AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 18.06.2019.
KRUMPIR NAPADA BOLEST PLAMENJAČA I NAMETNIK KRUMPIROVA ZLATICA
TOPLINA I SPARINA POGODUJU ŠIRENJU BOLESTI NA CIMI
Mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr meil: milorad.subic@mps.hr djelatnoik Savjetodavne službe napisao je savjet za sve koji uzgajaju krumpir kako tu kulturu sačuvati od bolesti plamenjače i nametnika krumpirove zlatice. Međimurska županija je područje gdje se uzgaja krumpir
na veliko, za tržište. No savjet je vrijedan i za sve ostale uzgajivače krumpira kojima PLAMENJAČA I KRUMPIROVA ZLATICA UNIŠTAVAJU zasađeni krumpir.
Mr Šubić svoj SAVJET započinje s analizom i podacima o meteorološkom vremenu . To je razumljivo, jer vreemenske prilike i temperatura zraka su glavni čimbenici razvoja ili stagnacije poljoprivredne kulture, u ovom slučaju krumpira.
PRENOSIM TEKST AGRONOMA mr.Milorada Šubića:
Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda ( DHMZ-a) u proteklih 45 dana zabilježena su dva meteorološka povijesna maksimuma: nakon što je u proteklom svibnju zabilježen povijesni maksimum u količini mjesečnih oborina ( na svim mjernim lokalitetima u Međimurju je umjesto očekivanih 73,7 mm zabilježeno od 160 do 260 mm kiše), tijekom prve polovice lipnja ove godine je zabilježeno najtoplije povijesno mjesečno razdoblje. Naime, od početka mjeseca lipnja zabilježeno je 13 vrlo vrućih ljetnih dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka od 29°C .U danima 4.-16. lipnja najviša je temperatura zraka redovito bila u rasponu 29,1-33,4°C.
U uvjetima kada bilježimo značajna odstupanja prosječnih mjesečnih količina oborina i temperature možemo očekivati i narušeno zdravstveno stanje većine biljnih usjeva
U razdoblju od 16.5. do 11.6. 2019. uputili smo četiri upozorenja tržnim proizvođačima krumpira o potrebi ovogodišnjeg ranijeg suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans). Zdravstveno stanje usjeva je dobro kod svih proizvođača koji su u preporučenim rokovima obavili usmjerene mjere zaštite, a “žarišta” bolesti su na kritičnim mjestima uglavnom sanirana. Zbog vrlo visokih dnevnih temperatura (u danima 10.-16.6. 2019. najviše su temperature zraka u rasponu 30,1-33,4°C) posljednjih osam dana se pojavljuju simptomi paleži lišća i prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (uglavnom na osjetljivijim – ranijim i srednje ranim sortama krumpira).
U narednim danima ponovno očekujemo porast dnevnih temperatura na 30-ak °C, bit će vrlo sparno s jutarnjim rosama i sumaglicom, a novo nestabilno razdoblje s mogućim oborinama moguće je narednog vikenda (22.-23.6. 2019.). U vrlo toplom, sparnom i povremeno kišovitom lipanjskom razdoblju opasnost od brzog širenja bolesti cime krumpira je još uvije vrlo velika, jer se većina sorata nalazi u vrlo osjetljivom razdoblju: cvatnja i završetak cvatnje
TEMPERATURE OD 30 STUPNJEVA
Premda su najviše dnevne temperature u danima 10.-16. lipnja o.g. bile u rasponu vrijednosti od 30°C, zbog temperaturne razlike dan-noć i blizine rijeka, svakodnevno smo u istom razdoblju bilježili jutarnje rose uz zadržavanje vlage na biljkama u trajanju 215-580 minuta! U posljednjih 36 sati kiša pada na svim mjernim županijskim lokalitetima: najprije u obliku grmljavinskog pljuska lokalnog značaja (zabilježeno popodne i navečer 16.6. 2019. – najviše oborina tada je palo na dijelovima naselja Novo Selo Rok, Sivica i Donji Kraljevec), ali nakon jučerašnje večeri i današnjeg jutra oborine u količini od 20-ak mm bilježimo na svim mjestima.
Zbog visokih temperatura plamenjača krumpira (Phytophthora) svaka 3-4 dana ostvaruje novi generacijski razvoj, a teže se suzbija na stabljikama cime! Među novim svojstvima ističemo da se plamenjača krumpira nesmetano razvija u širokom rasponu temperatura 5-35°C!
Stoga proizvođačima nadalje savjetujemo obavezno pregledavati zdravstveno stanje krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, u blizini mjesta sa odbačenim prošlogodišnjim gomoljima, te uz riječne doline Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga (rosa, magla)! Jače su osjetljive na bolest ranije (srednje-rane) i bujnije sorte krumpira (npr. Riviera, Adora, Colomba, Bellarosa, Arizona, Vineta, Sylvana, Sunita…)
Preporučujemo nastaviti provođenje mjera usmjerene zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime – plamenjače (Phytophthora infestans) dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Razmake između aplikacija preporučujemo skratiti na najviše tjedan dana (ali, na poljima gdje je pronađena krumpirova plijesan a usjevi su navodnjavani kišenjem ili orošavanjem – skratiti razmake među tretiranja na samo 4-5 dana)!! U usjevima s ranim sortama krumpira birati isključivo pripravke s kraćom karencom (7 dana)!
Moguće je u “žarištima” prve pojave krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) lokalno primijeniti totalni herbicid dopušten za kemijsko spaljivanje (desikaciju) cime krumpira (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), kako bi se spriječilo širenje bolesti.
OSJETLJIVOST PLAMENJAČE NA FUNGICIDE
Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)
Na osjetljivim sortama krumpira na koncentričnu pjegavost (Alternaria) u mjerama zaštite koristiti kombinirane fungicide, registrirani za istovremeno suzbijanje plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i “tank-mix” kombinaciju fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače (Phytophthora) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) cime krumpira!
Preporučeni utrošak škropiva: na svakih 10 cm visine cime trošiti 100 litara škropiva/ha (prskalicama bez zračne potpore). Primjerice, cimu krumpira visine 40 cm prskati protiv uzročnika bolesti sa 400 lit./ha
Pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) zabilježili smo tek sa značajnim porastom temperatura zraka u prvoj polovici lipnja o.g., pa je većina tržnih proizvođača u proteklom razdoblju suzbijala njihove ličinke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
ISTRAŽIVANJE OSJETLJIVOSTI KRUMPIROVE ZLATICE
Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)
Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid itiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!
Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)
| < | lipanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Studeni 2024 (39)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter