U 2020. 155.477 KRAVA U 20.632 STADA
USPRKOS POŽARU PODACI SIGIRNI
Usprkos požaru koji se prošloga tjedna dogodio u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a koji je prema informacijama znalaca zahvatio primarnu server sobu što se inače vrlo rijetko događa, IT sustav je prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, u cijelosti operativan od 27.6.2021. od 16 sati, te su svi podaci Agencije za plaćanja sigurni. Isplate potpora i obrade zahtjeva se odvijaju neometano, a rokovi za podnošenje Jedinstvenih zahtjeva su produženi do 2. srpnja 2021. godine. Produžen je rok za zahtjeva za obnovu potresom pogođenih poljoprivrednih potencijala putem operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ do 9. srpnja 2021. godine .Dodatno, u ARKOD će biti upisano svako zemljište za koje je podnesen zahtjev Agenciji za plaćanja u zadanom roku odnosno do 11. srpnja 2021. godine, a koji će se u slučaju potrebe produživati.
MINISTRICA ZATRAŽILA DODATNU POMOĆ ZA SEKTORE PČELARSTVA, VINARSTVA, VOĆA I POVRĆA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom sudjelovala na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva država članica EU održanom 28. i 29. lipnja 2021. godine u Luksemburgu, uz održan niz bilateralnih sastanaka. Nakon što je na sastanku 28.6. potvrđen politički dogovor o ključnim pitanjima iz reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike na zadovoljstvo Hrvatske, na sastanka Vijeća 29.6. hrvatska delegacija je zatražila dodatnu pomoć Europske unije, ukazavši na poteškoće hrvatskih poljoprivrednika uzrokovane mrazom i elementarnom nepogodom u Požeško-slavonskoj županiji, te kritičnom situacijom u sektoru pčelarstva i vinarstva.
Ministrica Vučković je istaknula kako su, pored interventnih mjera, potrebne promjene u sustavu zajedničke organizacije tržišta kako bismo imali gotove mehanizme reakcije na sve češće prirodne katastrofe i elementarne nepogode, osvrnuvši se na potrebu za dodatnom pomoći hrvatskom sektoru voća i povrća zbog mraza, s obzirom da je preliminarnom analizom zabilježena šteta veća od 50 milijuna eura, a onda i zbog tuče prošloga tjedna u Požeško – slavonskoj županiji.
Također, Hrvatska je zatražila nastavak mjera koje se odnose na sektor vinarstva zbog nastavka koronakrize te neophodnu intervenciju u sektoru pčelarstva, kako bi se ublažile posljedice gubitka medonosnog potencijala te stvorile pretpostavke za održivost i nastavak poslovanja, istaknuvši pritom važnost pčela za ekosustav.
Između ostalog, održan je i bilateralni sastanak s povjerenikom za okoliš, oceane i ribarstvo Europske komisije Virginijusom Sinkeviciusom, pri čemu je hrvatska delegacija inicirala razmjenu mišljenja o važnim temama za budućnost hrvatskog ribarstva, s naglaskom na plivaričarsku flotu.
„Hrvatska je postigla značajan napredak u monitoringu, kontroli, praćenju i nadzoru u sustavu ribarstva, osobito u dijelu koji se odnosi na primjenu inovacija i novih tehnologija u kontroli i praćenju. Koristim ovu priliku kako bih zahvalila hrvatskom ribarskom sektoru koji je prošao tešku preobrazbu, a na nama je da uz očuvanje resursa očuvamo i našu ribarsku flotu te tradicionalni način života i naše male ribare“, rekla je ministrica Vučković te izrazila zadovoljstvo postignutim dogovorom oko najvažnijih pitanja buduće ZPP, posebice povodom uvažavanja zahtjeva koji se odnose na područja s prirodnim ograničenjima, dobrobiti životinja te izuzeća i fleksibilnosti kada su u pitanju mali poljoprivrednici.
SPEKTAKULARNA NOGOMETNA IGRA S OSAM GOLOVA
Nogometna utakmica između Hrvatske i Španjolske u Kopenhagenu 28. lipnja bila je spektukalarna, iako je Hrvatska izgubila od reprezentacije Španjolske s 3:5 i završila svoje natjecanje na europskom prvenstvu. U četvrtfinale se plasirala Španjolska.
Zbog osam viđenih golova gledaoci su uživali. Gol je užitak utakmice. Svi ti golovi su sadisfakcija hrvatskim nogometnim obožavaocima za prijeđeni put do Kopenhagena bilo brodom, bilo avionom, bilo vlakom ili osobnim automobilom, ali i s kovidid putovnicom da cu cijepljeni, koju je RH prva uvela u Europskoj uniji upravo zbog turističkog tranzita.
Doduše hrvatska reprezentacija je dala španjolscima samo dva gola, pišu se tri, jer su španjolci sebi dali autogol, što je bilo uzbudljivo i nevjerojatno. Ali dojam je da su hrvatski nogometaši bili složeni u lošoj kombinaciji, a ta je kombinatorika bila zamisao izbornika Dalića.
GOLGETERI NA KLUPI DO PRED KRAJ UTAKMICE
U prvom se poluvremenu baš ništa impresivno s hrvatske strane prema španjolcima na terenu nije događalo. Izgubljeno je 45 minuta, a glavni su napadači sjedili na klupi do iza 70 minute. I onda kada je izbornikava odluka igrače Pašalića i Oršića uvela u nogometnu igru, možda i s mišlju – da pod kraj utakmice sudjeluju u reprezentativnoj igri Eura Europe, dogodio se najuzbudljiviji dio utakmice. Najprije Pašalić zabija gol za 3:2, malo prije kraja regularnih 90 minuta utakmice. Zatim sudac produžuje utakmicu za šest munuta, pa u nastavku Mislav Oršić u 92 minuti zabija gol . I tada je rezultat Hrvatska Španjolska 3:3. Hrvatski reprezentativci imali su više prilika za gol ali lopta ipak u mreži nije zaustavila svoje kretanje. U produžecima Hrvatska je primiola još dva gola od ekipe Španjolske.
Za gledatelje je nogometna igra Hrvatske i Španjolske bila dramatična, impresivna i sve u svemu fantastočna. Od obje ekipe, gledoci kojih je radi korona mjera bilo na stadionu tek 22.000 , od kojih oko 10. 000 hrvatskih navijača, vidjeli su osam golova.
Hrvatsku nogometnu reprezentaciju treba ozbiljno osmisliti jer Hrvatska ima individualaca koji su vrlo kvalitetni i godinama svoj nogometni kruh zarađuju u zahtjevnim nogometnim klubovimaa u Europi i svijetu. Sadašnjem nogometnom zborniku Zlatku Daliću ugovor s HNS-om istjeće 2022. godine. Nogomet je veliki biznis, a hrvatski reprezentativci mogu, na zadovoljstvo hrvatske nacije boljim pristupom i radom postići mnogo bolji rezultat od plasmana u osminu finala./font>
Zouhar Zec Margareta
NAGLASAK NA VELIKA I MALA OPG
Na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva, 28. lipnja 2021. potvrđen je politički dogovor između zakonodavaca o ključnim pitanjima iz reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Pregovori o budućoj ZPP traju već više od 3 godine. Nova Zajednička poljoprivredna politika ima značajno veće okolišno klimatske ambicije te je između ostaloga usmjerena na očuvanje bioraznolikosti, pravedniju preraspodjelu sredstava, jačanje ekološke poljoprivrede, uz mogućnost da države članice prilagode buduće intervencije kroz nacionalne Strateške planove svojim specifičnim potrebama. Također se posebna pažnja posvećuje generacijskoj obnovi i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i pojedinim sektorima koji i dalje mogu koristiti proizvodno vezana plaćanja. Novi ZPP stupiti će na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Hrvatska može biti iznimno zadovoljna konačnim dogovorom, budući da su gotovo svi ključni prioriteti izneseni tijekom završnice pregovora, postali dio usvojenog paketa. Tako će, između ostalog, i u sljedećem razdoblju biti moguće financirati ulaganja u navodnjavanje pod sličnim uvjetima koji trenutno vrijede, stavljen je veći naglasak na podršku malim i srednje velikim obiteljskim gospodarstvima, a uz to će se i u budućnosti adekvatno valorizirati ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima.
Ministrica Vučković istaknula je važnost poštivanja principa supsidijarnosti i fleksibilnosti nove ZPP uz naglasak na specifičnosti poljoprivrednog sektora u pojedinim državama članicama. Sada je naglasak na usvajanju sekundarnih akata i proces usvajanja Strateških planova radi pružanja pravne sigurnosti našim poljoprivrednicima.„Nitko ne osjeća posljedice klimatskih posljedica kao naši poljoprivrednici i ribari. Zato smo i mi kao ministri poljoprivrede svjesni potrebe ulaganja u zelenu održivost, ali inzistiramo i na drugim aspektima održivosti, uz osiguranje ekonomske i socijalne sigurnosti našim proizvođačima“, rekla je ministrica Vučković.
KONZULTACIJE ZA STRATEŠKI PLAN ZPP-a
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anita Sever-Koren i ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić u Osijeku u ponedjeljak, 28. lipnja 2021. godine, nastavili su ciklus konzultacija s predstavnicima sektora i stručnom javnosti na temu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.godine.
Nakon Zagreba i Osijeka, u narednim tjednima javne konzultacije održat će se još u Rijeci te Splitu.
Prezentacijama o dosadašnjoj provedbi mjera poljoprivredne politike te definiranim potrebama i prioritetima za razvoj hrvatske poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je konzultacije sa svim relevantnim dionicima na temu formiranja Strateškog plana ZPP-a 2023.-2027., čija je izrada uvjet za korištenje sredstava poljoprivrednih fondova.
„Kako bi intervencije i mjere koje ćemo provoditi bile fokusirane i usmjerene strateški, a sve potrebe hrvatske poljoprivrede obuhvaćene, izrada Strateškog plana će uključivati izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju kojim će se hrvatskim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2037. Do tada je Prijelaznom uredbom za poljoprivredu u 2021. i 2022. za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,5 milijardi eura, uz 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, istaknuo je ovom prilikom državni tajnik Tušek.
Kako se moglo čuti prilikom prezentacije, perspektiva hrvatske poljoprivrede je proizvoditi konkurentnije, više i kvalitetnije uz kontinuiranu brigu o prirodnim resursima, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, uz osiguranje radnih mjesta i stabilnog dohotka poljoprivrednika te poboljšanje kvalitete života u ruralnim zajednicama.
Detaljne informacije o Strateškom planu ZPP-a 2023.-2027. nalaze se na linku https://www.mrr.hr/files/Nacionalni-Strateski-plan-ZPP-a.pdf, na 105 stranica
ODOBRENO 4 500 KREDITA OSOBAMA PROSJEKA DOBI 32 GODINE
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama obradila je sve zaprimljene zahtjeve za subvencionirane kredite koji su zaprimljeni u posljednjem, šestom po redu krugu prijava koji je završio 14. svibnja 2021. informacija je iz ministarstva prostornog uređenja i državne imovine od 28 .lipnja .
Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, 4.739, odobreno je 4.500 zahtjeva. Za 199 zahtjeva je zatražena dopuna, 9 zahtjeva je odbijeno a 31 podnositelj je odustalo od zahtjeva.
Prosječni iznos subvencionirananog kredita iznosi 75.000,00 eura, prosječan rok otplate korisnika iznosi 22 godine, dok je prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita 32 godine. Efektivna kamatna stopa iznosi prosječno 2,17 %, dok je nominalna kamatna stopa 2,08 % godišnje.
Iznos prosječnog mjesečnog anuiteta iznosi oko 380 eura odnosno 2.850 kuna od čega je mjesečna subvencija oko 127 eura odnosno 950 kuna.
KONTEKST
Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Program se uspješno provodi od 2017. godine a pozivi se raspisuju jednom godišnje. Prijave na posljednji poziv bile su moguće od 29. ožujka 2021. do 14. svibnja 2021. godine.
Na poziv su se mogli prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.
Ministarsvo naglašava kako je ovo ujedno i demografska mjera jer se za svako živorođeno ili usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija produžuje za dodatne dvije godine. Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.
Od početka provođenja, točnije od 2017. godine, ukupno je odobreno više od 22.000 subvencija za koje je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.Novi poziv APN-a u planu je 2022. godine, otprilike u isto ovo vrijeme.
U TRI UTAKMICE DVA GOLA
Ivan Perišić ( 32) član nogometne rerezentacije Hrvatske koja 28. lipnja igra protiv Špaanjolske osminu finala za prvaka Europe u gradu Kopenhagenu u Danskoj pozitivan je na korona virus. Pokazao je to posljednji test, a u ranim jutarnjim satima 27. lipnja potvrdio je to Hrvatski nogometni savez.
Ta vijest da je Perišić pozitivan na korona virus ista je osjećaju koji bi izazvala vijest da je od najodgovornijih osoba u državi na ocean poslan stari hrđavi brod, da na drugi kontinent preveze skupocijeni teret u zlatu, dijamantima i tehnološki visoko razvijenim informatičkim uređajima. I onda došlo je iznenada neočekivano jako nevrijeme, te su visoki valovi potopili brod a s njim i i vrijedan i skupocijen teret.
U TRI UTAKMICE DVA GOLA
Perišić, inače igrač talijanskog kluba Intera, hrvatski je biser među igračima jer je u tri dosadašnje utakmice dao dva gola, prvi protiv reprezentacije Češke, kada je rezultat bio 1:1, a drugi u utakmici protiv Škotske kada je rezultat bio 3:1 za Hrvatsku.
U trenutku kada Europsko nogometno prvenstvo traje i kada je milijun hrvata cijepljeno drugom dozom cijepiva protiv korone – izlazi na vidjelo svjetla dana pitanje koje nitko do sada nije postavljao, a koje je ovoga trenutka veoma važno i glasi: zašto nisu hrvatski nogometni reprezentativci cijepljeni protiv virusa korone? Poruka Perišićevog slučaja glasi; zar je cijepljenje protiv korone virusa u nogometnoj reprezentaciji prepušteno individualnoj odluci ? Ili će nacija sutra saznati informaciju da je još netko -od nogometaša posato pozitivan na koronavirus - možda oni s kim je posljednjih dana Perišić bio u najčešćem kontaaktu, ili s kim je dijelio hotelsu sobu?
Znaći li išta Hrvatskom nogometnom savezu saznanje da igrač koji je u dvije utakmice dao dva gola ima korona virus i da u izolaciji mora ostati desetak dana? Znaći li išta liječnicima koji vode reprezentativnu vrstu nogometaša činjenica da je iz igračke postave izbačen igrač koji za hrvatsku nogometnu reprezentaciju vrijedi koliko i brod nakrcan zlatom i dijamantima. Pojedinci čine tim i ekipu zbog kojih će na ovom Euro natjecanju ime Hrvatske reprezentacije biti u povijesti vremena upisao kao ime nogometne nacije, ili samo kao ime reprezentacije koja je bila sudionik europskog prvenstva u nogometu.
Zašto se pitanje cijepljenja nogometnih izabranika protiv korone virusa nije pristupilo odgovorno i sustavno već pri samom pozivu u reprezentaciju za Euro ekipu?
Ili je neznanje o koronavirusu preveliko, da bi bilo ozbiljno shvaćeno?Tužno.!/font>
Margareta Zouhar Zec
LED KAO ORASI
Kasno poslije podne 25. lipnja u danu kada su temperature prelazile plus 30 stupnjeva celzijusa, Požegu i okolna mjesta pogodilo je jako nevrijeme s vjetrom u kome je dominirao led veličine oraha.
POKRETAČ MODRIĆ
“Kada ovako igramo onda smo opasni za svakoga” rekao je Luka Modrić nakon utakmice 22. lipnja u kojoj je hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila reprezentativnu ekipu Škotske s 3: 1. S tim rezultatom 3:1 Hrvatska se plasirala u osmine finala na Europskom prvenstvu, osvojivši drugo mjesto u skupini D sa 4 boda . Prva je Francuska s 7 bodova.
DVA PREDSJEDNIKA
Na dan obilježavanja antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica u Sisku 22.lipnja, koja ove godine bilježi 80 godina, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović ne samo da su prisustvovali istom političkom službenom događaju, već su i sjedili jedan pored drugoga. Ovaj događaj ove godine nije organiziran s nivoa udruga, već s državne razine. Zato je protokol predsjednika Vlade RH i predsjednika RH smjestio jednog pored drugoga. Visoki politički dužnosnici bili su također tu.
LICEM U LICE NASTAVU POHAĐALO 98 POSTO UČENIKA DO ČETVRTOG RAZREDA
87 POSTO UČENIKA DO OSMOG RAZREDA
71 POSTO SREDNJOŠKOLACA, TE 98 POSTO MATURANATA
Školska godina 2020/2021. završila je u petak 18.lipnja te su službeno nastupili školski praznici. Dr. Radovan Fuchs ministar obrazovanja i znanosti RH čestitao je svim nastavnicima, ravnateljima, učenicima i njihovim roditeljima na strpljenju tijekom ove zahtjevne školske godine.
"Bilo je lijepo vidjeti kako je analiza pokazala da su oni modeli koje smo na početku primijenili da se regionalno, ili čak mikro do razine škola, odlučuje o tomu kada će se nastava održavati 'licem u lice', a kada je vrijeme za online nastavu" Rekao je kako su takvim pristupom dokazali, unatoč skepticima, da je u razrednoj nastavi, odnosno od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole 98 posto učenika pohađalo nastavu "licem u lice", nešto manje odnosno 87 posto učenika, viših razreda osnovne škole, te 71 posto srednjoškolaca, isključujući maturante kojih je čak 90 posto pohađalo nastavu uživo. "Po tim podatcima o broju sati učenika provedenih u nastavi uživo sigurno smo u samom vrhu u Europi, ako nismo i najbolji", istaknuo je ministar dr. Fuchs prije sjednice Vlade koja se održavala 18. lipnja.
Dr. Fuchs je najavio da će te podatke predstaviti na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Kopenhagenu 2. srpnja na konferenciji o iskustvima u nastavi tijekom pandemije koronavirusa.
Rekao je kako se državna matura provodi bez problema i bez kataklizmičkih scenarija o tomu kako će maturu polagati oni koji su u samoizolaciji.“ Sve je u skladu s predviđanjima o tomu kako upravljati čitavim procesom da što manje maturanata bude u samoizolaciji“ rekao je ministar obrazovanja i znanosti." Podsjetio kako su zato i odlučili da se dva posljednja dana nastave za maturante održe online. Rekao je da je prošli tjedan u samoizolaciji bilo samo sedam maturanata koji će na jesen pisati državnu maturu.
Na novinarsko pitanje u vezi s tvrdnjom vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave o segregaciji učenika u vukovarskim školama po nacionalnoj pripadnosti, ministar dr. Fuchs je odgovorio da u Vukovaru svi učenici, bez obzira na nacionalnost, idu u iste škole, nastava se provodi po istim nastavnim programima, ali da ima razreda u kojima se predaje na srpskom i razreda u kojima se nastava predaje na hrvatskom jeziku.
Podsjetio je da je pohađanje nastave na jezicima nacionalnih manjina ustavna i zakonodavna kategorija u Republici Hrvatskoj."Slušanje nastave samo na srpskom jeziku nije jedini primjer jer postoje škole koje izvode nastavne programe na jezicima drugih nacionalnih manjina, primjerice na češkom", rekao je dr. Fuchs.
Ministar se složio s novinarskom primjedbom kako je situacija u Vukovaru zbog svima poznatih razloga neusporediva s drugim primjerima.
Ali, rekao je, "pitanje je izvođenja nastave, a postoje A, B, i C model nastave koji biraju roditelji a mi nismo dobili prijedlog kako gradonačelnik Penava namjerava riješiti tu situaciju". Ministar dr.Fuchs je najavio da će se ministarstvo, kada dobije Penavin prijedlog, na njega i očitovati. Rekao je kako rješenje nije jednostavno te ponovio da po zakonu roditelji mogu birati način na koji će njihovo dijete pohađati nastavu, istaknuvši kako nema posebnih udžbenika iz bilo kojega predmeta,
Objasnio je rekavši da kada se odobreni udžbenici iz nekoga predmeta prevode na jezik neke od nacionalnih manjina, sadržaji i ishodi koji se trebaju postići su jedinstveni, osim u C modelu gdje su dodatni sati nastave iz nekih drugih predmeta.
"Zaista me interesira kako će u Vukovaru izraditi prijedlog izvođenja nastave u mješovitim razredima ako roditelji odluče da će njihovo dijete pratiti nastavu na materinskom jeziku" izjavio je dr. Fuchs. Dodao je da Penava možda ima neki novi pristup, ali da mu je nepoznat."Neka nas gradonačelnik Penava iznenadi s konstruktivnim prijedlogom", rekao je ministar. Na novinarsko pitanje može li o tome Grad Vukovar samostalno odlučiti, dr. Fuchs je kratko odgovorio - može predložiti kao osnivač i vlasnik škola, - a Vlada mora za to dati suglasnost ili odbiti prijedlog. Dodao je da, koliko je njemu poznato, Vlada o tome još nije raspravljala.
MOŽE LI OBNOVA I DALJE IĆI PO MODELU –
ZA TRI RUŠENJA ,10 NATJEČAJA JAVNE NABAVE?
Obnova grada i okolice točnije Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske te Zagrebačke županije
neopisivo sporo ide, a da nikome do sada nije baš jasno zašto taj posao rušenjaa neupotrebljivih kuća i zgarada za stanovanje ide tako sporo. Potres je bio 22.3.2020. a prva kuća javno srušena za koju je Odluka stigla od Fonda za obnovu srušena je tek 9. 5.ove godine. Dvije naredne kuće srušene su tri dana kasnije. Zašto tolika sporost rušenja objekata koji
više nisu za stanovanje?
Doduše, najprije je stizalo malo zahtijeva za obnovu, jer su bili veoma komplicirani, a onda je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine otvorilo ured gdje su građani uz pomoć stručnog administratora mogli lakše doći do rješenja svojih nedoumica u popunjavanju i podnošenju zahtijeva. No taj problem podnošenja zahtjeva stoji još uvijek i možda bi zahtjeve trebalo rješavati kao u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje su građanima na terenu u popunjavanju obrazaca pomagali mobilni timovi.
Čak i novca za obnovu ima jer je Hrvatskoj za otklanjanje posljedica razornog potresa, iz ožujka 2020. dodijeljena 5,1 milijarda kuna pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a. Ali tu je nova nepovoljna okolnost - jer rok za iskorištavanje tih financijskih sredstava, namijenjenih za obnovu javnih zgrada, je mjesec lipanj 2022. godine. Čak 11 200 zahtjeva za obnovu je u resornom Ministarstvu i treba ih obraditi. Do Fonda za obnovu je došlo, prema riječima direktora Fonda za obnovu Damira Vanđelića, samo 18 odluka, tri su bile za uklanjanje zgrada, a 15 je za isplatu novčanih naknada.Uskoro će biti gotove još tri Odluke za rušenje, koje će prema njegovim riječima biti odmah realizirane.
ZA RUŠENJE TRI KUĆE 10 NATJEČAJA NABAVE?
No čini se da je glavni problem obnove u raspisivanj javnih natječaja koji iako idu
u elektronočkom obliku zahtijevaju mnogo vremena.
Željka Mutnjaković-Prebeg, direktorica Službe za tehničko-financijsku kontrolu usluga projektiranja i revizije, istaknula je novinaru Hine 11. lipnja 2021.da je za realizaciju tri dostavljene odluke o uklanjanju potresom uništenih obiteljskih kuća organizirano više natječaja. Gospođa Mutnjaković- Prebeg je doslovno rekla:
"Za uklanjanje odnosno rušenje tri srušene kuće organizirali smo ukupno 10 natječaja nabave od čega su tri natječaja za izvođenje radova uklanjanja obiteljskih kuća, tri natječaja za stručni nadzor, tri za operativne koordinatore i jedan za tehničko-financijsku kontrolu projekata. Uz provedbu uklanjanja potpisana su tri ugovora za izvođenje radova, putem postupka nabave, dok su ugovori za usluge stručnjaka potpisani putem donacija: tri za stručni nadzor, tri za operativnog koordinatora, jedan za tehničko-financijsku kontrolu projekta te jedan za reviziju - kontrolu projekta", nabrojala je Željka Mutnjaković-Prebeg te dodatno pojasnila i postupanje Fonda po privremenim odlukama i zaključcima resornog Ministarstva.
Saša Miroslavić, direktor Službe za pripremu dokumentacije za javnu nabavu, u izjavi novinaru Hine rekao je da su od travnja do danas objavljena 104 postupka nabave za tehničko-financijske kontrole, operativne koordinatore, usluge projektiranja, izvođenje radova i stručni nadzor. Sve te nabave, pojasnio je, provode se javnom objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, a zbog dodatnog informiranja javnosti poveznice svih nabava objavljuju se i na stranicama Fonda gdje su zbog preglednosti nabave grupirane prema vrsti usluge koja se nabavlja.
"84 postupka smo završili, od toga smo izvršili odabir u 44 slučaja, a 40 slučaja smo poništili. Postupci se provode elektroničkim putem, a ovisno o uvjetima postupka se provode e-dražbe", kazao je Saša Miroslavić podsjetivši da su prije toga provedena i četiri prethodna javna savjetovanja za uspostavu dinamičkog sustava javne nabave vezana uz aktivnosti iz programa mjera kao što su usluge operativne koordinacije, usluge kontrole projekta, usluge tehničko financijske kontrole i usluge projektiranja.
Sporost realizacije obnove dovesti će do toga da novac iz Fonda solidarnosti EU neće biti potrošen, a ne obnovljeno od potresa će ostati tisuće objekata. Direktor Fonda za obnovu, Vanđelić i Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Horvat moraju naći riješenje za taj prvorazredan problem.
Margareta Zouhar Zec
POTPORE ZA KRIZNO SKLADIŠTENJE VINA
U PROMETNICE PRIVATNIH ŠUMA ULOŽENO 60 MILIJUNA KUNA
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović i voditeljem Službe za granicu PU sisačko-moslavačke Alenkom Vrđukom u srijedu, 16. lipnja 2021. godine, u Sisačko-moslavačkoj županiji prisustvovao službenom puštanju u promet obnovljene i uređene šumske prometnice Beli Potok-Crkvine. Riječ je o projektu u Općini Topusko, financiranom iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) u vrijednosti većoj od 727 tisuća kuna. Do sada je za održavanje šumskih i protupožarnih prometnica u šumama privatnih šumo posjednika uloženo više od 60 milijuna kuna iz OKFŠ-a.
„Pored primarne uloge šumskih prometnica u svrhu održivog gospodarenja šumama, njihova višestruka uloga ogleda se i kroz doprinos preventivnoj i represivnoj borbi protiv šumskih požara, a na područjima državne granice i kroz doprinos osiguranju njezine nepovredivosti i državnog područja Republike Hrvatske. Upravo iz tog razloga od 2016. godine za održavanje više od 445 kilometara šumskih i protupožarnih prometnica na području cijele Republike Hrvatske Ministarstvo poljoprivrede je uložilo 60,5 milijuna kuna iz sredstava naknade OKFŠ-a“, izjavio je ovom prilikom državni tajnik Mršić.
U razdoblju od 2016. godine na području Sisačko-moslavačke županije uloženo je više od 4 milijuna kuna za održavanje 21,8 kilometara šumskih prometnica u privatnim šumama, dok je samo u 2021. godini planirana realizacija radova održavanja na šumskim prometnica dužine 21,7 kilometara u vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna.
Šume privatnih šumo posjednika (privatne šume) sastavni su dio šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske i zauzimaju površinu od 661 720,89 hektara, što predstavlja 24 posto od ukupne površine svih šuma u Republici Hrvatskoj.
UVOĐENJE NOVIH VRSTA POTPORA U IAKS MJERAMA
SJEĆANJE NA OSNIVANJE
Hrvatska demokratska zajednica, vodeća politička stranka u RH čiji su članovi videći politički predstavnici već u drugom mandatu vlasti u RH, 16. lipnja obilježila je 32. obljetnicu osnutka. Na čelu s predsjednikom stranke Andrejem Plenkovićem položen je vijenac na grob utemeljitelja stranke HDZ-a i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na groblju
su Mirogoj. U prostorijama stranke dodjeljena su uvjerenja o završetku 13. generacije polaganja Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta te je održana sjednica Središnjeg odbora stranke.
Na Jarunu gdje je dr. Franjo Tuđman 1989. godine s najbližim suradnicima u barakama osnovao Hrvatsku demokratski zajednicu, položen je vijenac uz bistu dr. Tuđmana, te je održana tradicionalna nogometna utakmica članova HDZ-a.
MINISTRICA TURIZMA POSJETILA BAVARSKU
Ministrica turizma RH Nikolina Brnjac 15. i 16. lipnja posjetila je Bavarsku, najveću njemačku saveznu državu sa oko 13 milijuna stanovnika. U Münchenu, glavnom gradu Bavarske, sastala se s potpredsjednikom Vlade Bavarske i državnim ministrom za gospodarstvo, regionalni razvoj i energetiku Hubertom Aiwangerom, sa zamjenikom predsjednika ADAC-a (Allgemeine Deutsche Automobil Club) zaduženim za turizam i financije Karlheinzom Jungbeckom, s bavarskom državnom ministricom za europske i međunarodne poslove Melanijom Huml i predstavnicima bavarske Udruge autobusnih prijevoznika.
Turisti iz Bavarske čine polovicu ukupnih gostiju iz Njemačke te nam je stoga iznimno bitno prenijeti informacije o svim aktivnostima koje poduzimamo kako bi Hrvatska bila prepoznata kao ugodna i sigurna destinacija“ istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac prilikom sastanka s potpredsjednikom i državnim ministrom Aiwangerom s kojim je ministrica Brnjac razgovarala o produbljivanju suradnje Bavarske i Hrvatske u području turizma. „Nastavit ćemo razmjenu iskustava i najboljih praksi u pogledu digitalizacije turizma te razvoja proizvoda kulturnog i ruralnog turizma. Hrvatska i Bavarska stavljaju naglasak na razvoj održivog turizma, a međusobna suradnja u brojnim područjima od zajedničkog interesa traje već pedesetak godina u okviru Bavarsko – hrvatske komisije.
SEKTOR CAMPINGA NAJVIŠE TRAŽEN
Na sastanku sa zamjenikom predsjednika ADAC-a zaduženim za turizam i financije Karlheinzom Jungbeckom, ministrica Brnjac razgovarala je o pripremama za ljetnu sezonu, potražnji za Hrvatskom te očekivanjima i planovima za budući razvoj. „Njemačka je naše najveće turističko tržište koje čini gotovo četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Ove godine potražnja je dodatno pojačana te je Hrvatska među najtraženijim destinacijama radi svoje blizine i sigurnosti koju nudi turistima. Suradnja s ADAC-om, koji broji 22 milijuna članova, otvara nam mogućnost za veću vidljivost na njemačkom tržištu. Na današnjem sastanku postavljeni su okviri za buduću institucionalnu suradnju“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Prema podacima ADAC-a potražnja za Hrvatskom izrazito je porasla, a najveća je u segmentu kampinga, gdje Hrvatska ima najveći rast potražnje u odnosu na ostale destinacije. S obzirom na sve dosadašnje aktivnosti koje je Hrvatska provodila u segmentu sigurnosti i zdravstvene zaštite, ADAC prepoznaje Hrvatsku kao broj jedan COVID-19 sigurnu destinaciju.
134 KAMPA MEĐU NAJABOLJIM EUROPSKIM KAMPOVIMA
ADAC je ove godine u svoj popis najboljih europskih kampova uvrstio 134 hrvatska kampa, jednako kao i 2019., a 13 je kampova dobilo posebnu oznaku Superplatz 2021. Osim toga, njemački autoklub ADAC godišnje izdaje istraživanje u kojem se analiziraju upiti članova ADAC-a vezano uz traženje ruta prema odredištima godišnjeg odmora. Ovogodišnja analiza, u jeku korona krize, utvrdila je kako su najveći rast potražnje doživjele Njemačka i Hrvatska.
S državnom ministricom Huml, ministrica Brnjac razgovarala je o priprema Hrvatske za ljetnu sezonu te projektu Safe stay in Croatia ( siguran boravak u Hrvatskoj) Obje su istakle važnost pridržavanja epidemioloških mjera te uspostave zajedničkih procedura za putovanja na razini EU.
S potpredsjednikom i državnim ministrom Aiwangerom hrvatska ministrica turizma razgovarala je o produbljivanju suradnje savezne države Bavarske i Hrvatske u području turizma. „ Hrvatska i Bavarska stavljaju naglasak na razvoj održivog turizma, a međusobna suradnja u brojnim područjima od zajedničkog interesa traje već pedesetak godina u okviru Bavarsko – hrvatske komisije. Turisti iz Bavarske čine polovicu ukupnih gostiju iz Njemačke te nam je stoga iznimno bitno prenijeti informacije o svim aktivnostima koje poduzimamo kako bi Hrvatska bila prepoznata kao ugodna i sigurna destinacija“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac prilikom sastanka. Potpredsjednik Bavarske Aiwanger naglasio je kako vidi puno prostora za suradnju Hrvatske i Bavarske u području turizma, ali rekao kako Bavarska podržava ulazak Hrvatske u Schengen 2022. godine kao važnog preduvjet lakših turističkih kretanja.
6,4 POSTO NJEMAČKIH TURISTA DOLAZI AUTOBUSIMA
Ministrica Nikolina Brnjac održala je i sastanak s predstavnicima bavarske Udruge autobusnih prijevoznika s kojima je razgovarala o kvalitetnijem povezivanju Hrvatske i Bavarske autobusnim prijevozom. „Suradnja s autobuserima iznimno je važna za Hrvatsku s obzirom da 6,4 posto turista u Hrvatsku dolazi autobusom. Nastavit ćemo komunikaciju kako bi osigurali da proces putovanja i prelazaka granica bude što jednostavniji. Tijekom 2019. godine njemački autobuseri su prevezli 350.000 turista u Hrvatsku, a za ovu godinu Hrvatska im je druga najtraženija destinacija.“,
PREHRAMBENI SUSTAVI I PERSPEKTIVA ZPP-a
Državni tajnik Tugomir Majdak sudjelovao je na neformalnom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije održanom 14. i 15. lipnja 2021. godine u Lisabonu. Prema informaciji iz Ministarstva poljoprivrede, središnje teme bile su prehrambeni sustavi, inovacije i upravljanje prirodnim resursima te budućnost Zajedničke ribarske politike.
S obzirom na činjenicu da su pregovori s Europskim parlamentom o konačnom izgledu novog modela Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u posljednjoj, kritičnoj fazi, ministri su temu održivih prehrambenih sustava raspravili iz perspektive reforme ZPP-a. U tom je kontekstu hrvatska delegacija istaknula kako ZPP mora ostati otvorena za postizanje veće prilagodljivosti i otpornosti prehrambenog sustava u svakoj državi članici i uzeti u obzir specifičnost potreba - od velikih poljoprivrednih gospodarstava i industrija do malih poljoprivrednih gospodarstava te lokalnih ili specifičnih tržišta.
Državni tajnik Tugomir Majdak u Lisabonu
„Moramo spriječiti da odluke koje donosimo u svrhu povećanih okolišno-klimatskih ambicija imaju negativne posljedice na ruralnu zajednicu i poljoprivrednike, uzrokujući daljnja iseljavanja iz tih područja, osobito mladih. Zalažemo da se učinci Europskog zelenog plana i pratećih strategija analiziraju prije implementacije na razini država članica. Samo kroz holistički pristup možemo doći do željenog cilja, uvažavajući sve tri dimenzije održivosti – ekonomsku, socijalnu i zelenu“, izjavio je državni tajnik Majdak te istaknuo potrebu za pojednostavljenjem provedbe Zajedničke poljoprivredne politike, uzimajući u obzir njenu primjenjivost na terenu.
Tijekom rasprave o budućnosti Zajedničke ribarske politike, hrvatska delegacija je istaknula vrijednost i dobrobit upravljanja ribarstvom kroz Zajedničku ribarsku politiku, kao dobar okvir za provedbu jednakih pravila i vrijednosti na svim EU morima. Važnu ulogu u provođenju mjera imaju sredstva dostupna kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, posebno za privremenu i trajnu obustavu ribolova.
Također, istaknuti su pozitivni trendovi u demerzalnom ribolovu u Jadranu zahvaljujući smanjenju ribolovnog napora i proglašenju kotline u akvatoriju Jabuka područjem ograničenog ribolova, ali i primjer male plave ribe kod koje se unatoč pesimističnim prognozama, posljednjih godina kroz niz izvanrednih mjera uspjela osigurati stabilnost ulova i flote.
PREDSJEDNIKA KAKVOG IMA HRVATSKA, NEMA NIJEDNA ZEMLJA
Predsjednika kakvog ima Republika Hrvatska nema nijedna zemlja na svijetu. Predsjednik nijedne zemlje ne komunicira s omalovažavanjem i podrugljivo o strankama koje čine politički sustav zemlje, o premijeru, o pripadnicima nekih stranaka, o pojedincima intelektualcima, o prošlim događajima. Predsjednik RH Zoran Milanović komunicira s namjerom da omalovaži osobu i da se naruga. To je iznimno ružno i za čuti, a ružno je i za pročitati. No doći će vrijeme kada će se u navodima Milanovićeva retorika obiti o glavu, o njegov vlastiti interes. Predsjednik RH Zoran Milanović imao je karakternog oca i da je taj gospodin danas živ, stidio bi se retorike kojom Zoran Milanović s mjesta predsjednika Republike Hrvatske časti svakog, bez obzira na spol te, politički i društveni položaj. Predsjednik RH u svom retoričkom izričaju nema baš nikave profesiinalne etike, a kamoli dužnog poštovanja ni prema kome.
Biti na položaju predsjednika jedne zemlje, a govoriti o ljudima samo s namjerom da ih se omalovaži je presedan kojeg događaj po događaj pamte strani diplomati na službi u RH, jednako kako i oni koje je svojom uvredljivom retorikom dohvatio aktuelni predsjednik RH Milanović. Više od milijun stanovnika RH glasalo na predsjedničkim izborima za Milanovića, jer tko je mogao pretpostaviti da taj gospodin, odličan student prava, bivši zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova i bivši premijer RH u sebi nosi tako perfidnu i podmuklu zloću. A tko bi danas više za njega glasao?Predsjednik Milanović doživio je , a doživjeti će i ubuduće da premijer RH izbjegava njegovo društvo kada je god to moguće, na isti naćin reagirao je i ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman. Milanović će uskoro ostati sam. I što će s njim biti, vidjeti ćemo!
Zouhar Zec Margareta
PREDSJEDNIKOVE NEJASNOĆE OKO DAYTONA
Uoči sastanka na vrhu NATO saveza u Bruxellesu predsjednik RH Zoran Milanović komunicirao je 13. lipnja novinarima da neke zemlje ne žele da se u završnoj deklaraciji sammita navede Daytonski ugovor i konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini te da Hrvatska , točnije on koji ide na taj sammit, neće dati suglasnost svojim potpisom na taj dokument.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman upitan za mišljenje o predmetu o kome predsjednik Milanović komunicirao je odgovorio
"To je čista obmana, ta izjava nema nikakvih uporišta".
Podsjetio je da mu je, kada je inicirao neformalnu radnu skupinu, odgovornost bila pripremiti se što bolje za taj summit, uključili sastavnice vanjske politike - sigurnost, obranu i financije, te da je u toj skupini bio predstavnik Vlade i predstavnik Ureda predsjednika."Mi smo radili odgovarajuću dokumentaciju, mi smo se borili za točke koje su nam važne. Pitanje BiH koje je Milanović izvadio iz šešira i naglasio tako slavodobitno je dio naše stalne politike", rekao je ministar Grlić Radman. Ministar vanjskih i europskih poslova tvrdi da je, što se tiče BiH, prihvaćena Vladina formulacija u jednom od paragrafa iz čega proizlazi i Dayton, konstitutivnost, jednakopravnost i reformski procesi, prvenstveno izmjena izbornog zakona."Dogovorili smo se da će se spomenuti Daytonski sporazum i reformski procesi, tj. izborni zakon u tom jednom paragrafu. Predsjednik Milanović ne govori istinu, mi imamo sve podatke, svu dokumentaciju. Vlada konstantno radi na zaštiti položaja hrvatskog naroda u BiH“ rekao je ministar , ponovivši da Milanović ne govori istinu kada kaže da nismo reagirali. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je također rekao da sigurno ima nekih država koje se protive spominjanju Daytona i ravnopravnosti triju naroda u BiH, ali tvrdi da je Vlada učinila BiH vidljivijom na Europskom vijeću, gdje je premijer Plenković govorio o Daytonskom sporazumu, dok je Milanovića nazvao prepisivačem svih dosadašnjih naših napora od 2016. godine.
Na pitanje novinara hoće li, ukoliko iz završnog dokumenta izostane spomenuta formulacija o BiH, podržati predsjednika Milanovića ako uskrati potpis na taj dokument, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je odgovorio: "To nije sammit posvećen BiH, to je dokument od 50-ak stranica, želimo s našim saveznicima usuglasiti taj tekst, pa nije taj sammit odlučujući za položaj hrvatskog naroda u BiH", rekao je Grlić Radman. U više je navrata napomenuo da je dogovoreno da će se spomenuti Daytonski sporazum i reformski procesi, tj. izborni zakon u paragrafu.
Također je podsjetio da je on svoj ministarski sastanak o BiH odradio te da je na ovaj sammit mogao ići samo kao "fikus"."Taj sastanak će trajati dva sata. Ja neću imati apsolutno nikakvu aktivnu ulogu, a ovdje ću u Hrvatskoj moći u to vrijeme raditi produktivnije. Pitajte Milanovića što će on zapravo raditi u Bruxellesu", kazao je ministar.
Rekao je da Milanović "neće imati nijednu bilateralu te neka ga novinari pitaju želi li se zalagati za promicanje hrvatske vanjske politike i promicanje hrvatskih strateških interesa"."To je onda dobra prilika. Ali lamentiranje bez ikakve odgovornosti, bez ikakvog znanja… Gospodin Milanović u ovih godinu i pol dana nije bio u BiH niti je primio ikog od hrvatskih predstavnika, ali je u svom predizbornom programu rekao da u Hrvatskoj mogu na parlamentarnim izborima glasati samo Hrvati koji žive u RH i anulirao time Hrvate iz BiH", rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman.
MILANOVIĆ PRLJAVOM RETORIKOM UŠAO U OBITELJ MINISTRA GRLIĆA RADMANA
Ministar Grlić Radman se osvrnuo i na izjavu predsjednika Milanovića u kojoj predsjednik o ministrovu ocu govori kao o komunističkom kadru koji se obogatio na privatizaciji, što smatra "nečuvenim i skandaloznim". Budući da je ministar Grlić Radman izjavu novinaru dao 13. lipnja, ministar je rekao „Danas je Sv. Ante, dan na koji obilježavamo spomen na mog oca, na njegov imendan. Moja obitelj je zgranuta izjavama predsjednika Milanovića na račun moga oca, moje obitelji, što je nečuveno i skandalozno. Ispod svakog dobrog ukusa i svake mjere, osobito s obzirom na činjenicu da je moj otac poznat kao veliki domoljub i dobročinitelj", rekao je hrvatski minista vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Njegove je riječi nazvao "huškačkim napadom" na njega i obitelj, dodajući da je dobio puno podrške iz sinjskog kraja odakle Milanović potječe."Ponosan sam na ono što je radio moj otac. Nema smisla i ne bih se upuštao u raspravu oko mojih roditelja, moga oca. Ponosan sam na časnu ulogu moga oca od kada znam za sebe", rekao je ministar.
"Moj otac je bio vatreni navijač Dinama, dao mi je ime po golmanu, te godine 1958. je Dinamo osvojio prvenstvo", rekao je Grlić Radman, dodavši da je otac bio veliki hrvatski domoljub te da ne zna po kome je predsjednik Milanović dobio ime.
"Pitajte ga. Možda je njegov otac navijao za Partizan ili Zvezdu, iako je ime Zoran jedno narodsko ime i nije patentirano", rekao Grlić Radman.Na Milanovićevu izjava da "zdvaja o sudbini Hrvata u komunizmu", rekao je da je u vrijeme bivše države, svako spominjanje imena Hrvat predstavljalo opasnost. "Niste smjeli pjevati obične domoljubne pjesme, 'Marjane, Marjane' i 'Vila Velebita'“, rekao je, dodavši da se radilo o jednom totalitarističkom, centralističkom i unitarističkom sustavu, s majorizacijom jednog naroda koji je držao diplomaciju, financije, policiju i obranu.
Podsjetio je da je predsjednik Milanović je preko noći donio Lex Perković kako bi spriječio izručenje onih ljudi koji su radili u tajnoj policiji i Udbi. "Ali, on je to zaboravio", kazao je Grlić Radman.
ZA KAZNENA DJELA OD BLISKE OSOBE – PROGON PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
Vlada RH je s sjednice 10. lipnja Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojim se želi ojačati mehanizme zaštite žrtava obiteljskog i spolnog nasilja te uznemiravanja, pa bi se tako ubuduće spolno uznemiravanje progonilo po službenoj dužnosti.
No dan prije, 9. lipnja predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predstavnicama udruga koje brinu o žrtvama obiteljskoga nasilja i predstavio je izmjene Kaznenog zakona i prezentirao poteze Vlade koje je napravila u borbi protiv nasilja u obitelji i prema ženama."Nažalost, nećemo nasilje nikada iskorijeniti do kraja, ali možemo svi zajedno napraviti da takvo ponašanje postane toliko društveno neprihvatljivo, da kazne bude takve da će nasilnici postupno mijenjati svoje ponašanje, a da će sankcije biti takve da oni koji žele slijediti njihov put, to neće napraviti", rekao je premjer predstavnicama udruga."To je uostalom i smisao kaznene politike", dodao je.
Zajedno s ministrom pravosuđa i uprave dr. Ivanom Malenicom i ministrom rada, mirovinskoga osiguranja, obitelji i socijalne politike Josipom Aladrovićem, udrugama i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić, premijer RH Plenković je prezentirao poteze Vlade koje je napravila u borbi protiv nasilja u obitelji i prema ženama.
Predstavnicama udruga poručio je da Vlada ostaje otvorena za njihove sugestije koje će pridonijeti smanjenju nasilja, sankcioniranju počinitelja i dizanju budnosti i angažmana svih resora na višu razinu nego što je to bilo do sada.
Na sjednici Vlade premijer je rekao da izmjenama u Zakon uvodi nekoliko novih kaznenih djela među njima i "zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja", i to da bi se sankcioniralo ona djela koja se povezuju s tzv. "osvetničkom pornografijom".
Sankcioniralo bi se sve one koji intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu uporabu, ustupe drugima (jednoj osobi ili više njih) bez pristanka snimane osobe i na taj način povrijede njeno pravo na privatnost.
Kao kazneno djelo propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana s tzv. deepfake pornografijom odnosno s korištenjem moderne tehnologije kako bi se manipuliralo (eksplicitnim) sadržajem na način da se na slici ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj s ciljem kršenja nečije privatnosti.
Za ta kaznena djela propisana je kazna zatvora do jedne godine, odnosno do tri godine ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.
"Proširuje se i kaznenopravna zaštita zajamčena djeci i drugim kategorijama ranjivih osoba uz preciziranje inkriminiranja nečinjenja kao načina počinjenja tog kaznenog djela", naveo je ministar pravosuđa i uprave dr.Ivan Malenica.
Revidiraju se i sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, sigurnosna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva te zabrane obavljanja određene dužnosti i djelatnosti i zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, dodao je.
Radi snažnijeg suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i jače zaštite žrtava, predlaže se i širenje pojma "bliska osoba" te bi on ubuduće obuhvaćao i sadašnje ili bivše intimne partnere, odnosno, osobe koje su u intimnoj vezi ili su bile u intimnoj vezi, a ne samo članove obitelji, bivše bračne partnere, životne partnere, neformalne životne partnere ili osobe s kojom žrtva ima dijete ili živi u istom kućanstvu.
Sva kaznena djela počinjena od strane bliske osobe, također će se progoniti po službenoj dužnosti, a katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva proširuje se na teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
ČLANAK 17 – REŽIM AUTORIZACIJE I ODGOVORNOSTI
Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava sudjelovalo je u izradi Zakona o autorskim pravima, za čiju je implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, po Direktivi DSM Direktiva 2019/790 rok bio 7. lipanj, no rok je prošao, a Zakon nije doživio implementaciju. Cilj tog zakona je omogućiti autorima i vlasnicima autorskog prava stjecanje poštene naknade za rad, u svakoj situaciji kada se njihova djela koriste ili razmjenjuju internetom.
EVO ŠTO O ZAKONU O AUTORSKIM PRAVIMA PIŠE U BILTENU DZNAP-A:
Najviše spora u Direktivi izazvao je Članak 17, koji uređuje odnose između platofrmi za dijeljenje sadržaja kao što je Google, Facebook, YouTube, putem interneta i vlasnika autorskog prava. Kako bi doskočila nejasnoćama, Europska komisija je prihvatila posebne Smjernice koje se tiču tog članka. U tim smjernicama nalazi se mehanizam automatskog prepoznavanja sadržaja čije neovlašteno objavljivanje može izazvati znatnu ekonomsku štetu vlasnicima autorskih djela.
Nekoliko poslovnih organizacija i neprofitnih i nevladinih udruga kritizirale su Smjernice tvrdnjom da daju previše moći pružateljima internetskih usluga za razmjenu sadržaja u određivanju koji sadržaj se može, a koji ne distribuirati putem interneta. Dodatno, kritičari Smjernica za tumačenje Članka 17, tvrde kako je šteta što taj dodatak nije bio uključen u izvorni tekst Direktive još u doba javne rasprave, već je to ubačeno u posljednji tren.
Štoviše, država Poljska je Članak 17 učinila dijelom posebne parnice koja se vodi pred Europskim sudom pa čak postoji mišljenje da će, ukoliko sud donese odluku u skladu sa stavom Poljske, a to je da je Članak 17 uvođenje automatizirane cenzure, cijela Direktiva o autorskom pravu ići na doradu. Mišljenje Državnog odvjetnika Unije o tome očekuje se prije kraja ovog mjeseca.
Što se Hrvatske tiče, mi smo na ovim stranicma o samoj Direktivi o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu i našem Zakonu o autorskom i srodnim pravima dosta pisali. Naša zemlja bila je među prvima koja je započela postupak implementacije Direktive te je provedena gotovo sva predviđena zakonska procedura i svi stručnjaci koji su radili na nacrtu složili su se s konačnim tekstom Zakona te je on prošao prvo čitanje u Saboru. Drugo čitanje očekuje se u slijedeća dva tjedna. Očekivala se i posebna, tematska sjednica Sabora o tom propisu, koju je najavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, no zasad nema naznaka da će se to učiniti. Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava lobiralo je u Saboru, Vladi i kod ministrice Obuljen-Koržinek tražeći da se ta sjednica održi.
Iako je Direktiva, onako kako je implementirana u naš Zakon o autorskom i srodnim pravima u dosta aspekata pozitivan pomak ka boljoj zaštiti svih dionika kreativnih i kulturnih industrija u digitalnom dobu, u nas je proizvela i “inovaciju” s kojom nisu zadovoljne hrvatske autorske udruge, kojima smeta uvođenje posebnog (sui generis) prava tvrtki (medija, diskografskih kuća, filmskih produkcija, itd.) i poslovnog modela kojim se zadire u intelektualno vlasništvo autora, pojedinaca, bilo da su oni novinari, fotoreporteri, glazbenici, režiseri, glumci, i bilo koja druga vrsta kreativaca.
U rasporedu rada Vlade RH, Zakon o autorskom i srodnom pravu stavljen je kao tema 21. lipnja. Nije jasno naznačeno je li to datum donošenja Zakona, to jest, hoće li se do tada održati tematska sjednica i drugo čitanje u Saboru ili ćemo tada imati novi propis koji mijenja samu paradigmu autorskog prava i to tako da dosta zaobilazi vrijednosti i slobode koje su osigurane europskim zakonodavstvom.
POLITIKA RAVNOMJERNOG RAZVOJA I DEMOGRAFSKA REALIZACIJA
Premjer Vlade RH Andrej Plenković sastao se 8.lipnja sa svim hrvatskim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina.
Razgovaralo se o okviru za nastavak partnerstva i suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, prioritetima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te novom Višegodišnjem financijskom okviru kao i o daljnjoj dinamici procesa cijepljenja te pripremi za turističku sezonu.
Premijer je rekao da ovo partnerstvo smatra jednim od glavnih postignuća Vlade kojoj je na čelu jer je dosad ovim načinom suradnje osigurano kvalitetno višerazinsko upravljanje Hrvatskom. "Pridonosimo realizaciji lokalnih razvojnih projekata u sinergiji rada Vlade, županija, gradova i općina, prepoznajemo potrebe građana po načelu supsidijarnosti, načelu koje je za sve vas posebno važno, jer vi ste ti koji ste najbliže građanima i znate koju vrstu odluka treba donositi na razini izvršne vlasti ili predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave". Suradnja se temelji na četiri načela: kroz stalan i sustavan dijalog, provođenje načela funkcionalne decentralizacije, fiskalna decentralizacija i projektna suradnja. "Sva četiri načela uklapaju se u cilj: politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske i ono što nam je svima zajedničko, a to je demografska revitalizacija zemlje", kazao je predsjednik Vlade.
Premijer je podsjetio na realizaciju projekta spajanja ureda državne uprave sa županijama, koji su godinama zagovarali Zajednica županija, Udruge gradova i Zajednice općina, a čime je osnažena razina lokalne vlasti u Hrvatskoj.Osvrnuo se i na izmjenu Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave čime su prihodi tih jedinica u 2017. godini, u odnosu na razdoblje prije toga, povećani za 3,3 milijarde kuna.
Govoreći o temeljnim točakama postavljenim u programu Vlade nakon prošlih parlamentarnih izbora premijer je rekao :
"Prvi element je socijalna sigurnost. To smo učinili u COVID-krizi, isplativši skoro 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika, premoštavanje krize za više od 120.000 poslodavaca. Drugo je perspektivna budućnost. To znači ići ukorak sa 4. ind. revolucijom, digitalizacijom, zelenom transformacijom. Treći element je ekonomska suverenost. To znači da i u vremenima krize moramo gledati koji su to elementi od samodostatnosti u poljoprivredi do snaženja pojedinih grana industrije do mogućnosti da Hrvatska osigura sebe u trenucima kada globalni trgovinski tijekovi ili opskrba dolaze u problem. Četvrto je osnažena državnost. Tu mislimo na izgradnju snažnije, demokratski stabilnih i otpornih institucija koje su servis hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu. Peti cilj je globalna prepoznatljivost. Međunarodno pozicioniranje olakšava nam rješavanje pojedinih domaćih pitanja i tema", nabrojao je Plenković.
Govoreći o protekloj 2020. godinu, koja je kao je rekao godina krize bez presedana
rekao je da je ona financijski stajala Hrvatsku preko 32. milijarde kuna. Kroz različite mjere pomoći 19 milijardi i 13 milijardi manjih prihoda kroz različite porezne olakšice", , napomenuvši da je to 20 posto državnog proračuna.
Spomenuo je i dva razorna potresa. "Procijenjena šteta zajednička, potresa u Zagrebu i na Banovini je 128 mlrd kuna. To je četiri puta više nego šteta od COVID-a", istaknuo je Plenković, dodavši da je obnova od potresa jedna od najvažnijih zadaća.
Govoreći o pandemiji koronokrize rekao je "Tko god se može, neka se cijepi. Cjepiva ima dovoljno. Na nama je da potaknemo naše sugrađane da se cijepe, što prije steknemo kolektivni imunitet lakše ćemo živjeti, raditi, razvijati se, voditi računa o poslovima, o gospodarstvu. Bit ćemo privlačni svima onima koji ove godine žele doći u Hrvatsku", rekao je premijer, dodavši da smo nastojali balansirati sve naše mjere koje su se odnosile na borbu protiv epidemije.
"Nismo, za razliku od mnogih država, pribjegavali policijskom satu niti kompletnom zatvaranju društvenih aktivnosti, gospodarstva, prometa, smatrajući da to nije dobro niti bi bilo prihvatljivo većini naših sugrađana.“
Izrazio je žaljenje za svima onima koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om, a takvih je bilo više od 8.000, apeliravši na sve da se procjepljivanje nastavi.
Prikazavši statistiku cijepljenja po županijama iz koje se vidi da je u gradu Zagrebu cijepljeno najviše graađana, a u Šibensko-kninskoj županiji najmanje ljudi, premijer je rekao da bi se te razlike trebale cijepljenjem izjednačiti.
"Mi smo izrazili ambiciju da do 30. lipnja dođemo između 50 i 55 posto cijepljenih prvom dozom. Mislim da je to realno, a podrazumijeva cijepljenje još oko 300.000 ljudi, što je dohvatljivo," rekao je.Spomenuo je i opadanje interesa za cijepljenje te upozorio da prave zaštite od COVID-19, osim cijepljenja nema.
Premijer je o budućim ciljevima rekao "Mi ćemo ostvariti četiri stvari u iduće tri godine, koje će uz procese koji se tiču obnove, gospodarskog rasta, razvoja, provedbe Nacionalne razvojne strategije, provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, za dugo ostati zajednička stečevina Hrvatske.
U ovo doba do godine bit će otvoren Pelješki most sa svim pristupnim cestama. Taj most ostat će kao dokaz povezivanja Hrvatske i članstva Hrvatske u EU kao i partnerstva s Kinom čiji su inženjeri i radnici u ovako kratkom roku u stanju sagraditi takav most. Drugo, očekujemo članstvo u šengenskom području u prvoj polovici 2022. Na taj način rješavamo pitanje svojevrsne unutarnje sigurnosti na razini Europske unije. Znamo kolike su prednosti slobode kretanja bez ikakve kontrole unutar članica šengenskog prostora. Nadalje, izrazito važno je članstvo Hrvatske u europodručju," rekao je premijer Plenković , podsjetivši da je strategija hrvatskog članstva u europodručju usvojena u svibnju 2018. i da se na tome i dalje sustavno radi.
Sljedeći cilj je nabava višenamjenskih borbenih aviona koja predstavlja osiguranje naše sigurnosti u vanjskom smislu. To su četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine, vjerujem da će svatko od vas dati svoj doprinos ostvarenju ta četiri ključna, temeljna postignuća koja će ostati.Želio bih da bi na tom tragu vodimo naš dijalog i naše partnerstvo kao što je to bilo i do sada", zaključio je svoje uvodno izlaganje predsjednik Vlade Plenković.
DOSLJEDNOST MEDIJSKIM SLOBODAMA
Ministrica kulture i medija dr. Nina Obuljen Koržinek potpisala je 7. lipnja u Ministarstvu kulture strateški dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“ prilikom susreta s ministricom za Europu i Ameriku, Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije Wendy Morton.
Ministrice Morton i Obuljen Koržinek potpisuju strateški dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“
Ministrica Morton istaknula je kako je Vlada Velike Britanije posvećena zaštiti slobode medije i osnaživanju profesionalnog novinarstva, a zajedno s Hrvatskom dijeli iste ciljeve promicanja slobode medija. Posebno je izdvojila problem dezinformacija koji je povećan u doba pandemije, zbog čega je potrebno poticati jačanje profesionalnog novinarstva i profesionalnih medija.
Hrvatska ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je kako Republika Hrvatska kontinuirano radi na poboljšanju zakonodavnog okvira te sudjeluje u radu tijela ne samo na razini Europske unije veći i drugih organizacija – Vijeća Europe i UNESCO-a. Naglasila je i kako Vlada osigurava zakonodavni okvir za rad medija no ni na koji način se ne miješa u njihov radi.
Sastanku ministrice za Europu i Ameriku, Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije Wendy Morton i Ministrica kulture i medija dr. Nina Obuljen Koržinek prisustvovao je veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrew Dalgleish, državni tajnik Krešimir Partl, ravnateljica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić i Nives Zvonarić, načelnica Sektora za medije Ministarstva kulture i medija.
TKO JE U REPREZENTACIJI ZADUŽEN ZA ZABIJENJE GOLOVA?
Smije li izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalići, na utakmici Belgija - Hrvatska, izvesti na nogometni teren hrvatsku nogometnu momčad koja je postavljena tako da nitko od igrača nije zadužen za zabijenje golova? Hrvatska je aktualni viceprvak svijeta u nogometu i sva ostala retorika navijače ne zanima. Čak što više ruši ugled hrvatske nogometne vrste. A izbornik Dalić u Belgiji 6.6. 2021. izveo je hrvatski nogometni sastav koji se mora uigrati! I to govori i objašnjava kako bi navijači pred televizorima lakše sebi opravdali poraz hrvatske nogometne reprezentacije!
Dalić je na pres konferenciji govorio “Igramo protiv najbolje momčadi na svijetu prema Fifinoj ljestvici, prema Belgijancima imamo veliki respekt. Svaka nam je utakmica jaka važna, jednako kao i rezultat, koji generira dobru atmosferu, daje samopouzdanje i motiv. Bit će nam jako teško, ali to je za nas veliki izazov, neposredno pred nastup na Europskom prvenstvu. Obje momčadi žele dobar rezultat…..“
Dali je izbornik Dalić dovoljno nogometno poduzetna osoba? Da li je nešto naučio od izbornika u mirovini Miroslava Blaževića? Bilo bi vrlo uputno da o uigravanju nove nogometne momčadi od Blaževića počne učiti danas.Ne sutra, već danas. Europsko nogometno prvenstvo počine za pet dana 11. lipnja. Zar se hrvatski imiđ druge nogometne momčadi svijeta osvojen 15. srpnja 2018. U Moskvi mora rasplinuti kao balon od sapunice ? Ne, to nikako! To nitko Daliću ne može dopustiti, niti opravdavati.
Izbornik Zlatko Dalić reprezentacijiu treba voditi bez ikakvih emotivnih objašnjavanja javnosti o pomlađivanju nogometne momčadi. On na teren mora dovesti najbolje hrvatske nogometaše, posebno one koji mogu i znaju zabijati golove, s jednostavnim uputama. Dovesti najbolje igrače, to je Daličev posao. I od nogimetaša treba tražiti rezultat. A rezultat su golovi. Golovi određuju pobjednika. I to je sve. Sva ostala komunikacija izbornika Dalića prema javnosti je suvišna i pomalo bijedna . I ruši sliku hrvatskih nogometnih reprezentativaca pred svijetom.
Miroslav Krleža je napisao da je nered u rečenicama posljedica nereda u mislima. Nered u mislima je posljedica nereda u glavi. Nered u glavi je posljedica nereda u čovjeku. Nered u čovjeku je posljedica nereda u sredini i stanju te sredine.
U skladu s gornjim iskustvom čini se da je i nogometnog izbornika zahvatio nered, od kojeg se mora izliječiti prije nego što hrvatska nogometna vrsta dođe na teren igrati s ekipom Engleske u London 13. lipnja 2021.
Margareta Zouhar Zec
DOSTUPNOST CJEPIVA NIJE DOBROČINSTVO,
VEĆ STRATEŠKI INTERES
Al Jazera je 7.lipnja objavila vijest da je sto bivših predsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova svijeta pozvalo skupinu G7 da plate globalno cijepljenje protiv korona virusa čime bi pomogle zaustaviti mutiranje i povratak virusa kao svjetsku prijetnju.
Čelnici su uputili apel uoči samita G7 u Engleskoj, koji započinje u petak 11. 6. 2021., kada će se predsjednik SAD-a Joe Biden sastati s čelnicima Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Kanade i Japana.U svom pismu bivši svjetski čelnici kažu da bi 2021. mogla otvoriti novu eru.“Podrška G7 i G20 koja bi cjepivo učinila lako dostupnim zemljama s niskim i srednjim dohotkom nije dobročinstvo, nego strateški interes svake zemlje”, navodi se u pismu.Među potpisnicima pisma su, među ostalim, bivši britanski premijeri Gordon Brown i Tony Blair, bivši glavni sekretar Ujedinjenih naroda Ban-Ki Moon i 15 bivših afričkih čelnika. Poručili su i da bi G7 i ostali čelnici pozvani na samit trebali garantirati da će tokom dvije godine platiti iznos od oko 30 milijardi dolara godišnje za borbu protiv pandemije širom svijeta. “Za G7 to plaćanje nije dobročinstvo, nego samozaštita kako bi se zaustavilo širenje, mutiranje i povratak bolesti koja prijeti svima nama”, rekao je Brown.
Apel se poklopio s anketom dobrotvorne organizacije “Save the Children”, koja je dobila snažnu podršku javnosti u SAD-u, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Kanadi da bi G7 mogao platiti oko 66 milijardi dolara potrebnih za cjepivo protiv COVID-19 u svijetu.U Britaniji je 79 posto ispitanika bilo za takvu politiku, kao i 79 posto Amerikanaca, pokazalo je istraživanje. Podrška je bila najniža u Francuskoj od 63 posto.
MEĐUNARODNA SURADNJA VEOMA VAŽNA
Povjerenica Europske komisije za zdravlje Stella Kyriakides apelirala je 3. lipnja na političku saradnju kako bi se ojačale globalne zdravstvene strukture.“Nemamo vremena za gubljenje. Potrebni su bolje nadgledanje, jača saradnja, pogotovo u području dijeljenja podataka, dodavši da međunarodna saradnja nikada nije bila važnija“.Također je pozvala članice grupe G7 (SAD, Velika Britanija, Francuska, Japan, Njemačka, Italija, Kanada) da doniraju vakcine siromašnijim zemljama. Njemački ministar vanjskih poslova Jens Spahn također je apelirao na solidarnost u distribuciji cjepiva. “Europska unija pomaže cijepljenju u svijetu. Pedeset posto cjepiva proizvedenog u Europskoj uniji je izvezeno jer vrlo dobro znamo da nismo sigurni dok svi na svijetu nisu sigurni”,rekao je njemački ministar vanjskih poslova Jens Spahn za agenciju Dpa u Oxfordu.
Velika Britanija i SAD do sada gotovo uopće nisu izvozili vakcine.
Države i privatni donatori u srijedu 3.6. su skupili blizu 2.4 milijarde dolara u svrhe programa COVAX za dijeljenje cjepiva, proširivši nastojanja da učine COVID cjepivo dostupnijim ljudima u siromašnijim zemljama.
Prikupljena sredstva će omogućiti COVAX-u da osigura 1.8 milijardi u cijelosti subvencioniranih doza koje će se dostaviti u zemlje s nižim dohotkom, 2021. i početkom 2022. godine, što će biti dovoljno da se zaštiti 30 posto odraslih u tim zemljama, rekao je GAVI u priopćenju.
GAVI olakšava cijepljenje u zemljama u razvoju radeći s vladama donatora, Svjetskom zdravstvenom organizacijom, UNICEF-om, Svjetskom bankom, industrijom cjepiva u industrijaliziranim zemljama i zemljama u razvoju, istraživačkim i tehničkim agencijama, civilnim društvom, zakladom Bill & Melinda Gates [7] i drugim privatnim filantropima. GAVI ima status promatrača na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini.
IBAN VIŠE NIJE NAJVAŽNIJI BROJ ZA TRANSAKCIJU NOVCA
Više od dva mjeseca je prošlo otkako je Fina pokrenula registar koji omogućava slanje i primanje novca između pošiljatelja i primatelja putem broja telefona, e-mail adrese ili OIB-a - bez potrebe upisivanja ili poznavanja IBAN broja primatelja. Način plaćanja na taj način svojevrsna je tehnološka inovacija.
Prije ove inovacije najvažniji podatak za platitelja novca bio je - broj računa, odnosno IBAN (International Bank Account Number). No prijenos novca korisnici iste banke, odnosno iste bankovne aplikacije mogu jednostavno slati i primati između sebe koristeći samo kontakt podatke iz imenika na mobitelu. Ta je tehnološka inovacija uspostavljena nakon što je prošle godine Fina razvila NKSInst platni sustav koji omogućuje prijenos novčanih sredstava s računa platitelja na račun primatelja gotovo odmah, u realnom vremenu, u svega nekoliko sekundi, u bilo koje doba dana. Trenutno su sudionici NKSInst platnog sustava Hrvatska poštanska banka d. d., Partner banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d.
I nakon uspostave NKSInst platnog sustava Fina je uspostavila Registar posrednih indentifikatora računa koji će još olakšati i ubrzati razmjenu novca između platitelja i primatelja. Građani koji u Fini registriraju broj mobitela, OIB ili e-mail adresu, na taj način će se povezati s IBAN-om dobivenim u banci.
U informaciji na stranici Fine piše da je „Fina bankama ponudila Registar na korištenje kako bi se korisnicima omogućilo slanje i primanje novca kontaktima u imeniku bez obzira u kojoj banci pošiljatelj i primatelj imao otvoren IBAN račun. Tako npr. ako uplatitelj ne zna na koji IBAN treba uplatiti novce, moći će ih primatelju uplatiti „na mail“ ili „na broj mobitela“. Banka će u centralnom registru Fine evidentirati koji IBAN je vezan uz određeni broj mobitela te tako izvršiti uplatu.“
Sudionici Registra posrednih identifikatora računa su trenutno Hrvatska poštanska banka i Privredna banka Zagreb, koje za svoje korisnike obavljaju i registraciju u Registar.
Za očekivati je da će radi bržeg platnog prometa ovo tehnološko rješenje prihvatiti i ostale banke u Hrvatskoj.
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ:
„GRAD ĆEMO VODITI KAO OTVORENI, SKROMNI I PRISTOJNI LJUDI“
U petak ujutro 4. lipnja, nešto iza osam sati u prostorijama uprave Grada Zagreba izvršena je službena primopredaja vlasti Grada Zagreba, koju je dr. sc. Jelene Pavičić Vukičević imala kao v.d. gradonačelnice od smrti Milana Bandića 28. veljače, a sada predala u ruke na lokalnim izborima izabranog gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića .
U postupku primopredaje v.d gradonačelnika Pavićić Vukičevič predala je Tomaševiću pisano izvješće o obavljanju poslova te o svim obvezama Grada Zagreba .
“Sastanak na kojem smo izvršili primopredaju bio je otvoren i konstruktivan te zahvaljujem Pavičić Vukičević i pročelnicama Šulentić i Juroš Pečnik na tome. Uručeno nam je i izvješće od oko 2000 stranica koje moramo detaljno proučiti, a o nekim ključnim temama i izazovima razgovarali smo i tijekom samog sastanka. Financijsko stanje nije dobro, no rješenja postoje i već danas ćemo održati detaljniji sastanak s pročelnicom Juroš Pečnik na tu temu. Također ćemo već danas održati i sastanke s nekim od pročelnika, a nastavit ćemo i idući tjedan. Brojni izazovi su pred nama i apeliram na djelatnike Gradske uprave, gradskih trgovačkih društava i gradskih ustanova da daju sve od sebe kako bi kvaliteta usluga namijenjena građanima bila što bolja. Optimistični smo i vjerujemo da sve izazove možemo prebroditi zajedno, a ono što mogu obećati jest da ćemo Grad voditi kao otvoreni, skromni i pristojni ljudi uvijek na usluzi građanima, a to očekujemo i od svih zaposlenika“ rekao je u izjavi , u auli uprave Grada Zagreba na Trgu Stjepana Radića 1 Tomislav Tomašević po preuzimanju gradonačelničke dužnosti. Djelatnici Uprave koji su slušali izjavu Tomislava Tomaševića pljeskom su odgovorili na njegove riječi.
Novi gradonačelnik Zagreba Tomašević je rekao da će sljedećeg tjedna održati pojedinačni sastanke sa 27 aktualnih pročelnika gradskih upravnih tijela na kojima će se evidentirati stanje u njihovim resorima, dobiti detaljno izvješće o projektima koji su u tijeku, preporuke o tome što misle da se može unaprijediti, vidjeti kakva je sistematizacija radnih mjesta za svaki od tih ureda te što su sve preduvjeti za daljnje korake. Također je najavio i sastanke s postojećom upravom Zagrebačkog holdinga i njihovim nadzornim odborom.
Primopredaji su uz v.d gradonačenika Grada Zagreba dr. Pavičić Vukičević, prisustvovale pročelnica Stručne službe gradonačelnika Andrea Šulentić i pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik. Uz gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića bili su i njegovi zamjenici Danijela Dolenec dr. političkih znanosti i Luka Korlaet koji je doktor arhitekture.
.
KADA ĆE BITI UBLAŽENE MJERE PROTIV KORONE U CRKVAMA?
Kada će se nadležni u Nacionalnom stožeru za koronu sjetiti vjerskih objekata te ublažiti protu epideniološke mjere s obzirom na veličinu objekta, a time i na dozvoljeni broj prisutnih osoba na vjerskim obredima?
Stožer je propisao kako se na vjerskim okupljanjima broj prisutnih osoba ograničava s obzirom na veličinu prostora, na način da za svaku prisutnu osobu mora biti osigurano najmanje 4m2 neto površine. Potrebno je strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s obvezom da na ulazu u objekt u kojem se okupljanje održava, bude jasno istaknuta obavijest o najvećem mogućem broju osoba koje istovremeno mogu biti prisutne u objektu- napisano je u pravilima Nacionalnog stožera.
U mjesecima travnju i svibnju u mnogim su djelatnostima i objektima proruepidemiološke mjere revidirane. Iako se u prostorima vjerskih objekata, u kojima se ne obavljaju nikakve radnje, već je glavna djelatnost samo prisutnost pojedinca, tišina i određena koncentracije za slušanje propovijednika koji provodi službu, objekti su u poimanju osoba Nacionalnog stožera očito shvaćeni kao još uvijek potencijalno opasni mogući širitelji zaraze. A to je potpuno krivi pristup. Procjena o opasnosti od širenja zaraze koronavirusa je objektivno sve manja. Podsjetiti ću da je cijepljenje protiv smrtonosnog virusa započelo u prosincu 2020. s tim da su prioritetna skupina bile najrizičnije osobe, dakle starije od 65 godina, pa se dobna granica spuštala sve dok svi rizični, dakle svi iznad 60 godine nisu procijepljeni. Tek tada je cijepljenje započelo za sve ostale.
Protuepidemiološke mjere u Crkvi Sv. Matina u Vlaškoj 36, i na dan 3. lipnja se dosljedno provode a na fotografijama se može vidjeti kako to izgleda kada se naredbe Nacionalnog stožera odgovorni župnik u crkvi strogo pridržava.
Ministar Aladrović:
„NASILJE NAD ŽENAMA TIČE SE SVIH NAS“
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je 1.lipnja početak nacionalne medijske kampanje “Zaustavimo nasilje nad ženama i u obitelji – za nasilje nema opravdanja".“Svi mi imamo odgovornost prijaviti nasilje. Na taj način moguće je spriječiti daljnje zlostavljanje, a potencijalno i spasiti nečiji život. Kao društvo trebamo se prestati praviti da nas se nasilje u našoj blizini ne tiče, samo zato što mi nismo žrtva” poručio je na predstavljanju kampanje ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i dodao da se nasilje nad ženama i u obitelji tiče svih nas.
Nacionalna medijska kampanja pod sloganom „#empatijasada - Za društvo bez nasilja” ima za cilj senzibilizirati javnost o neprihvatljivosti nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, važnosti prevencije nasilja, obvezi prijavljivanja nasilja.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u proteklih godinu dana dodijelilo je šest novih ugovora za sigurne kuće u županijama koje su do rada imale privremena skloništa: u Požeško-slavonskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Ministar Aladrović je rekao da u Hrvatskoj sada djeluje ukupno 25 skloništa za žrtve nasilje od kojih Ministarstvo financira rad njih 17 .U razdoblju od 2016. do 2020. za rad skloništa izdvojeno je ukupno 32,7 milijuna kuna. Ministarstvo je u 2020. godini dodijelilo ukupno tri milijuna kuna za rad 20 udruga, koje svojim djelovanjem aktivno rade na sprječavanju obiteljskog nasilja, pomažu ženama i djeci u osnaživanju i pružaju različite usluge pomoći.
BESPLATNA TELEFONSKA LINIJA kao dio sustava prevencije od nasilja i zaštite žrtve je 116 006 dostupna je 24 sata, 7 dana u tjednu, vikendima i blagdanima. Linija je pokrenuta 25. studenog 2020. godine i pruža psihološku pomoć i savjetovanje, te posreduje u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i zdravstvenu zaštitu.
Izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima nasilja Miran Špek naglasio je da na taj broj žrtve mogu dobiti podršku, a da je upravo podrška i informiranje žrtava i članova njihovih obitelji važan čimbenik koji utječe na odluku žrtve da nasilje prijavi.
Vrijednost medijske kampanje je 1.052.798 kuna bez PDV-a, a provodi se u sklopu europskog projekta, u kojem uz Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, sudjeluju Ministarstvo pravosuđa i uprave te Udruga za podršku žrtvama i svjedocima nasilja.
Nacionalna medijska kampanja trajati će 24 mjeseca, a intenzivnije tijekom mjeseca lipnja, rujna i mjeseca studenog.
RASTE POTRAŽNJA ZA PRODAVAČIMA KUHARIMA I KONOBARIMA
Prema istraživanju Ekonomskog instituta u Zagrebu, objavljenog 1. lipnja najtraženija zanimanja u svibnju 2021. bila su prodavač, kuhar i konobar, s ukupnim zajedničkim udjelom u potražnji za radom od oko 28 posto. Značajno se oporavila potražnja za kuharima i konobarima, što je djelomično i posljedica relativno kasnije pripreme za turističku sezonu. Gledajući vrstu ugovora uz oglase za posao, u svibnju 2021. u odnosu na razdoblje prije pandemije, dakle u svibnju 2019. najviše se povećala potražnja za sezonskim i studentskim poslovima, za oko 16 posto. Potražnja za radom vezana za ugovore na neodređeno porasla je za 8 posto, a potražnja za radom uz poslove na određeno, pala je za 5 posto.
Tržište rada, promatrano iz perspektive kretanja OVI indeksa, već treći mjesec zaredom pokazuje znakove oporavka od krize uzrokovanom COVID-19 pandemijom. Naime OVI indeks za svibanj 2021. višestruko je veći u odnosu na isti mjesec 2020. godine. Treba podsjetiti da je u svibnju 2020. godine, radi protupandemijskih mjera tržište rada bilo izrazito neaktivno. Ali usporedba OVI indeksa iz svibnja 2021. godine i OVI indeksa iz svibnja 2019. godine pokazuje da je potražnja za radom veća za oko 1 posto u odnosu na pretpandemijsku razinu
Kontekst
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Smisao indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se prebrojavanjem broja novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks. Bazna godina je 2015..
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100, predstavljaju smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
PROJEKTU OSNOVNE ŠKOLE BUKOVAC POTREBNA JE REVIZIJA FUNKCIONALNOSTI!
HOĆE LI nova Osnovna škola Bukovac čija gradnja će započeti nakon što stara škola bude srušena, biti funkcionalna kao i svaka druga škola čiji su temelji na zemlji i koja ima dvije ili tri stepenice do ulaska u prvu školsku učionicu ?
Projekat u predočenoj slici koji je razvijen i pričvršćen na ogradu stare škole na Bukovcu, izleda apstraktno. Stupovi na kojima leži cijeli objekat, a među stupovima su vjerojatno i stepenice kojima se učenici moraju uspinjati do svojih razreda , visoki su od zemlje, čini se oko dva metra. I nije u pitanju samo jedan objekat, već sudeći prema manjoj slici , do glavne slike, radi se o pet objekta koji će činiti osnovnu školu Bukovac na Bukovcu na području Maksimira.
Zar se u takvim objektima može odvijati školska nastava za 650 učenika u osam razreda osnovne škole? Uz kakve dodatne poteškoće je to moguće? Razmišlja li se o poteškoćema u izvođenju nastave koje će nastati nakon što nastava počne. Projektni znalci i iskusni nastavnici mnogo tzoga mogu prevenirati. U ovom slučaju svaki objekat mora imati obvezno toalete muške i ženske, zbornicu - ali i druge posebne nastavne prostorije, ili predstoji neprestano šetanje učenika!. Nije li ovih pet objekata koji će čini školu, projektantu zanimljivo jedino radi multipliciranja prostora obveznog sadržaja u školi, a koji će investitora debelo i skupo koštati? A investitor je Grad Zagreb. Uprava za gradnju i projekte novog gradonačelnika Tomaševića mora se upoznati sa svim detaljima.
Nije nevažno podsjetiti da je projekat vrlo vjerojatno dogovoren za života gradonačelnika Milana Bandića. Nije, u ovom slučaju pokojni gradonačelnik Bandić bio neaktivan, već naprotiv, veoma aktivan je bio i kada se radi o projektu osnovne škole Bukovac na Bukovcu.
Naime Projektgradnja plus je tvrtka u općini Gornja Vrba u Brodsko posavskoj županiji . Gornja Vrba , općina sa 1800 stanovnika ima poduzetničku zonu u kojoj je spomenuta Projektgradnja plus, uz niz drugih tvrtki koje u Zagrebu nisu anonimne već poznate, a to je Naš dom, Kamengradnja, betonara Krešimir itd. I Projektgradnja plus je imala čast napraviti projekat za osnovnu školu. Ali s obzirom da se radi o školi i o djeci od 6,7, godina do 15 godina projekt treba staviti na reviziju funkcionalnosti i školskih sadržaja i ukupnog koštanja. Jer u Hrvatskoj treba sanirati ili izgraditi od početka, više desetaka osnovnih škola.
ZAPOČELI RADOVI KOJI PRETHODE RUŠENJU OBJEKTA
Tvrtka Teh-gradnja d.o.o. za sanaciju i rušenje objekata, započela je sa radovima koji upučuju na rušenje osnovne škole na Bukovcu. Škola je teško oštećena u potresu 22. ožujka prošle godine, kada je između ostalih oštećenja došlo do velikih puknuća vodovodnih cijevi, te je voda, osim što je poplavila školske prostorije, tekla niz ulicu Trnac u kojoj se i nalazi. Riješenje za izvođernje nastave nađeno je u prijevozu 650 učenika škole u četiri škole u Gradu i to u dvije škole na Pešćenici OŠ Fran Krsto Frankopan i OŠ Petra Preradovića (Peščenica), te u OŠ Jordanovac na Jordanovcu i OŠ Žuti Brijeg u Gornjoj Dubravi. Iako je gradnja nove škole najavljena za jesen 2020. ništa se nije događalo, sve do sredine mjeseca svibnja 2021.
Margareta Zouhar Zec
Fotke M.Zouhar Zec
< | lipanj, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter