ČOVJEK NE MOŽE ŽIVJETI BEZ SMISLA!
Boris Beck docent je na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktor književnosti, diplomirani inženjer geodezije, književnik, novinar i prevoditelj, vjernik laik, te suradnik u emisiji Duhovna misao prvog programa Radio Zagreba gdje je 6. lipnja čitao tekst u emisiji Duhovna misao koji je on prigodno pripremio. Prigodno stoga što je docent Beck duhovnu misao posvetio švicarskom psihologu Karlu Gustavu Jungu koji je umro 6. lipnja 1961. godine. I 58 godina nakon smrti psiholog Karl Gustav Jung je kroz svoja djela vrlo aktualan. Na dio psihologije koji je Jung označio kao individuacija u kratkoj emisiji Duhovna misao podsjetio je docent Boris Beck koji je čitao slijedeći tekst:
PRENOSIM TEKST:
„Karl Gustav Jung doktorirao je medicinu, bio je učenik Sigmunda Frojda ( utemeljitelja psihoanalize), začetnik je analitičke psihologije, a središnji pojam njegove psihologije je individuacija. Junga je zanimalo kako čovjek, kroz životna iskustva i borbe može postati zreo i cjelovit. Razgovarajući s ljudima srednje dobi koji su već nešto postigli u životu: obrazovali se, napravili karijeru, osnovali obitelj Jung je zaključio da se ljudi s godinama nađu u duhovnoj krizi i da im jedino može pomoći da nađu smisao života. Jung je mislio da svatko od nas nosi određenu masku u društvu već prema prilikama. Igramo ulogu oca, sina, majke,domaćice, profesora, službenice i stalno mijenjamo te likove.
Ali gdje je naš pravi JA. Pravi JA koji se može usporediti s logosom u kršćanstvu, cilj je kome težimo u životu, a ometa nas nešto što je Jung zvao sjenom, destruktivnom snagom koja napada, sputava i uništava čovjeka, usporediva s unutarnjim đavlom. Jung je smatrao da svaki čovjek želi naći sebe i biti vjeran svojem istinskom JA.U svojim brojnim razgovorima s pacijentima Jung je došao do zaključka da svi ljudi traže smisao života.
Čovjek može biti imućan, imati obitelj, položaj u društvu, ali bez duhovnog života nikad neće naći mir – zaključio je Jung. Može zadovoljiti razum, ali on nikada ne pokazuje smisao ljudskoga života koji samo duša obuhvaća i shvaća.
Jung je opisao današnjeg čovjeka: nema ljubav, nego samo spolnost, nema vjere nego je samo zasljepljen,nema nade – jer mu je život razbio iluziju, nema znanja – jer ne poznaje svoj smisao. Svi žele biti shvaćeni, a ništa po čovjeka nije gore nego da bude potpuno shvaćen, nije znanstvenik u strogom smislu riječi jer je bliži mističnom nego racionalnom.
I ostavio je više tragova u kulturi nego u medicini. Ipak možemo ga uzeti za primjer velikog uma koji je razmišljanjem došao na prag vjere. „Ne vjerujem u Boga „ rekao je Jung, ja znam da Bog postoji. Jungov je najvažniji uvid – da čovjek ne može živjeti bez smisla- Isto što je Papa Pavao emeritus napisao u svom zadnjem članku: Svijet bez Boga može biti samo svijet bez smisla. Jer odakle onda dolazi sve što jest. U svakom slučaju nema duhovnog temelja. No na neki naćin jednostavno tu i nezna nikakav cilj, nikakav smisao. I onda nema mjerila dobra i zla.Tada se samo može nametnuti ono što je jače i moć bude jedino načelo, da ne vrijedi i nema zapravo istine, samo ako stvari imaju duhovni temelj, ako su življene i mišljene, samo ako postoji Bog stvoritelj koji je dobar i dobro želi, tada i čovjekov život može imati smisao. Bog je stvorio svijet, dakle svijet ima smisao, a taj je smisao opisan u svijetu.
Nema prijepora između katoličke vjere i Jungove misli. Jungovo shvaćanje je bilo vrlo duboko i zato naše doba u kome prevladava materijalizam i uvjerenje da znanost može odgovoriti na pitanje ljudske duše, Jung i dalje privlači kao mislilac.“ Da bismo se osvijestili treba nam Bog i strah od Boga „ – rekao je Jung.Strahopoštovanje prema Bogu i problem patnje velike su biblijske teme.Jung je vjerovao u budućnost “Ne pokušavajte zadržati nekog tko odlazi, inače nećete sresti onog tko dolazi“. Jung je vjerovao u kreativnost“ Ako ste nadarena osoba, to ne znaći da ste stekli nešto, to znaći da imate nešto dati“
U srži je kršćanske vjere opraštanje.Jung je bio protiv osuđivanja i prosuđivanja. Osuda ne oslobađa nego guši.“ Naši su životi skriveni“- pisao je Sveti Pavao. „Treba pogledati u srce“ kaže Jung
Treba pogledati u svoje srce. Tko gleda, van sanja, tko gleda unutra- budi se. Zašto ljudi danas ne sretnu Boga , pitao je Jung i dao je odgovor „Zato što se ne saginju dovoljno“
Post je objavljen 24.06.2019. u 09:37 sati.