AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 22.06.2019.
STRATEŠKI PROGRAM EUROPSKOG VIJEĆA ZA RAZDOBLJE 2019.- 2024.
UNUTARNJE I VANJSKE IZAZOVE EU ĆE RJEŠAVATI NA INTEGRIRANI NAČIN
Novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024.
Priopćenje za javnost Europskog vijeća 20.6.2019.
Posljednjih godina svijet je postao sve neizvjesniji, složeniji i podložniji brzim promjenama, čime se stvaraju prilike kao i izazovi. Tijekom sljedećih pet godina EU može i hoće ojačati svoju ulogu u tom promjenjivom okruženju. Zajedno ćemo biti odlučni i usmjereni, nadovezujući se na naše vrijednosti i prednosti našeg modela. Riječ je o jedinom učinkovitom načinu na koji možemo oblikovati budući svijet, promicati interese naših građana, poduzeća i društava te zaštititi naš način života.
Ovim Strateškim programom pružaju se opći okvir i smjernice za takav odgovor. Zamišljen je da se njime usmjerava rad institucija u idućih pet godina.
Usmjeren je na četiri glavna prioriteta:
1.zaštitu građana i sloboda
2.razvoj snažne i dinamične gospodarske osnove
3. izgradnju klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe
4.promicanje europskih interesa i vrijednosti na svjetskoj razini.
Konačno, njime se utvrđuju načini ostvarivanja tih prioriteta.
Ovaj Strateški program prvi je korak u postupku koji će voditi institucije i države članice EU-a. Europsko vijeće pomno će pratiti provedbu tih prioriteta te će prema potrebi utvrditi daljnje opće političke smjernice i prioritete.
1.1. Zaštita građana i sloboda
Europa mora biti mjesto na kojem se ljudi osjećaju slobodnima i sigurnima. EU brani temeljna prava i slobode svojih građana, kako je utvrđeno u Ugovorima, te ih štiti od postojećih i novonastalih prijetnji.
Zajedničke vrijednosti na kojima se temelje naši demokratski i društveni modeli temelj su europske slobode, sigurnosti i blagostanja. Vladavina prava i njezina presudna uloga u svim našim demokracijama ključno je jamstvo dobre zaštite tih vrijednosti, moraju je u potpunosti poštovati sve države članice i EU.
Moramo osigurati cjelovitost našeg državnog područja. Moramo znati tko ulazi u EU i biti oni koji o tome odlučuju. Učinkovit nadzor vanjskih granica apsolutan je preduvjet za jamčenje sigurnosti, poštovanje javnog poretka te za osiguravanje pravilnog funkcioniranja politika EU-a u skladu s našim načelima i vrijednostima.
Odlučni smo dodatno razvijati sveobuhvatnu migracijsku politiku koja u potpunosti funkcionira. Nastavit ćemo produbljivati našu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita u borbi protiv nezakonitih migracija i trgovanja ljudima te kako bismo osigurali učinkovita vraćanja. Što se tiče unutarnje dimenzije, trebamo postići dogovor o učinkovitoj migracijskoj politici i politici azila. Treba postići konsenzus u vezi s Dublinskom uredbom radi njezine reforme utemeljene na ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti, uzimajući u obzir osobe koje su iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja.
Poduzet ćemo potrebne korake kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje Schengena.
Nadovezat ćemo se na našu borbu protiv terorizma i prekograničnog kriminala i jačati je te pritom poboljšavati suradnju i razmjenu informacija i dodatno razvijati naše zajedničke instrumente.
Ojačat ćemo otpornost EU-a na prirodne katastrofe i one izazvane ljudskim djelovanjem. U tom su pogledu ključni aktivna solidarnost i združivanje resursa.
Moramo štititi naša društva od zlonamjernih kiberaktivnosti, hibridnih prijetnji i dezinformacija koje potječu od neprijateljskih državnih i nedržavnih aktera. Pristupanje rješavanju takvih prijetnji zahtijeva sveobuhvatan pristup uz veću suradnju, veću koordinaciju, više resursa te više tehnoloških kapaciteta.
2.2. Razvoj naše gospodarske osnove: europski model za budućnost
Snažna gospodarska osnova od ključne je važnosti za konkurentnost i blagostanje Europe, njezinu ulogu na svjetskoj razini te za stvaranje radnih mjesta. Budući da se globalno okruženje mijenja radi izazova u vezi s tehnologijom, sigurnosti i održivosti, moramo obnoviti temelj za dugoročan, održiv i uključiv rast te ojačati koheziju u EU-u. To zahtijeva postizanje uzlazne konvergencije naših gospodarstava i pristupanje rješavanju demografskih izazova.
Moramo osigurati da euro funkcionira za naše građane i ostane otporan, i to produbljivanjem ekonomske i monetarne unije u svim njezinim dimenzijama, dovršetkom bankovne unije i unije tržišta kapitala te jačanjem međunarodne uloge eura.
Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao naš učinak, potreban nam je integriraniji pristup kojim bi se povezale sve relevantne politike i dimenzije: produbljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta i njegovih četiriju sloboda, oblikovanje industrijske politike prilagođene budućnosti, rješavanje pitanja digitalne revolucije te osiguravanje poštenog i učinkovitog oporezivanja.
Jedinstveno tržište u svim svojim dimenzijama ključno je sredstvo u tom pogledu. EU si ne može priuštiti da nedovoljno iskoristi potencijal tržišta s pola milijarde osoba, posebice u području usluga. Ne smije se pozivati na kratkoročne poteškoće kao argument protiv dugoročne strategije koja je smjela, sveobuhvatna i usmjerena na budućnost. To mora ići ruku pod ruku s odlučnijom, sveobuhvatnijom i usklađenijom industrijskom politikom. EU-u su potrebna oba elementa, i to hitno.
Tijekom sljedećih nekoliko godina digitalna transformacija dodatno će se ubrzati te će imati dalekosežne posljedice. Moramo osigurati da je Europa digitalno suverena i da dobiva pošten udio koristi od tog kretanja. Našu politiku moramo oblikovati tako da se njome utjelovljuju naše društvene vrijednosti i promiče uključivost te da ostane kompatibilna s našim načinom života. U tu svrhu EU mora raditi na svim aspektima digitalne revolucije i umjetne inteligencije: infrastrukturi, povezivosti, uslugama, podacima, regulativi i ulaganjima. To mora biti popraćeno razvojem gospodarstva usluga i uključivanjem digitalnih usluga.
Istodobno, moramo ojačati ulaganja u vještine i obrazovanje građana, učiniti više za poticanje poduzetništva i inovacija i povećanje istraživačkih napora, a posebice rješavanjem pitanja rascjepkanosti europskih istraživanja, razvoja i inovacija. Ulaganje u našu budućnost znači i poticanje i podupiranje javnih i privatnih ulaganja, među ostalim u infrastrukturu, kako bi se financirao rast našeg gospodarstva i naših poduzeća, među ostalim MSP-ova.
U svijetu u kojem se sve više dovode u pitanje zajednička pravila i standardi, od ključne važnosti bit će promicanje jednakih uvjeta, među ostalim u području trgovine. To znači osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u EU-u i na svjetskoj razini, promicanje pristupa tržištu, borbu protiv nepoštenih praksi, izvanteritorijalnih mjera i sigurnosnih rizika iz trećih zemalja te osiguravanje naših strateških lanaca opskrbe. Nastavit ćemo ažurirati europski okvir za tržišno natjecanje s obzirom na nova tehnološka i globalna kretanja na tržištu.
3.3. Izgradnja klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe
Europi je potrebna uključivost i održivost, uz prihvaćanje promjena koje proizlaze iz prelaska na zeleno gospodarstvo, tehnološkog razvoja i globalizacije, osiguravajući pritom da nitko ne bude zapostavljen.
Budući da učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji i prisutniji, moramo hitno pojačati napore na upravljanju tom egzistencijalnom prijetnjom. EU može i mora biti predvodnik, i to pokretanjem temeljite transformacije vlastitog gospodarstva i društva, kako bi ostvario klimatsku neutralnost. To će se morati provesti tako da se uzimaju u obzir nacionalne okolnosti te na socijalno pravedan način.
Klimatska tranzicija pružit će nam pravu priliku da se moderniziramo i da istodobno postanemo globalni predvodnik u zelenom gospodarstvu. Naše politike trebale bi biti u skladu s Pariškim sporazumom. EU ne može biti jedini koji poduzima mjere: sve zemlje trebale bi pojačati napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Uspjeh prelaska na zeleno gospodarstvo ovisit će o znatnoj mobilizaciji privatnih i javnih ulaganja, o uspostavi učinkovitog kružnog gospodarstva te integriranog, međupovezanog europskog energetskog tržišta koje pravilno funkcionira i pruža održivu, sigurnu i cjenovno prihvatljivu energiju, uz puno poštovanje prava država članica na odlučivanje o vlastitoj kombinaciji izvora energije. EU će ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, povećati energetsku učinkovitost, smanjiti ovisnost o vanjskim izvorima, diversificirati svoju opskrbu te ulagati u rješenja za mobilnost budućnosti.
Istodobno moramo nastaviti poboljšavati okoliš u svojim gradovima i ruralnim područjima, povećati kvalitetu naših zraka i voda te promicati održivu poljoprivredu koja je ključna za jamčenje sigurnosti hrane i poticanje kvalitetne proizvodnje. Bit ćemo predvodnici u borbi protiv gubitka bioraznolikosti i očuvanju ekosustava, uključujući oceane.
Prijelaz prema zelenijoj, pravednijoj i uključivijoj budućnosti podrazumijevat će kratkoročne troškove i izazove. Zbog toga je toliko važno popratiti taj prijelaz i pomoći zajednicama i pojedincima da se prilagode novom svijetu.
To zahtijeva pridavanje posebne pozornosti socijalnim pitanjima. Trebalo bi provesti europski stup socijalnih prava na razini EU-a i država članica, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti. Nejednakosti koje osobito utječu na mlade predstavljaju velik politički, društveni i gospodarski rizik; stvaraju se generacijski i teritorijalni jazovi te jazovi u obrazovanju i nastaju novi oblici isključenja. Naša je dužnost svima osigurati prilike. Moramo učiniti više kako bismo osigurali ravnopravnost između muškaraca i žena te prava i jednake mogućnosti za sve. Riječ je ujedno o društvenom imperativu i gospodarskoj prednosti.
Primjerena socijalna zaštita, uključiva tržišta rada i promicanje kohezije pomoći će Europi u očuvanju svojeg načina života, kao što će to učiniti i visoka razina zaštite potrošača i standarda hrane te dobar pristup zdravstvenoj skrbi.
Ulagat ćemo u kulturu i našu kulturnu baštinu koje čine srž našeg europskog identiteta.
4.4. Promicanje europskih interesa i vrijednosti u svijetu
U svijetu koji je sve nesigurniji, složeniji i promjenjiviji, EU mora slijediti strateški plan djelovanja i povećati svoju sposobnost samostalnog djelovanja kako bi zaštitio svoje interese, poštovao svoje vrijednosti i način života te dao doprinos oblikovanju globalne budućnosti.
EU će i dalje biti pokretačka snaga multilateralizma i svjetskog međunarodnog poretka utemeljenoga na pravima, osiguravajući pritom otvorenost i pravednost te potrebne reforme. Podupirat će UN i ključne multilateralne organizacije.
EU će iskoristiti svoj utjecaj kako bi bio predvodnik u odgovoru na svjetske izazove, i to upućivanjem na daljnje korake u borbi protiv klimatskih promjena, promicanjem održivog razvoja i provedbom Programa do 2030., te suradnjom s partnerskim zemljama u pogledu migracija.
EU će promicati svoj jedinstveni model suradnje kao izvor nadahnuća drugima. Podupirat će europsku perspektivu europskih država koje su u mogućnosti i voljne mu se pridružiti. Provodit će ambicioznu politiku susjedstva. Razvijat će sveobuhvatno partnerstvo s Afrikom. EU će zajedno s globalnim partnerima koji dijele naše vrijednosti nastaviti s radom na globalnom miru i stabilnosti te promicanju demokracije i ljudskih prava.
Međutim, kako bi bolje branio svoje interese i vrijednosti te dao doprinos oblikovanju novog globalnog okruženja, EU mora postati samouvjereniji i učinkovitiji. Zbog toga moramo biti ujedinjeniji u stajalištima koja zauzimamo te odlučniji i učinkovitiji u izvršavanju našeg utjecaja. To također znači da moramo staviti na raspolaganje više sredstava i bolje iskorištavati ona koja su nam već dostupna te da moramo dati jasniju prednost europskim gospodarskim, političkim i sigurnosnim interesima i u tu svrhu mobilizirati sve politike.
Ambiciozna i čvrsta trgovinska politika kojom se osiguravaju pošteno tržišno natjecanje, reciprocitet i uzajamne koristi središnji je element u tom pogledu, i to na multilateralnoj razini u reformiranom WTO-u i u bilateralnim odnosima EU-a i njegovih partnera.
Zajednička vanjska i sigurnosna politika te zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a moraju postati aktivnije i reaktivnije te bolje povezane s drugim elementima vanjskih odnosa. EU također treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu, a posebice povećanjem ulaganja u obranu i poboljšanjem razvoja sposobnosti i operativne spremnosti; blisko će surađivati s NATO-om, uz puno poštovanje načela utvrđenih u Ugovorima te od strane Europskog vijeća, uključujući načela uključivosti, uzajamnosti i autonomije EU-a u donošenju odluka.
Odnosi sa strateškim partnerima, među ostalim našim transatlantskim partnerima i novonastalim silama moraju biti ključan element snažne vanjske politike. U tu svrhu potrebno je ostvariti mnogo više sinergija između EU-a i bilateralnih razina. EU može surađivati s drugim svjetskim silama na ravnopravnoj osnovi jedino ako izbjegne nesustavan pristup i djeluje ujedinjeno uz potporu sredstava EU-a i država članica.
Ostvarivanje naših prioriteta
EU mora pristupiti rješavanju unutarnjih i vanjskih izazova na integriran način. Kako bi vanjsko djelovanje moglo biti učinkovito, potrebna nam je snažna unutarnja gospodarska osnova.
Naše institucije moraju se usmjeriti na ono što je doista bitno. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti EU mora imati važnu ulogu kada se radi o važnim pitanjima, a manju ulogu kada se radi o pitanjima od manje važnosti. Mora gospodarskim i društvenim akterima ostaviti prostora da dišu, stvaraju i budu inovativni. Bit će važno uključiti građane, civilno društvo i socijalne partnere te regionalne i lokalne aktere.
Naše institucije radit će u skladu s duhom i pismom Ugovorâ. Poštovat će načela demokracije, vladavine prava, transparentnosti i jednakosti među građanima i među državama članicama. Dobro upravljanje također ovisi o strogoj provedbi i izvršavanju dogovorenih politika i pravila, što se mora pomno pratiti.
Svaka institucija trebala bi preispitati svoje radne metode i promisliti o najboljem načinu na koji može ispuniti svoju ulogu na temelju Ugovora.
EU mora osigurati dovoljna sredstva za ostvarenje svojih ambicija, postizanje svojih ciljeva i provedbu svojih politika.
Institucije i države članice moraju raditi rame uz rame te iskoristiti svoje znatne resurse u zajedničkom nastojanju. Trebalo bi iskoristiti talente regionalnih i lokalnih aktera u korist svih tih napora.
| < | lipanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Svibanj 2024 (27)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter