AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 31.05.2019.
ZA POSEBNO SKUPE LIJEKOVE VLADA PRIKUPILA 1,4 MILIJARDE KUNA
HZZO MORA ODOBRITI ZAHTIJEV ZA LIJEK SPINRAZA
Povjerenstvo za procjenu učinka lijeka Spinraza za liječenje spinalne mišićne atrofije (SMA) sastalo se 22. svibnja i donijelo odluku o proširenju indikacija. Struka smatra da su sada ispunjeni kriteriji da bi se lijek mogao propisati i pacijentima koji su na respiratoru i pacijentima starijima od 18 godina najavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić . Kako bi lijek mogli primiti svi pacijenti sa SMA-om, u skladu s procjenom liječnika da za njegovo uzimanje nema medicinskih ograničenja, HZZO prethodno mora odobriti zahtjev za proširenjem indikacija koju je podnio nositelj odobrenja za taj lijek u Hrvatskoj.
Premijer Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da je prikupljeno ukupno 1,4 milijarde kuna za posebno skupe lijekove.
EU PREDLAŽE PARTNERTVO TADŽIKISTANU
RASKRIŽJE PUTEVA IZMEĐU EUROPE I SREDNJE AZIJE
Obraćanje predsjednika Donalda Tuska nakon sastanka s predsjednikom Emomaliem Rahmonom iz Tadžikistana
30.5.2019.
Dopustite mi da vam zahvalim, predsjedniče Rahmon, dragi prijatelju, za apsolutno predivno gostoprimstvo i dobrodošlicu u vašoj prekrasnoj zemlji i za našu dobru raspravu danas.
Moj posjet dolazi ubrzo nakon pokretanja nove strategije Europske unije za Srednju Aziju. Prvi sam predsjednik Europskog vijeća u posjetu Tadžikistanu, što je još jedan znak naše predanosti izgradnji jačeg partnerstva s vama i cijelom regijom.
Vaše strateško mjesto na raskrižju putova između Europe i Azije i nedavni pozitivni pomaci u vašoj regiji otvorili su mogućnosti za jače i moderno partnerstvo. Cijenimo naše partnerstvo i željeli bismo ga produbiti.
EU predlaže podijeliti visoke standarde, kvalitetna ulaganja, mogućnosti obrazovanja i trgovine te promicati prometne, energetske i digitalne veze, uz puno poštivanje vašeg suvereniteta i interesa.
Jedan od razloga zbog kojih sam došao ovdje je da znam koliko ste važni za sigurnost cijele regije. Zahvalan sam za priliku da danas vidim granicu s Afganistanom. I doista sam bio impresioniran koliko činite da je zaštitite. Sretan sam što mogu reći da ćemo ozbiljno povećati našu potporu Projektu upravljanja granicama u središnjoj Aziji.
EU ostaje čvrsto opredijeljena za suradnju sa svim zemljama Srednje Azije u borbi protiv terorizma, trgovine drogom i nasilnog ekstremizma.
Danas sam posjetio i ledenjake Pamira. Bio sam impresioniran ljepotom, ali i vidljivim utjecajem klimatskih promjena. To nije samo glavna briga za vašu zemlju, već i za regiju i cijeli svijet. EU ostaje predana borbi protiv klimatskih promjena. I siguran sam da će Tadžikistan biti najbolji partner u tome.
U tom kontekstu, dopustite mi da također kažem da se vrednuju napori koje vaša zemlja ulaže u regionalno upravljanje vodama.
Predsjednik Rahmon i ja također smo razgovarali o bilateralnim odnosima između Tadžikistana i EU. Potvrdio sam da je EU spremna poboljšati pristup Tadžikistana europskim tržištima čim se ispune potrebni uvjeti. A vi znate, gospodine predsjedniče, o čemu govorim. Također smo razgovarali o mogućnosti pregovora o novom bilateralnom sporazumu. To bi bio pozitivan razvoj naših odnosa.
Gospodine predsjedniče, u povijesti Poljske i Tadžikistana postoje mnoge sličnosti i naše borbe za slobodu naših naroda. Ljudska prava su bitan dio ove povijesti. Najviši cilj svakog političara je osigurati sigurnost, ali i ljudska prava i slobode. Da bi se to postiglo, potrebna je snaga, hrabrost i dobra volja. Imate sve, gospodine predsjedniče. Želio bih također naglasiti važnost vaše osobne uloge i uloge vaše zemlje u političkoj stabilizaciji ne samo u Tadžikistanu, nego iu cijeloj regiji. Zbog geografije, vaši su napori mnogo važniji nego samo u ovom lokalnom, regionalnom kontekstu. Zapravo danas vaši napori, vaše aktivnosti, vaš utjecaj također u globalnom kontekstu. I u tim naporima za stabilizaciju i sigurnost uvijek možete računati na Europu i mene osobno.
Poštovani predsjedniče, dopustite mi da zaključim još jednom zahvalivši vam na gostoprimstvu i dobrodošlici.
PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA IMENOVALI 14 SUDACA OPĆEG SUDA
29.5.2019.
Predstavnici vlada država članica danas su imenovali 14 sudaca Općeg suda Europske unije.
Opći sud jedan je od dvaju sudova koji tvore Sud Europske unije, zajedno sa samim Sudom. Prva je sudska instanca za većinu odluka koje donose Komisija i druge institucije i tijela EU-a u svim područjima u nadležnosti Europske unije.
Imenovanja su izvršena u okviru zamjene dijela članova Općeg suda u sklopu koje će mandati 23 suca isteći 31. kolovoza 2019. i u okviru treće faze njegove reforme u kojoj će se devetero dodatnih sudaca pridružiti Općem sudu 1. rujna 2019.
Sucima Općeg suda za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2025. ponovno su imenovani sljedeći suci:
• g. Eugčne Buttigieg (Malta)
• g. Anthony Collins (Irska)
• gđa Ramona Frendo (Malta)
• g. Colm Mac Eochaidh (Irska)
• g. Jan Passer (Češka Republika)
• gđa Vesna Tomljenović (Hrvatska).
Sucima Općeg suda za isto razdoblje po prvi je put imenovano sljedećih sedmero sudaca:
• g. Johannes Laitenberger (Njemačka)
• g. José Martín y Pérez de Nanclares (Španjolska)
• g. Rimvydas Norkus (Litva, kao zamjena za g. Bieliknasa)
• gđa Tamara Perišin (Hrvatska)
• g. Miguel Sampol Pucurull (Španjolska)
• gđa Petra Škvařilová-Pelzl (Češka Republika)
• gđa Gabriele Steinfatt (Njemačka).
Osim toga, g. Iko Nőmm (Estonija) po prvi je put imenovan sucem Općeg suda za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2022.
Mandat g. Nőmma kraći je od mandata ostalih sudaca jer je on jedan od sudaca koje se u sklopu reforme Općeg suda imenuje na tri godine. Cilj je uskladiti mandat tih sudaca s krajem mandata drugog suca iz iste države članice.
Osnovne informacije
Suce i nezavisne odvjetnike zajedničkom suglasnošću imenuju vlade država članica nakon savjetovanja s odborom zaduženim za davanje mišljenja o prikladnosti kandidatâ za obnašanje dotičnih dužnosti. Biraju se iz redova osoba čija je neovisnost neupitna. Za imenovanje sucima Općeg suda moraju imati sposobnost potrebnu za obavljanje visoke sudačke dužnosti.
• Sud Europske unije: imenovano troje sudaca - priopćenje za medije, 6.3.2019.
• Sud Europske unije: imenovano jedanaest članova - priopćenje za medije, 1. veljače 2019.
• Sud Europske unije: Vijeće usvojilo reformu Općeg suda - priopćenje za medije, 3. prosinca 2015.
VIJEĆE POZIVA NA SVEOBUHVATNU DUGOROČNU STRATEGIJU INDUSTRIJSKE POLITIKE S VIZIJOM DO 2030.
27.5.2019.
Vijeće je danas usvojilo zaključke o "Strategiji industrijske politike EU: vizija za 2030.". Ovi zaključci odražavaju nedavne pozive Europskog vijeća za jasnu dugoročnu strategiju industrijske politike EU-a, i trebali bi se smatrati doprinosom Vijeća Komisiji u predstavljanju takve sveobuhvatne strategije do kraja 2019. godine.
„Snažna industrija EU ključna je za snažno gospodarstvo EU-a. Kao globalna industrijska sila, EU treba iznijeti vlastite odgovore kako bi osigurala da industrija EU-a iskoristi prilike i rješava izazove koje donosi globalna konkurencija, digitalizacija, održivi razvoj, dekarbonizacija. Današnji zaključci daju jasne i snažne poruke za buduću strategiju industrijske politike EU-a za sljedeće desetljeće“ -- Nicolae Hurduc, rumunjski ministar za istraživanje i inovacije.
četvrtak, 30.05.2019.
SAMOPOSLUŽNE MJENJAČNICE ZA TURISTE
DIO HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE
U Rovinju, Splitu, Zadru, Plitvicama, Puli i Šibeniku FINA je do kraja srpnja prošle godine postavila samoposlužne mjenjačnice u kojima je moguće mijenjati novčanice eura, švicarskog franka, američkog dolara i britanske funte u hrvatsku valutu kune. Tijekom mjeseca svibnja samoposlužna mjenjačnica postavljena je u Skradinu i Umagu . Sve samoposlužne mjenjačnice u funkciji su korisnicima turistimam od 0 do 24 sata. Ova Finina usluga je dio hrvatske turističke ponude, s obzirom da turisti iz inozemstva mogu tijekom cijeloga dana, putem ovih mjenjačkih automata, doći do hrvatske platežne monete - kune.
Korištenje samoposlužnog aparata je jednostavno i to na način da korisnik novčanice strane valute stavlja u predviđeni prostor na mjenjačkom automatu koji za nekoliko sekundi isplaćuje kune. Uređaj može primiti više novčanica pojedine valute odjednom. Najzastupljenija valuta, euro, se u samoposlužnoj mjenjačnici otkupljuje u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 eura.
srijeda, 29.05.2019.
SUFINANCIRANJE PROTIV UNOŠENJA I ŠIRENJA AFRIČKE SVINJSKE KUGE
PO JEDNOJ PRIJAVI 20 000 KUNA
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je prema informacijama od 29. svibnja Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom. Na raspolaganju je dva milijuna kuna, a sredstva su bespovratna i namjenska. Namijenjena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta biosigurnosti u cilju smanjenja rizika od unošenja i širenja uzročnika afričke svinjske kuge na domaće izvorne pasmine svinja koje se drže na otvorenom.
Pravo podnošenja prijave za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju pravne i fizičke osobe koje u svom posjedu imaju uzgoj izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom, koje su registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja, koje imaju jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) te koje imaju odobrenje nadležnog veterinarskog inspektora u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske. Prijavitelj može ostvariti sufinanciranje do najviše 80% od traženog iznosa, a maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti po jednoj prijavi je najviše 20 tisuća kuna. Sredstva za sufinanciranje dodjeljuju se isključivo za podmirenje prihvatljivih troškova koji se odnose na nabavku materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda, vodeći pri tome računa o poštivanju načela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Prihvatljivi troškovi ne odnose se na usluge rada vezano na postavljanje ograda i električnih ograda. Pravo na sufinanciranje korisnik ostvaruje samo za podnošenje i odobravanje jednog zahtjeva za nabavu materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda. Javni poziv otvoren je do 30. studenoga 2019. godine, a prijave će se obrađivati odmah po zaprimanju.
Podsjetimo, afrička svinjska kuga je najveća prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji na čijem se području bolest nezaustavljivo širi od 2014. godine. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 2.984 novih slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja u periodu od 1. siječnja do 26. svibnja 2019. godine. U uzgojima domaćih svinja, u 2019. godini na području EU do 26. svibnja zabilježeno je 114 novih žarišta bolesti. Bolest nije zabilježena na području Hrvatske, ali posljedice izbijanja bolesti bile bi katastrofalne za domaću proizvodnju svinja pa se Ministarstvo poljoprivrede aktivno uključilo u prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Osim biosigurnosnih mjera na svim svinjogojskim farmama provode se i stroge biosigurnosne mjere u lovištima iz kojih i prijeti najveća opasnost za populaciju domaćih svinja. Da bi se mjere učinkovito provele i opasnost od izbijanja afričke svinjske kuge svela na minimum, svi dionici sustava moraju dati svoj maksimum. Ovlašteni veterinari obilaze gospodarstava na kojima se drže svinje u svrhu kategorizacije u odnosu na biosigurnost.
Podsjećamo vlasnike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Prijava uginulih domaćih i divljih svinja je obavezna u svrhu testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.
Na farmama je nužno osigurati provedbu biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl), a slično vrijedi i za lovišta (dezinfekcija obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.
Pozivamo sve vlasnike svinja i lovce da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne su na ovom linku.
utorak, 28.05.2019.
EU DONIO NOVA PRAVILA O UGOVORIMA O PRODAJI ROBE I ISPORUCI DIGITALNOG SADRŽAJA
ČISTA ENERGIJA ZA SVE EUROPLJANE
Vijeće usvojilo preostale predmete o tržištu električne energije i Agenciji za suradnju energetskih regulatora
22.5.2019.
Čista energija za sve Europljane: ključ za poticanje energetske unije
EU je dovršio reformu okvira svoje energetske politike čime su osigurani regulatorni preduvjeti za prelazak na čistu energiju te se doprinosi EU-ovu ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma. Vijeće je danas usvojilo četiri preostala predmeta iz paketa „Čista energija za sve Europljane”.Među novim zakonima koji su danas doneseni nalaze se uredba i direktiva o električnoj energiji zahvaljujući kojima tržište električne energije EU-a postaje povezanije, fleksibilnije i orijentiranije na potrošače. Uredbom o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije zajamčit će se sigurnost opskrbe električnom energijom u kriznim situacijama. Paketom je obuhvaćena i reforma uloge te funkcioniranja Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).
Današnje donošenje četiriju predmeta posljednji je korak u zakonodavnom postupku. Oni će stupiti na snagu nakon objave u Službenom listu.
Direktiva i uredba o električnoj energiji
Cilj novog regulatornog okvira za tržište električne energije EU-a je da ono bude konkurentno, fleksibilnije i orijentirano na potrošače. Njime se daje više prava potrošačima te im se omogućuje da sudjeluju na tržištu kao aktivni kupci. Time što će opskrbljivači električnom energijom moći određivati svoje cijene ograničit će se narušavanje tržišta, povećat će se konkurentnost i smanjiti cijene za potrošače. Zahvaljujući novim pravilima o trgovini i uravnoteženju odgovornosti elektroenergetski sustav moći će primiti promjenjivu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Naposljetku, nova pravila uključuju novi okvir za mehanizme za razvoj kapaciteta s graničnom vrijednošću emisije od 550 gr CO2 koji potječu od fosilnih goriva po Kwh električne energije.
Pripremljenost za rizike u sektoru električne energije
Novim okvirom za sprečavanje elektroenergetskih kriznih situacija, pripremu za njih te upravljanje njima povećat će se energetska sigurnost diljem EU-a. U skladu s novom uredbom države članice morat će izraditi planove pripremljenosti za rizike na temelju regionalnih i nacionalnih scenarija za krizne situacije. Uredbom se osigurava veća suradnja te jednostavnije pružanje pomoći među državama članicama u slučaju elektroenergetske krizne situacije.
KONTEKST
Na temelju prijedloga Komisije objavljenih u studenom 2016., paket čiste energije za sve Europljane sastoji se od osam zakonodavnih akata od kojih su četiri zakonodavna akta več stupila na snagu današnjim donošenjem preostalih četiriju predmeta upotpunjuje se paket.Ta četiri predmeta biti će objavljena u Službenom listu EU-a. Stupit će na snagu 20 dana nakon objave.
Nakon političkog dogovora Vijeća i Europskog parlamenta 2018. i početkom 2019. godine, ti akti stupiti će na snagu do ljeta 2019., iako zemlje EU imaju 1-2 godine za prijenos novih direktiva u nacionalni zakon. Paket će pomoći osigurati čistu i pravednu energetsku tranziciju na svim razinama gospodarstva i uspostaviti jasan i zdrav osjećaj za smjer. To donosi regulatornu sigurnost, što će olakšati nužna javna i privatna ulaganja u tranziciju čiste energije.Promjene će donijeti značajne koristi iz perspektive potrošača, s aspekta okoliša i ekonomske perspektive. Također naglašava vodeću ulogu EU u rješavanju problema globalnog zatopljenja i daje važan doprinos dugoročnoj strategiji EU-a za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine.
EU DONIO NOVA PRAVILA O UGOVORIMA O PRODAJI ROBE I ISPORUCI DIGITALNOG SADRŽAJA
15.4.2019.
EU uvodi nova pravila kako bi potrošači mogli jednostavnije prekogranično kupovati odnosno poduzeća sigurnije prodavati robu i digitalni sadržaj.
Vijeće je danas donijelo paket koji se sastoji od direktive o ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja i usluga (direktiva o digitalnom sadržaju) i direktive o ugovorima o prodaji robe (direktiva o prodaji robe). Tim formalnim donošenjem obilježava se završetak zakonodavnog postupka.
Cilj je osigurati visoku razinu zaštite i pravne sigurnosti za europske potrošače, osobito pri prekograničnoj kupnji, te poduzećima, osobito malima i srednjima, olakšati prodaju diljem EU-a.
Europska unija jača prava potrošača za Europljane i stvara nove poslovne prilike za poduzeća iz EU-a. Poduzeća će moći smanjiti birokraciju ako žele proširiti poslovanje i započeti prodaju diljem Unije. Time će se osobito pomoći malim i srednjim poduzećima da prošire svoje poslovanje i u drugim zemljama EU-a.
Niculae Bădălău, rumunjski ministar gospodarstva
Zahvaljujući EU-u, potrošači će imati koristi od više razine zaštite. Imat će pravo na pravne lijekove pri kupnji robe – od odjeće do složene robe poput pametnih ručnih satova – ili pri kupnji usluga u oblaku, softvera protiv virusa ili e-knjiga.
Tudorel Toader, rumunjski ministar pravosuđa
Direktivom o digitalnom sadržaju uvodi se visoka razina zaštite za potrošače koji plaćaju za uslugu, ali i za one koji pružaju podatke u zamjenu za tu uslugu. Novim se pravilima osobito predviđa da potrošač ima pravo na smanjenje cijene ili puni povrat novca ako nije moguće ukloniti nedostatke u razumnom roku. Nadalje, razdoblje jamstva ne smije biti kraće od dvije godine.
Direktiva o prodaji robe primjenjivat će se na svu robu, uključujući proizvode s digitalnim elementom (npr. pametni hladnjaci). Novim se pravilima uvodi dvogodišnje minimalno razdoblje jamstva (važeće od trenutka kada potrošač primi robu) te jednogodišnje razdoblje za teret dokazivanja prebačen u korist potrošača. Zemlje mogu prekoračiti te rokove kako bi zadržale trenutačnu razinu zaštite potrošača.
Tekstovi će sada biti službeno potpisani i objavljeni u Službenom listu. Države članice imat će rok od dvije godine za prenošenje novih pravila u svoje nacionalno pravo.
Kontekst
Direktiva o digitalnom sadržaju odnosi se isporuku digitalnog sadržaja te obuhvaća: podatke koji se proizvode i isporučuju u digitalnom obliku (npr. glazba, internetski videozapisi itd.), usluge kojima se omogućuju stvaranje, obrada ili pohrana podataka u digitalnom obliku (npr. pohrana podataka u oblaku), usluge kojima se omogućuje razmjena podataka (npr. Facebook, YouTube itd.) te sve trajne nosače podataka koji se rabe isključivo kao nosači digitalnog sadržaja (npr. DVD-ovi). Over the top (OTT) interpersonalne komunikacijske usluge, paketi ugovora i obrada osobnih podataka uključeni su u područje primjene direktive o digitalnom sadržaju.
Direktiva o prodaji robe odnosi se na sve vrste prodaje robe, bilo da je riječ o fizičkoj prodaji (u trgovini), prodaji na internetu ili bilo kojoj prodaji na daljinu. Roba s digitalnom komponentom (npr. pametni hladnjak ili pametni ručni sat) obuhvaćena je tom direktivom.
Obje direktive temelje se na načelu maksimalnog usklađivanja, što znači da države članice ne mogu odstupati od zahtjevâ. Međutim, zemljama EU-a daje se prostora da nadiđu zahtjeve u pogledu određenih aspekata, posebno kako bi zadržale razinu zaštite potrošača koja se već primjenjuje na nacionalnoj razini.
• Direktiva o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga
• Direktiva o određenim aspektima ugovora o prodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ
Posjetite stranicu sastanaka
E-trgovina: VIJEĆE DONIJELO DODATNI MANDAT ZA PREGOVORE O WTO-u
27.5.
Vijeće je danas donijelo pregovarački mandat kako bi omogućilo sudjelovanje Komisije u plurilateralnim pregovorima o elektroničkoj trgovini.
U siječnju 2019. na margini Svjetskoga gospodarskoga foruma u Davosu Europska unija i ostalih 48 članova Svjetske trgovinske organizacije (WTO) odlučili su početi pregovore o uspostavi pravila o elektroničkoj trgovini na svjetskoj razini.
"Digitalizacija našega gospodarstva iz korijena je promijenila način na koji se odvija trgovina između poduzeća i potrošača. Krajnje je vrijeme da se u međunarodnim pravilima odrazi ta preobrazba. EU je predan radu sa svojim partnerima iz WTO-a kako bi se uspostavio ambiciozan i pragmatičan okvir kojim će se osigurati sigurno i predvidljivo okružje za trgovinu na internetu". -tefan-Radu Oprea, rumunjski ministar za poslovno okruženje, trgovinu i poduzetništvo
Kako bi Komisija u ime EU-a mogla sudjelovati u pregovorima s partnerima iz WTO-a, njezin trenutačni mandat u kontekstu Razvojnog plana iz Dohe morao se dopuniti tako da uključuje stajalište EU-a o trgovinskim aspektima e-trgovine.
Cilj je pregovora uspostaviti međunarodna pravila radi poticanja svjetske e-trgovine, olakšavanja poslovanja poduzeća, osobito malih i srednjih, jačanja povjerenja potrošača u internetsko okružje i stvaranja novih mogućnosti za promicanje održivog rasta i razvoja.
EU je 26. travnja podnio početne prijedloge za pregovore u WTO-u. O njima, kao i o prijedlozima drugih članova WTO-a koji sudjeluju u procesu, raspravljalo se tijekom formalnih rasprava od 13. do 15. svibnja 2019. u Genevi.
PREDSJEDNIK DONALD TUSK POSJETITI ĆE SREDNJU AZIJU
24.5.2019.
Predsjednik Tusk otputovat će u Tadžikistan, Kazahstan i Uzbekistan od srijede, 29. svibnja do nedjelje 2. lipnja. Europska unija upravo je pokrenula svoju novu strategiju EU-Središnja Azija; Putovanje predsjednika Tuska daljnji je izraz predanosti EU jačanju partnerstva s regijom i pojedinim zemljama.Tijekom posjeta, predsjednik Tusk sastat će se s predsjednikom Emomalijem Rahmonom u Tadžikistanu, predsjednikom Kassym-Jomartom Tokayevom i prvim predsjednikom Nursultanom Nazarbajevim u Kazahstanu i predsjednikom Shavkatom Mirziyoyevom u Uzbekistanu.
Osim regionalne i bilateralne suradnje, klimatske promjene, zaštita okoliša i upravljanje granicama kao i regionalna sigurnost također će biti visoko na dnevnom redu.
ponedjeljak, 27.05.2019.
POVIJESNI MIG 21 PRED MINISTARSTVOM OBRANE
SJEĆANJE NA HEROJA PERIŠINA
Do kraja mjeseca svibnja pred zgradom Ministarstva obrane u Zagrebu je stavljen pred pažnju građanima MIG – 21, avion kojim je pilot Rudolf Perišin, najprije pripadnik JNA, početkom Domovinskog rata preletio u Austriju i spustio se na aerorom u Klagenfurtu u Austriji .
To je borbeni mig koji podsjeća na povijest
Naime, 25. listopada 1991.Rudolf Perišin, koji je bio vojni pilot u Jugoslaavenskoj narodnoj armiji dobio je zadatak da nadzire povlačenje JNA iz Slovenije, te je poletio s Bihačkog aerodrome prema Ljubljani i Kopru. No imao je svoj plan. U brišućem letu između Alpa I oblaka Perišin je preletio u Austriju I spustio se u Klagenfurt. Rekao je u Austriji da je Hrvat i da neće i ne može pucati na Hrvate. Tim postupkom kojim je Perišin iskazao domoljublje, moralno je povrijedio JNA i njeno ratno zrakoplovstvo. Nakon nekoliko dana vratio se u Hrvatsku te je pristupio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i ušao u redove hrvaatske vojske. Zrakoplovnom eskadrilom brani zračni prostor Zagreba i Hrvatske
No nažalost Rudolf Perišin tragično je završio u avionu drugog dana vojno redarstvene akcije Bljesak 1995. godine 2.5. kada je hrvatski MIG pogodila neprijateljska protuzračna obrana, Perišin se katapultirao, ali nikakve informacije nikada više o njemu da je živ nisu došle do obitelji . Perišinovi posmrtni ostaci su došli u RH 4.kolovoza 1997. Pokopan na Zgrebačkom groblju Mirogoj.
Gospođa Peišin u razgovoru s premijerom Plenkovićem prilikom svečane akademije 12. svibnja 2019.
Avion kojim je Rudolf Perišin prebjegao iz JNA u Austriju sve do sada bio je na teritoriju Austrije u vojno- zrakoplovnom muzeju u gradiću Zeltwegu. No diplomatskim putem RH Vlade vraćen je u Hrvatsku te je 14. svibnja 2019. tim povodom MIG-21 Rudolfa Perišina izložen pred Ministarstvom obrane a održana je I prigodna akademija u prisutnosti visokih dužnosnika Vlade RH.Bila je prisutna i supruga Rudolfa Prišina, kćerka sa suprugom i djecom . To je bila prilika za podsjećanje na događaj koji je ušao u povijest hrvatskog ratnog zrakoplovstva i domoljublja.
Fotka za dugo sjećanje na službeno vraćanje MIG - 21 u Hrvatsku, kojim je pilotirao Rudolf Perišin. Obitelj Perišin se fotografira poredd MIG-a s visokim dužnosnicima Vlade RH.
S lijeva: Vojni piloti Ivan Selak, Rudolf Perišin, Danijel Boroivić i Ivica Ivandić
Rudolf Perišin je bio prvi ali ne i jedini vojni pilot koji je napustio JNA a nakon toga borio se protiv JNA na strani hrvatske vojske i oružanih snaga i zrakoplovstva. Danijel Borović je 4. veljače 1992. Preletio u Hrvatsku s nadzvučnim borbenim avionom. Piloti Ivandić i Selak zajedno su preletjeli 15. svibnja 1992. u Hrvatsku svojim migovima kasnije nazvanim Osvtnik Vukovara i Osvetnik Dubrovnika.
Fotografije i tekst Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 26.05.2019.
ZAŠTO ISPALATA PLAĆE NAJPRIJE OSOBAMA POD ISTRAGOM ?
DA LI JE TA ISPLATA PREMA ZAKONODAVSTVU DIREKTIVE EU?
Da li je ovo rupa u zakonu, kriminal ili ponovo prijevara na hrvatski način? Kako je moguće da stotine tisuća kuna sjeda na račun onima koji su pod istragom zbog odvođenja brodogradilišta Uljanik u financijske gubitke, a radnici koji su kapital stvarali radom i dalje čekaju isplatu plača? U javnosti su informacije da će radnici dobiti samo tri plaće i to do mjeseca rujna! Kako je moguće da u Hrvatskoj koja je u Europskoj uniji šest godina, još postoji zakonska financijska odredba koja diskriminira radnike a podilazi ljudima koji su pod istragom ? Da li je takva prijevara implementirana u hrvatsko financijsko zakonodavstvo Direktivom iz EU? Ili je takva prijevara proizvod domaće korupcije i nepotizma unesena u zakon?To je pitanje i za ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta i za Financijski inspektorat RH. Postulati EU poštuju pravednost, poštenje, rad, a u Hrvatskoj ni nakon šest godina priopadanja zajednici to još nije usvojeno na zakonskoj razini.Zašto ? Zašto se hrvatske radnike pulskog brodogradilišta podcjenjuje kada su u pitanju egzistencijalna sredstva, a dijeli se ljudima koji su u tiskovinama na fotografijama s lisicama na rukama?A lisice na rukama imaju jasnu poruku.
Prema pisanju “24 sata” u nedjelju 26. svibnja, u tekstu na strani 18. i 19. pod naslovom “ Trio muljanik” Gianni Rossanda bivši predsjednik Uprave brodogradilišta Uljanik za koji je sudac trgovačkog suda u Pazinu 13. svibnja dosudio stečaj , Marinko Brgić član Uprave Uljanika i Veljko Grbac drugi član Uprave bivšeg brodogradilišta dobili su isplatu svojih zaostalih plaća u Uljaniku svaki po 160. 000 kuna. Stečaj je naime pokrenut iz razloga što je račun brodogradilišta u Puli bio blokiran više od 120 dana, bilo je objašnjenje za javnost još u ožujku. No očito račun nije bio potpuno prazan, a odblokiran je odmah nakon stečaja!
Poanta je u tome što su ispalatu primili samo bivši rukovodeći ljudi brodogradilišta Uljanik, dok radnici zadnjih devet mjeseci nisu primili nijednu plaću. Radnici su cijelog tjedna dolazili u Uljanik po otkaze, a dolaziti će i narednog tjedna, od 27. svibnja, da bi 1 118 radnika primili pripadajući dokumenat o otkazu i tako su završiti svoju radnu karijeru u brodogradilištu Uljanik u Puli, bez devet isplaćenih plaća.
Spomenuti Rossanda, Brgić i Vrbac su u travnju uz još nekoliko svojih kolega bili privedeni u policiju pod sumnjom da su svojim lošim meneđerskim radom i pogrešnim odlukama doveli brodogradilište do gubitka od oko 1,2 milijuna kuna. I za to su sada čini se baš kao nagradu dobili plaću prije nego radnici. I sada informacija da su oni prvi primili isplatu plaće od siječnja 2019. izaziva nevjericu, i revolt prema svim političkim osobama u državi pod čijim je zakonodavnim djelovaanjem omogučen takav poredak isplate. Iako krivci, iako osumnjičeni za protupravno poslovanje prvi su primili zaostale plaće. U "24 sata" piše : “ Uprava je svoje plaće dobila jer je na vrijeme poslala ovrhe na račun Uljanika d.d. preko kojeg je sjedao novac i za ostala poduzeća. A odrđeni novac očito je stizao potvrđuje nam i stečajni upravitelj i Hadžić. Radnici u škveru nisu mogli kao Uprava ovršiti račun Uljanika d.d., nego Uljanik brodogradilišta na kojem nije bilo toliko dotoka novca. I tako se Uprava namirila bez obzira na to što je preliminarna istraga pokazala da su lošim ugovorima odveli tvrtku u kolaps. Paradoksalno, dok su to radili i Vlada i uprava pregovarali su s dobavljačima da odblokiraju račune ili da ne pokreću nove blokade. A istovremeno menadžeri su svaki mjesec slali svoje ovrhe i na kraju se uspjeli naplatiti."
Može se zaključiti da zakonodavni okvir nije na strani radnika, već na strani rukovodećih osoba. Poanta je da nije bilo novca na računu koji su mogli ovršiti radnici, ali je bilo novca na računu na koji su ovrhe svaki mjesec slali rukovodeći ljudi Uljanika.- Pa zar je još uvijek na snazi hrvatski model nepoštenja kakav je četo bio prisutan 2012. 2013. 2014. godine. Ali Hrvatska je u EU već šest godina i nepoštenju kakvo je počinjeno u Uljaniku prema radnicima treba s aspekta zakona mijenjati još danas.
Zouhar Zec Margareta
petak, 24.05.2019.
EUROPARLAMENTARNI IZBORI ZA SAZIV 2019. – 2024.
IZBORI U HRVATSKOJ 26. SVIBNJA
Od 23. do 26. svibnja u zemljama Europske unije traju europarlamentarni izbori za saziv 2019.- 2024. Prema odluci Europskog vijeća EU od 28. lipnja 2018. za parlamentarni saziv 2019. – 2024. utvrđen je broj predstavnika svake države članice koji se na izborima biraju, a koji će činiti EU parlament.
Evo broja predstavnika koji se u svakoj zemlji biraju; Belgija 21,Bugarska 17, češka 21, Danska 14, Njemačka 96 , Estonija 7, Irska 13, Grčka 21, Španjolska 59, Francuska 79, Hrvatska 12, Italija 76, Cipar 6, Latvija 8, Litva 11, Luxemburg 6, Mađarska 21, Malta 6, Nizozemska 29, Austrija 19, Poljska 52, Portugal 21, Rumunjska 33, Slovenija 8, Slovačka 14 i Finska 14, te Švedska 21.
Kako je to određeno ugovorom o Europskoj unije broj predstavnika u Europskom parlamentu ne smije biti veći od 750 plus predsjednik, zastupljenost treba biti degresivno proporcionalna, prag zastupnika ne smije biti manji od 6, a nijedna država ne može imati više od 96 zastupnika.
U Republici Hrvatskoj europarlamentarni izbori održati će se 26.svibnja.Birači građani hrvatske birati će kandidate sa izborne liste na kojoj su kandidati
za europski parlamenat sa 33 političke stranke . Da bi glas bio pravovaljan pri izboru potrebno je zaokružiti broj liste i ispod zaokruženog broja liste zaokružiti ime osobe kojoj birač daje svoj glas.
četvrtak, 23.05.2019.
VIJEĆE EU ODOBRILO IZVJEŠĆE O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA
EU PROTIV ONEČIŠĆENJA PLASTIKOM
Vijeće donijelo nova pravila o pojednostavnjenju obveza izvještavanja u kontekstu zakonodavnih akata u području okoliša
21.5. 2019.
Izmjenom deset zakonodavnih akata Vijeće usklađuje obveze izvještavanja o okolišu u zakonodavstvu EU-a i čini ih dosljednijima. Svrha uredbe koja je danas donesena jest pojednostaviti postojeće obveze izvještavanja, smanjiti administrativne troškove, poboljšati kvalitetu dostupnih podataka za buduće evaluacije i povećati transparentnost.
Izmjene će se primjenjivati na deset zakonodavnih akata u području okoliša i to:
• direktivu o mulju iz otpadnih voda 86/278/EEZ
• direktivu o buci 2002/49/EZ
• direktivu 2007/2/EZ o infrastrukturi za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE)
• direktivu 2009/147/EZ o pticama
• uredbu (EZ) br. 166/2006 o europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR)
• direktivu 2010/63/EZ o pokusima na životinjama
• uredbu (EU) br. 995/2010 EU-a o drvu
• uredbu (EZ) br. 2173/2005 o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT)
• uredbu o konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) (EZ) 338/97
• direktivu 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš.
Kontekst
Europska komisija predstavila je uredbu 31. svibnja 2018. Uredba se temelji na rezultatima evaluacije u okviru provjere prikladnosti praćenja politike EU-a o okolišu i izvješćivanja o njoj, koju je Komisija dovršila u lipnju 2017. Vijeće je 7. studenoga 2018. postiglo dogovor o svojem stajalištu o nacrtu uredbe.
Pregovori između austrijskog predsjedništva i Europskog parlamenta započeli su 15. studenoga 2018. i završili privremenim dogovorom 19. prosinca 2018., koji su potvrdili veleposlanici i veleposlanice država članica.
Današnje donošenje uredbe u Vijeću posljednji je korak u zakonodavnom postupku. Zakonodavni akt stupit će na snagu sljedećeg dana nakon dana objave u Službenom listu. Izravno će se primjenjivati u svim državama članicama EU-a.
Vijeće donijelo pravila o zabrani plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu
21. 5. 2019. EU se bori protiv onečišćenja mora plastikom.
EU se bori protiv onečišćenja plastikom. Vijeće je danas donijelo direktivu kojom se uvode nova ograničenja za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu.
Današnje formalno donošenje novih pravila u Vijeću završni je korak u cijelom postupku.
Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu temelji se na postojećem zakonodavstvu EU-a o otpadu, ali ide i korak dalje jer se u njoj postavljaju stroža pravila za one vrste proizvoda i ambalaže koji su među deset najučestalijih predmeta koji onečišćuju europske plaže. Novim pravilima zabranjuje se upotreba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative. Osim toga, uvedene su posebne mjere za smanjenje upotrebe plastičnih proizvoda koji se najčešće odbacuju u okoliš kao otpad.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u potpunosti su ili dijelom izrađeni od plastike i u pravilu namijenjeni za jednokratnu ili kratkoročnu upotrebu, nakon čega se bacaju. Jedan je od glavnih ciljeva ove direktive smanjenje količine plastičnog otpada koji proizvodimo. U skladu s novim pravilima, do 2021. bit će zabranjeni jednokratni plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za balone i štapići za uši.
Države članice postigle su dogovor da će do 2029. ostvariti cilj za skupljanje plastičnih boca od 90 % te će do 2025. plastične boce morati sadržavati najmanje 25 % recikliranog materijala, a do 2030. 30 %.
Kontekst
Komisija je predstavila prijedlog direktive u svibnju 2018. Vijeće je donijelo stajalište 31. listopada 2018. Pregovori s Europskim parlamentom započeli su 6. studenoga 2018., a završili privremenim dogovorom 19. prosinca 2018, koji su veleposlanici i veleposlanice pri EU-u potvrdili 18. siječnja 2019.
Današnje formalno donošenje novih pravila u Vijeću završni je korak u cijelom postupku.
JAVNI PRISTUP DOKUMENTIMA VIJEĆA: izvješće za 2018.
22.5.2019.
Vijeće je danas odobrilo svoje godišnje izvješće o provedbi Uredbe 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima.
U izvješću se navodi da je 31. prosinca 2018. u javnom registru bilo upisano gotovo 400 000 dokumenata. Više od 70 % tih dokumenata javno je i dostupno za preuzimanje.
Prošle je godine u registar dodano više od 25 000 dokumenata na izvornom jeziku, a od toga je sada 71 %, odnosno 18 053 dokumenta, javno. Javni registar Vijeća posjećen je otprilike 477 500 puta.
Svatko može zatražiti pristup dokumentima koji su upisani u javnom registru, a još nisu javni. Pristup se može odbiti samo na temelju jedne od iznimaka navedenih u Uredbi 1049/2001. One među ostalim uključuju potrebu za zaštitom postupka odlučivanja u instituciji i javni interes u pogledu obrane i vojnih pitanja te međunarodnih odnosa. Ako se zahtjev odbije u početnoj fazi, može se podnijeti ponovni zahtjev.
Vijeće je 2018. zaprimilo 2474 početna zahtjeva za pristup dokumentima i 29 ponovnih zahtjeva, zbog čega je bilo potrebno analizirati 7930 dokumenata. U fazi početnog zahtjeva puni pristup odobren je za 5728 dokumenata (72,2 %), a djelomičan pristup za 413 dokumenata (5,2 %). U odnosu na ponovne zahtjeve puni pristup odobren je za 41 dokument (64 %), a djelomičan pristup za 9 dokumenata (14 %).
Polovica zatraženih dokumenata odnosila se na jedno od sljedećih područja politika: pravosuđe i unutarnji poslovi, okoliš, vanjski odnosi te ekonomska i monetarna politika.
Približno 29 % zahtjeva podnijela je akademska zajednica, a 27 % predstavnici različitih organizacija civilnog društva i privatnog sektora.
srijeda, 22.05.2019.
KLASIČNO ZBUNJIVANJE STARIJIH BIRAČA PRED EUROPARLAMENTARNE IZBORE!
NOVINARI KAO PROMOTORI NEISTINE!
Zašto se iz elektronskih medija , radija i TV-a pred euro parlamentarne izbore odašilju vijesti koje mogu zbuniti građane, posebno one kojima naobrazba nije u domeni visoke stručne spreme, koji rjeđe prate dnevne medije, koji dnevno slušaju tek 2-3 informativne emisije na TV u ili radiju, te koji ne čuju početak vijesti koju spiker čita, već čuju onaj drugi dio? Takve osobe ovih dana čuju da je na nekim listama istraživanja za predsjednika uz aktualnu Grabar Kitarović pojavio Zoran Milanović koji ima vrlo visok rejting, odmah iza Grabar Kitarović, a uz njega se pojavio i pjevač narodih slavonskih pjesama Miroslav Škoro. Zašto se hrvatske građane i birače pred izbore za Europski parlament zbunjuje informacijama koji potpuno sigurno kod dijela starijih birača unose pomutnju i ostavljaju nedoumicu o tome – koga se kada i za što bira i za koga se na izborima 26. svibnja bira i za koga treba glasati. Zašto se četiri dana prije izbora u informacijskom eteru emitira anketa s dvije osobe koji nisu stvarni predsjednički kandidati a medijski su poznati? A taj način , činjenica je, informacije dolazi s HRT-a. Jer je HRT je 21. svibnja objavio svoju anketu HRejting čije rezultate prenose recipijentima i drugi mediji. U tom istraživanju potencijalnih predsjedničkih kandidata, koje je za HRT provela agencija Promocija plus, aktualna predsjednica RH Grabar Kitarović dobila je najviše glasova, drugi je Zoran Milanović, a treći po rezultatu Miroslav Škoro .
Koja institucija u ovom tjednu pred europarlamentarne izbore ima ingerencija upozoriti na događanje emitiranja koja ne idu u prilog izborima koji su za četiri dana? Ovo je primjer da je javno medijsko informiranje i emitiranje još jedan neuređeni segment u RH!
ZAŠTO SU NOVINARI PROMOTORI NEISTINE?
Novinari na ovaj način ne govore istinu ni činjenice. Novinari ponavljaju neistinu kada se radi o Zoranu Milanoviću, a također i kada se radi i o Miroslavu Škori. To u RH ima oblik medijeske zabave - čini se. Ali činjenica je da ni Milanović, bivši premijer RH, ni Škoro koji je bio saborski zastupnik pa je napustio zastupničko mjesto kazavši da je to bila njegova velika pogreška, nisu u posljednju godinu dana istakli svoju kandidaturu za predsjednika. Škoro je došao kao usputna figura potencijalnog izbora za predsjednika u ovoj HRejting anketi. No što se bivšeg premijera tiče netko je od novinara pisanih medija spomenuo Milanovića prošle godine kao potencijalnog predsjednika i njegovo ime ne silazi s aktualnosti novinarskih predviđanja i reportera i komentatora i kolumnista već gotovo godinu dana. A cijelo to vrijeme Milanović nije ni objavio ni najavio ni potvrdio da će se kandidirati za predsjednika – to je činjenica. Kako je to moguće da novinari koji moraju biti vođeni činjenicama zaboravljaju činjenicu i promoviraju ono što nije istina? Novinari su svojim ponavljanjem postali promotori neistine- činjenica je. Novinari se bave nagađanjima i predviđanjima u mjeri koja prelazi dozu dobrog ukusa- činjenica je. Pitanje je zašto tako rade? Slušaju jedni druge, pa da ne bi ispali manje aktualni ponavljaju da je Milanović, potencijalni kandidat za predsjednika? Dodaju sada i pitanje o Miroslavu Škori. Činjenica je da Zoran Milanović nije istakao svoju kandidaturu za predsjednika RH na budućim predsjedničkim izborima. Ali u tom kontekstu o njemu se tjedno govori i piše. I sam podpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina rekao je da će stranka ljevice imati validnog kandidata koji može pobijediti kandidata desnice, ali da o tome stranka još nije odlučila. A o Zoranu Milanoviću Komadina, koji bi mogao znati mnogo toga s obzirom na poziciju u stranci, nije ništa rekao, tek samo da nezna tko plasira informacije o Milanoviću kao kandidatu za predsjednika na predsjedničkim izborima.
Zouhar Zec Margareta
50. GODINA OD SMRTI DR. SLAVKA JEŽIĆA
SJEĆANJE NA POVJESNIČARA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
U Matici hrvatskoj, na Strossmayerovu trgu u Zagrebu u instituciji koja je osnovana 1846 godine, u srijedu 22. svibnja biti će održan Okrugli stol povodom 50. obljetnice smrti dr. Slavka Ježića ( 1895 -1969.) književnoga povjesničara hrvatske i francuske književnosti, tekstologa i priređivača kritičkih izdanja hrvatskih pisaca, kroatista, slavista i romanista, upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta, sveučilišnoga profesora, prevoditelja, pisca i pjesnika . O radu dr. Slavka ježića govoriti će prof. dr. sc. Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske, akademik Josip Bratulić ,prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović ,prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić i akademik Mislav Ježić, koji je sin Slavka Ježića.
Dr. Slavko Ježić rodio se je 17. veljače 1895. u Dubravi kraj Vrbovca.Otac Đuro bio je seoski kovač a majka Antonija domaćica. Zalaganjem učitelja Ledinića dobio je potporu iz Kundekove zaklade koja mu je omogućila daljnje školovanje u Bjelovaru od 1904.-1912. na realnoj gimnaziji bjelovarskoj i
a nakon toga na studiju romanistike i slavistike u Beču.
Autor je prve cjelovite povijesti hrvatske književnosti, a posebno se bavio razdobljem ilirizma. Pisao je pjesme i novele, prevodio je više jezika, te priredio nekoliko antologija i uredio kritička izdanja. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog PEN-kluba.
Bio je profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1935. do 1937. i od 1941. do 1942. godine. Kao mladi gimnazijski profesor i inspektor za srednju nastavu, a ubrzo i sveučilišni nastavnik, Ježić putuje po Europi i objavljuje svoje dojmove u dnevnim listovima. Boraveći u Bečkom Novom Mjestu nadahnjuje se tragedijom Zrinsko-Frankopanskom i piše raspravu o Franu Krstu Frankopanu kao književniku, a to je bila i tema njegova doktorata u Beču.
Studij romanistike i slavistike završio je u Beču postigavši 19. srpnja 1916. u dvadeset i prvoj godini doktorat filozofije summis auspiciis Augustissimi Imperatoris ac Regis Francisci Josephi I s temom Die literarische Tätigkeit Fran Krsto Frankopans. Plod toga je prva monografija o životu i književnome djelu Frana Krsta Frankopana, pod naslovom Život i rad Frana Krste Frankopana koja je izdana 1921. Nakon toga postaje predavač na Višoj pedagoškoj školi i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Napisao prvu cjelovitu povijest hrvatske književnosti (Hrvatska književnost od početaka do danas, 1943.). Osobito se bavio razdobljem ilirizma. Kao povjesničar hrvatske književnosti odgojio je naraštaje mladih književnika, svojih sljedbenika i nasljednika. Njegova Hrvatska književnost od početka do danas neizostavan je znanstveni priručnik za proučavanje hrvatske književnosti tijekom pet stoljeća. Priredio je nekoliko antologija i to Francuska lirika, 1941.; Ilirska antologija, 1934; Hrvatski putopisci XIX. i XX. stoljeća', 1955.; Antologija svjetske lirike, 1957. i 1965.
Prevodio je s više jezika na hrvatski, a neka djela hrvatskih pisaca na njemački i francuski jezik. Kao vrstan poznavatelj francuskoga jezika Ježić je preveo mnoga djela galskih velikana pera, približivši ih tako hrvatskoj čitateljskoj publici. Mnoga scenska djela i danas se izvode u njegovu prijevodu. Među piscima čija je djela prevodio jesu Marcel Prévost (Ženska pisma, 1923.), Guy de Maupassant (Lijepi Georges, 1932. i Pierre et Jean, 1952.), Honoré de Balzac (Vragoljaste priče, 1953.), Jean de la Fontaine, (Basne, 1948.), Moličre (Tartuffe, Mizantrop, Sganarelle ili Umišljeni rogonja, Škola za žene) i William Shakespeare (Kako vam se sviđa, 1952.). Uredio je brojna djela hrvatskih književnika (August Šenoa, Vjenceslav Novak, Stanko Vraz, Antun Nemčić, Mirko Bogović, Matija Mažuranić, Fran Krsto Frankopan).
Posebno mjesto u Ježićevu uređivačkome radu zauzima njegov zadnji urednički pothvat - kritičko izdanje Sabranih djela Augusta Šenoe u 12 svezaka (1963.-1964.). Zadnji svezak toga niza Ježićeva je monografija o Šenoinu životu i djelu.
Kao povjesničar književnosti i poznavatelj stare i nove hrvatske literature, znao je u svakog pisca uočiti ono najbitnije. Zato Ježićeva znanstvena djela nisu samo faktografski podsjetnici, nego, prije svega, zaokruženi pogledi autorova golemog znanja o hrvatskoj književnoj prošlosti, koju je finim pojedinostima i pravim vrednovanjem pojedinih tekstova znao približiti slušatelju i čitatelju stvarajući od nekadašnjih suhoparnih pregleda životni roman hrvatske književnosti. Temeljitost i lakoća, kojom je Slavko Ježić razrješavao i najteže književne probleme, učinili su ga jedinstvenom, osebujnom i nezaobilaznom pojavom hrvatske suvremene povijesno-književne riječi.
Pisao je i objavljivao pjesme (zbirka Somnia vitae, 1933.) te novele (Životi u sjeni, 1943.), a autor je i jednog romana (Brak male Ra, 1923.) u kojem opisuje događanja zadnjih godina Austro-Ugarske Monarhije pa i prosinačke žrtave 1918. kojima je osobno svjedočio. Ostala važnija djela: Prvi hrvatski pripovjedači iza Preporoda (1935.); Život i djelo Augusta Šenoe(1964.). Pišući prozu i poeziju, izgradio je vrlo lijep stil, koji postaje bitnom značajkom njegova prevodilačkog izričaja i profinjenosti.
U mladosti bio je jedan je od prvih hrvatskih esperantista. Godine 1909. u časopisu "Kroata Esperantisto" izašla je njegova originalno na esperantu pisana ljubavna pjesma "Se ci scius" (Kad bi ti znala). To je ujedno i prvi literarni uradak među hrvatskim esperantistima.
Spomenar dr. Slavka Ježića čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a u njemu su se pokojim retkom, pjesmom, crtežom ili fotografijom upisali, između ostalih, Maja Strozzi-Pečić, Dragutin Domjanić, Branimir Livadić, Vatroslav Jagić, Đuro Körbler, Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milan Begović, pa čak i čuveni Rabindranath Tagore pri svojem posjetu Zagrebu 13. studenoga 1926.[6] te Paul Claudel.
Dva puta je stupao u brak i to 1929. s Višnjom Petričević, s kojom je imao tri sina imenima Slavko Eduard "Dodo", Hrvoje Lujo "Buco" i Branimir Ivan, i 1948. godine kada u brak ulazi najprije civilno, a onda 1952. crkveno s Valeriom Noršić (Waldrich), s kojom je dobio četvrtoga sina Mislava. Svoju veliku ljubav prema sinovima pretočio je i u jednu slikovnicu za djecu: Dodo i Buco ,iz tatine bilježnice 1943.
Dr.Slavku Ježiću podignut je 1996. spomenik u njegovu rodnome mjestu Dubravi kraj Čazme, odnosno Vrbovca. Po Ježiću je u Zagrebu i Zadru imenovana po jedna ulica. Izvor Wikipedia
- spomenik
utorak, 21.05.2019.
SMANJITI EMISIJU UGLJIKA I OSIGURATI SIGURNOST HRANE
DEVET CILJEVA JE PRILIKA ZA OBOSTRANU DOBIT
Na stranici news Europske komisije objavljena je 15. svibnja informacija kojiu objavljujem:
Povjerenik Hogan najavljuje ideju za inicijativu „Farm Carbon Forest“
Commissioner Hogan announces idea for “Farm Carbon Forest” initiative
Povjerenik EU za poljoprivredu Phil Hogan pozvao je države članice da razmotre mogućnost inicijative „Farm Carbon Forest“ na zadnjem sastanku Vijeća AGRIFISH 14. svibnja 2019. Ova inicijativa bi nagradila poljoprivrednike koji uspješno smanjuju, štede, skladište ili odvajaju ugljik, doprinoseći nacionalnim i klimatskim ciljevima na razini EU-a.
Moguće je u okviru prijedloga za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) nakon 2020. godine da ova inicijativa doprinese cilju „Klimatske akcije“ i da bude postavljena na nacionalnoj razini kroz strateške planove ZPP-a država članica.
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Phil Hogan izjavio je:
Iako je postignut napredak u smanjenju utjecaja poljoprivredno-prehrambenog sektora na klimu, moramo učiniti više i to moramo učiniti sada. Emisije iz poljoprivrede čine oko 10 posto ukupnih emisija bez CO2 u EU. Ako do sredine stoljeća želimo postići ugljičnu neutralnost, kao što je obećano u Pariškom sporazumu, moramo iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bismo ne samo povećali učinkovitost ugljika, nego i smanjili apsolutnu emisiju, a istovremeno osigurali sigurnost hrane.
U stvari, inicijativa „Farm Carbon Forest“ bi nagradila poljoprivrednike za javno dobro koje oni pružaju, u potpunoj usklađenosti s prijedlozima za novi CAP i temeljeni na rezultatima. Iako će novi okvir ZPP-a pružiti mogućnost za takvu inicijativu, politička volja za provedbu tih inicijativa mora doći iz država članica. Povjerenik Hogan je stoga potaknuo države članice da procijene mogućnost uključivanja takve inicijative u svoje strateške planove za ZPP. Devet zajedničkih ciljeva EU-a su prilika za obostranu dobit. Ako se pravilno provedu, doći će do klimatske dividende kao i poslovne dividende. Sa sve više i više potrošača u Europi i širom svijeta koji zahtijevaju klimatske i održive proizvode visoke kvalitete i hrane, jasno je da će to biti budućnost tržišta za poljoprivredu EU.
Devet ključnih ciljeva bit će temelj na kojem će se graditi budući strateški planovi za ZPP i koji će biti kamen temeljac politike koja je više orijentirana na rezultate. Ciljevi su
1. da osiguraju pravedne prihode poljoprivrednicima
2. povećati konkurentnost
3. rebalans moći u prehrambenom lancu
4. akcija klimatskih promjena
5. briga za okoliš
6. očuvanje krajobraza i bioraznolikosti
7. podržati generacijsku obnovu
8. živa ruralna područja
9. za zaštitu kvalitete hrane i zdravlja
ponedjeljak, 20.05.2019.
DAN OTVORENIH VRATA EU PROJEKATA
PELJEŠKI MOST JE NAJVEĆI PROJEKT U RH
KOJI SE GRADI EUROPSKIM NOVCEM
„Dane otvorenih vrata EU projekata” Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije organiziralo je 19. svibnja na Tomislavovu trgu u Zagrebu. To je način da građani upoznaju uspješne EU projekte koji su u gradnji i provedbi na području Republike Hrvatske, ili jednostavnije rečeno da uoče kakvu korist RH ima od EU. Pod sloganom EU FONDOVI MIJENJAJU HRVATSKU na Tomislavovu trgu bile su izloženi panoi na kojima su bile fotografije objekata koji se u vidu projekata obnavljaju ili grade Europskim novcem, a dostupni su bili i pisani materijali koje je pripremilo resorno ministarstvo.
Za građane koji su željeli dobiti mali rokovnik ili platnenu vrećicu s naslovom EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI sa prigodnim poklonima u njoj, trebali su odgovoriti na nekoliko usmenih pripremljenih pitanja poput, : koji je najveći projekat koji se u RH gradi novcem EU, što radi europski parlament, kada su slijedeći euro parlamentarni izbori u RH, koliko zastupnika ima RH u europskom parlamentu, što radi Vijeće EU, koji je hrvatski grad i kada prijestolnica europske kulture, kada RH predsjeda Europskom unijom no koliko je proširenja EU bilo…Uz kratko promatranje lako je bilo zaključiti da građani koji su došli do štanda i odlučili odgovarati na pitanja nisu baš znalci, svi su tražili pomoć djevojke koja im je usmeno čitala pitanja, čak i mladi ljudi koji su studenti ili srednjoškolci. Na temelju tog kratkog testa lako se može zaključiti da nije ni dovoljno ni dobro u RH iskomunicirana pozicija EU kao ni mjesto Hrvatske u zajednici država EU.
Financijska kvota korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova ( ESI fondovi ) od 2014. do 2020. iznosi 10.675.944.270 eura. Evo kako je suma raspodjeljena po područjima razvoja:
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4.321.499.588 , Operativni program konkurentnost i kohezija 2.559.545.971 , Operativni program učinkoviti ljudski potencijali - Europski socijalni fond (ESF) 1.516.033.073, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2.026.222.500, i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252.643.138 eura.
Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU , u financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatska ima na raspolaganju 80 milijardi kuna iz EU fondova. Projekti se ugovaraju do 2020., ali novac koji namijenjen i ugovoren za Hrvatsku moći će se isplaćivati sve do kraja 2023. Tako su korisnici do sada ugovorili gotovo 53 milijardi kuna vrijednih projekata, što iznosi 65% ukupne alokacije.
Pelješki most veza je cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom . Projekat mosta od EU je dobio 3.215.559.659 kuna, a gradi ga kineska tvrtka.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, u prva tri mjeseca 2019., u okviru najvećeg Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ugovorilo 491 projekt čija je ukupna vrijednosti 2,8 milijardi kuna. Gotovo 1 milijarda kuna novih projekata iz EU fondova odnosi se na projekte u sektoru zaštite okoliša, dok je za projekte energetske učinkovitosti ugovoreno 700 milijuna kuna, za razvoj prometne infrastrukture 500 milijuna kuna te 200 milijuna kuna za nove projekte u poduzetništvu.
Kroz 82 natječaja koji su otvoreni na raspolaganju je podnositeljima projekata 10,1 milijarda kuna iz europskih fondova, od čega se raspoloživa sredstva najviše odnose na projekte u sektoru prometa 2,5 milijardi kuna, korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoj širokopojasne infrastrukture 1,4 milijardi kuna te za projekte u sektoru zaštite okoliša 850 milijuna kuna.
Tekst i fotke Zouhar Zec Margareta
nedjelja, 19.05.2019.
SEMINAR O TRGOVINI
PRODAJA IZVAN TRGOVINE, PUTEM INTERNETA,
TRGOVINA PROIZVODA OPG-ova …
Darko Marečić, dipl. iur, viši gospodarski inspektor i voditelj službe za kontrolno instruktivan nadzor
gospodarskih inspektora u području prometa robe i usluga Državnog inspektorata – u mirovini, održati će u hotelu Palace u Zagrebu, Strossmayerov trg 10 seminar 23. svibnja s početkom u 9 sati . Seminar ima naslov UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI TRGOVINE, RADNO VRIJEME U TRGOVINI I NEPOŠTENO TRGOVANJE
Zbog čestih propusta koji su prisutni u praksi u obavljanju djelatnosti trgovine, seminar nudi opširan pregled kako sukladno zakonskim propisima obavljati posao trgovine.
Zato će dipl. iur. Marečić Darko dati odgovore na mnoga pitanja u području trgovanja počevši od toga koji se sve zakonski propisi odnose na djelatnost trgovine? Uz koje uvjete i na koji način se može obavljati djelatnosti trgovine? Tko sve mora imati ispunjene minimalne tehničke uvjete za obavljanje djelatnost trgovine? Što spada u prodaju izvan prodavaonica i koji uvjeti pritom moraju biti zadovoljeni?
Koje su obveze poduzetnika koji obavlja djelatnost trgovine putem automata, pokretne prodaje i prigodne prodaje?Koje su obveze poduzetnika koji obavljaju internet trgovinu (web shop)? Često je u praksi prisutno neznanje koje su obveze takvih trgovaca, te koji uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se navedena djelatnost obavljala u skladu sa zakonskim propisima.
POD KOJIMA UVJETIMA I NA KOJI NAČIN MOGU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I OPG- ovi OBAVLJATI TRGOVINU?
Kakvo je radno vrijeme u trgovini? O čemu treba voditi računa kod radnog vremena? Koje isprave o zaduženju robe trgovac mora imati ?Što se podrazumijeva pod nepoštenim trgovanjem? Koja su prava potrošača u trgovini na malo? Kako je potrebno definirati cijenu u maloprodaji? Što je to akcijska prodaja, a što rasprodaja, te što se smatra sezonskim sniženjem? Koji su zahtijevi u svezi ambalaže prilikom obavljanja djelatnosti trgovine? Kako postupati s predujmovima?
Kakva je odgovornosti trgovaca za nedostatke na robi, te postupak dokazivanja nedostatka na robi?
Kako i kada postupati s jamstvima u jamstvenim rokovima?Što je potrošački ugovorni odnos?Što se smatra nepoštenom poslovnom praksom trgovaca prema potrošaču? Kako deklarirati tehničke proizvode, kako predmete opće uporabe , a kako građevinske proizvode?
Centar za poreze računovodstvo i reviziju- Ustanova za obrazovanje odraslih specijalizirana za edukacije iz područja poreza, računovodstva i revizije ima suglasnost Ministarstva financija Za godišnji plan i program stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora za 2019. godinu na temelju koje se, revizorima prisustvom na ovom seminaru, priznaje 5 bodova
Naknada za seminar iznosi 500 kuna.
Prije plaćanja kontaktirati Centar za poreze na neki od brojeva: 091 332- 3381, 098 -1611 794, 098 877 805, ili na meil: info©centarzaporeze.hr
VIJEĆE USVOJILO ZAKLJUČKE O CILJEVIMA RAZVOJNE POMOĆI EU
G5 SAHEL JE STRATEŠKI PRIORITET EU
Ciljevi razvojne pomoći EU-a: Vijeće donosi godišnje izvješće za 2019. Europskom vijeću
Vijeće je 16. 5. usvojilo zaključke o ciljevima razvojne pomoći EU-a u obliku svojeg godišnjeg izvješća Europskom vijeću. U izvješću je analiza kretanja obveza i rezultata službene razvojne pomoći EU-a (ODA). Službena razvojna pomoć predstavlja važan izvor financiranja za najslabije razvijene zemlje i nestabilne države kojima osobito nedostaje domaći kapacitet za prikupljanje sredstava iz drugih izvora.
Vijeće napominje da su EU i njegove države članice održali položaj najvećega svjetskog pružatelja službene razvojne pomoći, te su zaslužni za gotovo 57 % cjelokupnog iznosa ODA-e koji su zemlje članice Odbora za razvojnu pomoć OECD-a namijenile zemljama u razvoju.
ODA EU-a u 2018. dosegla je 74,4 milijardi eura, što iznosi 0,47 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a. To je ukupno 731 milijun eura manje nego 2017. kada je postotak bio i veći te je iznosio 0,50 %. U tom kontekstu Vijeće sve više zabrinjava negativan trend kolektivne ODA-e EU-a, koja se smanjila drugu godinu zaredom, i izražava žaljenje zbog sve većeg jaza u ostvarenju kolektivnog cilja pružanja ODA-e u vrijednosti od 0,7 % BND-a. Vijeće ponovno potvrđuje svoje političko vodstvo i predanost razvojnoj pomoći te podsjeća na pojedinačne i kolektivne obveze EU-a i država članica u pogledu ODA-e, kako su utvrđene u novom Europskom konsenzusu o razvoju.
Vijeće EU-a je institucija u kojoj se sastaju nacionalni ministri iz svih zemalja EU-a sastaju kako bi donosili zakone i uskladili politike. Vijeće EU-a sastaje se u različitim sastavima, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.
Odbori i radne skupine odrađuju pripremi rad na predmetima prije nego što se o njima raspravlja na sastancima Vijeća.
Sjedište Vijeća EU i Europskog vijeća je u Bruxellesu u Belgiji.
Vijeće za vanjske poslove i razvoj,
Ministri Vijeća za vanjske poslove i razvoj EU-a razgovarali su 16. svibnja o mladima i razvoju, zajedno s izaslanicom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za mlade Jayathmom Wickramanayake.
Glavni rezultati
MLADI I RAZVOJ
Za Europsku uniju ključno je ulaganje u mlade. Bilo da se radi o Africi ili Mediteranu, organiziramo forume za pomoć glasu mladih ljudi da se čuje. Na današnjem sastanku raspravljali smo o važnosti generacijskih promjena iu političkim institucijama i o potrebi da mladi budu dio procesa donošenja odluka izjavila je - Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Izaslanica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za mlade Jayathmom Wickramanayake je iznjela svoju viziju i prioritete za jačanje angažmana mladih. Naglasila je potrebu da se izbjegne odbijanje davanja odgovornosti mladima i osnaživanje njih potrebnim vještinama i pristupom institucijama kako bi oni mogli napraviti razliku u kreiranju politike. Opisala je društvene, ekonomske i političke prepreke s kojima se suočavaju mladi, osobito mlade djevojke. Ona je istaknula 6 preporuka za daljnji napredak: 1) razmotriti ekonomsko osnaživanje mladih kao put socijalnog uključivanja i druga prava, 2) usredotočiti se na transnacionalne izazove, 3) osigurati da mladi razumiju vrijednost multilateralizma, 4) uključiti mlade u politiku i smanjiti razliku između onih koji vladaju 5) dugoročno jamčiti financiranje mladih 6) uključiti mlade u izradu politika na horizontalnoj razini.
Ministri se slažu da su omladinske organizacije i organizacije mladih ključni društveni akteri i da treba raditi na unapređenju njihove javne uloge i prepoznavanju kao ravnopravnih partnera. Složili su se da sve razvojne aktivnosti trebaju imati prioritet za buduće generacije.
Također su se složili da bi mladi trebali biti sve više uključeni u osmišljavanje, provedbu i reviziju nacionalnih i lokalnih politika te da bi trebalo ukloniti prepreke njihovom socijalnom, ekonomskom, kulturnom i političkom uključivanju. Ministri su se obvezali da će pojačati napore kako bi se smanjile posebne prepreke s kojima se suočavaju mladi ljudi, osobito mlade djevojke.
2030. program za održivi razvoj
Ministri su razgovarali o tome kako održati zamah za dnevni red do 2030. i klimatske promjene 2019. godine s obzirom na politički forum na visokoj razini o održivom razvoju (8.-19. srpnja 2019.), i klimatski sastanak na vrhu 23. rujna Ciljevi održivog razvoja (SDG)) Summit 24-25. rujna.
Priznali su da 2019. predstavlja jedinstvenu priliku za ubrzanje provedbe Programa 2030. prema postizanju ciljeva održivog razvoja. Istaknuli su da je važan trenutak za EU da pokaže vodstvo i osigura zamah inicijativama za održivi razvoj.
Ministri EU-a za razvoj podsjetili su da su Agenda 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama temeljni elementi angažmana EU-a u okviru globalne razvojne arhitekture i ključni su za dugoročni prosperitet EU.
SAHEL JE STRATEŠKI PRIORITET EU-a I NJIHOVIH DRŽAVA ČLANICA
Vijeće je 13. svibnja raspravljalo i usvojilo zaključke o Sahelu. Vijeće je ponovilo da je Sahel strateški prioritet EU-a i njegovih država članica. Razni sastanci koji se održavaju u tjednu koji počinje 13. svibnja dokaz su tog prioritetnog poimanja i integriranog pristupa EU-a regiji. Ministri i ministrice vanjskih poslova održali su raspravu radi uspostave političkog okvira kao pripremu za razmjenu mišljenja između ministara i ministrica vanjskih poslova i obrane EU-a te ministara i ministrica vanjskih poslova i obrane zemalja skupine G5 Sahel koju čine Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger. Raspravljat će o načinima jačanja potpore i dugoročne suradnje EU-a s regijom.
U zaključcima se podsjeća da EU podupire vlasti i stanovništvo Sahela koji se i dalje suočavaju s izazovima različite prirode:
• političkim izazovima, osobito ozbiljnim nedostacima u pogledu upravljanja, vladavine prava i zaštite ljudskih prava
• sigurnosnim izazovima zbog širenja prijetnje od terorizma, ekstremističkog nasilja i organiziranog kriminala, uključujući trgovanje ljudima, pri čemu klimatske promjene imaju negativan učinak na prirodne resurse i potiču lokalne sukobe
• razvojnim izazovima zbog ukorijenjenog siromaštva, snažnog demografskog rasta i slabe društveno-gospodarske povezanosti
• ti čimbenici doprinose rastućoj nesigurnosti u opskrbi hranom, povećanim migracijskim pritiscima i pogoršanju humanitarnog stanja.
U tom su se kontekstu u roku od nekoliko mjeseci znatno pojačali sukobi među zajednicama u nekoliko zemalja u regiji. Nalaženje odgovora na te izazove i rješavanje tih nedostataka ponajprije je odgovornost država u području Sahela. Međunarodna zajednica podupire njihove napore.
KONTEKST
EU je predan sigurnosti i razvoju Sahela te je vodeći partner u regiji. Provodi sveobuhvatan pristup koji obuhvaća politički i diplomatski dijalog, sigurnost i stabilnost te razvoj i humanitarnu potporu.
Politički i diplomatski dijalog zasniva se na političkom partnerstvu EU-a i zemalja skupine G5 Sahel, a uključuje ministarske sastanke i provedbu strategije EU-a za Sahel, regionalni akcijski plan i malijski mirovni proces. Visoka predstavnica EU-a održava redovite sastanke s kolegama iz zemalja skupine G5 Sahel radi preispitivanja i jačanja suradnje i koordinacije u područjima interesa kao što su razvoj, upravljanje i sigurnost. Osim toga, EU djeluje kao jamac mirovnog procesa u Maliju.
EU također podupire sigurnost i stabilnost regije trima misijama ZSOP-a: EUCAP Sahel Mali, EUTM Mali i EUCAP Sahel Niger uz ojačani regionalni pristup. Misije obuhvaćaju osposobljavanje i savjetovanje te izravnu potporu sigurnosnim snagama s konačnim ciljem osnaživanja nacionalnih kapaciteta navedenih država. Osim toga, EU i njegove države članice pomažu u operacionalizaciji zajedničkih snaga skupine G5 Sahel, kojima je već dodijeljeno 147 milijuna eura.
Ukupna potpora EU-a i njegovih država članica zemljama skupine G5 Sahel u okviru razvojne suradnje iznosi 8 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. EU pruža Sahelu dugoročnu pomoć, uglavnom putem Kriznog uzajamnog fonda za Afriku, u okviru kojega je već mobilizirano 930 milijuna eura, i Europskog razvojnog fonda, u okviru kojega je za razdoblje 2014. – 2020. dodijeljeno 628 milijuna eura za Burkinu Faso, 542 milijuna eura za Čad, 664 milijuna eura za Mali, 160 milijuna eura za Mauritaniju i 686 milijuna eura za Niger. EU je i značajan humanitarni donator koji je tijekom posljednjih dviju godina stanovništvu zemalja skupine G5 Sahel dodijelio više od 250 milijuna eura.
subota, 18.05.2019.
HRVATSKI DRVNI KLASTAR priprema DRVNO TEHNOLOŠKU KONFERENCIJU U OPATIJI
OČEKUJE SE 26 SLOVENSKIH PARLAMENTARACA
HRVATSKI DRVNI KLASTAR priprema DRVNO TEHNOLOŠKU KONFERENCIJU 16. po redu, koja se treba održati 3. i 4. lipnja u Opatiji u hotelu 4. Opatijska cvijeta i Grand hotelu Royal.
Evo što sve Hrvatski drvni klaster priprema za tu konferenciju
DOLAZI MINISTAR ĆORIĆ: Energija iz drva postaje sve važnija
Uzimajući u obzir europske politike poticanja obnovljivih izvora energije u kojima drvo igra sve važniju ulogu, u Republici Hrvatskoj tijekom posljednjih 10 godina izvršen je veliki pomak u proizvodnji energenata iz drva (kogeneracije), te proizvoda drvnih goriva (peleti). Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uspješno koordinira ovaj sektor, a resorni ministar dr. sc. Tomislav Ćorić svojom će nazočnošću uveličati ceremoniju otvaranja. Radi se o drugoj posjeti ministra Ćorića na drvno-tehnološku konferenciju stoga i dio sudionika očekuje kako će od ministra i suradnika dobiti odgovarajuće informacije posebno u dijelu kota za nova postrojenja, te provedbe energetske strategije.
NA DTK STIŽE 26 SLOVENSKIH PARLAMENTARCA: Zajednička sjednica Odbora za poljoprivredu
Nakon tri tematske sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održanih proteklih godina, ove godine se proširuju aktivnosti parlamentarnog odbora. Na drvno-tehnološkoj konferenciji održat će se zajednička sjednica odbora za poljoprivredu slovenskog parlamenta i hrvatskog sabora. Predsjednik Odbora i saborski zastupnik Tomislav Panenić ističe kako sa slovenskim kolegama postoji odlična suradnja, a budući da postoji niz sličnosti u sektorskoj problematici šuma i prerade drva, poput sanacija šteta od elementarnih nepogoda, suzbijanja potkornjaka i slično, odlučili smo pozvati slovenske kolege u Opatiju gdje će boraviti važni predstavnici na šumi baziranog sektora. Očekujemo kvalitetne rasprave i zaključke, kazao je Panenić te najavio kako će predstavnici obaju parlamenata nakon sjednice posjetiti šumska područja u Gorskom kotaru.
HRVATSKE ŠUME TRADICIONALNI PARTNER: Nastavak i unaprjeđenje dijaloga
Među oko 300 sudionika značajno mjesto zauzimaju predstavnici Hrvatskih šuma, koje uobičajeno predstavlja cjelokupna uprava, te predstavnici pojedinih podružnica. Dvodnevni skup predstavlja dobru priliku za niz neformalnih kontakata između drvoprerađivačkih tvrtki i predstavnika Hrvatskih šuma iz proizvodnog i komercijalnog sektora. Iznošenje konkretnih prijedloga za poboljšanje međusobne suradnje bit će u fokusu, budući da je u posljednje vrijeme vrlo intenzivna komunikacija između Hrvatskih šuma i kupaca prostornog drva. Očekuje se da će ova tema uz druge ugovorene aspekte međusobne suradnje biti u središtu zanimanja.
ŠUMARSKI EKOLOZI: Dogovori oko novih EU projekata
Hrvatski stručnjak za ekologiju šuma, ujedno i Predstojnik Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma prof. dr. sc. Ivica Tikvić održat će radionicu pod naslovom Primijenjena ekologija u šumarstvu. Na radionicu su pozvani predstavnici iz poslovnoga šumarskoga sektora kao i iz državnih institucija koji se u svom djelovanju bave primjenom ekologije u šumarstvu. Ciljevi radionice su: internacionalizacija šumarskoga obrazovanja u području ekologije, umrežavanje kolega iz zemalja srednje i jugoistočne Europe koji se bave ekologijom u šumarstvu, povezivanje visokoga obrazovanja i poslovnoga sektora u područjima šumarstva, zaštite prirode i zaštite okoliša koji se bave primjenom ekologije i razvoj novih ideja i poslova u području šumarstva – eko inženjerstvo.
DRUŽENJE U NEDJELJU: Sudionici brodom odlaze do Cresa
Iskustvo dugo 15 godina organiziranja opatijske konferencije sugerira stalnu potrebu za pronalaskom inovativnih sadržaja za sudionike, stoga je i ove godine u planu održavanje welcome drink-a na brodu, koji će sudionicima pružiti panoramsko upoznavanje Kvarnera te večeru u jednoj od creskih uvala. Izlet brodom održat će se u slučaju povoljnih vremenskih prilika te dovoljnog broja zainteresiranih, stoga se mole svi sudionici koji imaju interes za navedeni sadržaj da isto navedu prilikom prijave.
Oni koje žele doći na konferenciju, a još se nisu prijavili podsjećanje da su kontakti slijedeći :
Hrvatski drvni klaster I. Kršnjavoga 1 (Westin/II), 10000 Zagreb
Tel.: +385 (1) 6329 111; Faks.: +385 (1) 6329 114
Mail: info@drvniklaster.hr , www.drvo-namjestaj.hr | www.drvniklaster.hr
četvrtak, 16.05.2019.
FEDERIKA MOGERINI U IME EUROPSKE UNIJE
OBJAVLJUJEM NEKOLIKO PRIOPĆENJA VIJEĆA EUROPE:
Izjava visoke predstavnice Federice Mogherini u ime Europske unije povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije 17. svibnja 2019.
Ovaj dokument dostupan je na jezicima koji nisu službeni u EU-u: Persian
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije Europska unija ponovno ističe svoju izričitu predanost promicanju i zaštiti prava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba.
Diljem svijeta i dalje se kulturne, tradicionalne ili religijske vrijednosti koriste za opravdanje progona, diskriminacije, zlostavljanja i teškog maltretiranja LGBTI osoba što često uključuje zločin iz mržnje i ekstremne oblike nasilja, među ostalim mučenje i ubojstva.
Prema zakonima o seksualnoj orijentaciji 72 zemalja istospolni odnosi čine kazneno djelo, a u drugim zemljama zakoni ne pružaju dovoljnu zaštitu te omogućuju različite oblike diskriminacije koja se svakodnevno događa u svim područjima života LGBTI osoba. EU odlučno ističe da diskriminacija LGBTI osoba ugrožava najosnovnija načela ljudskih prava sadržana u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
EU će se i dalje boriti protiv kažnjivosti diskriminacije i nasilja nad LGBTI osobama na svojem području i izvan njega. U tom kontekstu Komisija je objavila „Popis aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba” koje će Komisija provoditi između 2016. i 2019., što uključuje aktivnosti u različitim relevantnim područjima politika, od nediskriminacije, obrazovanja, zdravlja, slobodnog kretanja, azila, govora mržnje, zločina iz mržnje sve do proširenja i vanjske politike.
U okviru svojeg vanjskog djelovanja EU redovito održava političke dijaloge s trećim zemljama te pružanjem ciljane financijske pomoći podupire organizacije civilnog društva. EU je od 2016. podržao 16 projekata u vrijednosti od 5,2 milijuna EUR koje su organizacije civilnog društva provele u Aziji, Africi, Latinskoj Americi i Istočnoj Europi. EU je 2018. pokrenuo poseban poziv na podnošenje prijedloga u vrijednosti od 10 milijuna eura za potporu LGBTI organizacijama u cijelom svijetu. Osim toga, nedavno donesenim Nacrtom smjernica EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji jačaju se postojeće smjernice EU-a o promicanju i zaštiti uživanja svih ljudskih prava LGBTI osoba.
Brojni borci za prava LGBTI osoba, koji se bore protiv nepravde te predstavljaju glas potlačenih i diskriminiranih, često se u Europi i mnogim drugim dijelovima svijeta suočavaju s napadima. Stoga EU od 2018. putem Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava podupire borce za ljudska prava LGBTI osoba i njihove organizacije koje djeluju u područjima gdje je rizik od diskriminacije LGBTI osoba najveći.
EU će zajedno sa svojim državama članicama i dalje podupirati važan rad tih zagovornika i neće stati sve dok LGBTI osobe ne budu mogle živjeti slobodno i sigurno.
Unija tržišta kapitala: Vijeće donijelo ažurirana pravila za financijske izvedenice i poravnanje
14.5.
EU će uskoro imati pojednostavnjena pravila koja se primjenjuju na nefinancijske druge ugovorne strane, male financijske druge ugovorne strane i mirovinske fondove koji upotrebljavaju financijske izvedenice.
Vijeće je danas donijelo uredbu o poboljšanju postojećeg regulatornog okvira koji se primjenjuje na tržište neuvrštenih (OTC) izvedenica.
Uredba o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), donesena 2012., dio je europskog regulatornog odgovora na financijsku krizu, a njome se posebno nastojalo uzeti u obzir probleme koji su nastali u funkcioniranju tržišta OTC izvedenica tijekom financijske krize 2007. i 2008. godine.
Uredbom koju su ministrice i ministri danas donijeli ( priopćenje od 14.5. 2019). izmjenjuje se i pojednostavnjuje EMIR kako bi se pokušala riješiti pitanja nerazmjernih troškova usklađivanja, transparentnosti i nedovoljnog pristupa određenih drugih ugovornih strana poravnanja.
Točnije, njome se uvodi nova kategorija „malih financijskih drugih ugovornih strana”, koje će biti izuzete od obveze poravnanja transakcija posredstvom središnje druge ugovorne strane, ali će se na njih i dalje primjenjivati obveze smanjenja rizika. Manje nefinancijske druge ugovorne strane također će imati smanjene obveze poravnanja. Osim toga, u tekstu se privremeno izuzeće mirovinskih sustava od obveza poravnanja produljuje za dodatne dvije godine (a može se produljiti još dvaput za još po jednu godinu).
Ažuriranim pravilima također se racionaliziraju postojeće obveze izvješćivanja kako bi se poboljšala kvaliteta dostavljenih podataka, kako bi nadzor bio učinkovitiji te kako bi se povećao pristup poravnanju uklanjanjem postojećih nepotrebnih prepreka.
Sljedeći koraci:
Uredba će biti potpisana u tjednu između 20. i 24. svibnja te će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.
Govor Márija Centena nakon sastanka Euroskupine od 16. svibnja 2019. godine
Dobar dan. Danas smo se usredotočili na dva važna pitanja danas - ekonomsku situaciju i proračunski instrument za konkurentnost i konvergenciju.
Prije toga, pozdravili smo Ladislava Kamenickyja, novog slovačkog ministra financija, koji je zamijenio Petera Kazimira, kao i Martina Helmea, novog estonskog ministra financija, nakon formiranja nove vlade u Tallinnu.
Na našoj raspravi o ekonomskoj situaciji razmotrili smo nedavne proljetne prognoze Komisije i odmjerili različite rizike i potencijalne prepreke ispred nas.
Gospodarstvo europodručja raste rekordno 24 uzastopna tromjesečja od drugog tromjesečja 2013. Broj zaposlenih se povećao za 10,8 milijuna u usporedbi s prije šest godina, što je prilično značajno. Nezaposlenost je stalno opadala, iako prednosti ovog pozitivnog trenda rasta još nisu dosegle sve građane i to je vrijedno odražavati.
Gledajući u budućnost, očekujemo da će se rast i otvaranje novih radnih mjesta nastaviti ove godine, iako skromnim tempom. Unatoč usporavanju na kraju 2018. godine, podaci za prvo tromjesečje za ovu godinu već pokazuju porast tempa rasta velikih gospodarstava.
Postoje značajni rizici za ovu perspektivu i oni su u velikoj mjeri vanjski i političke naravi. Trgovinske napetosti i neizvjesnost Brexita vjerojatno su najistaknutije.
Uvjereni smo da je eurozona danas otpornija i bolje opremljena alatima za rješavanje šokova. Štoviše, također smo predani ispunjavanju mandata od strane čelnika kako bismo ostvarili napredak u produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Napredak koji ćemo ovdje ostvariti također će povećati povjerenje u euro i eurozonu.
Sve u svemu, bila je to dobra rasprava i nastavit ćemo vrlo blisko preispitivati situaciju kada novi podaci dođu do izražaja.
U kontekstu mjera nacionalne politike, Grčka nas je obavijestila o svojim nedavno najavljenim i zakonskim mjerama koje su relevantne za dogovoreni fiskalni put. Cilj nam je o tome razgovarati u lipnju na temelju trećeg izvješća o pojačanom nadzoru Komisije. Do sada je Grčka premašila fiskalne ciljeve, očekujemo da se obveza s Eurogroupom i dalje poštuje kako bi Grčka i dalje uživala povjerenje ulagača u budućnost.
Kasnije smo razmotrili daljnji napredak u obilježjima proračunskog instrumenta za konkurentnost i konvergenciju.
Tijekom proteklih mjeseci, podijelili smo naše rasprave o proračunskom instrumentu europodručja u tri bloka. Na nedavnim sastancima već smo raspravljali o tome gdje potrošiti novac i proces donošenja odluka na instrumentu. Danas smo razgovarali o tome kako ga financirati.
Ključno je pitanje oslanjati se samo na vlastite resurse ili na tzv. “Namjenske prihode” - s doprinosima država članica izvan proračuna EU-a. To ima važne pravne i upravne implikacije.
Prema dogovoru čelnika, članice eurozone pružit će strateške smjernice i kriterije. Postoji široka potpora za kodificiranje ove uloge, ali još uvijek moramo konvergirati u odgovarajućem obliku.
Države članice eurozone bile bi uključene u praćenje provedbe instrumenta od strane Europske komisije.
Nadovezujući se na tu raspravu, preispitali smo sve značajke instrumenta o kojima smo već razgovarali. Od veljače, napravili smo dobar napredak u nekoliko ključnih značajki i opcija u smislu rashoda, upravljanja, prihoda i zakonske kodifikacije. Još je nekoliko kritičnih elemenata još uvijek otvoreno, ali uvjeren sam da ćemo u lipnju naći zajednički jezik.
Konačno, dopustite mi da podsjetim kako smo u lipnju željeli ostvariti ne samo proračunski instrument, nego i mandat u pogledu izmjene Ugovora o ESM-u i EDIS-a i bankarske unije. To će biti još jedan dugi sastanak, ali siguran sam da će se isplatiti
ODRŽANA KONFERENCIJA O RIBARSTVU U ŠIBENIKU
RAZVOJ VLASTITIH RIJEŠENJA ZA MODERNIZACIJU RIBARSTVA
U Šibeniku je 13. i 14. svibnja održana Konferencija o ribarstvu koja je na jednom mjestu okupila ribare, struku i administraciju. Uoči Konferencije potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić predstavio je najmoderniji sustav nadzora i kontrole ribarstva.
Na Konferenciji koju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković s predstavnicima ribarskog sektora, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, bili su i predstavnici ministarstava nadležni za more, promet, gospodarstvo, a osim rezultata korištenja Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo na Konferenciji je bilo riječi o razvoju i perspektivama akvakulture, budućnosti ribarenja na Jadranu, planovima upravljanja stokovima male plave ribe, zaštitom mora, novim tehnologijama u ribarstvu kao i o najmodernijim dostignućima po pitanju digitalizacije poslovanja ribara.
Jedna od važnih tema bila je i digitalizacija dostave podataka u ribolovu. Na 750 plovila u Hrvatskoj instalirani su uređaji za praćenje plovila i elektronski očevidnici kojima ribari prijavljuju podatke o ribolovu u realnom vremenu. Za manja plovila kao hrvatsku specifičnost razvijena je i mobilna aplikacija: mOčevidnik, pomoću koje se putem mobilnog uređaja šalju podaci o ulovu.
U okviru Konferencije ministar Tolušić dodijelio je i 30 odluka u kojima je ukupno dodjeljeno 20,5 milijuna kuna korisnicima mjera Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, iz mjere IV, kojima se financira razvoj ribarskog sektora u Hrvatskoj, a koji zahvaljujući sinergiji i potpori Ministarstva poljoprivrede i EU sredstava imaju priliku za rast i modernizaciju.
Program je završio prezentacijom Hrvatskog športsko ribolovnog saveza na moru i Hrvatskog športsko ribolovnog saveza na slatkim vodama nakon čega su sudionici razgovarali o gospodarskom ribolovu na moru te uspostavi sljedivosti proizvoda ribarstva pomoću barkoda i mobilnim aplikacijama u ribarstvu. Nakon dvodnevne rasprave zaključeno je da će Hrvatska nastaviti s korištenjem najmodernijih tehnologija te s razvojem vlastitih rješenja u modernizaciji ribarskog sektora s ciljem pružanja potpore ribarima i proizvođačima ali i zaštiti potrošača. Sudionici Konferencije su izrazili zadovoljstvo ovakvim načinom rada i pokazali interes da se ovakav tip konferencije održava svake godine kako bi se izravno vodili razgovori i razmjenjivali podaci između zainteresiranih strana u sektoru ribarstva.
„Mislim da je važno da barem jednom godišnje imamo ovakav skup, gdje se na jednom mjestu mogu naći sve strane i razgovarati. Zadovoljan sam rezultatima Konferencije i interesom ribara koji su uvijek vrlo angažirani, a njihovi su prijedlozi uvijek konstruktivni. Upravo smo aktivirali i online upitnik za ribare i uzgajivače koji će nam pomoći u izradi Strategije poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske 2020. godine koju radimo sa Svjetskom bankom. Želimo znati koja rješenja ribari predlažu i gdje vide svoje poslovanje i cijeli ovaj sektor u budućnosti, jer Strategiju ne radimo radi sebe nego radi ribara i naše djece.“ – istaknuo je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
CEIZ INDEKS
STOPA RASTA BDP-a U PRVOM TROMJESEČJU 2,6 POSTO
CEIZ indeks je u ožujku ove godine ostvario pad vrijednosti od 0,54 indeksna boda u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine ostvario smanjenje u iznosu od 0,32 boda. Takvo kretanje vrijednosti CEIZ indeksa sugerira da je ekonomska aktivnost u ožujku 2019. usporila u odnosu na veljaču kada je zabilježeno najveće mjesečno povećanje indeksa još od listopada 2016. godine. Istovremeno, prosječna vrijednost CEIZ indeksa u prva tri mjeseca ove godine bila je za 0,41 indeksni bod veća u odnosu na posljednja tri mjeseca prošle godine, što sugerira da je ekonomska aktivnost u prvom tromjesečju 2019. ubrzala u odnosu na posljednje tromjesečje 2018., kada je godišnji ekonomski rast iznosio svega 2,3 posto. Dinamika CEIZ indeksa u prvom tromjesečju 2019. stoga upućuje na zaključak da će u prvom tromjesečju 2019. realni BDP ostvariti godišnju stopu rasta od 2,6 posto, što predstavlja ubrzanje rasta u odnosu na zadnje tromjesečje 2018. Nadalje, i desezonirani podaci također upućuju na ubrzanje ekonomske aktivnosti u zemlji te sugeriraju da se u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u prva tri mjeseca 2019. godine povećao za 0,9 posto.
Što je CEIZ indeks?
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima.
Uporabna vrijednost CEIZ indeksa je višestruka. CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi, bez njega, trebalo prikupljati analizom znatnog broja različitih ekonomskih serija, zatim, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja, kao i CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja.Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti.
srijeda, 15.05.2019.
EU USVAJA MJERE PODRŠKE PROIZVOĐAČIMA GENERIČKIH LIJEKOVA
Europsko vijeće je institucija EU-a koja utvrđuje opći politički smjer i prioritete Europske unije. Europsko vijeće čine šefovi država ili vlada država članica, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik EK.Vijeće je definiralo svoje ciljeve u lipnju 2014. za period od pet godina u kojima je istaknuto stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rast i konkurentnost, zatim riješavanje pitanja vezanih za siromaštvo i društvenu isključenost građana gdje ulaze i mjere protiv utaje poreza i porezne prijevare, dobra suradnja zemalja unutar EU radi sigurnosti od terorizma, nezakonitih migracij i poboljšanje pravosudne suradnje u EU, energetska sigurnost u EU, te EU kao globalni partner.Europsko Vijeće ima rotirajuće države predsjedateljice, koje se izmjenjuju svakih šest mjeseci. Do 30. lipnja europskim Vijećem predsjeda Rumunjska, nakon toga šest mjeseci Finska, a od 1. siječnja do 30.lipnja 2020. godine predsjedanje preuzima Hrvatska.
To su povodi radi kojih ću češće pratiti stranicu Europskog vijeća i pripćenja za javnost te institucije Europske unije. Želim znati što se događa u zajednici država čija je i Republika Hrvatska članica od 1.7. 2013. godine
PROIZVOĐAČI U EU I IZVAN EU BITI ĆE RAVNOPRAVNI
Prema priopćenju Vijeća Europe od 14. 5. EU poduzima mjere za poticanje konkurentnosti proizvođača generičkih lijekova u EU i bio sličnih proizvoda. Vijeće je 13.5. usvojilo uredbu kojom se uvodi iznimka od zaštite, koju izvorni lijek dodjeljuje certifikatom o dodatnoj zaštiti (SPC) za potrebe izvoza ili skladištenja.
Zahvaljujući iznimci, proizvođači generičkih lijekova i biosimilara sa sjedištem u EU imat će pravo proizvoditi generičku ili biosličnu verziju SPC-zaštićenog lijeka tijekom trajanja SPC-a bilo u svrhu izvoza na tržište izvan EU-a gdje je zaštita istekla ili nikada nije postojala (tijekom šest mjeseci prije isteka SPC-a) u svrhu stvaranja dionica koje će biti stavljene na tržište EU-a nakon isteka SPC-a.
Nova će regulativa omogućiti proizvođačima generičkih lijekova sa sjedištem u EU-u da ravnopravno konkuriraju proizvođačima izvan EU-a. Stvorit će poslove visoke vrijednosti i povećati dostupnost generičkih lijekova u EU- rekao je rumunjski ministar gospodarstva Niculae Badalau
SPC su prava intelektualnog vlasništva koja proširuju zaštitu patenta (do pet godina) za lijekove koji moraju biti podvrgnuti dugim ispitivanjima i kliničkim ispitivanjima prije odobrenja za stavljanje na tržište EU-a. Cilj SPC-a je izbjeći da se rok patentne zaštite doista ograniči razdobljem između datuma podnošenja prijave patenta i datuma odobrenja za stavljanje proizvoda na tržište u EU.
Uredba će ukloniti nepovoljan položaj konkurencije s kojim se suočavaju proizvođači generičkih lijekova i biosimilara s sjedištem u EU-u u odnosu na proizvođače koji su osnovani izvan EU-a na globalnim tržištima.
Iznimka će raditi samo ako:
• generički lijekovi ili biosimilari se proizvode isključivo za izvoz u treće zemlje gdje zaštita izvorne medicine ne postoji ili je istekla ili za svrhe nagomilavanja zaliha tijekom posljednjih šest mjeseci valjanosti SPC-a;
• proizvođač je pružio informacije koje se zahtijevaju propisom nadležnim tijelima države članice proizvodnje i nositelju SPC-a najmanje tri mjeseca unaprijed;
• proizvođač je uredno obavijestio sve one koji su uključeni u komercijalizaciju proizvoda;
• proizvođač je na ambalažu proizvoda stavio određeni logotip koji je propisan propisom i jasno navodi da se radi samo o izvozu.
Do određenog datuma (tri godine od stupanja na snagu Uredbe), propis će se odnositi samo na SPC-e koji su podneseni na dan ili nakon datuma stupanja na snagu Uredbe. Od tada, Uredba će također utjecati na SPC za koje se podnosi zahtjev prije stupanja na snagu Uredbe, ali koja su stupila na snagu nakon stupanja na snagu Uredbe.
Uredba još treba potpisati i objaviti u Službenom listu EU. Očekuje se da će stupiti na snagu do 1. srpnja 2019. godine.
POZADINA
Globalna potražnja za lijekovima znatno je porasla (dosegnuvši 1,1 trilijuna eura u 2017.). Uz to, postoji pomak prema sve većem udjelu na tržištu za generičke lijekove i biosimilare. Uz pretpostavku godišnje stope rasta od 6,9%, do 2020. i i biosimilari će predstavljati 80% svih lijekova po volumenu, a oko 28% po vrijednosti.Nakon isteka zaštite industrijskog vlasništva, više od 90 milijardi eura prve generacije bioloških blokova postat će otvoreno biološkom natjecanju do 2020. godine.
Usvojena regulativa trebala bi doprinijeti europskoj konkurentnosti kao središtu za istraživanje i razvoj u farmaceutskoj industriji. To će pomoći novim farmaceutskim tvrtkama da se pokrenu i prošire u područjima s visokim rastom, a predviđa se da će u sljedećih 10 godina generirati dodatne neto godišnje izvozne prodaje za više od milijardu eura, što bi se moglo pretvoriti u 20.000 do 25.000 novih radnih mjesta.
utorak, 14.05.2019.
ORGULJE BAZILIKE SRCA ISUSOVA
CIJENA RESTAURACIJE 584 TISUĆE EURA !
Oglas na pomičnom stalku pri izlazu iz bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj 31 u Zagrebu ne bi bio neobičan da se u tom oglasu ne spominje suma od 584 tisuće eura. Toliko novca naime stoji restauracija orgulja bazilike. To je suma koja u kunama iznosi više od četiri milijuna tristo tisuća kuna. Čovjeku stane dah na pomisao da toliko stoji restauracija crkvenih orgulja. Jer što li se sve za taj novac može kupiti, napraviti, sagraditi, popraviti, otvoriti… Oglas su crkveni oci napisali s iznimnom lakoćom, bez ikakvih ozbiljnijih podataka kojima bi se moglo vjerovati, bez ikakve vjerodostojnosti radionice kojoj su orgulje date na restauraciju, bez dana i datuma kada je počela i do kada traje restauracija . Čak što više o orguljama podrobnije nije napisana ni riječ. Zato je to nesvakidašnji način na koji se u tom kratkom oglasu traži golem novac. Misli li pisac oglasa da vjerniku ne treba ništa objašnjavati? Zar je dovoljno napisati četiri reda za sakupljanje 584 000 eura? Baziliku Srca Isusova drži crkveni red isusovaca, uz Baziliku je i samostan a znano je da svi svećenici imaju zavidnu naobrazbu. U samostanu pored Bazilike, a koji službuju u Bazilici, više je doktora crkvenih nauka. Tim više, oglas je napisan vrlo površno. Zar se na oglas bez informacija i na oglas s informacijama može prikupiti jednaka količina novca od vjernika koji dolaze u baziliku? Nema ni riječi o tome gdje je, kako piše, svjetski poznata radionica ŠKRABAL koja je restourator?
SVE JE DANAS MOGUĆE !?
Oglas iznad kojeg su shematski prikazane orgulje o kojem je riječ doslovno glasi ovako:
Započeli smo obnovu ove kraljice instrumenata u svjetski poznatoj radioni ŠKRABAL. Potrebno je sakupiti 584 000 eura . U financiranju već sudjeluje Ministarstvo kulture, a pridružiti će se i Grad. No orgulje su u prvom redu svih nas koji se okupljamo u Bazilici stoga molimo i vas za pomoć.
Onda je pridodan novi oglas u kome doslovno piše DONIRAJ: Manuel crne 300 kuna, manuel bijele 100 kuna, pedal crne 500 kuna, pedal bijele 200 kuna.
Potom je još jedan oglas koji počinje sa stihovima pjesme, a onda kaže :“ Da biste lakše odlučili koje i koliko svirala želite donirati ovdije je prikaz i detaljnjije informacije o svih 12 kategorija svirala“....
Crkveni oci u bazilici Srca Isusova imaju svoje želje, a vjernici svoje mogućnosti. Kako se beznačajnim doimaju supružnici koji kao obitelj zarađuju sedam tisuća kuna mjesečno, u odnosu na cijenu restauracije crkvenih orgulja? Kako li je sićušan čovjek koji sa svojom obitelji živi od minimalne hrvatske plaće koja iznosi 3 000 kuna neto? Možda netko od zagrebačkih milijunaša navrati u baziliku pomoliti se, pa pročita oglas ili možda ovaj tekst, te na ime zagovora kod Isusa Krista bazilici za orgulje pokloni naprimjer milijun kuna?
Sve je danas moguće, jer su promjene i događaji učestali, ali u kom vremenskom roku, to je drugo pitanje. Vjerujem da su to - da je sve moguće - vjerovali i crkveni oci isusovci kada su se odlučili za restauraciju crkvenih orgulja za cijenu veću od četiri milijuna kuna.
Zouhar Zec Margareta
O ORGULJAMA BAZILIKE SRCA ISUSOVA U ZAGREBU NA INTERNETU SE NALAZI SLIJEDEĆI SADRŽAJ:
Orgulje je izradila poznata radionica Rieger iz Jägerndorfa 1905. g. (tada Austrija, danas Češka), a 1975. talijanska tvrtka Zanin iz Codroipa izvršila je preuređenje i proširenje.
Sadašnje orgulje imaju 47 registara raspoređenih na 3 manuala i pedal. U njima su skladno povezani njemački i talijanski stil, a njihov ponos su obilno zastupljeni registri iz skupine principala. Ima samo 4 tzv. jezičnjaka (na svakom manualu i pedalu po jedan). Svaki manual tvori za sebe potpune orgulje s registrima glavnih skupina. Ovaj vrijedan instrument, osim litugijske upotrebe, često služi i u koncertne svrhe.
ponedjeljak, 13.05.2019.
DEKLARACIJA ČELNIKA EU U SIBIUU
ZA SNAŽNIJU EU I SVJETLIJU BUDUĆNOST
Početkom mjeseca 9. svibnja, čelnici država ili Vlada EU, njih 27, dakle svi osim čelnika Velike Britanije koji pripremaju dogovorne uvjete za izlazak iz Europske unije, sastali su se u Rumunjskoj u gradu Sibiuu, kako bi na sastanku na vrhu razgovarali o prioritetima Europske Unije u vremenu koje dolazi. Naime 26. svibnja su izbori za EU parlamenat, 28. će će čelnici se sastati u Bruxellesu kako bi raspravljali o ishodu izbora za Europski parlament i započeli s postupkom nominacije za funkcije osoba u institucijama EU-a.Čelnici EU u lipnju, će kao Europsko vijeće usvojiti strateški program za pet budućih godina.
Na sastanku čelnika EU u Sibiu za javnost je napisana Deklaracija . Prenosim je .
Mi, čelnici Europske unije, sastali smo se u Sibiua kako bismo usmjerili pogled prema našoj zajedničkoj budućnosti i o njoj razgovarali.
Za nekoliko tjedana Europljani će izabrati svoje zastupnike u Europskom parlamentu, četrdeset godina nakon što su prvi put ostvarili to temeljno pravo. Europa koja je ponovno ujedinjena u miru i demokraciji samo je jedno od mnogih postignuća. Od svojeg začetka Europska unija, čvrsto utemeljena na svojim vrijednostima i slobodama, pruža stabilnost i blagostanje diljem Europe, unutar i izvan svojih granica. Tijekom godina izrasla je u jednoga od glavnih igrača na međunarodnoj pozornici. S otprilike pola milijarde stanovnika i konkurentnim jedinstvenim tržištem među predvodnicima je svjetske trgovine i oblikuje globalnu politiku.
Ponovno ističemo uvjerenje da smo ujedinjeni jači u ovom sve neizvjesnijem svijetu sa sve više izazova. Prepoznajemo svoju odgovornost da kao čelnici našu Uniju učinimo snažnijom, a budućnost svjetlijom, uvažavajući pritom europsku perspektivu drugih europskih država.
Zato smo danas (9. svibnja 2019. )postigli jednoglasan dogovor o deset obveza koje će nam pomoći da ispunimo tu odgovornost:
1. Branit ćemo jednu Europu – od istoka do zapada, od sjevera do juga. Prije trideset godina milijuni ljudi borili su se za svoju slobodu i jedinstvo te srušili željeznu zavjesu koja je desetljećima razdvajala Europu. Nema mjesta podjelama koje se kose s našim kolektivnim interesima.
2. I dalje ćemo biti ujedinjeni, u dobru i u zlu. Pokazat ćemo jedni drugima solidarnost kada je to potrebno i stalno ćemo stajati rame uz rame. Možemo i hoćemo govoriti jednim glasom.
3. Uvijek ćemo tražiti zajednička rješenja, slušajući jedni druge u duhu razumijevanja i poštovanja.
4. I dalje ćemo štititi naš način života, demokraciju i vladavinu prava. Srčano smo se borili za neotuđiva prava i temeljne slobode svih Europljana, i nikada ih nećemo uzimati zdravo za gotovo. Čuvat ćemo naše zajedničke vrijednosti i načela sadržane u Ugovorima.
5. Ostvarit ćemo rezultate ondje gdje je to najvažnije. Europa će i dalje biti dorasla najvažnijim pitanjima. Nastavit ćemo uvažavati nade i bojazni svih Europljana, približavajući Uniju svojim građanima, te ambiciozno i odlučno postupati u skladu s njima.
6. Uvijek ćemo primjenjivati načelo pravednosti, bilo na tržištu rada, u pitanjima socijalne skrbi, u gospodarstvu ili u digitalnoj transformaciji. I dalje ćemo smanjivati nejednakosti među nama i uvijek ćemo pomagati onima najranjivijima u Europi, stavljajući ljude iznad politike.
7. Omogućit ćemo si sredstva koja odgovaraju našim ambicijama. Uniji ćemo pružiti sredstva potrebna da postigne svoje ciljeve i do kraja provede svoje politike.
8. Osigurat ćemo budućnost idućim naraštajima Europljana. Ulagat ćemo u mlade te izgraditi Uniju koja je prilagođena budućnosti i u stanju nositi se s najvećim izazovima 21. stoljeća.
9. Zaštitit ćemo svoje građane i čuvati njihovu sigurnost ulaganjem u našu meku i tvrdu silu te suradnjom s našim međunarodnim partnerima.
10. Europa će biti odgovoran globalni predvodnik. Izazovi s kojima se danas suočavamo utječu na sve nas. I dalje ćemo surađivati s našim partnerima u svijetu kako bismo održali i razvijali međunarodni poredak utemeljen na pravilima, najbolje iskorištavali nove trgovinske mogućnosti i zajednički pristupali rješavanju globalnih izazova poput očuvanja našeg okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Naše buduće odluke zasnivat će se na duhu tih deset obveza i pismu u kojemu su sadržane. Današnja Unija snažnija je od jučerašnje, a želimo je nastaviti jačati za sutrašnjicu. To je obveza koju smo preuzeli za buduće generacije. To je duh Sibiua i nove Unije s 27 članica, spremne da kao cjelina zakorači u budućnost.
nedjelja, 12.05.2019.
ZAPOČELO PRIKUPLJANJE POTPISA INICIJATIVE “ UZMITE NOVAC STRANKAMA”
ZA UKIDANJE FINANCIRANJA STRANAKA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA
Organizatori građanske inicijative "Uzmite novac strankama" započeli su 12. svibnja priklupljanje potpisa za referendum kojim bi glavni cilj bio ukidanje financiranja političkih stranaka iz državnog proračuna. Potpis za referendum moguće je dati od 12. do 26. svibnja. Inicijativu podržava poloitička stranka stranka Živi zid.
Na Trgu bana Jelačića u subotu 11. Svibnja Denis Martinić iz Organizacijskog odbora te Ivan ViliborSinčić i Tihomir Lukanić iz Živoga zida najavili su da će se referendumom tražiti izmjene Ustava na način da se zabranjuje financiranje političkih stranaka iz sredstava državnog proračuna, proračuna općina, gradova i županija, pa čak i mjesnih odbora. "Bit ćemo raspoređeni diljem zemlje na više od 500 lokacija sa više od 4000 aktivista od kojih je njih više od pola iz redova Živog zida. Živi zid je jedina stranka za sada koja se priključila ovoj inicijativi", izjavio je Martinić. (mzz)
Fotografije:M.Zouhar Zec
ZAVRŠILO PRIKUPLJANJE POTPIUSA INICIJATIVE “67 JE PREVIŠE”
PRIKUPLJENO VIŠE OD 600 000 POTPISA GRAĐANA
Inicijativi “ 67 je previše” u ponoć 11. na 12, svibnja istekao je rok za sukupljanje potpisa za referendum protiv nekih segmenata mirovinske reforme s kojima sindikati i građani nisu suglasni.
Na zatvaranju poptpisnog mjesta na Trgu Bana Jelačića predsjednica sindikalne inicijative “ 67 je previše” Mirela Bojić je rekla da prema podacima kojima raspolaže je u cijeloj Hrvatskoj prikupljeno više od 600 000 potpisa građana.
Gospodje Bojić je rekla da misli da ni jedna Vlada taj broj potpisa ne može ignorirati” To je toliko velika brojka hrvatskih građana koji su svojim potpisom potvrdili da ovakvu mirovinsku reform ne žele. Vlada ove potpies ne smije ignorirati već treba dozvoliti institut referenduma koji su građani sami htjeli” – rekla je. Potpisne liste tijekom predstojećeg tjedna treba sakupiti sa područja cijele
Hrvatske gdje su sakupljani potpisi i dostaviti u Hrvatski Sabor.
Čelnici triju sindikata koji su organizirali peticiju građana očekuju da se referendum održi tijekom mjeseca rujna. (mzz)
fotka
subota, 11.05.2019.
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA I EUROPSKA KOMISIJA POKRENULI PAKET KREDITA OD MILIJARDU EURA
PHIL HOGAN: PRISTUP FINANCIRANJU JE PRESUDAN
Prema informacijama od 10. svibnja koje je objavio portal pri EU fi-kompas , na konferenciji pod nazivom „Rješavanje problema volatilnosti cijena i financiranja mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika“ koja je održana u Bruxellesu 29. travnja 2019. Godine Europska investicijska banka (EIB) i Europska komisija (EK) pokrenuli su paket kredita u iznosu od 1 milijarde eura za poljoprivredu i ekološka ogospodarstva sa specifičnim ciljevima za podršku mlađim poljoprivrednicima, zajedno s novim proizvodima za savjetovanje s fi-kompasom. Iznos će biti usklađen s financijskim institucijama koje provode, čime će se mobilizirati blizu 2 milijarde eura dugoročnog financiranja za mala i srednja poduzeća u tom sektoru.
Ovaj novi kreditni program dio je zajedničke inicijative „Mladi poljoprivrednici“ između Europske komisije i EIB-a koja ima za cilj objediniti postojeću Europsku poljoprivrednu pomoć za ruralni razvoj (EAFRD) te financijska sredstva i stručnost EIB-a. Zahvaljujući ovom paketu, zajmove za mala i srednja poduzeća u poljoprivredi upravljat će lokalne banke i leasing društva aktivna diljem EU-a i uključivat će najmanje 10% prozora za poljoprivrednike mlađe od 40 godina. Program će se baviti mnogim trenutnim nedostacima s kojima se poljoprivrednici suočavaju, između ostalog:1. Bolji uvjeti za zajmove poljoprivrednicima, 2. niže kamatne stope 3. duža razdoblja do 5 godina za početak otplate kredita 4.dDulja razdoblja za povrat cijelog kredita - do 15 godina
Dodana je fleksibilnost, ovisno o uvjetima, kako bi se odgovorilo na nestabilnost cijena u poljoprivrednom sektoru kako bi se osiguralo da poljoprivrednici i dalje mogu plaćati zajmove u teškim razdobljima (na primjer, kroz razdoblje odmora / milosti koje omogućuje poljoprivrednicima da privremeno obustave otplate ).
Osim paketa zajmova, predlaže se da se bespovratna sredstva iz EPFRR-a za mlade poljoprivrednike i novoosnovana poduzeća koriste kao subvencije za kamatne stope i za tehničku pomoć. Nadalje, očekuje se da će upravljačka tijela imati na raspolaganju savjetodavnu podršku i ekspertizu za kompas kako bi podržala provedbu programa zajmova za poljoprivredu i ekološka gospodarstvo.
Nedavna anketa o fi fi kompasu koja je obuhvatila oko 7 600 poljoprivrednika u 24 države članice EU-a pokazala je da je u 2017. godini odbijeno 27 % zahtjeva za kreditom koje su mladi poljoprivrednici iz EU-a podnijeli bankama, u usporedbi sa samo 9% za ostale farme. Studija je također pokazala da poljoprivredna gospodarstva rjeđe podnose zahtjeve za financiranje banaka nego mala i srednja poduzeća u drugim sektorima. Ovo opažanje, koje predstavlja problem za generacijsku obnovu u poljoprivrednom sektoru, potaknulo je Europsku komisiju da usvoji ovaj program kreditne podrške.
S lijeva: Potpredsjednik EIB-a zadužen za poljoprivredu i ekološko gospodarstvo Andrew McDowell i Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EK Phil Hogan
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EK Phil Hogan izjavio je: „Pristup financiranju je presudan i prečesto prepreka za mlade ljude koji se žele pridružiti profesiji. S 11% europskih poljoprivrednika mlađih od 40 godina, podrška mladim poljoprivrednicima u sektoru, prioritet je Europske komisije i Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine. Zadovoljstvo mi je vidjeti ovu novu zajedničku inicijativu. "
Potpredsjednik EIB-a zadužen za poljoprivredu i ekološko gospodarstvo Andrew McDowell rekao je na konferenciji : „Sektor poljoprivrede je okosnica gospodarstva EU i ima ključnu ulogu ne samo u proizvodnji zdrave hrane, nego I u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša. S ovom novom inicijativom EIB gleda na budućnost sektora i rješava važan tržišni jaz, nedostatak pristupa poljoprivrednicima, osobito sljedećoj generaciji poljoprivrednika. Ovaj programski zajam također će podržati rast i konkurentnost u sektoru poljoprivrede i ekološkim gospodarstvima, očuvanjem i stvaranjem radnih mjesta u ruralnim i obalnim regijama.
Dva pilot programa zajma uskoro će se provoditi u Francuskoj kroz ovaj program. Ove inicijative su usmjerene na mlade poljoprivrednike (75 milijuna eura) i ublažavanje klimatskih promjena (200 milijuna eura). Ako se inicijative pokažu uspjehom, one će se ponoviti i u drugim zemljama EU. Prema riječima povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogana, banke će moći ponuditi ovu vrstu proizvoda u roku od dva mjeseca.
izvor : https://www.fi-compass.eu/news
petak, 10.05.2019.
SEMINAR O OPOREZIVANJU TURISTIČKIH USLUGA
NOVI ZAKONSKI OKVIRI
U Visokoj školi za financijski menadžment u Martićevoj 29 u utorak 21. svibnja RRiF će održati seminar koji stoji 875 kuna s PDV-om s naslovom Oporezivanje usluga smještaja, primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija i kontrola Državnog inspektorata
Na seminaru će biti objašnjeno sve u vezi s oporezivanjem turističkih usluga te odgovoriti na aktualnu poreznu problematiku u postupanju turističkih agencija i pružatelja usluge smještaja te kako u novoj turističkoj sezoni ispuniti nove zahtjeve turističkih propisa.
Glavne teme seminara su:
• Zakonski okvir - koje usluge mogu pružati turističke agencije te načini pružanja turističkih usluga
• Izravno pružanje usluga smještaja domaćim i stranim gostima
• Usluge smještaja pružene putem agencije - primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija
• Uvjeti poslovanja i pružanja usluga turističkih agencija i nadzor turističkih inspektora Državnog inspektorata
Usluge smještaja mogu se pružati izravno gostima ili putem turističke agencije, a porezni položaj pružene usluge ovisi o poreznom položaju pružatelja usluga, je li obveznik PDV- a ili nije te je li građanin ili stranac? Za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora odredi u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer o tome ovisi i primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija. Posebnosti su i kod „prodaje“ zrakoplovnih karata, organizacije kongresa i dr. Osim toga, svi sudionici – pružatelji usluge smještaja ili turistička agencija – predmet su kontrole Državnog inspektorata.
Predavači na seminaru će biti dr.sc. Ljerka Markota ,dr.sc. Tamara Cirkveni Filipović,
Maja Magdić-Hanžek, dipl.iur. Informacije na broj telefona 01/4699-760 ili email-u: rrif@rrif.hr.
četvrtak, 09.05.2019.
EUROPSKI GRADSKI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ TURISTIČKOJ KAMPANJI
VIZUELNI EFEKAT PRIVLAČI POZORNOST
Oglašavanje Hrvatske kao turističke destinacije Hrvatska turistička zajednica pod vodstvom direktora Kristijana Staničića, prema informacijama iz Ministarstva turizma, provodi istovremeno u više zemalja i to na jedan nov način Naime tramvaji, autobusi i trolejbusi u gradovima Milanu, Moskvi, St. Petersburgu, Kijevu, Litvi, Brnu, Plzeu, Amsterdamu, Den Haagu i Stockholmu prometuju a da su obljepljeni velikim fotografijama koje su pripremljene kao naljepnice, sa motivima hrvatskih turističkih destinacija za odmor.
„Vizualni efekt privlači veliku pozornost mnoštva ljudi i stvaraju jak i dugotrajan doživljaj kod potencijalnih turista. Veliko vanjsko oglašavanje na najfrekventnijim prometnicama velikih europskih gradova i metropola jedan je od projekata realiziran u sklopu dodatno izdvojenih 10 milijuna kuna za marketinške i PR aktivnosti na emitivnim tržištima u ovoj godini“, pojasnio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. informacije su iz Ministarstva turizma.
Istovremeno neka od domaćih turističkih agencija za svoju oglašivačku kampanju odlaska u susjedne zemlje po prihvatljivoj cijeni, odabrala je niskopodne vlakove HŽ i to prvenstveno plave boje. Tako na vagonima velikim slovima piše „ Vlakom u Ljubljanu za 9 E“, „ Vlakom u Munchen već od 25 E“, Vlakom u Beč već od 25 E“ itd. (mzz)
srijeda, 08.05.2019.
SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U TRI MJESECA
ZAPOSLENO 4.012 SA BURZE RADA
Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , u prva tri mjeseca 2019. u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i malo zaposleno je 4.012 osoba s evidencije Zavoda za zapošljavanje. Te su osobe zaposlene u zanimanjima konobar, sobarica, kuhar, čistač, prodavač, pomoćni kuhar, recepcionar, zatim pomoćni konobar, ali i druga zanimanja. U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposleno je 1.473 osoba, a najviše u djelatnostima: administrativno i pomoćno uslužnoj – 398 osoba, prerađivačkoj industriji – 216 osoba, umjetnosti, zabavi i rekreaciji – 213, prijevozu i skladištenju – 196 osoba. Po županijama najviše je zaposleno osoba u: Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko–neretvanskoj, Istarskoj županiji te Šibensko-kninskoj županiji.
Izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposlena je 1.363 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo 1.037 osoba.
Od ukupno zaposlenih osoba izvan matičnog područnog ureda, najviše ih je zaposleno s područja Osječko- baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.
utorak, 07.05.2019.
MANIFEST EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA
PRIJEDLOZI ZA POVRATAK SLOBODNIH, VJERODOSTOJNIH I PLURALNIH MEDIJA
Hrvatsko novinarsko društvo niz je godina u sastavu Europska federacija novinara. Objavljujem Manifest europske federacije novinara.
Iako Povelja Europske unije o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima.
U posljednje dvije godine u Europskoj su uniji poginula četiri novinara, što je napad na naše vrijednosti bez presedana.
Financijska stabilnost neovisnih medija ugrožena je, medijska koncentracija je u porastu, a sve veća moć internetskih platformi, koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije, javlja se kao prijetnja vijestima i informacijskom ekosustavu.
Stručna skupina Europske komisije za borbu protiv dezinformacija ( HLEG) više je puta naglasila potrebu za ulaganje u kvalitetno novinarstvo, kao i potrebu za medijskom pismenošću, pluralizmom, održivošću i inovacijama u medijima.
Dosad je Europski parlament bio predvodnik u zagovaranju medijskih sloboda, socijalne pravde, jednakosti, ljudskih prava i autorskih prava. Europski izbori koji su pred nama dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese. Želimo Europu koja gleda u budućnost, u kojoj se – osim ekonomskog rasta – provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana "da znaju", odnosno pravo na pravodobnu i točnu informaciju.
Nažalost, svečano najavljeni Europski stup socijalnih prava ( EPSR), kao i Europski semestar, zajedno s drugim europskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta . Digital Single Market, DSM), ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati s ciljem zaštite novinara freelancera, koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, a zbog čega napuštaju profesiju. Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, a posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije. Među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa. Također, Europi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti.
Stoga pozivamo sve kreatore politika da podrže naše prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija, uz suradnju s Vijećem Europe, OSCE-om i drugim relevantnim dionicima europske medijske scene.
Europa treba:
1. Pluralizam medija
2. Financijsku održivost i budućnost novinarstva
3. Istraživačko novinarstvo
4. Kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika
5. Izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičkog novinarstva
6. Zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve
7. Snažan i neovisan javni medijski servis
8. Sigurnost novinara u radu: sankcioniranje prijetnji novinarima
1. Pluralizam medija
Treba poticati zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i koje onemogućava koncentraciju vlasništva.
Preporuke
Da bi se mogla jamčiti transparentnost vlasništva u medijima, treba ojačati zakonodavstvo koje će uspješnije ograničavati monopolizaciju medijskog vlasništva i razmjer dominantne tržišne pozicije.
Članice EU-a trebale bi osigurati učinkovite mehanizme neovisnog nadzora i usklađenosti sa zakonima kako bi se izbjegli sukobi interesa, osigurala urednička neovisnost i zaštitila uloga medija kao "psa čuvara" javnog interesa.
Nastaviti podupirati europske inicijative za nadzor neovisnosti medija i njihova vlasništva, poput Inicijative za nadzor medijskog pluralizma (eng. Media Pluralism Monitor) te redovno provjeravati jesu li izmjene europskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma. Inicijative trebaju ostati komplementarne s nacionalnim odredbama koje jačaju referentna načela.
Podržati inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama, i to u svim aspektima radnog puta novinara, od ulaska u profesiju i napredovanja u karijeri, preko usklađivanja privatnog i profesionalnog života, do plaće i dostupnosti vodećih pozicija i izvora informacija. Medijski pluralizam i demokracija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina.
2. Financijska održivost i budućnost novinarstva
Kvaliteta i raznolikost medija može se postići samo dugoročnim neovisnim financiranjem – ulaganjem u medijski sadržaj i obrazovanje novinara. Nadamo se da će se europska opredijeljenost za razvoj održivog medijskog sustava odraziti na fondu Creative Europe za 2021. – 2027. godinu. Nedavno izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) s pravom naglašava ulogu medijske pismenosti, što od zemalja članica zahtijeva implementaciju mjera koje potiču razvoj vještina te vrste pismenosti (Članak 33a).
Preporuke
Poduprijeti inicijative koje istražuju nove načine financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele te razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema financiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje). Europska unija i organizacije poslodavaca trebale bi ulagati u novinarski rad i razvoj novinarskih vještina. Novinari, uključujući freelancere, trebaju imati mogućnosti dodatnog obrazovanja. Potrebno je ulagati u strukovno obrazovanje i edukacije o rodnoj i kulturalnoj raznolikosti, kako za novinare, tako i za uprave medijskih kuća.
Da bi se novinarstvu osigurala budućnost, EU mora poticati medijsku pismenost svih generacija građana. Na nacionalnoj razini, potrebno je promicati edukacije za novinare, kao i one koje provode sami novinari.
3. Istraživačko novinarstvo
Uloga istraživačkog novinarstva je podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti. Novinari bi morali moći istraživati bez straha da će biti obuhvaćeni mjerama praćenja ili da će ih netko tužiti.
Preporuke
Novinarima i građanima dati otvoren pristup dokumentima i javim podacima.
Podržati sve prijedloge za zaštitu novinara u EU, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje; dekriminalizirati klevetu.
Zahtijevati pravo na zaštitu novinarskog izvora u svim članicama EU-a.
Boriti se protiv sve većeg (digitalnog) nadzora.
4. Kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita svih medijskih radnika
Potrebno je ojačati prava novinara – a posebno freelancera – na sindikalno udruživanje i zastupanje u kolektivnim pregovorima i ugovorima, kao što je zajamčeno Poveljom Europske unije (Članak 12.). Odredbu treba utemeljiti na nedavnoj odluci Vijeća ministara i Vijeća Europe kojom se dokida ograničavanje kolektivnog pregovaranja za samozaposlene građane.
Preporuke
Ohrabriti inicijative kojima se uspostavlja i jača socijalni dijalog u medijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini, posebno u državama članicama u kojima takav dijalog jedva da postoji.
Osigurati jednaka prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima… kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu.
Poboljšati rodnu jednakost u novinarstvu, posebno u kontekstu plaća. Potrebno je provesti preciznu analizu razlika u plaćama u medijskom sektoru s obzirom na rod te donijeti odgovarajuće zakone.
5. Izgradnja povjerenja i odgovornosti kroz etično novinarstvo
Posljednjih godina došlo je do pada povjerenja u medije, a posebno u sadržaje koje se dijele na društvenim mrežama. Odgovorni i transparentni mediji koji donose točne, pravodobne i nepristrane informacije najbolje su sredstvo protiv dezinformiranja.
Preporuke
Promicati samoregulatorne mjere poput etičkih kodeksa ili tijela kao što su novinarska vijeća časti, kako bi se učvrstili visoki standardi u novinarstvu, ali i u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.
Poduprijeti inicijative koje potiču raznolikost medijskog sadržaja uključivanjem glasova svih društvenih skupina.
Potrebna je jasna politika i zakonski okvir da bi se osigurali transparentnost i odgovornost dominantnih platformi za sadržaje na društvenim mrežama; primjerice, indikatori transparentnosti izvora, učinkovita samoregulacija i ulaganja.
6. Zaštita autorskih prava i pošteni ugovori za sve
Novinarska autorska prava (uključujući prava freelancera i fotoreportera) moraju biti zaštićena tako da novinarima jamče poštenu naknadu za rad i poštene ugovore, a moraju biti dogovorena u ravnopravnom pregovaračkom procesu novinara i poslodavaca.
Preporuke
Primijeniti načela srodnih prava u novinskim izdanjima.
Osigurati puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštenu i proporcionalnu distribuciju novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, a koji proizlaze iz autorskih prava.
Provesti mjere za osiguranje transparentnosti stvaranjem baza autora i izvođača (proizvođača, producenata, nakladnika i dr.) s ciljem osiguranja poštene naplate rada.
7. Snažan i neovisan javni medijski servis
Javne medijske servise napadaju u cijeloj Europi, a oni su temeljni stup medijskog pluralizma koje treba aktivno promicati i štititi.
Preporuke
Podupirati samoodrživi model financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu.
Zagovarati zaštitu javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode.
Zagovarati fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje, koji će tako doprijeti do svih publika (a posebno mladih).
Zalagati se za reforme javnog medijskog servisa u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.
8. Sigurnost novinara u radu: sankcionirati prijetnje novinarima
Novinari imaju pravo raditi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora. Potrebno je provesti mjere za povećanje osobne sigurnosti novinara.
Preporuke
Preporuke Vijeća Europe CM Rec (2016)4 o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika prenijeti u nacionalna zakonodavstva.
Nadzirati aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u Europskoj uniji.
Boriti se protiv prijetnji i maltretiranja novinara na internetu.
U PRIPREMI " MESAP 2019"
ZA KONKURENTNOST I NOVE POSLOVNE KONTAKTE
Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, te Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske
od 14. do 16.06.2019. godine u Nedelišću će se na vanjskim prostorima i u sajamskoj dvorani održati
međunarodni sajam poduzetništva „MESAP 2019“.
To je sajamska manifestacija u Hrvatskoj i široj regiji važna za sve one koji žele
biti konkurentniji na tržištu, održati postojeće poslovne kontakte i privući nove korisnike svojih proizvoda i usluga.
Pravovremena rezervacija izložbenog prostora za 21. Međunarodnom sajmu poduzetništva „MESAP 2019“ na telefone i meilove
++385(0)40 822-850, fax. ++385(0)40 822-851 e-mail: mesap@mesap.hr mesap@ck.t-com.hr www.mesap.hr
MESAP izlagačima i posjetiteljima nudi usluge u rangu regionalnih sajmova europskog tipa.
nedjelja, 05.05.2019.
VATROGASCE ZOVI NA 193
DAN VATROGASACA
Na dan 4. svibnja vatrogasci iz brigade Grada Zagreba uz nekoliko vatrogasnih alata sudjelovali su povodom dana Sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca u edukativnoj akcija “Pomozi i ti nazovi 193”. Svibanj je otprije poznat kao mjesec zaštite od požara.
Građani su razgledavali vatrogasno vozilo, dostupni su im bili i prospektni materijali.Svaka preventivna edukacija, pa makar i kratka koja se odnosi na sprečavanje požara je korisna.
Najmlađi su uz pomoć vatrogasca imali prilike izbliza vidjeti i u ruci držati mlaznicu iz koje je pod pritiskom izlazila voda te obarala za to postavljenu prepreku.
Vatrogasci su svaki dan u godini spremni za odlazak na intervenciju gašenja požara.
S lijeva: Na Trgu je na dan Sv. Florijana došla i Ivana Popović i Zdenko Jakšić iz DVD Prečko. S Ivanom je i njen pas Ramos , belgijski ovčar koji je osposobljen za pomoć i potragu u požarima i velikim katastrofama. Fotke: M. Zouhar Zec
Ono što pripada povijesti vatrogavstva u RH je podatak da je Prva profesionalna vatrogasna postrojba osnovana u Rijeci 1863. Godine. No nakon toga prvo hrvatsko dobrovoljno vatrogasno društvo, tada nazivano zbor, osnovan je u Varaždinu 1864. godine. Nakon toga vatrogasno društ vo osnovano je u Sisku 1865. Godine, u Otočcu 1868. u Ludbregu 1869. u Zagrebu 1870. u Karlovcu 1871. godine i tako redom, tako da je do 1900. osnovano 165 vatrogasnih društava. Radi povezivanja osnovanih vatrogasnih društava osnovana je Hrvatsko slavonska vatrogasna zajednica 1876. godine a za prvog predsjednika izabran je Đuro Stjepan Deželić, prozvan ocem hrvatskog vatrogavstva.Vatrogasna zajednica nadživjela je sve režime i sve promjene imena hrvatske države i njene konstitutivnosti.
Stručno vatrogasno glasilo “Vatrogasac” počinje izlaziti 1892. i izlazi do 1896. godine kada počinje izlaziti “ Vatrogasni viestnik”. Danas časopis izlazi pod imenom “Vatrogasni vjesnik” a izdaje ga Hrvatska vatrogasna zajednica.
Muzej hrvatskog vatrogavstva otvoren je u lipnju 1994. u Varaždinu. U fundusu muzeja je oko 400 predmeta u stalnoj postavi. U fundusu muzeja su između ostalog i medalje i odlikovanja koja je već od 1891.uvela Hrvatsko – slavonska vatrogasna zajednica koje je dodjeljivala zaslužnim vatrogascima.
subota, 04.05.2019.
ZAŠTO NEGATIVCI DOBIVAJU NASLOVNE STRANICE HRVATSKIH MEDIJA?
MEDIJSKA SLAVA NASILNIKA!
Ponovo je jedna negativna osoba dobila čast da njegova fotografija bude na naslovnoj stranici dnevne tiskovine. U petak 3.svibnja 2019. na naslovnoj stranici tiskovine “24 sata” bila je fotografija Darka Kovačevića( D.K.) Daruvarca nepravomoćno osuđenog 10. siječnja ove godine na četiri godine i šest mjeeseci zatvora i 10 mjeseci radi prijetnji, a zbog brutalnog premlaćivanja djevojke od 18 godina, u jednom zadarskom kafiću. Ta je osoba stari znanac policije, odvjetništva i sudova. Zbog prekršajnih i kaznenih djela nasilja, dosad je više puta prijavljivan i suđen na zadarskom sudu. Na internetu je mnogo informacija o spomenutoj osobi u kome se piše samo u kontekstu nasilja koje taj čovjek radi nad drugim osobama od daleke 2008. godine . Ništa bolje ne ponaša se ni prema policajcima,pa je u zadnjem svom prekršaju – koji je bio povod da mu fotka bude u nekoliko desetaka tisuća primjeraka na naslovnoj stranici „24 sata“ 3. svibnja- vozeći se s prijateljem u automobilu kod Benkovca automobil sletio s ceste, probio zaštitnu ogradu, a D.K .je policajcima odbio dati test na alkohol i droge. Ni on ni njegov prijatelj nisu željeli reći policiji tko je vozio automobil!!! I zbog tih posljednjih nepodopština D. K. je stekao pravo da mu slika bude na naslovnici? Čudnog li urednika !Fotografija tog istog negativca bila je na naslovnoj stranici i prije nekoliko tjedana kada je došao u neki klub u okolici Zadra i slušao narodnu glazbu. „24 sata“ gradi karizmu tom nasilniku, koja prosječnog čitatelja uopće ne interesira . Zašto taj nasilnik, činjenica je ,ima toliku privilegiju u „24 sta“?
Više puta su fotografije negativaca i ubojica monstruma proteklih godina – samo radi odluke urednika – mjesto dobile na naslovnim stranicama zagrebačkih dnevnih novina. Zašto se fotografije negativaca često nalaze na naslovnim stranicama dnevnih tiskovina? Da li urednici vjeruju da lica nasilnika prodaju novine? Zašto mrka i brutalna lica koja su činila zločine gledaju s naslovnica - u kupce. Istovremeno izdavači i vlasnici tiskovina žele da ta ista tiskovina bude prodana u što većem broju primjeraka! Novinarska etika kaže da prodaji prodnosi ono što je ugodno, dobro, lijepo, pozitivno za ljudsku psihu i osjećaj. O mnogim uspješnim sportašima nisu napisane u tiskovinama ni četiri kartice teksta ukupno, a kamoli da ih je sportski uspjeh doveo licem na naslovnu stranicu. Urednici uspjehu pojedinaca u mnogim individualnim sportovima ne pridaju baš nikakv značaj. Zašto ? Kao da se do medalje dolazi trljanjem dlana o odlan! Vrlo je mnogo mladih inovatora- zašto njihova lica ne gledaju s naslovnica? Ili urednici prebrzo zaboravljaju, ili su preko veze dobili posao, pa jako malo znaju, sociologije, psihologije, zanata itd.
Ali ako je lice nasilnika (ili ubojice) - informacija čitateljima – što na slobodi radi osoba koja bi trebala biti u zatvoru- onda je urednik izabrao način koji javnosti donosi mnogo više štete nego koristi. Odrasli naime znaju u kojoj državi žive i da je hrvatsko pravosuđe u najmanju ruku presporo i neefikasno i kroz zakone ne dovoljno pravedno . Ali mladim ljudima, adolescentima i srednjoškolcima slike negativaca na naslovnim stranicama šalju poruku o tom što treba raditi i kako se ponašati da bi o nekome pisale novine i da bi nečije lice dospjelo na naslovnu stranicu tiražnih dnevnih novena. Prema primejru o kome je riječ poruka je da nasilje, i delikventno ponašanje nije sramotno ni negativno već je potpuno normalno, već pozitivno čak i poželjno jer rezultira medijskom slavom.
Fotofrafija objavljena uz tekst na 6. strani "24 sata" od 3. 5. na kojoj se vidi kako se novinari više TV kuća guraju oko Kovačevića tražeći od njega izjavu. Nevjerojatno! Kao da se radi o poznatom filmskom glumcu, a ne o čovjeku nasilniku i prekršitelju. Takvom ne treba pridavati medijski interes.
U novinarskom smislu negativne osobe na naslovnicama nisu ni dio slobode medija ni dio profesionalne etike . To je dobar primjer kako su društvene vrijednosti okrenute na glavu. Ono što je dobro zgurano je na marginu društva, a ono što je loše – protežirano je kao vrlina i vrijednost. No, tko je nametnuo takve društvene vrijednosti?
A budući da je 3. svibanj bio dan grada Vukovara mnogo bi realnije i odgovornije bilo da je naslovnu stranu “24sata” dobila fotografija s pitanjem; Zašto ni nakon 28 godina nema kazne za Borovo Selo ?
Zouhar Zec Margareta
petak, 03.05.2019.
OVI U TRAVNJU IMA RAST OD 1,8 POSTO
POVEĆANJE BROJA OGLASA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM
Nakon nešto snažnijeg rasta indeksa u veljači i ožujku ove godine, Online Vacancy Index (OVI) je u travnju 2019. zabilježio rast od svega 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, koji međutim i dalje upućuje na nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
Desezonirane vrijednosti indeksa također su pozitivne i pokazuju da je broj oglasa u travnju veći u odnosu na prethodni mjesec za 0,3 posto. S obzirom na to da CEIZ indeks predviđa ubrzavanje godišnje stope rasta realnog BDP-a na 2,8 posto u prvom tromjesečju, možemo potvrditi da stanje na tržištu rada zasad prati stanje ekonomskog ciklusa.
Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima prodavač, skladištar te čistač, dok je najveće smanjenje opaženo kod kuhara, građevinskih radnika i učitelja. U odnosu na travanj 2018. godine, blago se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, i to nauštrb oglasa u kojima se tražila niža kvalifikacija, dok se istovremeno povećao i udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno, i to nauštrb ugovora na određeno vrijeme. Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku koja je u travnju imala i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini, čak 3,9 postotnih bodova. Iako broj oglasa za obavljanje poslova u inozemstvu nije velik, iz mjeseca u mjesec bilježi snažne stope rasta, pa je tako godišnja stopa rasta u travnju iznosila čak 23,4 posto. Za obavljanje poslova u inozemstvu najviše su bili traženi kuhari, radnici u proizvodnji, vozači, elektrotehničari te auto serviseri.
četvrtak, 02.05.2019.
IZLOŽBA FLORA CENTRUM MUNDI U LUDBREGU
CVIJEĆE, SLIKE, KERAMIKA, AUTOMOBILI…
Ovogodišnja 23. Međunarodna izložba i sajam cvijeća – Flora Centrum Mundi održat će se od 3. do 5. svibnja 2019. godine u Ludbregu na prostoru Trga Svetog Trojstva, parka dvorca Batthyany, u atriju dvorca Batthyany, ispred zgrade Gradske uprave, u ulici Ivana Gundulića i ulici Matije Gupca, na parkiralištu kod NK Podravina, i ispred zgrade Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak.
Svečano otvorenje je 3. svibnja u 17 sati uz promenadni koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega, a u 21 sat je koncert grupe „Crvena jabuka“ U subotu 4. svibnja događanja počinju s priredbom Dječiji cvjetni korzo ludbreških dječijih vrtića što će se održati na Trgu Sv. Trojstva. Proslava Dana centra svijeta biti će proslava godišnjice prijateljstva gradova i početi će u 16 sati, a u 21 sat predviđen je koncert Lidije Bačić.
U nedjelju 5. svibnja će u ulici ispred dvorca Batthyany biti izložba automobila „Old timer kluba Međimurje“. U 16 sati istoga dana biti će održani dječiji folklorni susreti u organizaciji KUD-a „Anka Ošpuh“ . Uz izlagače koji se bave proizvodnjom cvijeća, biti će tu izložba orhideja iz tropskog vrta u Dubrovniku, izložba bonsai-a uz radionice i predavanja, izložba čajeva, keramike od Nicol Sinković i slike Ivana Andrašića.
srijeda, 01.05.2019.
POREZNA UPRAVA NADZIRE ISPLATU PLAĆA
SVE MANJE POSLODAVACA KOJI NE ISPLAĆUJU PLAĆE!
Za slučaju neisplate mjesečne plaće radnici napokon imaju u RH adekvatnu legislativu koja se provodi, a o čemu je podatke 30. travnja objavila financijska agencija FINA.
Slijedom toga Fina je od 1. siječnja 2016. godine do 30. travnja 2019. godine provela ovrhu temeljem 174.644 obračuna neisplaćene plaće zaprimljenih na izravnu ili prisilnu naplatu i to na teret računa 5.294 poslodavca.
Radi obračuna neisplaćene plaće u 2016. godini je prisilno provedena ovrha na računima 3.263 poslodavca, 2017. godine na računima 1.948 poslodavaca, 2018. godine na računima 1.189 poslodavaca.
U periodu o kome je riječ temeljem obračuna neisplaćene plaće s računa poslodavaca prisilno su naplaćene plaće radnika u bruto iznosu od 578.154.248,15 kuna a s osnove glavnog duga, što je državi donijelo još 20.807.084,51 kuna kamata.
ZAKONSKI MODEL ISPLATE PLAĆA
Plaća mora biti stavka svakog ugovora o radu i poslodavac je sukladno Zakonu o radu dužan radniku isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Izmjenama Ovršnog zakona iz 2014. godine određen je i prioritet pri naplati za ove tražbine te se ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine provodi prije ovrhe i naplate svih drugih tražbina sa računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta. Neisplata plaće je također i kazneno djelo. Neizdavanje obračuna neisplaćene plaće jedan je od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana kazna do 100.000,00 kuna.
Temeljem ove obveze poslodavci su od 1. siječnja 2016. godine do 30. travnja 2019. godine podnijeli ukupno 148.664 zahtjeva za prisilnu naplatu za ukupno 31.695 radnika.
Kako bi se osiguralo da poslodavac i ispuni svoju obvezu u vidu podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu, Porezna uprava redovito svaki mjesec obavještava Inspektorat rada o svim poslodavcima koji nisu isplatili plaću u prethodnom mjesecu. Porezna uprava, Inspektorat rada, Agencija za osiguranje radničkih tražbina i Fina redovito komuniciraju i razmjenjuju podatke te ako Inspektorat rada temeljem dostavljenih podataka utvrdi da poslodavac nije podnio zahtjev za isplatu neisplaćene plaće, donosi rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze i isto dostavlja Fini radi zapljene sredstava na računima poslodavca, a ako na računima nema dovoljno novčanih sredstava za provedbu rješenja u cijelosti, Fina daje nalog bankama poslodavca za blokadu svih njegovih računa.
Radnici, često zbog straha od otkaza, nisu predavali u Finu obračune neisplaćene plaće smatrajući da je neophodno inicijativu prebaciti na samog poslodavca. No 2015. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca odnosno 2017. godine novi Zakon o osiguranju radničkih tražbina.
Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću radnicima za prethodni mjesec dužan je za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Fini zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće ili naknade plaće. Nakon podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu, Fina temeljem dostavljenih zahtjeva za prisilnu naplatu i obračuna neisplaćene plaće, po računima poslodavca provodi ovrhu. Dostavljeni zahtjev za prisilnu naplatu „preskočit“ će sve eventualno ranije zaprimljene ovrhe, osim ranije zaprimljenih obračuna neisplaćene plaće te ovrhe radi naplate uzdržavanja djeteta .
Ako blokada računa poslodavca potraje, krajnja posljedica neisplate plaće će biti stečaj poslodavca budući da će prema Stečajnom zakonu, Fina nakon 120 dana blokade računa po službenoj dužnosti podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad poslodavcem, pravnom osobom..
Evo relevantnih zakonskih propisa RH, prema FINI, kojima je regulirana zakonska isplata plaće, u slučajevima kada poslodavac redovnim putem
i u zadanam roku nemože isplatiti plaću.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 68/2018
Ovršni zakon, NN 112/2012
Zakon o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, NN 93/2014
Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, NN 73/2017
Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, NN 71/2018
Pravilnik o načinu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke, NN 36/2018
Pravilnik o vrstama naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 71/2018
Pravilnik o Jedinstvenom registru računa, NN 89/2018
Pravilnik o tehničkim uvjetima za provedbu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, NN 89/2018
Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 125/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 82/17
Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice, NN 82/17
Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, NN 82/17
Pravilnik o obliku i sadržaju Zahtjeva za izravnu naplatu, NN 115/2012
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu, NN 127/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu, NN 82/17
Zakon o osiguranju radničkih tražbina, NN 70/17
Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca, NN 92/17
Fotografija snimljena s tv ekrana - M.Zouhar Zec
Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić uz zvukove bubnjeva došao je u društvu djevojaka u narodnoj nošnji i s karamfilima u rukama u zagrebački park Maksimir na proslavu praznika rada 1. Maja. Po gradonačelnikovim uputama i ove godine se kuhao već tradicionalni grah, koji se besplatno dijelo svima koji dođu na maksimirsku livadu. Prošle godine je kuhanje graha za 1. Maj koštalo oko milijun kuna. Iz državnog proračuna, dakako
Ove godine nije bilo organiziranog dolaska radnika na proslavu 1. Maja jer su sindikati prednost dali potpisivanju građana za inicijativu "67 je previše".
| < | svibanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (39)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter