pripajanje i spajanje društava kapitala – kada se i kakva izvješća sastavljaju
• kako sastaviti porezne i financijske izvještaje i u kojem ih roku treba predati u slučaju spajanja i pripajanja
• kako provesti obrnuto pripajanje
• kakvo je porezno motrište nasljeđivanje poslovnih udjela
Za seminar Poslovne kombinacije zvati na broj telefona 01/4699-760 ili email-u: rrif@rrif.hr.
.

12.06.2019. u 01:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 10.06.2019.

DOGOVOR EU O NOVIM PRAVILIMA ZA NESOLVENTNA PODUZEĆA

DRUGA PRILIKA ZA PODUZETNIKE : donesena nova pravila o nesolventnosti poduzeća

6.6. 2019, Priopćenje

EU pruža drugu priliku priznatim poduzetnicima u stečaju, a održivim poduzećima u financijskim poteškoćama olakšava pristup okvirima za preventivno restrukturiranje u ranoj fazi, s ciljem izbjegavanja nesolventnosti.
Vijeće je danas formalno donijelo direktivu o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga. Ovom odlukom obilježava se završetak zakonodavnog postupka.
Direktivom se prvenstveno želi smanjiti najveće prepreke slobodnom protoku kapitala koje nastaju zbog razlika među okvirima za restrukturiranje i nesolventnost država članica te unutar EU-a pojačati kulturu saniranja na temelju načela druge prilike. Novim pravilima nastoji se i smanjiti udio neprihodonosnih kredita u bilanci banaka i spriječiti njihovo akumuliranje u budućnosti. Prijedlogom se tako nastoji postići odgovarajuća ravnoteža između interesa dužnika i vjerovnika.

Među ključne elemente novih pravila ubrajaju se:
• Rano upozoravanje i pristup informacijama kako bi se dužnicima pomoglo otkriti okolnosti u kojima bi vjerojatno moglo doći do nesolventnosti i koje su jasan znak da je potrebno brzo djelovati.
• Okviri za preventivno restrukturiranje: dužnici će imati pristup okviru za preventivno restrukturiranje kojim im se omogućuje restrukturiranje kako bi se spriječilo nesolventnost i osiguralo njihovu održivost te stoga zaštitilo radna mjesta i poslovnu aktivnost. Ti okviri mogu biti dostupni i na zahtjev vjerovnika i predstavnika zaposlenika.
• Olakšavanje pregovaranja o planu preventivnog restrukturiranja uz imenovanje, u određenim slučajevima, stručnjaka u području restrukturiranja koji će pomoći u izradi plana.
• Planovi restrukturiranja: novim pravilima predviđa se niz elemenata koji moraju biti dio plana, uključujući opis gospodarskog stanja, zahvaćene strane i njihove kategorije, uvjete planova itd.
• Zastoj pojedinačnih radnji ovrhe: dužnici mogu iskoristiti zastoj pojedinačnih radnji ovrhe kako bi podržali pregovore o planu restrukturiranja u okviru za preventivno restrukturiranje. Početno trajanje zastoja pojedinačnih radnji ovrhe ograničeno je na razdoblje od najviše četiri mjeseca.
• Otpust duga: prezaduženi poduzetnici imat će pristup barem jednom postupku koji može dovesti do potpunog otpusta njihova duga nakon razdoblja od najviše tri godine, u skladu s uvjetima utvrđenima u direktivi.
Ovim formalnim glasovanjem obilježava se završetak zakonodavnog postupka. Direktiva će sada biti službeno potpisana i potom objavljena u službenom listu. Države članice imat će dvije godine (od objave u SL-u) za provedbu novih odredaba. No u opravdanim slučajevima mogu od Komisije tražiti dodatnu godinu za provedbu.
Osnovne informacije
Komisija je 22. studenoga 2016. predstavila prijedlog. Novim se pravilima dopunjuje uredba o nesolventnosti iz 2015. koja je usmjerena na rješavanje sukoba nadležnosti i zakonâ u prekograničnim postupcima u slučaju nesolventnosti i kojom se osigurava priznavanje presuda povezanih s nesolventnošću u cijelom EU-u.
Europski parlament formalno je glasovao o direktivi 28. ožujka 2019.
• Direktiva o okvirima za preventivno restrukturiranje, drugoj prilici i mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga za poduzetnike, 15. svibnja 2019.
• EU postigao dogovor o novim pravilima o nesolventnosti poduzeća (priopćenje za medije, 19.12.2018.)

PRVI VIŠEGODIŠNJI PLAN UPRAVLJANJA ZA RIBARSTVO U ZAPADNOM SREDOZEMLJU POSTAO JE STVARNOST
6.6. 2019.Priopćenje

Prvi put uvode se dugoročna pravila kojima se omogućuje bolja zaštita ribljih stokova u zapadnom Sredozemnom moru. Cilj je tim pravilima revitalizirati iscrpljene zalihe i osigurati ekološku i socioekonomsku održivost ribarstva u tom područjuVijeće je danas službeno donijelo novu uredbu o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanjapridnenim stokovima (tj. stokovima riba koje žive na dnu mora) na području koje obuhvaća uglavnom francuske, talijanske i španjolske vode.
1.Glavne mjere u planu obuhvaćaju mjerljive ribolovne aktivnosti u pogledu ključnih ribljih stokova za sve koče koje ribare u zapadnom Sredozemlju, ali se njima omogućuje i određena fleksibilnost kako bi se uzeo u obzir mješoviti ribolov.
2.Uvest će se tromjesečna zabrana ribolova u tom području radi zaštite mladih jedinki, a posebne tehničke mjere očuvanja uspostavit će se za sve stokove. Rekreacijski ribolov obuhvatit će se u okviru regionalizacije.
3. Poboljšat će se regionalna suradnja u pitanjima kao što su obveza iskrcavanja i tehničke mjere očuvanja.
Iskrcavanja u zapadnom Sredozemnome moru čine samo oko 31 % ukupnog iskrcanog ulova na Sredozemlju, ali ribarstvo pridnenih vrsta u tom dijelu ima veliku komercijalnu vrijednost. Ulovi tih stokova znatno su se smanjili za otprilike 23 % od početka 2000-ih te bi se trenutačnim tempom do 2025. prekomjerno izlovilo više od 90 % stokova.
• Uredba o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru i izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014
• Ribolov pridnenih vrsta u zapadnom Sredozemnome moru: privremeni dogovor o novom višegodišnjem planu (priopćenje za medije, 5.2.2019.)



EU POTIČE DIGITALNE INOVACIJE POVEĆANJEM DOSTUPNOSTI PODATAKA FINANCIRANIH JAVNIM SREDSTVIMA

6.6. 2019. Priopćenje

EU prikuplja mnoštvo podataka u posjedu javnog sektora koji su lakše dostupni za ponovnu uporabu kao sirovina za umjetnu inteligenciju, lanac blokova i druge napredne digitalne tehnologije.
Vijeće je danas (6.6. 2019.) donijelo nova pravila o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi podataka javnog sektora. To će ojačati podatkovno gospodarstvo EU-a, doprinijeti razvoju društva utemeljenog na podatcima te potaknuti rast i otvaranje radnih mjesta u svim sektorima gospodarstva.
„Ta su pravila istinski pokretač u području umjetne inteligencije i njima će se doprinijeti tome da Europa postane svjetski predvodnik u tom ključnom području. Njima će se ojačati digitalna industrija EU-a, osobito manja poduzeća i novoosnovana poduzeća, koja inače ne bi imala pristup svim podatcima koji su im potrebni za inovacije i širenje“- izjavio je Alexandru Petrescu, rumunjski ministar komunikacija i informacijskog društva, predsjednik Vijeća
Tom se novom direktivom proširuje područje primjene pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te ne obuhvaća samo tijelâ javnog sektora, već i javna poduzeća u prometnom sektoru te sektoru komunalnih usluga.
Njome se uvodi pojam visokovrijednih skupova podataka koji se besplatno stavljaju na raspolaganje putem sučeljâ za programiranje aplikacija (API). U tekstu se utvrđuje šest širokih kategorija visokovrijednih skupova podataka:1. geoprostorni podatci,2. promatranje Zemlje i okoliš, 3.meteorološki podatci,4. statistički podatci,5. trgovačka društva i vlasništvo nad njima 6. mobilnost. Popis će se ažurirati sekundarnim zakonodavstvom.
Tim će se pravilima obuhvatiti istraživački podatci financirani javnim sredstvima koji su već dostupni u javnim repozitorijima. Njima će se poticati i širenje dinamičnih podataka, kao što su vremenski podatci u stvarnom vremenu ili podatci o prometu.
Općenito će podatci javnog sektora biti dostupni besplatno ili uz vrlo nisku naknadu.
Nadalje, reformom se promiče uporaba otvorenih podataka u smislu podataka u otvorenim formatima koji se mogu slobodno upotrebljavati i dijeliti u bilo kakve svrhe.
Postupak i sljedeći koraci
Rumunjsko predsjedništvo i Europski parlament postigli su privremeni dogovor 22. siječnja 2019. Parlament je glasovao 4. travnja 2019.
Pravni tekst sada će biti objavljen u Službenom listu EU-a. Stupit će na snagu 20 dana nakon objave. Države članice morat će u roku od dvije godine uključiti njegove odredbe u nacionalno pravo.
• Direktiva o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (cjeloviti tekst)
• EU jača svoje podatkovno gospodarstvo s obzirom na to da je Vijeće odobrilo dogovor o široj ponovnoj uporabi javno financiranih podataka (6. veljače 2019., priopćenje za medije)
• Jedinstveno digitalno tržište za Europu (osnovne informacije)

10.06.2019. u 13:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

SAMO SPORT, DRUŽENJE I DOBRO RASPOLOŽENJE

VOLIM TRČANJE

U dane vikenda 8. i 9. lipnja održana su u Zagrebu dva događaja za građane na kojima nije bilo ni riječi o politici, samo sport, druženje i dobro raspoloženje uz glazbu sa razglasa.
U subotu je pored veslačke staze na Jarunu održana utrka za žene dm –drogerie markt čije su učesnice bile samo žene, od 12 godina starosti pa nadelje. Bila je to osma godina za redom da dm organizira utrku i to rekreativnu čija je dužina staze tri tisuće metara i natjecteljsku u dužini od šest tisuća metara. Ove se godine prijavilo više od 10 000 žena. Kotizacija je bila uistinu simbolična 20 kuna, za rekreativne trkačice, a za natjecateljice 30 kuna. Prihod od kotizacije bio je namijenjen Udruzi Europa Dona Hrvatska. No kao i prošlih godina dm je svaku ženu koja je završila utrku želio darivati s velikom torbom u kojoj je bilo više od 20 proizvoda poznatih tvrtki čiji se kozmetički proizvodi prodaju u 159 dm trgovina u Hrvatskoj. Ali ove godine nije bilo dovoljno poklon torbi te je rečeno da se sudionice s narukvicama kao dokazom obrate dm-u tijekom tjedna.
Drogeria markt dm spada među najveći lanac trgovina u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Godine 1973. otvorena je prva dm prodavaonica u Karlsruheu u Njemačkoj, zatim 1976. u Linzu u Austriji .Godine 1996. prva dm prodavaonica u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu 9.5.1996. na tržnici u Dubravi.
Sada je dm-drogerie markt prisutan u 13 europskih zemalja s oko 3.566 prodavaonica i 61.721 zaposlenih. Od toga u Hrvatskoj radi 1.470 djelatnika. Distributivni centar u Zagrebu središte je za cijelu Hrvatsku i poveznica za susjedne zemlje. Tvrtka dm je 2017./2018. ostvarila promet od 10,701 milijardi eura. Asortiman dm-a obuhvaća više od 21.200 drogerijinih proizvoda iz područja zdravlja i ljepote, dječje hrane i njege, domaćinstva, asortimana hrane za kućne ljubimce, tekstila i sezonskih proizvoda. Od toga je u prodavaonicama oko 1000 hrvatskih proizvoda. Tvrtka dm ima 32 robne marke, koje pokrivaju gotovo sve kategorije asortimana. Važan dio ponude čini prirodna kozmetika i zdrava hrana. U 19 dm prodavaonica u Hrvatskoj kupci mogu pronaći i specijalizirani odjel lijekova bez recepta te dermatološko kozmetičkih i medicinskih proizvoda.

Evo nekoliko fotografija s događaja dm utrke na Jarunu:

U fokusu Maja i Ljubica Lončarević iz Barbata na otoku Rabu ,majka i kćerka zajedno su trčale u rekreativnoj utrci dm-a.

Što je sve u poklon torbi? Fotke i tekst Margareta Zouhar Zec


VOLIM TRČANJE

Na Kros utrci Volim trčanje 12. po redu koju je društvo DŠR Aktivan život održalo na nasipu kod Bočarskog doma, utrke su bile na dva i pet kilometara za građane, Kros utrke na 11,5 i 15,8 kilometara, nordijsko hodanje na pet kilometara te neke nove utrke za djecu rođenu 2017. i 2018. na 50 metara, za klince do šest godine na 200 metara, do devet godina – utrka na 500 metara, te za klince do 14 godina – utrka na 800 metara.
Najzanimljivija je bila utrka za najmanje klince koje su roditelji vodili kako djeca ne bi padala, već ipak stigla do cilja.

Mame i tate silno su željele da njihove male ljubavi trče, ali male glave i male noge su to teško mogle izvesti.Svi prijavljeni klinci su imali startne brojeve i dobili su malene medalje.

Mama, tata, stric i svi žele maloj curki od dvije godine skinuti stratni broj s košuljice i medalju s vrata. Ruke su im veče i jače od djeteta, ali svi žele sudjelovati u tom činu. Fotke i tekst Margareta Zouhar Zec

Zajedničko objema utrkama je potpuno neprikladno vrijeme podjela startnih brojeva u jednom danu: dm je to činio od 10 sati i trebalo je doći po startni broj na Jarun ili ga podići prije utrke. Ali podići startni broj prije utrke nije jednostavno zbog velike gužve koja vlada na tom prostoru, radi više tisuća natjecateljica na ne baš velikom prostoru.Gužva bi se izbjegla da su startni brojevi po abecednom redu prijaviteljica podjeljeni u 10-ak dm prodavaonica u Zagrebu u zadnjem tjednu prije utrke.
A organizator Kros utrke startne brojeve dijelio je dan prije utrke u subotu od 8-15, i za osobe izvan Zagreba u nedjelju prije utrke. Ako su prijave za utrku otvorene gotovo dva mjeseca zašto podjelu startnih brojeva ne organizirati u dva, tri dana u terminima i u prvoj i u drugoj polovici dana u tjednu pred utrku kako bi svatko uz sve ostale poslove tijekom tjedna mogao podići i startni broj? Zato utrka, koja je rekreacijskaa, mora u subotu imati status prioriteta pred drugim poslovima? A tko taj prioritet zanemari (kao ja , autorica bloga) vjerojatnost je da može ostati bez startnog broja na kome je čip ( i trčati bez mjerenja vremena kao ja, i od organizatora dobiti upisano vrijeme trčanja koje nekom pri tračunalu padne napamet, a nije točno) Čini se da organizatori u poslu organizacije trke, najviše cijene svoje vrijeme, sebe i svoju komociju, a ne žele razmišljati o racionalizaciji potreba prijavljenih na utrku.
Zouhar Zec Margareta

10.06.2019. u 06:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 09.06.2019.

PREDSJEDNIK EK U HRVATSKOJ

JUNCKER POSJETIO DUBROVNIK I ZAGREB


Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker 13. i 14. lipnja posjetio je Hrvatsku. Prvi dan bio je u Dubrovniku, gdje se susreo s premijerom RH Plenkovićem te su razgovarali o projektima koji se rade novcem EU, a to su zračna luka Dubrovnik i Pelješki most. Drugoga dana predsjednik EK Junker stigao je u Zagreb. Premijer ga je primio uz počast vojne postrojbe na Markovu trgu .
Plenković i Juncker razgovarali su o pripremama za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom od 1.1. 2020., o usvajanju Strateškog programa EU-a koji se treba usvojiti na Europskome vijeću do kraja lipnja mjeseca, uvođenju eura kao monete u Hrvatsku, politici proširenja EU te ambiciji Hrvatske da 2020. organizira summit s državama jugoistoka Europe.
Plenković je na press konferenciji rekao da je istakao želju i ambiciju da do kraja mandata Komisije predsjednika Junckera, koji završava u listopadu ove godine,Europska Komisija pozitivno evaluira napredak Hrvatske koji je postignut u ispunjavanju kriterija za pristupanje Schengenskom prostoru gdje je Hrvatska, prema riječima premijera, u tom pogledu učinila jako mnogo. Premijer je Izrazio zadovoljstvo što je Komisija prepoznala napredak u mandatu ove Vlade te podsjetio da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a rejting agencija Standard & Poor's vratila je Hrvatsku na investicijski kreditni rejting.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je žaljenje što više za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom neće više biti predsjednik Europske komisije, ali je rekao da će Komisija učiniti sve što je u njenoj moći da prvo predsjedanje Hrvatske bude uspješno.
Rekao je kako se pripremaju dodatni programi koji će služiti za rješavanje demografskog problem u RH.„Moramo dati veću potporu hrvatskoj Vladi u naporima za rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju Vukovara“, istakao je Junker Rekao je također da je Hrvatska spremna da postane dijelom europskog tečajnog mehanizma, te da ga kao bivšeg ministra financija impresionira brzina kojom je hrvatska unaprijedila svoje financijske karakteristike i rezultate te da na tome mora čestitati ministru financija RH.

Fotke snimljene s tv ekrana u vrijeme emitiranja događaja N1 televizije.mzz

09.06.2019. u 06:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 07.06.2019.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA TRAŽI AKTIVNOST POLJOPRIVREDNIKA

NA E SAVJETOVANJU POLJOPRIVREDNE TEME

Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore skreće pozornost na teme koje su otvorene za Esavjetovanje na linkovima koje treeba kopirati i pogledati sadržaj te


1) Tema: Savjetovanja s javnošću za Nacrt prijedlog Programa "Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka"
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11015
Savjetovanje je otvoreno do: 8.6.2019.

2) Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11012
Savjetovanje je otvoreno do: 12.6.2019.

3) Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10958
Savjetovanje je otvoreno do: 21.6.2019.

4) Tema: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10990
Savjetovanje je otvoreno do: 30.6.2019.

5) Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11021
Savjetovanje je otvoreno do: 2.7.2019.


(Croatian Chamber of Agriculture)
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
Web: www.komora.hr
E-mail: vijesti@komora.hr
Tel: +385 1 6109 804

07.06.2019. u 12:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 06.06.2019.

ZAŠTO SU ZELENE POVRŠINE ZAGREBA ZAPUŠTENE I NEUREĐENE?

TKO VODI POLITIKU ČISTOĆE I UREĐENOSTI GRADA ZAGREBA ?

Zrinjevac koji je u sastava Holdinga uređuje i održava javne zelene površine, dječja igrališta sportske i rekreacijske objekte ove godine je nedovoljno aktivan u svojim poslovima košnje trave i uljepšavanja grada Zagreba i zelenih površina. Već je 6. lipanj, a trava je u ulicama koje spadaju u centar Grada previsoka i Grad izgleda neuredno. Pa zar je to Zagreb? Zelene površine nisu uredno održavane, smeća ima na svakom koraku i na svakom uglu !

Cvijeće na prozorima stana, ruže su i pred zgradom, ali zar bi se stanari trebali dohvatiti kose i kositi travu pred zgradom?

Politika, politika i samo politika postala je toliko važna da su sve druge djelatnosti pale u drugi plan, te učinila da eksterni izgled grada Zagreba više nije prioritet. Gradonačelnik je postao više političar nego gradonačelnik. Jasno je da je i vođenje grada Zagreba – politika, ali košnja trave i čistoća grada su prva stepenica na koju treba stati da bi se moglo govoriti o politici stranke, gradske skupštine, visokoj državničkoj politici. A gradonačelnik kao da ima neke svoje druge političke prioritete koji imaju drugo ime, pa nisu više konkretno grad Zagreb, već indirektno Zagreb grad. A turisti, kojih je oko 200 000 već ove godine posjetilo Zagreb trebali bi vidjeti i pamtiti Zagreb po mnogo uređenijim površinama. Podaci govore da je u prva tri mjeseca ove godine najviše noćenja imala Istra, zatim Zagreb pa Kvarner. Na ulicama Zagreba svakodnevno se čuje se engleski, ruski, kineski, češki, španjolski jezik…, turisti dolaze . Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske od 1.1.2020. biti će predsjedavajući Vijeća Europe i Europske unije. Diplomati svakodnevno dolaze i žive u Zagrebu. Bez diplomatskih misli čovjek lako pomisli -" ovi hrvati, ovi političari hvale europsku kulturu, a nemaju vještine urediti sredinu u kojoj žive"
U Centru, a centar je između ostalih ulica Božidara Ađije, Brozova, Kranjčevićeva, Badalićeva, Boškovićeva ulica, Pavla Hatza, Martićeva, Bauerova i trava je na prostoru na kome je zasađena visoka 30 i više centimetara. Gdje su ekipe za šišanje i košnju trave? Živica u krugu tehničkog muzeja Nikola Tesla, preko ceste tornja Cibona je neuređena. Pa zar to nije centar Zagreba? Odgovorna gospođa u Zrinjevcu kaže da su sve ekipe na terenu. Gospođa nije htjela reći ništa na pitanje ima li Zrinjevac dovoljno djelatnika i ekipa za uređenje Zagreba. Poznato je Holding zadnje dvije, tri godine ne zapošljava nove ljude. Štedi na zaposlenima! Kao da nema novca, mora štedjeti, pa i na košnji trave. Ali očito je da Zrinjevac treba zaposliti djelatnike koji bi brže Grad Zagreb pretvorili u dostojno turističko središte, kakvim Zagreb turisti svojim dolascima glavni hrvatski trebali vidjeti i doživjeti. A djelatnika na zavodu za zapošljavanje ima u izobilju, više od sto tisuća. Dvije stotine djelatnika kroz Javne radove kroz pet, šest mjeseci grad Zagreb učinili bi biserno uređenim i čistim.

Trava u ulici Božidara Ađije. Fotografije: M.Zouhar Zec

ULICE PUNE PAPIRA I OPUŠAKA
Grad Zagreb zapušten je i u vidu čistoće. Naprimjer u Badalićevoj ulici mnogo je ostataka lišća još od prošle jeseni, koje se zadržalo ispod gusto parkiranih automobila. Tu dominiraju kante za smeće i automobili, ulica izgleda sumorno, s puno nečistoće na rubovima kolnika i odlomljenih grana od zadnjeg meteorološkog nevremena. I dvije visoke bijele žardinjere koje su u toj ulici, bez cvijeća su. Vrlo dobar učinak je prije desetak godina točnije oko 2009., 2010. imala akcija u Zagrebu pod sloganom „ Više cvijeća, manje smeća“. No nakon dvije godine ta je akcija sa nivoa Grada Zagreba pala u zaborav. U gradu su stasale nove generacije koje nemaju naviku papiriće od bombona, čokoladica ili grickalica nositi do prvog koša za smeće, već ih samo zgužvaju i odbace. Na ulicama grada, uz živice i na pločnicima u gradu mnogo je papira od hrane iz pekare. Ovo je čudno vrijeme kada veliki broj mladih, starijih i najstarijih građana jede na ulici, hodajući, ili u tramvaju i to hranu koju su kupili u pekari. Tako u hodu, na javnom mjestu jako mnogo osoba doručkuje. A nakon što pojedu sadržaj iz vrećice s kojom su izašli iz pekare vrećicu odbace bilo gdje, ne mareći što odbacuju smeće bilo gdje. A koševa za smeće baš i nema u gradu na mjestima gdje bi bilo za očekivati da koš za otpatke stoji. A čim osoba s otpatkom u ruci koš treba tražiti, otpadak završi na ulici. Čistoća grada je zasebna politika, no dojam je da ta politika u gradu Zagrebu nije razvijena ili čak ne postoji. Ne treba živjeti na staroj slavi da je Zagreb za advent tri puta, tri godine za redom ,bio najuređeniji i najljepši grad u konkurenciji desetaka europskih gradova. Jer advent je zimi, advent čine lampice i umjetno blještavilo. Sada, bez snijega i električnih lampica je pravi prirodni ispit uređenosti i čistoće grada na djelu. A sada je situacija malo apsurdna: turista je sve više u gradu Zagrebu, a grad se doima sve prljavijim, grad sa sve više smeća na svakom koraku. Opušci su zasebna stavka. Naime, nogostupi i šetnice su prepune odbačenih opušaka i ima ih doslovno na svakom koraku. Zagreb više nije čist grad, nije čist od svakodnevnog smeća koje na ulicu pada kao dio kulture njenih stanovnika. No ili su stanovnici bez kulture, pa odbacuju previše smeća oko sebe ili u gradu više nema dovoljno koševa za smeće kao ni ekipa za čišćenje, i održavanje ulica i gradskih trgova urednim.
Ima li gradonačelnik volje da započne sistematičnu brigu o čistoći grada Zagreba? Ili tu politiku vodi netko drugi, tko također ima nekih drugih interesa, a ne uređenost i čistoču, u gradu Zagrebu?
Zouhar Zec Margareta

Šetalište u Brozovoj ulici.Sve fotografije uz ovaj tekst snimljene su 4.6. 2019. Fotke: M.Zouhar Zec

06.06.2019. u 08:47 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.06.2019.

USPORAVANJE POTRAŽNJE ZA RADOM U TURISTIČKOM SEKTORU

PALA POTRAŽNJA ZA KONOBARIMA I KUHARIMA

Nakon zabilježenog usporavanja u travnju, Online Vacancy Index (OVI ) mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao, u svibnju je pao za 10,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine dok desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na pad potražnje za radom i na mjesečnoj razini s obzirom da je u odnosu na prethodni mjesec OVI pao za 6,6 posto. U prvih pet mjeseci ove godine indeks je porastao tek za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2018., što dodatno upućuje na usporavanje trenda snažnog rasta potražnje za radom na hrvatskom tržištu rada. Iako bismo s obzirom visoki rast BDP-a u prvom tromjesečju očekivali da će se taj pozitivan moment preliti i na kretanja na tržištu radu, razvoj događaja na potražnoj strani u prva dva mjeseca drugog tromjesečja sugerira kako tržište rada još uvijek nije uhvatilo korak s kretanjem cjelokupne ekonomske aktivnosti.

Odgovornost za pad potražnje za radom u svibnju prije svega treba potražiti u turističkom sektoru. Naime, iako su se i dalje među pet najtraženijih zanimanja nalazili prodavač, konobar, kuhar, vozač i skladištar, potražnja za konobarima i kuharima pala je za više od 25 posto u odnosu na svibanj 2018., dok je u prvih pet mjeseci 2019. potražnja za konobarima i kuharima pala za više od 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nadalje, u ukupnom međugodišnjem padu indeksa u svibnju 2019. u iznosu od -10,9 posto najveći negativni doprinos imala su upravo zanimanja konobara i kuhara – u iznosu od -2,4 i -2,1 postotnih bodova, dok su u skromnom rastu indeksa u prvih pet mjeseci u iznosu od 0,9 posto zanimanja konobara i kuhara sudjelovala s negativnih -0,9 i -1,6 postotnih bodova. Za razliku od svibnja u kojem je vidljiv i pad potražnje za hotelijerima i ugostiteljima (hotelsko osoblje, recepcionari, voditelji i dr.) za nešto više od 10 posto, u prvih pet mjeseci 2019. broj oglasa za zanimanja hotelijera i ugostitelja porastao za nešto više od 14 posto (s doprinosom međugodišnjem rastu od 0,4 postotna boda).

Za pad potražnje za radom u svibnju na godišnjoj razini gotovo u potpunosti su odgovorne regije sjevernog i južnog Jadrana u kojima je broj objavljenih oglasa pao za više od 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Odnosno, u ukupnom padu indeksa u svibnju južni Jadran sudjelovao je s -5,1 postotnih bodova, a sjeverni Jadran s -4,6 postotnih bodova, dok je u međugodišnjem rastu indeksa u prvih pet mjeseci 2019. u iznosu od 0,9 posto južni Jadran sudjelovao s -0,9 postotnih bodova, a sjeverni Jadran s -1,1 postotnim bodom. Iako ovi pokazatelji upućuju na nešto slabiju turističku sezonu, moguće je da je pad potražnje za radom u svibnju samo posljedica jako visoke razine potražnje za radom iz 2018. ili toga da su poslodavci već unaprijed popunili otvorena radna mjesta za nadolazeću turističku sezonu.
Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. ( Ekonimski institut, Zagreb)

05.06.2019. u 23:49 • 0 Komentara • Print • # • ^

NAPOKON NA REDU U RH GRADNJA SORTIRNICA ZA OTPAD EUROPSKIM NOVCEM

RASPISAN JAVNI POZIV ZA GRADOVE I OPĆINE

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je 22. svibnja javni poziv kojim se jedinicama lokalne samouprave stavlja na raspolaganje 350 milijuna kuna za financiranje izgradnje i opremanje postrojenja za sortiranje i odvojeno prikupljenog otpada. Sredstva su osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija EU. Problem otpada i njegova sortiranja napokon je pod zakonodavstvom i izvedbenim rokovima Europske unije u Hrvatskoj došao na red. Građani odavno žele sortirati otpad, jer su svjesni vrijednosti otpada kao nove sirovine u recikliranju,a osim toga o tome su dostupne informacije kako se s otpadom postupa u drugim zemljama Europe, pa čak i u Japanu. No kada nema prostora ni posuda za odvajanje građani su bespomoćni. I ovaj rok izgradnje sortirnica za otpad je veoma dalek - čak 2022. Koliko će mešetari sa pokušajima gradnji spalionice po periferiji Zagreba i drugim hrvatskim gradovima još muke zadavati građanima radi spriječavanja tih gradnji? Građani jako dobro znaju što je racionalno, što ne, ali političari imaju svoje vizije, a građani mali utjecaj na to. A poznato je u Hrvatskoj da se u tim slučajevima radi o mešetarenju s novcem. Pa u Hrvatskoj su sagrađeni javni toaleti čija je gradnja - za javnost - koštala tisuće eura. Sramotne prijevare! No sortirnice otpada su snagom legislative EU došle do trenutka kada realizacija treba započeti. Zato je resorno ministarstvo raspisalo javni poziv. M. Zouha Zec


Javni poziv dostupan je na linkovima:

https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=bd6b948f-f4c9-46a3-b0c6-43057c30b4da

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/izgradnja-i-ili-opremanje-postrojenja-za-sortiranje-odvojeno-prikupljenog-otpadnog-papira-kartona-metala-plastike-i-drugih-materijala/



Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za provedbu aktivnosti izgradnje ili opremanja postrojenja za odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala. Cilj treba postići do 2022., a određen je
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš NN 03/2017 koju je donijela Vlada RH
Ukupno raspoloživa sredstva iz Kohezijskog fonda EU predviđena za ovaj poziv iznose 350.000.000,00 kuna.
Dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda koja mogu biti dodijeljena za financiranje prihvatljivih izdataka pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva su slijedeća :najniži iznos 1.000.000,00 kuna-najviši iznos 50.000.000,00 kuna. Iznos bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektnom prijedlogu koji se može dodijeliti iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave ,gradovi i općine. Sortirnice su važan dio sustava gospodarenja otpadom. Sortiranjem prikupljenog otpada povećava se vrijednost prikupljenih sirovina iz otpada, a time i plasman tih sirovina na tržište. Na taj se način osigurava priprema za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva, i to u minimalnom udjelu od 50% mase otpada. Time se utječe na postizanje europskog cilja za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada.

Rok za dostavu projektnih prijedloga je 30. lipnja 2020. godine, a maksimalno trajanje provedbe projekta je 24 mjeseca. Izgradnja i opremanje ovih postrojenja uključuje projektiranje, građevinske radove i nadzor radova, opremanje postrojenja za sortiranja, tehničku pomoć za upravljanje projektom te aktivnosti promidžbe i vidljivosti.



Informativna radionica
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost organiziraju informativnu radionicu za potencijalne prijavitelje u Zagrebu u petak, 7. lipnja 2019., u Kongresnom centru FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - centar Green Gold.
Predviđeno trajanje informativne radionice je od 11.00-13.00h. Cilj je detaljnije informirati potencijalne prijavitelje o ciljevima i kriterijima poziva te procedurama za prijavu i postupak dodjele bespovratnih sredstava za proširenje ili gradnju sortirnica.
Sudjelovanje na informativnoj radionici je besplatno. Sudjelovanje je potrebno prijaviti na adresu elektroničke pošte bojana.ormuzpavic@mzoe.hr Prijave se primaju do popunjenosti kapaciteta

05.06.2019. u 05:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 02.06.2019.

U OPATIJI ZAPOČINJE MEĐUNARODNA 16.DRVNO - TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA

RAZMJRENA ISKUSTAVA, REZULTATI, NOVA SURADNJA, DEVIZNI PRILJEV...

U Opatiji će se 3. i 4. lipnja održati 16. po redu Drvno-tehnološka konferencija. Program započinje u 9.30 sati u Hotelu Royal.
Uz sudionike iz Hrvatske koji su i ove godine najbrojniji, u Opatiju su pristigli poslovni predstavnici iz susjednih zemalja te brojni sudionici iz Njemačke, Finske, Italije, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, ali i iz daleke Kine, što naglašava međunarodni karakter skupa. Sudjelovanje su potvrdili istaknuti predstavnici Vlade RH, Hrvatskoga sabora, te iz nekoliko ministarstva.
U Opatiji će biti nazočna Uprava Hrvatskih šuma na čelu s predsjednikom Uprave Krunoslavom Jakupčićem te direktorima sektora. Očekuje se iznošenje konkretnih prijedloga za poboljšanje međusobne suradnje, te će predstavnici Hrvatskih šuma imati više predavanja i diskusija oba dana konferencije.
Na konferenciji će biti govora o izvoznim rezultatima u području drvne industrije i drveta, rastu industrijske proizvodnje i deviznom priljevu.Raspravljat će se o cijenama sirovine, kadrovskoj problematici i klimatskim promjenama te sve izraženijoj pojavi šumskih štetnika. Predviđen je popratni program studijskih posjeta i događanja.

STRATEŠKA SURADNJA EBRD-a I FLORIAN GRUPE
Florian Grupa je u svibnju potpisala strateški ugovor s EBRD-om. Radi se o kreditu od 10 milijuna eura , odnosno 75 milijona kuna od kojih će 5 milijuna eura biti usmjereno u financiranje izgradnje nove tvornice peleta u DIN Novoselcu, kapaciteta 55.000 tona peleta godišnje. Uz tvornicu je u fazi realizacije i kogeneracija od 1MW. Drugih 5 milijona eura spremno je za nove akvizicije odnosno dodatno ulaganje u strojni park finalne prerade unutar hrvatskih kompanija Florian Grupe. Ugovoren je kredit s mogućnošću konverzije u temeljni kapital, te se s EBRD-om pokreće proces unaprjeđenja korporativnog upravljanja i uvođenja standarda burzovnih kompanija. Time Grupa započinje pripreme za potencijalno listanje na burzama u Zagrebu ili Milanu, uz EBRD kao sudionika procesa i dokapitalizacije, a o cijelom pripremnom procesu i pregovorima, koji su trajali 2 godine, govorit će na konferenciji u Opatiji gdje je Florian ove godine jedan od glavnih partnera.

SHERIF GRUPA GRADI SMJEŠTAJ ZA 80 RADNIKA!
Grupacija Sherif, jedan od vodećih drvoprerađivača u ovom dijelu Europe. Za potrebe svoje tvornice u Glini, grupacija je zaposlila radnike koji gravitiraju Glini na udaljenosti od 50 km. „Vozimo radnike kombijima ili ako su grupirani do njih pet, dajemo im na raspolaganje putničke automobile. Budući da niti taj pristup nije bio dovoljan, iz okolice Našica svaki tjedan - ponedjeljkom dovozimo 25 djelatnika, a vraćamo ih petkom, kako bi vikend proveli s obiteljima. Isto tako 24 radnika jednom mjesečno dovozimo iz Bosne“ ističe Murat Pašić, osnivač i suvlasnik tvrtke. „Za radnike iz Bosne i Slavonije imamo osiguran stan i hranu besplatno, a kako rade po učinku, oni redovito zarade od 6.000-7.500 kuna. Upravo sad završavamo jednu stambenu zgradu, gdje ćemo moći smjestiti oko 80 radnika. Radi se o kapacitetu od 40 soba po 2 kreveta te o prostranoj kuhinji koja ima kapacitet spremanja 200 obroka. To je socijalna strana poduzetništva, jer ljudima treba osigurat dobre i humane uvjete,za život i rad,“ rekao je Pašić. (novi broj DRVO&NAMJEŠTAJ )

Tvrtka CEDAR U SVIBNJU ISPORUĆILA 140 KONTEJNERA PRERAĐENE BUKVE U AZIJU
Jedan od najvećih hrvatskih, ali i europskih prerađivača bukve tvrtka Cedar ubire plodove velikih tehnoloških investicija, koje su omogućile postizanje relevantnih izvoznih rezultata prema glavnim tržištima tvrdog drva. Relativno stabilni trendovi u trgovini tvrdim drvom pogoduju i povećanju izvoza europskih prerađivača bukve, posebno jer su u posljednje vrijeme, osim sjeverne Afrike, otvoreni novi tržišni kanali prema Japanu, Koreji, Indiji, Vijetnamu i Kini. Izgradnjom vlastitog željezničkog terminala u pogonu u Vrbovskom stvoreni su preduvjeti za efikasnu dostavu roba na lučke terminale te prekrcaj prema azijskim odredištima. Cedar raspolaže s nizom specijaliziranih tehnologija i opreme, koja omogućuje brzo punjenje pojedinačnih kontejnera u roku od nekoliko minuta. Mjesečna otprema 140 kontejnera iziskuje dobru koordinaciju sa špediterima i prijevoznicima, kazao je Darko Prodan, predsjednik Uprave Cedra te naglašava kako je upravo orijentacija na kvalitetu prerađenog materijala osigurala dobar plasman proizvoda širom Azije.

BAUWERK BOEN upozorava na potrebu transparentnijeg pristupa sirovini
Švicarsko-norveška grupacija Bauwerk Boen nesumnjivo predstavlja važnog globalnog lidera u proizvodnji podova, a karakterizira ih predanost inovacijama, posebno u višim kategorijama proizvoda. U Hrvatskoj su prisutni već duže vrijeme a prije tri godine preuzeta je postojeća drvna tvrtka u Đurđevcu. Modernizirana je tvornica, nabavljeni su novi strojevi, zaposleno je lokalno stanovništvo i poduzeti su drugi značajni koraci u unaprjeđenju postojećeg standarda. Bauwerk Boen već duže vrijeme u stručnim krugovima izražava stajališta koja naglašavaju njihovo nezadovoljstvo sirovinskim pitanjima, jer postojeći modeli očito nisu uzeli u obzir njihove parametre. O trenutnoj situaciji, izazovima s kojima se susreću te o planovima u narednom razdoblju govori predsjednik Uprave Igor Benaković. Više informacija u tiskovini DRVO&NAMJEŠTAJ

LIGNA 2019
Najveći sajam tehnologija za drvnu industriju održava se svake druge godine u Hannoveru, a ove godine, od 27. – 31.5. tradicionalno su se okupili proizvođači tehnologija, trgovci opremom i tvrtke koje se bave preradom drva i šumarskim djelatnostima. Najveći europski tehnološki sajam već tradicionalno predstavlja niz noviteta, u 7 tematskih cjelina: od alata, preko energije do krupnih i procesnih strojeva. Kako prenosi dobar poznavatelj sektorskih tehnologija Viktor Radić iz Polytechnika, uočen je nešto manji broj posjetitelja nego tijekom posljednjeg izdanja 2017. godine. U hodnicima i na štandovima svih hala nije bilo uobičajenih gužvi, gurkanja i sudaranja, uz puno manje buke i „sajamskog šušura“, stoga se upravo na otvorenom izložbenom prostoru, gdje se nalaze veliki strojevi za usitnjavanje drva, izvlačenje trupaca i mobilne operacije u šumarstvu najočiglednije primjećuje pad u posjeti. Uočio sam i jednu zanimljivost, kako se unatoč zategnutim odnosima između Putina i EU, na sajmu ipak osjeća povećan broj posjetitelja i investitora iz Rusije. Primjetan je sve izraženiji pristup kružne ekonomije, odnosno iskorištavanja svih resursa na pilani, posebno drvnog ostatka. To je zaokupilo veliko zanimanje, kako kod izlagača tako i posjetitelja, zaključuje Radić.
Na konferenciju u Opatiji dolazak je najavilo 26 slovenskih parlamentarca te bi se prema dogovoru trebala održati tematska sjednica Odbora za poljoprivredu sa hrvatskim parlamentarcima istoimenog odbora. Radi se o nizu sličnosti u sektorskoj problematici šuma i prerade drva, poput sanacije šteta od elementarnih nepogoda, suzbijanja potkornjaka i slično. Predstavnici obaju parlamenata će nakon sjednice posjetiti šumska područja u Gorskom kotaru.
Drvno tehnološka - konferencija 2019. dobila je podršku iz Ureda Predsjednice RH, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova, Hrvatske gospodarske komora, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije, Hrvatskih šuma i Turističke zajednice grada Opatije.

02.06.2019. u 13:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

POŽAR U PRIHVATNOM CENTRU ZA MIGRANTE U BiH

U OBJEKTU 700 MIGRANATA

U bivšoj tvornici vrata i prozora koja je pretvorena u prihvatni centar za migrante MIRAM u Velikoj Kladuši u Bosni i Hercegovini izbio je 1. lipnja ujutro požar , u dijelu gdje su ljudi spavali. Povrede su zadobila 32 migranta. Prema informacijama televizije Al jazera 13 migranata je zadobilo teške tjelesne ozljede u vidu opekotina, lomova i posjekotina . U kantonalnoj bolnici u Bihaću medicinski su zbrinute 22 osobe dok je ostalima medicinska pomoć pružena u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši.
Povici upozorenja da je izbio požar probudili su migrante koji su spovali , a zbog crnog dima koji se jako brzo širio mnogi su razbili prozore i skakali iz objekta s prvog kata zgrade pri ćemu su zadobili povrede posjektina i lomove ekstremiteta. U krilu zgrade u kojima je izbio požar spavalo je 250 osoba.
U tom prihvatnom centru su bila četri djelatnika Međunarodne organizacije za migracije i tri djelatnika jedne zaštitarske tvrtke . U privremenom prihvatnom centru MIRAM smješteno je trenutno oko 700 migranata, na način da je u tom objektu doslovno krevet do kreveta. Pravila života prema informacijama reportera su bila stroga, i provodila su se zbog čega nije bilo pušenja, o električnih grijalica, ni improviziranih peći. Požar se dogodio samo dva dana nakon što su djelatnici Crvenog križa u BiH upozorili da je stanje uvjeta u kojima su migranti smješteni sve teže.
Utvrđeno je da je požar izazvalo kuhalo za čaj koji je nepažnom ostalo upaljeno.

VOZAČE NA GRANIČNOM PRIJELAZU RENGENSKI SNIMAJU

Nakon zatvranja balkanske izbjegličke rute i podizanja Mađarske bodljikave žice na granici sa Srbijom pokušaji ulaska migranata na teritorij Europske unije su teži. Grupe migranata iz Mađarske u Srbiju pokušavaju ući u teretnim vozilima, pa je tijekom prvih pet mjeseci u Srbiju spriječen ulazak oko 600 izbjeglica. Mađarska inzistira na detaljnim pregledima i na detaljnim i dugim graničnim procedurama pregleda vozača kamiona i njihova tereta, te vozači govore da im je potreban čitav dan da bi prošli mađarsko srpsku granicu. Procedutra je takva da se” najprije javljaju policajcu koji kontrolira pasoš, nakon toga ide vaga, kontrola osovinskog opterećenja i kontrola cijelog kamiona”.Sugovornik reporterke Glušac rekao je da vozače kamiona na granici Mađarske sa Srbijom vode na graničnom prijelazu na rengen, “svaki put nas snimaju” rekao je vozač kamiona, te rekao da misli da je to zakonom zabranjeno. Mađaraske procedure na srpskom dijelu granice usporene su zbog takvih kontrola da to ugrožava međunarodni promet.
U centru za pomoć i tražioce azila u Srbiji upozoravaju na još jednu sve češću praksu susjednih zemalja, da izbjeglice uhvaćene u prelasku granice vrate natrag na terirorij Srbije, bez pružene prilike da zatraže azil. To je nezakonita praksa , smatraju nadležni u Srbiji. U protivnom Srbija bi trebala biti obaviještena, policija bi trebala dati suglasnost za prelazak granice. Ne bi bilo tada rizika od nasilja i krijumčarenja migranata.
Prema izvještajima Odjela za izbjeglice u Srbiji, u toj su zemlji trenutno 3032 migranata. ( M. Zouhar Zec)

02.06.2019. u 07:30 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------