Marketing
VIJEĆE USVOJILO ZAKLJUČKE O CILJEVIMA RAZVOJNE POMOĆI EU
G5 SAHEL JE STRATEŠKI PRIORITET EU
Ciljevi razvojne pomoći EU-a: Vijeće donosi godišnje izvješće za 2019. Europskom vijeću
Vijeće je 16. 5. usvojilo zaključke o ciljevima razvojne pomoći EU-a u obliku svojeg godišnjeg izvješća Europskom vijeću. U izvješću je analiza kretanja obveza i rezultata službene razvojne pomoći EU-a (ODA). Službena razvojna pomoć predstavlja važan izvor financiranja za najslabije razvijene zemlje i nestabilne države kojima osobito nedostaje domaći kapacitet za prikupljanje sredstava iz drugih izvora.
Vijeće napominje da su EU i njegove države članice održali položaj najvećega svjetskog pružatelja službene razvojne pomoći, te su zaslužni za gotovo 57 % cjelokupnog iznosa ODA-e koji su zemlje članice Odbora za razvojnu pomoć OECD-a namijenile zemljama u razvoju.
ODA EU-a u 2018. dosegla je 74,4 milijardi eura, što iznosi 0,47 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a. To je ukupno 731 milijun eura manje nego 2017. kada je postotak bio i veći te je iznosio 0,50 %. U tom kontekstu Vijeće sve više zabrinjava negativan trend kolektivne ODA-e EU-a, koja se smanjila drugu godinu zaredom, i izražava žaljenje zbog sve većeg jaza u ostvarenju kolektivnog cilja pružanja ODA-e u vrijednosti od 0,7 % BND-a. Vijeće ponovno potvrđuje svoje političko vodstvo i predanost razvojnoj pomoći te podsjeća na pojedinačne i kolektivne obveze EU-a i država članica u pogledu ODA-e, kako su utvrđene u novom Europskom konsenzusu o razvoju.
Europsko vijeće institucija je EU-a koja utvrđuje opći politički smjer i prioritete Europske unije. Sastoji se od šefova država ili vlada država članica, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Komisije. Europsko vijeće okuplja čelnike EU-a najmanje četiri puta godišnje. Predsjednik Europskog vijeća je Donald Tusk.
Vijeće EU-a je institucija u kojoj se sastaju nacionalni ministri iz svih zemalja EU-a sastaju kako bi donosili zakone i uskladili politike. Vijeće EU-a sastaje se u različitim sastavima, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.
Odbori i radne skupine odrađuju pripremi rad na predmetima prije nego što se o njima raspravlja na sastancima Vijeća.
Sjedište Vijeća EU i Europskog vijeća je u Bruxellesu u Belgiji.
Vijeće EU-a je institucija u kojoj se sastaju nacionalni ministri iz svih zemalja EU-a sastaju kako bi donosili zakone i uskladili politike. Vijeće EU-a sastaje se u različitim sastavima, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.
Odbori i radne skupine odrađuju pripremi rad na predmetima prije nego što se o njima raspravlja na sastancima Vijeća.
Sjedište Vijeća EU i Europskog vijeća je u Bruxellesu u Belgiji.
Vijeće za vanjske poslove i razvoj,
Ministri Vijeća za vanjske poslove i razvoj EU-a razgovarali su 16. svibnja o mladima i razvoju, zajedno s izaslanicom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za mlade Jayathmom Wickramanayake.
Glavni rezultati
MLADI I RAZVOJ
Za Europsku uniju ključno je ulaganje u mlade. Bilo da se radi o Africi ili Mediteranu, organiziramo forume za pomoć glasu mladih ljudi da se čuje. Na današnjem sastanku raspravljali smo o važnosti generacijskih promjena iu političkim institucijama i o potrebi da mladi budu dio procesa donošenja odluka izjavila je - Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Izaslanica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za mlade Jayathmom Wickramanayake je iznjela svoju viziju i prioritete za jačanje angažmana mladih. Naglasila je potrebu da se izbjegne odbijanje davanja odgovornosti mladima i osnaživanje njih potrebnim vještinama i pristupom institucijama kako bi oni mogli napraviti razliku u kreiranju politike. Opisala je društvene, ekonomske i političke prepreke s kojima se suočavaju mladi, osobito mlade djevojke. Ona je istaknula 6 preporuka za daljnji napredak: 1) razmotriti ekonomsko osnaživanje mladih kao put socijalnog uključivanja i druga prava, 2) usredotočiti se na transnacionalne izazove, 3) osigurati da mladi razumiju vrijednost multilateralizma, 4) uključiti mlade u politiku i smanjiti razliku između onih koji vladaju 5) dugoročno jamčiti financiranje mladih 6) uključiti mlade u izradu politika na horizontalnoj razini.
Ministri se slažu da su omladinske organizacije i organizacije mladih ključni društveni akteri i da treba raditi na unapređenju njihove javne uloge i prepoznavanju kao ravnopravnih partnera. Složili su se da sve razvojne aktivnosti trebaju imati prioritet za buduće generacije.
Također su se složili da bi mladi trebali biti sve više uključeni u osmišljavanje, provedbu i reviziju nacionalnih i lokalnih politika te da bi trebalo ukloniti prepreke njihovom socijalnom, ekonomskom, kulturnom i političkom uključivanju. Ministri su se obvezali da će pojačati napore kako bi se smanjile posebne prepreke s kojima se suočavaju mladi ljudi, osobito mlade djevojke.
2030. program za održivi razvoj
Ministri su razgovarali o tome kako održati zamah za dnevni red do 2030. i klimatske promjene 2019. godine s obzirom na politički forum na visokoj razini o održivom razvoju (8.-19. srpnja 2019.), i klimatski sastanak na vrhu 23. rujna Ciljevi održivog razvoja (SDG)) Summit 24-25. rujna.
Priznali su da 2019. predstavlja jedinstvenu priliku za ubrzanje provedbe Programa 2030. prema postizanju ciljeva održivog razvoja. Istaknuli su da je važan trenutak za EU da pokaže vodstvo i osigura zamah inicijativama za održivi razvoj.
Ministri EU-a za razvoj podsjetili su da su Agenda 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama temeljni elementi angažmana EU-a u okviru globalne razvojne arhitekture i ključni su za dugoročni prosperitet EU.
SAHEL JE STRATEŠKI PRIORITET EU-a I NJIHOVIH DRŽAVA ČLANICA
Vijeće je 13. svibnja raspravljalo i usvojilo zaključke o Sahelu. Vijeće je ponovilo da je Sahel strateški prioritet EU-a i njegovih država članica. Razni sastanci koji se održavaju u tjednu koji počinje 13. svibnja dokaz su tog prioritetnog poimanja i integriranog pristupa EU-a regiji. Ministri i ministrice vanjskih poslova održali su raspravu radi uspostave političkog okvira kao pripremu za razmjenu mišljenja između ministara i ministrica vanjskih poslova i obrane EU-a te ministara i ministrica vanjskih poslova i obrane zemalja skupine G5 Sahel koju čine Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger. Raspravljat će o načinima jačanja potpore i dugoročne suradnje EU-a s regijom.
U zaključcima se podsjeća da EU podupire vlasti i stanovništvo Sahela koji se i dalje suočavaju s izazovima različite prirode:
• političkim izazovima, osobito ozbiljnim nedostacima u pogledu upravljanja, vladavine prava i zaštite ljudskih prava
• sigurnosnim izazovima zbog širenja prijetnje od terorizma, ekstremističkog nasilja i organiziranog kriminala, uključujući trgovanje ljudima, pri čemu klimatske promjene imaju negativan učinak na prirodne resurse i potiču lokalne sukobe
• razvojnim izazovima zbog ukorijenjenog siromaštva, snažnog demografskog rasta i slabe društveno-gospodarske povezanosti
• ti čimbenici doprinose rastućoj nesigurnosti u opskrbi hranom, povećanim migracijskim pritiscima i pogoršanju humanitarnog stanja.
U tom su se kontekstu u roku od nekoliko mjeseci znatno pojačali sukobi među zajednicama u nekoliko zemalja u regiji. Nalaženje odgovora na te izazove i rješavanje tih nedostataka ponajprije je odgovornost država u području Sahela. Međunarodna zajednica podupire njihove napore.
KONTEKST
EU je predan sigurnosti i razvoju Sahela te je vodeći partner u regiji. Provodi sveobuhvatan pristup koji obuhvaća politički i diplomatski dijalog, sigurnost i stabilnost te razvoj i humanitarnu potporu.
Politički i diplomatski dijalog zasniva se na političkom partnerstvu EU-a i zemalja skupine G5 Sahel, a uključuje ministarske sastanke i provedbu strategije EU-a za Sahel, regionalni akcijski plan i malijski mirovni proces. Visoka predstavnica EU-a održava redovite sastanke s kolegama iz zemalja skupine G5 Sahel radi preispitivanja i jačanja suradnje i koordinacije u područjima interesa kao što su razvoj, upravljanje i sigurnost. Osim toga, EU djeluje kao jamac mirovnog procesa u Maliju.
EU također podupire sigurnost i stabilnost regije trima misijama ZSOP-a: EUCAP Sahel Mali, EUTM Mali i EUCAP Sahel Niger uz ojačani regionalni pristup. Misije obuhvaćaju osposobljavanje i savjetovanje te izravnu potporu sigurnosnim snagama s konačnim ciljem osnaživanja nacionalnih kapaciteta navedenih država. Osim toga, EU i njegove države članice pomažu u operacionalizaciji zajedničkih snaga skupine G5 Sahel, kojima je već dodijeljeno 147 milijuna eura.
Ukupna potpora EU-a i njegovih država članica zemljama skupine G5 Sahel u okviru razvojne suradnje iznosi 8 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. EU pruža Sahelu dugoročnu pomoć, uglavnom putem Kriznog uzajamnog fonda za Afriku, u okviru kojega je već mobilizirano 930 milijuna eura, i Europskog razvojnog fonda, u okviru kojega je za razdoblje 2014. – 2020. dodijeljeno 628 milijuna eura za Burkinu Faso, 542 milijuna eura za Čad, 664 milijuna eura za Mali, 160 milijuna eura za Mauritaniju i 686 milijuna eura za Niger. EU je i značajan humanitarni donator koji je tijekom posljednjih dviju godina stanovništvu zemalja skupine G5 Sahel dodijelio više od 250 milijuna eura.
Post je objavljen 19.05.2019. u 07:41 sati.